VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Antonio Guteres stigao u Ukrajinu

    Antonio Guteres stigao u Ukrajinu

    Generalni sekretar UN-a Antonio Guteres doputovao je u Ukrajinu nakon posjete Moskvi gdje se sastao s predsjednikom Putinom.

    “U Ukrajinu sam stigao nakon posjete Moskvi”, objavio je Guterres na Twitteru.

    Prema njegovim riječima, UN će nastaviti rad na proširenju humanitarne podrške i obezbjeđivanju evakuacije civila iz zona sukoba.

    “Što prije završi ovaj rat, to bolje – za dobro Ukrajine, Rusije i svijeta”, istakao je generalni sekretar UN-a, prenosi Ukrinform.

    Guteres će u četvrtak razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ministrom spoljnih poslova Ukrajine Dmitrom Kulebom.

    Kako se navodi, nakon jučerašnjeg sastanka Putina i Guteresa, portparol generalnog sekretara UN-a rekao je da se Putin navodno složio da se agencije UN-a i Međunarodni komitet Crvenog krsta uključe u evakuaciju civila iz fabrike Azovstal u Mariupolju.

    Guteres je predložio uspostavljanje humanitarne kontakt grupe koju bi činili predstavnici Rusije, Ukrajine i Ujedinjenih naroda kako bi se pronašli načini za otvaranje sigurnih koridora uz lokalni prekid neprijateljstava, kao i kako bi se obezbijedilo da su istinski efikasni.

  • Peking se plaši šangajskog scenarija

    Peking se plaši šangajskog scenarija

    Stanovnici Pekinga su u strahu da ih čeka strogi lokdaun poput onoga u Šangaju, jer su se i u glavnom gradu pojavili slučajevi korone.

    Kako je izvijestio državni list Global Times, masovno testiranje građana je već počelo, a trebalo bi da obuhvati dvadeset miliona ljudi.

    U četvrti Čaojang, u kojoj se već masovno testira, prethodno je otkriveno 46 slučajeva virusa, a desetine solitera su stavljene u karantin.

    Pojedini stanovnici su ispričali za DW da u svakom bloku postoje centri za testiranje i da im zdravstvene vlasti kucaju na vrata da ih na to podsjete.

    “Veće četvrti imaju i po dva centra za testiranje i sve je besplatno“, ispričala nam je Lin iz Čaojanga.

    Iako je od petka prijavljeno manje od sto slučajeva korone u cijeloj metropoli, stanovnici u Pekingu se boje totalnog zatvaranja kao što je ono u Šangaju, koje ulazi u četvrtu sedmicu. Kina strogo sledi politiku “nula kovida“.

    Ljudi stvaraju zalihe
    U nedjelju su društvenim mrežama kružili snimci praznih rafova u Pekingu, što ukazuje na stvaranje zaliha.

    “Nakon što su svedočili tome da ljudi u Šangaju muku muče sa osnovnim namirnicama tokom lokdauna, mnogi su u Pekingu požurili da nabave rižu, testeninu ili toalet-papir“, kaže nam Guo iz Pekinga, koji je zamolio da mu navedemo samo prezime.

    Prema Global tajmsu, prodavci i dobavljači kažu da svega ima dovoljno i da će cijene ostati stabilne.

    “Kad su drugi dijelovi Kine bili u lokdaunu, u Pekingu se nisu stvarale ovakve zalihe”, kaže Guo.

    “Možda je sada do toga dovela činjenica da Šangaj i Peking imaju po dvadeset miliona stanovnika pa ljudi obraćaju više pažnje na lokdaun.”

    Visoka cijena politike “nula kovida”
    Vlasti vjeruju da će masovno testiranje dati dobre rezultate. Kako kaže Si Čen, profesor zdravstvenih politika na Jejlu, broj zaraza u Pekingu sada je sličan onome u Šangaju početkom marta.

    “Šangaj je čekao deset dana da pooštri mjere, a onda je krajem marta uveo totalni lokdaun. Peking sada radi brže najavom masovnog testiranja.“

    Prema ovom profesoru, Peking bi trebalo da izbjegne da ljudi odu u lokdaun nepripremljeni kao u Šangaju, gde su glasni protesti sa Balkona zbog manjka namirnica.

    “Inače bi ponavljanje grešaka iz Šangaja umanjilo spremnost javnosti da sarađuje sa zdravstvenim vlastima”, kaže on.

    Neki stručnjaci dovode u pitanje kinesku politiku da potpuno spriječi širenje omikron varijante virusa.

    “Stroge mjere mogu samo da odlože širenje“, kaže Čunhuj Či, direktor Centra za globalno zdravlje na Državnom univerzitetu Oregona (SAD).

    Naposljetku, slažu se stručnjaci, taktika “nula kovida” mnogo košta Kinu jer uzurpira i ekonomiju.

  • Poljski premijer priznao: Rusija se dobro snalazi sa sankcijama

    Poljski premijer priznao: Rusija se dobro snalazi sa sankcijama

    Poljski premijer Mateuš Moravecki morao je da prizna održivost ruske ekonomije pred zapadnim sankcijama.

    “Za sada vidimo da se Rusija, nažalost, dobro snalazi sa sankcijama”, rekao je Moravecki na pres-konferenciji.

    Političar je dodao da s tim u vezi, Varšava pokušava da organizuje proces u kome će se formirati još jedan paket sankcija.

    Poljski premijer je pozvao zemlje Evropske unije da ne plaćaju ruski gas u rubljama, kao i da carine ruske energente. On je zatražio da se razradi pitanje i sekundarnih sankcija.

  • Košarac glasao protiv isključenja Rusije

    Košarac glasao protiv isključenja Rusije

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac glasao je danas u Madridu protiv suspenzije Ruske Federacije iz Svjetske turističke organizacije.

    Na skupštini Svjetske turističke organizacije razmatrana je suspenzija članstva Ruske Federacije iz organizacije, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

    Iako je Rusija na početku sjednice informisala prisutne delegacije da istupa iz članstva iz ove organizacije, Košarac je istakao da je Generalna skupština nastavila sa razmatranjem suspenzije njenog članstva, nakon čega se pristupilo glasanju.

    “Budući da je Rusija sama istupila iz Svjetske turističke organizacija, odluka o nastavku sjednice u najmanju ruku je neshvatljiva i stiče se utisak da su zapadne zemlje bile potpuno motivisane da po svaku cijenu donesu odluku o suspenziji članstva Ruske Federacije”, naglasio je Košarac.

    On je podsjetio da iste te zemlje nisu reagovale, niti zatražile suspenziju članstva bilo koje države iz Svjetske turističke organizacije u slučaju NATO bombardovanja Republike Srpske i Srbije ili u bilo kojem drugom sličnom slučaju od njenog osnivanja do danas.

    Košarac je naglasio da, izuzev političke konotacije, u toku sjednice nisu predočeni egzaktni podaci, niti argumenti koji bi potvrdili da su prekršeni osnovni ciljevi i zadaci Svjetske turističke organizacije.

    “Nije objašnjeno na koji način odluka o suspenziji Rusije iz Svjetske turističke organizacije može doprinijeti rješavanju situacije sa Ukrajinom, niti je rečeno postoje li uopšte i koji su to dodatni poremećaji u turističkoj privredi, te zašto bi ova organizacija uopšte razmatrala suspenziju bilo koje članice”, naglasio je Košarac.

    Ta organizacija je, ukazao je Košarac, osnovana zbog promocije i unapređenja turizma kao pokretača ekonomskog razvoja, a ne zbog bilo kojih drugih elemenata.

    On je istakao da u potpunosti podržava stabilizaciju prilika u Ukrajini, kao i nastojanja da se dijalogom dođe do mira.

  • Rusija nastavlja čvrsto da podržava cijelovitost Srbije

    Rusija nastavlja čvrsto da podržava cijelovitost Srbije

    Poređenjem priznanja nezavisnosti donbaskih republika i priznanja nezavisnosti tzv. Kosova, Vladimir Putin je poslao poruku da je Zapad politikom dvostrukih standarda srušio skoro sve principe međunarodnog prava, pri čemu je ruska podrška teritorijalnom integritetu Srbije apsolutno neupitna, smatraju profesor prava Zoran Čvorović i politikolog Aleksandar Pavić.

    Putinovo izlaganje pred generalnim sekretarom UN u kojem je naveo da su DNR i LNR postale nezavisne po analogiji sa odlukom Međunarodnog suda o Kosovu okuražilo je “politički dalekovide” analitičare da konstatuju kako je Rusija digla ruke od Srbije. Treba primjetiti da je redom riječ o najglasnijim zagovornicima uvođenja sankcija koji se ujedno ne ustežu da Kosovo nazovu teretom koga se treba osloboditi.

    Njih demantuju činjenice, a sagovornici Sputnjika upućuju na dvije – nedavno glasanje Rusije u UN, i Rezolucija 1244 koja na četiri mjesta jemči da će se konačno riješenje kosovskog pitanja naći u okviru granica Republike Srbije.

    Profesor prava Zoran Čvorović primjećuje da izlaganje ruskog predsjednika jasno pokazuje da su on i njegov kabinet odlično proučili odnos SAD i većine članica EU prema kosovskom presedanu i da je ruska država detaljno analizirala presudu Međunarodnog suda pravde koji je, po tužbi Srbije, ocijenjivao pravovaljanost tzv. kosovske nezavinost.

    Putin je Guterešu, kada je u pitanju nezavisnost donbaskih republika, smatra Čvorović, samo ponovio stav koji je MSP zauzeo po pitanju tzv. kosovske nezavisnosti.

    • Putin traži od političkog Zapada da na nezavisnost donbaskih republika primjeni stav iz presude MSP da međunarodno pravo ne zabranjuje proglašenje nezavisnosti novih država. To istovremeno ne znači da su Rusija i njen predsjednik promjenili svoj stav kada je u pitanju status KiM jer teritorijalni integritet Srbije na KiM ne štite apstraktna načela međunarodnog prava kao što Srbijin integritet ne štiti odbrana integriteta Ukrajine već Srbijin integritet štiti jedan konkretni obavezujući međunarodno pravni akt – Rezolucija 1244 SB. Kada je u pitanju status donbaskih republika i teritorijalnog integriteta Ukrajine ne postoji nikakav takav međunarodno pravno obavezujući akt.

    Ovaj akt, objašnjava Čvorović, ne može biti promijenjen bez saglasnosti Rusije, koja u SB ima pravo veta.

    • Pri obrazlaganju prava Rusije da prizna nezavisnost donbaskih republika, Vladimir Putin polazi od već ustanovljenih presedana od strane političkog Zapada tokom devedesetih godina i u prvoj deceniji 2000, i nacionalnih interesa ruske države i ruskog naroda. Istovremeno nijednom rječju ne dovodi u pitanje važenje Rezolucije 1244. Politikolog Aleksandar Pavić ukazuje da iza izlaganja Putina stoji poruka da je po pitanju Kosova napravljen presedan koji sigurno nije Rusija pokrenula i da niko od onih koji su spočitavali i pozdravljali jednostrano proglašenu nezavisnost kosovskih secionista i presudu Međunarodnog suda pravde, nemaju pravo da osuđuju Rusiju zato što je priznala nezavisnost DNR i LNR kao što je priznala i nezavisnost Јužne Osetije i Abhazije.
    • Rusijina priznanja su došla nakon čina agresije gde je ona praktično priznala entitete koji su proglasili nezavisnost u samoodbrani. Јoš ranije su ruski zvaničnici isticali bitnu razliku između kosovskog presedana i drugih jer Kosovo je nasilo otcijepljeno od Srbije putem spoljne agresije dok su Krim, Donjeck, Lugansk, Јužna Osetija i Abhazija proglasili nezavisnost kao odbrambenu meru protiv agresije. Paralele je, smatra, nemoguće, povući, posebno kada se u obzir uzme činjenica da je NATO 1999. ubio međunarodno pravo i da je jedan presedan poslužio kao uvod u nove presedane. Međutim jedna druga paralela, čini se, smatra, opravdanom.
    • Postoji velika sličnost između 1999. i NATO agresije i 1936. kada je njemačka vojska umarširala u demilitarizovanu rajnsku oblast i time, napravivši presedan, započela proces kršenja međunarodnih mirovnih sporazuma što je dovelo do Drugog svjetskog rata.S ve što je kasnije preduzimano u odbranu od nacizma ne može se smatrati kršenjem međunarodnog prava. Isto tako, i sve ono što je rađeno poslije 1999. kao odbrambena mjera protiv agresivnog širenja NATO pakta ne može se smatrati za kršenje međunarodnog prava jer se zna ko je napravio prvi presedan, čak bi se moglo reći zločin protiv mira.

    Za razliku od Rusije, kolektivni Zapad, upozorava Čvorović, traži od Srbije da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, a da ne poštuje sopstveni teritorijalni integritet. Istovremeno, kaže, politički Zapad potpuno negira značaj Rezolucije 1244, jer pitanje valjanosti nezavisnosti tzv. Kosova smatra skinutim sa dnevnog reda.

    • U novim okolnostima realističan pristup međunarodnom pravu i međunarodnim odnosima nalaže da je u našem interesu da zauzmemo upravo onakvu poziciju kakvu je zauzela zvanična Moskva. S jedne strane međunarodno pravo ne zabranjuje nastanak novih država, a valjanost nastanka pojedinih državnih tvorevina u uslovima skoro potpunog sloma posleratnog međunarodnog poretka procenjuje svaka država shodno svojim nacionalnim interesima“. Od procjene nacionalnih interesa, nameće se zaključak, zavisi i to da li će Srbija priznati ili ne neku novoformiranu državu što nimalo ne umanjuje važnost Rezolucije 1244 koja štiti Kosovo u sastavu Srbije.

  • Donfrid: SAD neće stajati po strani dok rukovodstvo RS nastoji da razbije BiH

    Sjedinjene Države ne nastoje da ukinu Republiku Srpsku, ali neće stajati po strani dok sadašnje rukovodstvo Republike Srpske nastoji da razbije državu, poručila je pomoćnica američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Karen Donfrid u Tviter objavi Ambasade SAD u Sarajevu.
    Ona je istakla da SAD daju podršku Bosni i Hercegovini, njenom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničnom karakteru i žele da to bude funkcionalna, efikasna i odgovorna država u kojoj lideri svih stranaka djeluju časno i pošteno.

    Ona je rekla kako SAD daje podršku Bosni i Hercegovini, njenom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničnom karakteru.

    “SAD žele da BiH bude funkcionalna, efikasna i odgovorna država u kojoj lideri svih stranaka djeluju časno i pošteno. Takođe želimo i da entiteti unutar BiH budu funkcionalni, efikasni i odgovorni i da građanima omoguće demokratsku i prosperitetnu budućnost. To znači da se BiH mora ponovo fokusirati na vraćanje funkcionalnosti državnim institucijama i na reforme koje su potrebne kako bi zemlja napredovala na svom evroatlantskom putu”, izjavila je Donfrid, prenosi RSE.

    U obraćanju je navela I da lideri na svim nivoima vlasti “imaju odgovornost da u vlasti osiguraju inkluzivnost uz poštovanje svih građana BiH”, te da rade zajedno kako bi “podržali reforme i investicije od kojih će svi imati koristi”.

    “Sjedinjene Države će i dalje pozivati na odgovornost sve lidere po pitanjima korupcije ili destabilizirajućeg djelovanja koje predstavlja prijetnju stabilnosti ove zemlje i njenoj evroatlantskoj budućnosti”, rekla je Donfrid.

    Govoreći o predstojećim izborima u BiH, kazala je kako “ne postoji ni pravni, ni tehnički ni politički razlog” za odlaganje izbora u BiH, te da to pravo mora biti osigurano građanima.

    “Politički lideri u BiH se sada moraju fokusirati na oktobarske izbore, te ispuniti svoju ustavnu obavezu za finansiranje o održavanje blagovremenih transparentnih izbora”, navela je.

    Donfrid je kazala da je tokom sastanka sa predstavnicima vlasti u Sarajevu istakla da su “bojkotovanje, blokade i pokušaji podrivanja države destabilizirajući i opasni i da s time treba prestati”.

    Prema njenim riječima, razgovarali su i o agresiji Rusije na Ukrajinu.

    “SAD cijene činjenicu da su se zemlje Zapadnog Balkana, uključujući BiH, pridružile demokratijama širom svijeta u osudi brutalnog ruskog rata protiv Ukrajine. Ova ničim izazvana agresija protiv jedne suverene zemlje pokazala je koliko je hitrno da djelujemo kako bi pomogli svim zemljama Zapadnog Balkana da postignu pun napredak u sprovođenju reformi koje su neophodne da bi se ostvarile njihove težnje ka integrisanju u evroatlantske institucije”, istakla je.

    Donfrid je naglasila kako joj je ovo bila prva posjeta u ovoj funkciji Zapadnom Balkanu.

    Uoči posjete Bosni i Hercegovini boravila je na Kosovu i Srbiji.

  • Blinken: Ukrajina da odluči o akcijama van svojih granica

    Blinken: Ukrajina da odluči o akcijama van svojih granica

    Na Ukrajini je da odluči hoće li da preduzima vojne akcije izvan svojih granica, rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken obraćajući se podkomitetu američkog Senata za državne, inostrane operacije i srodne aktivnosti.

    “Odlučni smo da im obezbedimo ono što im je potrebno da se izbore sa ruskom agresijom i da potisnu Ruse iz zemlje. Drugo pitanje je da li bi Ukrajinci trebalo da preduzimaju akcije i izvan svojih granica”, rekao je Blinken u sredu i ponovio da je od vitalnog značaja da se učini sve što je potrebno za odbranu od ruske agresije, prenosi TAS S.

    Ranije je šef ruskog istražnog komiteta Aleksandar Bastrikin dao je uputstva da se dokumentuju dokazi o ilegalnim aktivnostima ukrajinskih oružanih snaga u ruskim regionima Kursk i Voronjež.

  • Britanska šefica diplomatije: Ruske snage moraju biti potisnute iz cijele Ukrajine

    Britanska šefica diplomatije: Ruske snage moraju biti potisnute iz cijele Ukrajine

    Ministrica vanjskih poslova Velike Britanije Liz Truss rekla je da ruske snage moraju biti potisnute iz “cijele Ukrajine”, što predstavlja najjasniju izjavu do sada o britanskim ratnim ciljevima.

    Zapadne sile razmišljaju o tome kako bi rat u Ukrajini mogao završiti i šta žele nakon prestanka neprijateljstava.

    U svom govoru u Londonu, Liz Truss je rekla da Rusija mora biti potisnuta iz “cijele Ukrajine”.

    To je do sada najjasnija izjava o britanskim ratnim ciljevima i podrazumijeva da ruske snage moraju napustiti ne samo teritoriju okupiranu posljednjih sedmica, već i ona područja koja su napadnuta prije osam godina, kao što je Krim. Ne dijele sve zapadne sile tako ambiciozan cilj.

    Ministrica vanjskih poslova također je jasno stavila do znanja da bi Zapad trebao učiniti više da odvrati buduću rusku agresiju, trošeći više na odbranu i korištenjem svog ekonomskog utjecaja kako bi isključio Rusiju sa zapadnih tržišta.

    Rekla je da bi Zapad trebao pojačati odbrambene sposobnosti ne samo Ukrajine nego i drugih ugroženih zemalja, poput Moldavije i Gruzije.

    Ako Rusija uspije, rekla je, bit će “neopisiva bijeda širom Evrope”. Pobjeda Ukrajine je “strateški imperativ” za Zapad, rekla je.

  • Napetost raste nakon ruske prijetnje Japanu da će se osvetiti ako nastave pomorske vježbe sa SAD-om

    Napetost raste nakon ruske prijetnje Japanu da će se osvetiti ako nastave pomorske vježbe sa SAD-om

    Rusija je upozorila Japan da će doći do odmazde ukoliko zajedničke pomorske vježbe sa Sjedinjenim Američkim Državama prošire u blizini istočnih granica Rusije. Napetost je dodatno porasla nakon što je Vladimir Putin jučer kazao da se ne libi udariti i na druge države ukoliko bude postojao razlog.

    Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Igor Morgulov rekao je da su američko-japanske pomorske vježbe “potencijalno uvredljive prirode”, prenijela je to ruska državna novinska agencija RIA Novosti.

    “Takve postupke japanske strane vidimo kao prijetnju za sigurnost naše zemlje. Ako se takva praksa proširi, Rusija će poduzeti uzvratne mjere u interesu jačanja svojih obrambenih sposobnosti”, rekao je Morgulov.

    Međutim, on nije precizirao o kojim američko-japanskim vježbama govori niti je eksplicitno naveo u kojem obliku bi došla ruska odmazda u slučaju da se ogluše o upozorenje.

    Japan na primjedbe ruskog zvaničnika iz vlade još uvijek nije odgovorio.

    Jučer je i ruski predsjednik Vladimir Putin kazao da će reagovati ukoliko se bilo koja država involvira u rat u Ukrajini, ali i ukoliko dođe do bilo kakve prijetnje Rusiji. To je stvorilo dodatne napetosti na već postojeći problem između Tokija i Moskve.

    Japan i Rusija se inače spore oko suvereniteta ostrva koja se nalaze sjeverno od Japana, a koje su sovjetske snage zauzele nakon predaje Japana savezničkim snagama u Drugom svjetskom ratu. Japan naglašava da su četiri ostrva “nezakonito okupirana”, a to je prvi put u dvije decenije da su iskoristili takav termin za ovaj problem.

    CNN je analizirao rast tenzija između ove dvije države, kao i posljednja dešavanja u njihovom odnosu.

  • U Afganistanu ostala američka vojna oprema vrijedna sedam milijardi dolara

    U Afganistanu ostala američka vojna oprema vrijedna sedam milijardi dolara

    Iz Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država (Pentagon) su objavili da je vojska ove zemlje u Afganistanu ostavila vojnu opremu vrijednu sedam milijardi dolara. To se desilo nakon prošlogodišnjeg povlačenja iz države.

    Oprema je sada u rukama Talibana protiv kojih su se Amerikanci godinama borili. Njihova vojna intervencija je trajala 20 godina, a uslijedila je nedugo nakon terorističkog napada 11. septembra 2001. na SAD.

    Iz Pentagona su poručili da ne postoji namjera povratka u Afganistan da bi se oprema vratila ili uništila.

    Ove informacije iz Pentagona sadržane su izvještaju podnesenom Kongresu. SAD su od 2005. do 2021. Afganistancima dali vojnu opremu vrijednu 18,6 milijardi dolara. U Afganistanu su ostali letjelice, vojna vozila, naoružanje, oprema za komunikaciju i drugo. Među njima je avion vrijedan 923,3 miliona dolara.

    Informacije u sadržanom izvještaju bit će ponovo povod za kritiku odluke da se Amerikanci povuku iz Afganistana.

    Za veći dio opreme inače je potrebno specijalističko održavanje, a ono je bilo moguće dok su američki vojnici bili prisutni u Afganistanu.

    U izvještaju je navedeno da je dio oružja i opreme, koji su se koristili u Afganistanu, transportovan u Ukrajinu kako bi se ova država odbranila od agresije Rusije, prenosi CNN.