Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski predao je Vrhovnoj radi prijedloge za novo produženje ratnog stanja i mobilizacije za još tri mjeseca, navedeno je u relevantnim dokumentima objavljenim na internet stranici ukrajinskog parlamenta.
Produženje će stupiti na snagu 7. avgusta.
Vrhovna rada izglasala je 16. aprila produženje ratnog stanja i mobilizacije do 6. avgusta, podsjeća TASS, prenosi Srna.
Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je slanje “patriot” raketa Ukrajini uz oštru poruku Moskvi da “više neće proći nekažnjeno”. Poručio je da ruski predsjednik Vladimir Putin “lijepo priča, a onda uveče sve bombarduje”, ističući da svijet više ne smije tolerisati takvo ponašanje. Troškove naoružanja, naglasio je šef Bijele kuće, snosiće Evropska unija.
Donald Tramp i Vladimir Putin (foto: arhiva/EPA/ALEXEY NIKOLSKY/SPUTNIK/KREMLIN) –
Donald Tramp i Vladimir Putin (foto: arhiva/EPA/ALEXEY NIKOLSKY/SPUTNIK/KREMLIN)
Zelenski zaprijetio novim udarima duboko u rusku teritoriju
Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski zaprijetio je novim udarima duboko u rusku teritoriju.
Zelenski se oglasio na Iksu nakon sastanka sa ukrajinskim ministrom odbrane Rustemom Umerovom, glavnim komandantom ukrajinske vojske Aleksandrom Sirskim i šefom Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine Andrejom Gnatovom.
On je napisao da će ukrajinske jedinice učiniti sve da unište rusku vojsku i prebace sukobe na rusku teritoriju.
– Pripremamo se za nove dalekometne napade – poručio je Zelenski.
Ukrajinski dronovi napali trening centar Zaporoške nuklearne elektrane
Trenažni centar Zaporoške nuklearne elektrane napadnut je u nedjelju pomoću tri drona, nije bilo kritičnih oštećenja, procjena štete je u toku, saopštila je Zaporoška nuklearna elektrana.
Udar se dogodio na udaljenosti od približno 250-300 metara od prvog energetskog bloka elektrane. Srećom, napad nije izazvao požar, niti je zabilježena kritična šteta.
U Centru se nalazi jedini simulator reaktorske sale u punoj veličini na svijetu, što je ključno za obuku osoblja.
Zaporoška NE nastavlja da radi u normalnom režimu uz sve neophodne mjere predostrožnosti.
Moskva: Tokom noći oboreno 11 ukrajinskih dronova iznad više oblasti
Ruski PVO sistemi uništili su tokom noći 11 dronova avionskog tipa iznad ruskih oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Šest dronova uništeno je iznad Orlovske oblasti, dva iznad Brjanske oblasti, po jedan iznad Kurske oblasti, Krima i Crnog mora.
Tramp: SAD će poslati kontigent raketa “patriot” Ukrajini
Američki predsjednik Donald Tramp poslaće rakete “patriot” Ukrajini, navodeći da su one potrebne Kijevu kako bi se odbranile od Rusije.
Poručio je da je Vladimir Putin “čovek koji lijepo priča, a onda uveče sve bombarduje”, te da više ne smije biti tolerisanja agresije.
– Poslaćemo ‘patriote’ koje su im očajničke potrebne, zato što je ruski predsjednik Vladimir Putin iznenadio mnogo ljudi. Govori lijepe stvari a onda bombraduje. Tu ima jedan mali problem, a to je da se meni takve stvari ne dopadaju. U suštini Ukrajini šaljemo različite komade sofisticirane vojne opreme – rekao je Tramp novinarima.
On nije naveo koliko raketa će biti poslato Ukrajini. Troškove naoružanja, kako kaže, platiće Evropska unija.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni upozorila je na prijetnju trgovinskim ratom unutar Zapada, u komentaru na carine od 30 odsto koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Evropskoj uniji.
– Trgovinski rat unutar Zapada bi nas sve oslabio pred globalnim izazovima sa kojima se zajedno suočavamo – rekla je Meloni u saopštenju koje je objavila njena kancelarija u nedjelju, prenose italijanski mediji.
Ona je kazala da “Evropa ima ekonomsku i finansijsku moć da potvrdi svoj stav i postigne pravedan i razuman sporazum”.
– Italija će učiniti svoj dio posla. Kao i uvijek – dodala je Meloni, dok EU odlaže svoj odgovor na američke carine, u nadi da će se postići sporazum.
Tramp je juče objavio da će proizvodi uvezeni u SAD iz EU i Meksika biti podložni carinama od 30 odsto, počev od 1. avgusta, nakon čega je italijanska opozicija kritikovala Đorđu Meloni i njenu stranku Braća Italije, da je “spustila glavu” pred prijetnjama iz Vašingtona.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da Brisel za sada neće preduzimati mjere protiv američkih carina na čelik i aluminijum, u nadi da će postići sporazum kojim bi se izbjegle šire carine od 30 odsto na sav izvoz.
Nakon što je u proteklih nekoliko godina pitanja poput zaštite demokratskih standarda, vladavine zakona i ljudskih prava stavila u prvi plan, Evropska komisija namjerava u narednom koraku ove oblasti pretočiti u čvrsti budžetski okvir.
Naime, u planovima koji će ovih dana biti objavljeni za naredni budžetski period EU od 2028. do 2034 težak najmanje 1,2 hiljade milijardi evra, planirano je da se zemljama članicama koje budu nazadovale u ovim oblastima uskrate sredstva iz budžeta, što je prvi put da se Brisel odlučuje na ovakav korak.
I do sada novac iz Brisela je uskraćivan Mađarskoj zbog njenog nazadovanja u ovim oblastima, ali sada će, ako prijedlog Komisije prođe, ovi uslovi biti direktno ugrađeni u tekst zakona, što bi, kako pišu briselski mediji, zemljama poput Mađarske moglo uskratiti desetine milijardi evra sredstava. Podsjećanja radi, više od 40 odsto budžeta Mađarske ovisno je o EU finansiranju.
Ova namjera Komisije odraziće se i na zemlje našeg regiona, jer je teško očekivati da će Komisija kažnjavati vlastite članice, a da će gledati kroz prste zemljama kandidatima.
Briselski “Politico”, na primjer, piše da su vidjeli finski tekst u vezi s komentarima oko novog budžeta, u kojem se insistira da se restrikcije moraju odnositi na sve programe, što logično znači i na programe za zapadni Balkan.
Kako piše ovaj list, Komisija želi da prekine sa sadašnjim rješenjima da pojedine zemlje članice kojima su uskraćena neka sredstva preusmjere sredstva s drugih stavki.
Ako je ovo tačno, to znači da će veza između novca i poštovanja vladavine prava biti eksplicitno navedena kao uslov za novac.
Nekoliko zemalja EU, posebno onih s najdubljim džepovima, odnosno koje najviše doprinose budžetu EU, podržalo je jačanje veze između vladavine prava i finansiranja u svojim podnescima Komisiji prije prijedloga budžeta. Nakon njegovog objavljivanja, zemlje članice će započeti međusobne pregovore o konačnom tekstu, koji neće biti poznat najranije do 2027. godine.
Iako se novi principi počinju primjenjivati tek za tri godine, može se očekivati da će se ove ideje početi primjenjivati i ranije.
Zapadni Balkan je već iskusio dio novih postroženih kriterijuma kroz Plan rasta. BiH nije dobila sredstva jer nije predala plan reformi, a u ranijem periodu novac se često davao “na lijepe oči”, bez striktne provjere kako će se sredstva iskoristiti. Sudeći prema namjerama Brisela, sadašnja već postrožena pravila u vezi s ovim sredstvima iz Plana rasta će dodatno biti opterećena uslovljavanjima koja se odnose na vladavinu prava, temeljna prava i očuvanje demokratskih standarda.
BiH već zaostaje za susjednim zemljama, posebno Crnom Gorom, koja će, kako sada stvari stoje, biti naredna, a možda i zadnja, zemlja koja će postati članica EU.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je registrovala pucnjavu iz ručnog naoružanja u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani “Zaporožje”, koja je pod kontrolom ruskih snaga.
U saopštenju se navodi da je sinoć detektovano ispaljivanje više stotina metaka.
IAEA navodi da je pucnjava trajala oko sat vremena po lokalnom vremenu, da je to bio neuobičajen događaj i da traži dodatne informacije o incident, prenosi Srna.
Grenel je odbacio tumačenje Osmanijeve da je američki predsjednik rekao da je Srbija navodno nedavno pripremala sukob između Beograda i Prištine.
– Sram vas bilo, Vjosa Osmani, što izvrćete riječi predsjednika Donalda Trampa – napisao je Grenel na “Iksu”.
Grenel je istakao da je Tramp nominovan za Nobelovu nagradu za mir zbog rada na miru između Beograda i Prištine i ekonomske normalizacije u 2019. i 2020, kada je u Bijeloj kući potpisan Vašingtonski sporazum.
– Osmani je bila dio tog dogovora. Apsurdno je što se sada pretvara da je bilo nečeg novog – zaključio je Grenel.
Ranije danas ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić poručio je da Osmanijeva manipuliše Trampovim riječima i fabrikuje optužbe protiv Srbije.
Đurić je naveo da je istina da je američki predsjednik postigao nešto važno Vašingtonskim sporazumom 2020. godine i da je Srbija pozdravila njegovu viziju, stabilnost kroz trgovinu i ekonomski rast, ali da Priština odbija da prihvati Trampov pristup izgradnje mira kroz ekonomsku saradnju.
– Ove carine postaju stvarnost ako predsjednik ne postigne sporazum za koji smatra da je dovoljno dobar – rekao je Haset televiziji Ej-Bi-Si.
On je dodao da su razgovori u toku i da će vidjeti da li će se “sleći prašina”.
Tramp je najavio uvođenje carina od 30 odsto Maksiku i EU od 1. avgusta. Za Brazil je ranije najavio carinu od 50 odsto, a Haset je rekao da je to odraz Trampove frustracije povodom postupaka te južnoameričke zemlje i stanja njenih trgovinskih pregovora sa SAD.
– Mnogi ljudi smatraju, i ja sam, koliko god čudno bilo, vjerovao, da su glavne protivrječnosti ideološke – primijetio je Putin.
Međutim, čak i nakon raspada SSSR-a, “nije bilo nikakvog komunističkog režima, ali je ostao nemaran odnost prema državnim strateškim interesima Ruske Federacije”, dodao je on.
– To je bilo povezano sa jasnom željom da se ostvare neke geopolitičke prednosti. Štaviše, kada sam postao predsjednik, takođe nisam odmah sve shvatio – objasnio je predsjednik.
Prema riječima ruskog predsjednika, uprkos svim pokušajima da se prenese stav Rusije, Zapad je ostao ravnodušan prema njenim interesima i brigama.
– Postalo mi je očigledno da je ideologija vjerovatno imala neki značaj, ali ipak, u osnovi ovih protivrječnosti stoje geopolitički interesi. To je glavno i osnovno – ocijenio je Putin.
Poslije raspada SSSR-a, Zapad je odlučio da “živi po pravilima koje je izmislio sam za sebe”, ignorišući interese Rusije, rekao je ruski predsjednik.
Imajući u vidu da je Sovjetski Savez počinio autodafe, sam sebe likvidirao – mislim da o tome nikada nisam razgovarao sa svojim prethodnicima – oni su polazili od toga da će Rusija postati deo takozvanog civilizovanog svijeta.
Ne, Zapad je odlučio: nema Sovjetskog Saveza, zašto bismo se pridržavali pravila u odnosu sa Rusijom koja nema takvu potencijalnu moć koju je imao Sovjetski Savez. Pa, sada ćemo mi sami za sebe nešto iskrojiti kako hoćemo i živjećemo po pravilima koja smo sami za sebe izmislili, ignorišući naše interese – rekao je Putin.
Prema njegovim riječima, samo interesi suverene Rusije koja brani svoju budućnost biće uzeti u obzir u svijetu, posebno od strane Zapada.
Kako je naveo, nakon svih neprijateljskih koraka Zapada prema Rusiji, već sa raspadom SSSR-a postalo je jasno: Sve dok ne postanemo nezavisna, suverena sila, sposobna da brani svoju budućnost, neće nas uzimati u obzir.
Ruski predsjednik takođe se prisjetio slučaja koji se dogodio dok je bio na mjestu gradonačelnika Sankt Peterburga 1990-ih godina, kada je odbio da razgovara sa američkom delegacijom koja se loše ponašala prema ruskom graničaru.
– Desio se takav slučaj, iskreno govoreći, beznačajan. Neka delegacija je došla u Sankt Peterburg, i jedan od članova te delegacije se veoma grubo ponašao prema graničaru. Smatrao sam da je to apsolutno neprihvatljivo. Naravno, nismo odbili da primimo ovu delegaciju, radili smo sa njima kako je red, kako je bilo predviđeno protokolom. Ali ja jednostavno nisam sa njima komunicirao – ispričao je Putin.
Predsjednik je objasnio svoju oštru reakciju o tom slučaju.
– Čovjek u uniformi – kada obavlja svoju službenu dužnost, on predstavlja državu. I odnositi se tako prema njemu – znači sa prezirom se odnositi prema našoj državi – zaključio je Putin.
– Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen saopštila je da je Brisel spreman da zaštiti interese EU, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp objavio da od 1. avgusta uvodi carinu od 30 odsto na evropsku robu.
“Carina od 30 odsto na izvoz iz EU bi naštetila preduzećima, potrošačima i pacijentima sa obje strane Atlantika”, objavila je Fon der Lajenova na “Iksu”.
Ona je dodala da će EU nastaviti da radi na postizanju sporazuma do 1. avgusta.
“Istovremeno, spremni smo da zaštitimo interese EU na osnovu proporcionalnih kontramjera”, naglasila je Fon der Lajenova.
Roba uvezena iz Еvropske unije i Meksika suočiće se sa carinskom stopom od 30 odsto počev od 1. avgusta, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp u pismima objavljenim na njegovoj društvenoj mreži u subotu.
Ovo dolazi poslije nade ЕU da će postići sveobuhvatan trgovinski sporazum sa SAD-om za blok od 27 zemalja.
Ranije ove nedjelje, Tramp je najavio nove carine za više zemalja, uključujući Japan, Južnu Koreju, Kanadu i Brazil, kao i carinu od 50 odsto na bakar.