Kategorija: Svijet

  • Savjet bezbjednosti UN usvojio američku rezoluciju o Gazi

    Savjet bezbjednosti UN usvojio američku rezoluciju o Gazi

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija usvojio je rezoluciju koju su sastavile Sjedinjene Američke Države u znak podrške mirovnom planu predsjednika SAD Donalda Trampa za Pojas Gaze.

    UN su odobrile plan SAD kojim se ovlašćuju međunarodne stabilizacione snage u Gazi i potencijalni budući put do palestinske države, prenosi AP.

    Trinaest od 15 članica Savjeta bezbjednosti UN glasalo je za dokument, dok su Rusija i Kina bile uzdržane, prenosi TASS.

    Ranije, palestinska militantna grupa Hamas saopštila je, u svoje i u ime drugih palestinskih frakcija koje predvodi u Pojasu Gaze, da je rezolucija koju su Sjedinjene Američke Države podnijele Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija “opasna”, i da predstavlja “pokušaj da se Pojas Gaze podvrgne međunarodnoj vlasti”.

    U saopštenju koje prenosi Tajms of Izrael se navodi da palestinske frakcije odbacuju svaku klauzulu koja se odnosi na razoružanje Gaze ili narušavanje “prava palestinskog naroda na otpor”.

    Hamas je takođe odbacio svako strano vojno prisustvo u Pojasu Gaze, uz navode da bi to predstavljalo kršenje palestinskog suvereniteta.

    – Svaka međunarodna snaga mora da bude direktno potčinjena UN i da radi u koordinaciji sa zvaničnim palestinskim institucijama – navodi se u saopštenju.

    Hamas je isključio učešće izraelskih trupa u snagama UN.

    Sveobuhvatni plan prekida vatre u Gazi predsjednika SAD Donalda Trampa predviđa da o bezbjednosti u Gazi brinu Međunarodne stabilizacione snage, dok je uprava povjerena palestinskoj administraciji, koju će nadgledati Odbor za mir kojim predsjedava Tramp.

    Prema mirovnom planu, Gaza treba da bude demilitarizovana i obnovljena, iako je Hamas do sada odbijao da se složi oko pitanja demilitarizacije.

  • Spriječen pokušaj ubistva Sergeja Šojgua

    Spriječen pokušaj ubistva Sergeja Šojgua

    Grupa sabotera, koji djeluju po zadatku ukrajinskih bezbjednosnih službi, planirala je ubistvo sekretara Savjeta bezbjednosti Rusije Sergeja Šojgua, objavio je list Moskovski komsomolec.

    Pokušaj ubistva trebalo je da se izvrši kada Šojgu posjeti grob člana svoje porodice na Trojekurovskom groblju u Moskvi.

    List navodi da je centar za odnose sa javnošću Federalne službe bezbjednosti još 14. novembra izvjestio o hapšenju sabotera, ali da identitet njihove mete nije otkriven do danas.

  • Orban: Slanje dodatne novčane pomoći Ukrajini je kao slanje gajbe votke alkoholičaru

    Orban: Slanje dodatne novčane pomoći Ukrajini je kao slanje gajbe votke alkoholičaru

    Premijer Mađarske Viktor Orban rekao je danas da ga zahtjev predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da članice EU pošalju još novca Ukrajini podsjeća na pokušaj da se pomogne alkoholičaru slanjem još jedne gajbe votke.

    Orban je rekao da je danas dobio pismo od predsjednice EK u kome ona piše da je finansijski jaz u Ukrajini značajan i traži od država članica da pošalju više novca.

    – U vrijeme kada je postalo jasno da ratna mafija oduzima novac evropskim poreskim obveznicima, umjesto da traži stvarni nadzor ili obustavu isplata, predsjednica Komisije predlaže da pošaljemo još više. Čitava ova stvar je pomalo kao pokušaj da se pomogne alkoholičaru slanjem još jedne gajbe votke – izjavio je Orban u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Prema njegovim riječima, zahtev Fon der Lajenove je zapanjujuć.

    – Mađarska nije izgubila zdrav razum – zaključio je Orban.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ranije danas je u pismu članicama Evropske unije navela da postoje tri opcije za finansiranje potreba Ukrajine, od kojih je jedna davanje zajma uz korišćenje zamrznute ruske imovine kao garancije.

    – Identifikovali smo tri glavne opcije, odnosno, podršku koju će države članice finansirati putem grantova, zatim zajam sa ograničenim regresom koji se finansira zaduživanjem Unije na finansijskim tržištima, ili zajam sa ograničenim regresom povezan sa gotovinskim stanjem imobilisane (ruske) imovine – rekla je Fon der Lajen u pismu, u koje je Rojters imao uvid.

    Fon der Lajen je u opcijama koje je priložila uz pismo kazala da te “tri opcije nisu međusobno isključive” i da se “mogu kombinovati” ili se mogu koristiti dijelovi tih opcija.

  • Sijarto zaprijetio Zelenskom zbog izjava o isporukama ruske nafte

    Sijarto zaprijetio Zelenskom zbog izjava o isporukama ruske nafte

    Ako izjave Vladimira Zelenskog o njegovoj spremnosti da po svaku cijenu zaustavi isporuke ruske nafte Mađarskoj budu praćene akcijama, Budimpešta će to smatrati napadom na svoj suverenitet, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    Ministar je podsjetio da je Zelenski nedavno obećao da će zaustaviti isporuke ruske nafte Mađarskoj svim potrebnim sredstvima.

    – Ovo su svakako verbalni napadi na mađarski suverenitet, ali ako imaju praktične posljedice, onda su to praktični napad na mađarski suverenitet. To je neprihvatljivo – rekao je Sijarto u emisiji “Čas istine”.

    On je izjavio da je Mađarska redovno izložena napadima iz Brisela i Kijeva usmjerenim na uvlačenje u sukob, ali da se Budimpešta neće miješati dok je aktuelna vlada na vlasti.

    U avgustu su Slovačka i Mađarska prestale da dobijaju naftu iz Rusije preko naftovoda “Družba” na nekoliko dana nakon napada ukrajinskih Oružanih snaga na taj objekat.

    Budimpešta je potom zabranila ulazak u zemlju i Šengensku zonu Robertu Brovdiju, komandantu bespilotnih letjelica ukrajinskih Oružanih snaga, koji je bio odgovoran za napade na naftovod “Družba”. Sijarto je takođe izjavio da su napadi na naftovod “Družba”, zapravo, bili napadi na suverenitet Mađarske.

  • Tramp otvoren za pregovore sa Madurom

    Tramp otvoren za pregovore sa Madurom

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je otvoren za pregovore sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom, radi ublažavanja tenzija u odnosima dvije zemlje.

    Tramp je novinarima u Floridi rekao da venecuelanske vlasti žele da razgovaraju sa američkim i da će se vidjeti kakav će biti ishod toga.

    Tramo je ponovio svoju tvrdnju da su vlasti u Karakasu pomogle narko-kartelima da prokrijumčare drogu u SAD, te da su dozvolile stotinama hiljada nasilnih kriminalaca da pređu granicu sa SAD.

    Predsjednik SAD napomenuo je da je Stejt department proglasio venecuelanski “Kartel sunca” terorističkom organizacijom, što dozvoljava američkoj vojsci da vrši napade na taj kartel na venecuelanskoj teritoriji, ali da to ne znači da će Vašington to sigurno da uradi.

    Američki lider optužio je ranije Madura da upravlja “narko-terorističkim kartelima”, što je venecuelanski lider negirao, podsjeća “Raša tudej”.

  • Tramp uveo carine od 500 odsto, na udaru zemlje koje trguju sa Rusijom

    Tramp uveo carine od 500 odsto, na udaru zemlje koje trguju sa Rusijom

    Američki predsednik Donald Tramp upozorio je da će svaka zemlja koja trguje sa Rusijom biti “vrlo strogo sankcionisana”, dok njegova administracija i republikanski zakonodavci nastavljaju da sprovode oštre mere usmerene protiv Moskve.

    Odgovarajući na pitanja novinara u nedelju o tome da li je vreme da Kongres usvoji mere usmerene na vršenje pritiska na Rusiju i predsednika Vladimira Putina, Tramp je rekao: “Čujem da oni to rade, i to je u redu za mene. Oni usvajaju zakon… Republikanci uvode zakon… veoma stroge sankcije… za svaku zemlju koja posluje s Rusijom. Možda će tome dodati i Iran… ja sam to predložio”, rekao je.

    Printscreen

    “Dakle, svaka zemlja koja posluje s Rusijom biće vrlo strogo sankcionisana. Možda ćemo u tu formulu dodati Iran”, ponovio je Tramp.

    Trampova administracija uvela je carine od 50 odsto Indiji, među najvišim u svetu, uključujući i 25 odsto carina na njene kupovine ruske energije.

    Predlog zakona koji je predstavio senator Lindzi Grejem predviđa carinu od 500 odsto na sekundarnu kupovinu i preprodaju ruske nafte. Predlog ima skoro jednoglasnu podršku u Senatskom komitetu za spoljne odnose.

    Grejem i senator Ričard Blumental zajednički su predstavili Zakon o sankcionisanju Rusije iz 2025. godine, koji nastoji da uvede sekundarne carine i sankcije “zemljama koje nastavljaju da finansiraju Putinov varvarski rat u Ukrajini”.

    Predloženi zakon ima 85 kosponzora u Senatu.

    “Predsednik Tramp i njegov tim napravili su snažan potez, primenjujući novi pristup okončanju ovog krvoprolića između Rusije i Ukrajine… Međutim, ključni udarac koji bi doveo do kraja ovog rata biće carine protiv zemalja poput Kine, Indije i Brazila, koje podržavaju Putinovu ratnu mašinu kupovinom jeftine ruske nafte i gasa”, naveli su Grejem i Blumental u zajedničkom saopštenju u julu.

    Najavljene sankcije će, kako i druge zemlje, tako pogoditi i Srbiju, te će posledice biti dalekosežne, nakon američkog odbijanja predloga o NIS-u

  • Tramp pozvao republikance da glasaju za objavu Epstinovih dosijea

    Tramp pozvao republikance da glasaju za objavu Epstinovih dosijea

    Predsjednik SAD Donald Tramp pozvao je republikance u Predstavničkom domu da glasaju za objavu spisa Džefrija Epstina, što predstavlja zaokret u odnosu na njegov raniji stav.

    – Republikanci u Predstavničkom domu trebalo bi da glasaju za objavu Epstinovih spisa jer nemamo šta da skrivamo – napisao je Tramp sinoć na Truth Social-u. Velika promena Trampovog stava dolazi nakon što je više republikanaca signaliziralo da su spremni da prekrše stranačku disciplinu i glasaju za objavu dokumenata.

    Očekuje se da će Predstavnički dom ove sedmice glasati o prijedlogu zakona kojim bi se Ministarstvo pravde prisililo da javno objavi spise. Zagovornici prijedloga poručuju da imaju dovoljno glasova za prolazak kroz Predstavnički dom, ali i dalje je nejasno da li će zakon proći u Senatu.

    Dva doma Kongresa
    Ako prođe oba doma Kongresa, Tramp bi takođe morao da odobri objavu spisa. Zakon podržavaju i demokrate i dio republikanaca. Republikanski poslanik Tomas Mesi, jedan od supokrovitelja prijedloga, rekao je u razgovoru za ABC News da bi čak 100 republikanaca moglo da glasa za.

    Prijedlog, nazvan Zakon o transparentnosti Epstinovih spisa, ima za cilj da natjera Ministarstvo pravde da objavi sve neklasifikovane zapise, dokumente, komunikaciju i istražne materijale povezane sa Epstinom.

    Tramp se oglasio ubrzo nakon što je sletio u bazu Joint Base Andrews po povratku sa vikenda provedenog na Floridi.

    – Ministarstvo pravde već je predalo desetine hiljada stranica javnosti o „Epstinu“, proučava razne operativce demokrata (Bil Klinton, Rid Hofman, Leri Samers itd.) i njihov odnos sa Epstinom, a Odbor za nadzor Predstavničkog doma može da dobije sve što mu zakonom pripada, BAŠ ME BRIGA! – napisao je Tramp, dodajući da želi da se republikanci

    Trampovo pominjanje Klintona uslijedilo je nakon što je američko Ministarstvo pravde potvrdilo da će istražiti veze pedofilskog finansijera Epstina sa velikim bankama i nekolicinom istaknutih demokrata, uključujući bivšeg predsednika Bila Klintona.

    Tramp je istakao da će zatražiti od državnog tužioca Pam Bondi i FBI-ja da istraže Epstinov „angažman i odnos“ sa Klintonom i drugima. Klinton je odlučno negirao da je imao bilo kakvo saznanje o Epstinovim zločinima.

    Portparol JPMorgan Chase-a rekao je da kompanija žali zbog „svake povezanosti“ koju je imala sa Epstinom te dodao da mu „nisu pomagali u počinjenju njegovih gnusnih djela“.

  • Maduro ponudio SAD kontrolu nad većinom venecuelanskih naftnih rezervi

    Maduro ponudio SAD kontrolu nad većinom venecuelanskih naftnih rezervi

    Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro ponudio je američkoj administraciji kontrolu nad većinom naftnih rezervi svoje zemlje, piše “NJujork tajms”.

    List navodi da je Maduro dao ponudu u nadi da će spriječiti vojni sukob Venecuele sa SAD.

    Izvori lista rekli su da je predsjednik SAD Donald Tramp odbio poziv za pregovore, ali da je Madurova ponuda i dalje na stolu.

    “NJujork tajms” piše da aktuelno gomilanje američke vojske kod obale Venecuele pruža Vašingtonu dodatni uticaj na Madura.

    Tramp je u petak izjavio da je donio odluku o budućim akcijama svoje zemlje u vezi sa Venecuelom, ali nije predstavio detalje. On je rekao da je Amerika postigla veliki napredak u vezi sa suzbijanjem trgovine drogom.

    Američki mediji su više puta izvještavali o tome da bi SAD uskoro mogle da počnu sa napadima na narko-kartele u Venecueli. Međutim, Tramp je 31. oktobra izjavio da ne razmatra napade na teritoriji Venecuele.

  • Tajni pregovori u Vašingtonu: Zelenski sve bliži smjeni?

    Tajni pregovori u Vašingtonu: Zelenski sve bliži smjeni?

    Sjedinjene Američke Države aktivno traže zamenu za ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog i u Vašingtonu ugošćuju razne političare kijevskog režima u tu svrhu, izjavio je danas bivši ukrajinski premijer Nikola Azarov.

    “Znam da Amerikanci aktivno razgovaraju, sastaju se i pozivaju određene političare iz kijevskog režima u Vašington poslednjih šest meseci, verovatno formirajući svoje mišljenje o njima i, koliko ja razumem, oblikuju osobu koja bi mogla da zameni (Zelenskog)”, rekao je on Azarov za TASS.

    Azarov, koji je bio ukrajinski premijer od 2010. do 2014. godine, kazao je da je korupcijski skandal koji je izbio u Ukrajini oko bliskog kruga saradnika Zelenskog samo potvrđuje da SAD traže njegovu zamenu.

    “Da oni to ne rade, onda Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine ne bi imao priliku da deluje na ovaj način”, ocenio je Azarov.

    Prema njegovim rečima, teško je predvideti šta će se desiti nakon ostavke Zelenskog.

    “Ako svi budu poštovali ustav, onda ako on podnese ostavku, predsednik Vrhovne rade, trenutno (Ruslan) Stefančuk, postaće vršilac dužnosti predsednika. Ali, to je takođe osoba poput Zelenskog, i ništa dobro se tu neće desiti. Ali on će biti obavezan da raspiše izbore u roku od dva meseca. Tako kaže ustav. Teško mi je da kažem šta će se zapravo desiti, jer situaciju ne reguliše ustav, već Amerikanci. I Britanci”, rekao je Azarov.

    On je naglasio da Ukrajini trenutno nedostaju političari koji su sposobni da obezbede normalan razvoj zemlje. “Već sam više puta izrazio svoje mišljenje da trenutno, pod kijevskim režimom, apsolutno niko ne bi mogao, na bilo koji način, da sprovodi politiku koja bi bila pozitivna za Ukrajinu. Takvih ljudi jednostavno nema, jer oni koji bi mogli su ili u zatvoru, ili su ubijeni, ili primorani da beže u inostranstvo”, zaključio je Azarov.

    Ukrajinski Nacionalni biro za borbu protiv korupcije i Specijalizovano tužilaštvo za borbu protiv korupcije objavili su veliku operaciju pod nazivom “Mida” u kojoj je otkrivena velika korupcijska šema u energetskom sektoru te zemlje.

  • Orban: Rusija želi kraj rata, Evropa gubi racionalnost i identitet

    Orban: Rusija želi kraj rata, Evropa gubi racionalnost i identitet

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da bi se ukrajinski sukob mogao završiti u doglednoj budućnosti, ocjenjujući da je “veoma blizu mira”. U intervjuu za njemačku medijsku grupu Aksel Špringer rekao je da je za postizanje mira neophodan jedinstven stav kolektivnog Zapada, koji, prema njegovim riječima, trenutno ne postoji.

    Orban smatra da se Evropa i SAD razilaze u pristupu ukrajinskom pitanju: dok američki predsjednik Donald Tramp promoviše mirovne inicijative, evropske države zagovaraju nastavak rata kako bi pokušale da poboljšaju svoju pregovaračku poziciju. On je naveo da je i ruski predsjednik Vladimir Putin zainteresovan za pregovore “jer rat ima cijenu”, izraženu u ljudskim gubicima i ekonomskim troškovima.

    Rusija, kako kaže, želi da sukob okonča što prije, ali i da ostvari sopstvene ciljeve. Orban smatra da će Moskva moći da preuzme kontrolu nad cijelim Donbasom, poslije čega “više neće imati smisla nastaviti rat”. Istovremeno, ocijenio je da se Evropa ponaša iracionalno podržavajući Kijev, jer smatra da Ukrajina nema šansu da pobijedi Rusiju, dok istovremeno troši ogromna sredstva koja su i njoj samoj potrebna, u trenutku kada Ukrajinu potresaju korupcionaški skandali.

    U drugoj poruci, Orban je kritikovao Evropsku uniju zbog, kako je naveo, nametanja “prisilne raznolikosti” i ignorisanja značaja kohezivne i bezbjedne zajednice. Na društvenoj mreži Iks poručio je da Mađarska “neće pristati na zamjenu stanovništva” i da zadržava pravo da sama odlučuje ko ulazi u zemlju, ističući da se “zemlja osjeća kao dom kada prepoznajemo lica oko sebe”. Dodao je da će “Mađarska ostati za Mađare”.