Kategorija: Svijet

  • “Dođe li do nuklearnog rata uništićemo NATO za pola sata”

    “Dođe li do nuklearnog rata uništićemo NATO za pola sata”

    Šef ruske svemirske agencije Roscomos Dmitrij Rogozin tvrdi da bi njegova zemlja mogla brzo uništiti zemlje NATO-a ako dođe do nuklearnog rata.

    Rogozin, koji je posljednjih mjeseci dao mnogo neobičnih i provokativnih komentara, podijelio je poruku na ruskom jeziku na svom Telegram kanalu u nedjelju.

    Rogozin je tvrdio da bi uništenje moglo da se desi za 30 minuta, “ali to ne smije dozvoliti, jer će posledice razmjene nuklearnih udara utjecati na stanje naše Zemlje”.

    Rogozin je na svom Telegramu napisao da NATO vodi rat protiv njih.

    “Nije to objavio, ali to ništa ne mijenja. Sada je to svima očigledno.”

    Njegovi komentari nisu u skladu sa stavom NATO-a, koji je u aprilu objavio saopćenje na svojoj web stranici, u kojem se navodi da ta organizacija “najoštrije osuđuje invaziju Rusije na Ukrajinu u punom obimu – koja je nezavisna, mirna i demokratska zemlja, i blizak partner NATO-a.”

    “Savez poziva predsjednika Putina da odmah zaustavi ovaj rat, povuče sve svoje snage iz Ukrajine bez uvjeta i uključi se u istinsku diplomatiju”, stoji u NATO-ovom saopćenju

    U februaru je ruski predsjednik Vladimir Putin stavio ruske snage nuklearnog odvraćanja u stanje visoke pripravnosti usred sveobuhvatnih sankcija koje su SAD i EU poduzele protiv njih.

    Rogozin je ranije rekao da će Roskosmos napustiti Međunarodnu svemirsku stanicu i da je odluka već potvrđena. On je također kritizirao niz zapadnih ekonomskih sankcija koje su uvedene Rusiji.

    “Vjerujem da je obnova normalnih odnosa između partnera na Međunarodnoj svemirskoj stanici i drugim zajedničkim projektima moguća samo uz potpuno i bezuslovno ukidanje nezakonitih sankcija”, napisao je u aprilu na Twitteru.

    Otkako je Rusija napala Ukrajinu krajem februara, SAD – zajedno sa Evropskom unijom i Velikom Britanijom – pojačale su sankcije Moskvi, Putinu i mnogim pojedincima iz užeg kruga lidera.

    Rogozin je u svojoj Telegram poruci dodao da je rat, koji je Putin nazvao “specijalnom vojnom operacijom”, otišao “daleko izvan svog prvobitnog značenja i geografije” i nazvao ga “ratom za istinu i pravo Rusije da postoji kao jedinstvena i nezavisna država.”

    Brojni svjetski zvaničnicu su, međutim, odbacili mnoge Putinove pokušaje da opravda rat, uključujući tvrdnju da je imao za cilj da “denacifikuje” Ukrajinu.

  • Musk nakon ruskih prijetnji zbog pomoći Ukrajini: Ako umrem pod misterioznim okolnostima…

    Musk nakon ruskih prijetnji zbog pomoći Ukrajini: Ako umrem pod misterioznim okolnostima…

    Direktor kompanija SpaceX i Tesla Elon Musk podijelio je na svom službenom Twitter nalogu misterioznu poruku koja se odnosi na njegovo “umiranje pod misterioznim okolnostima”.

    “Ako umrem pod misterioznim okolnostima, bilo je lijepo poznavati vas”, napisao je na Twitteru.

    Objava je uslijedila nekoliko dana nakon što je Musknajavio svoje planove za kupovinu Twittera za 44 milijarde dolara. Musk je bio u pregovorima s velikim investicionim firmama i pojedincima s velikim neto vrijednostima o preuzimanju većeg financiranja za svoju akviziciju na Twitteru i vezanju manjeg dijela svog bogatstva u taj posao.

    Prije nego što je ovo tvitovao, Musk je u ruskim medijima podijelio razgovor Dmitrija Rogozina, bivšeg zamjenika premijera Rusije, u kojem se navodi da je šef SpaceX-a uključen u “snabdijevanje fašističkih snaga u Ukrajini vojnom komunikacionom opremom”.
    “I za ovo, Elone, bićeš smatran odgovornim kao odrasla osoba – bez obzira koliko ćeš se praviti budalom”, piše u objavi.

    Kako se navodi u poruci, isporuku opreme Starlink izvršio je Pentagon.

    U februaru, kada je izbio rusko-ukrajinski rat, SpaceX-ova satelitska širokopojasna usluga Starlink aktivirana je u Ukrajini nakon što se javio ukrajinski ministar iz ratom pogođene zemlje.

  • “Neprihvatljivo”

    “Neprihvatljivo”

    Vrhovna Rada Ukrajine ocenila je neprihvatljivom da Rusija prisvoji i monopolizuje pobedu nad nacizmom u Drugom svetskom ratu.

    Takođe, neprihvatljivo je i to da se ističe da je ta pobeda zajedničko dostignuće antihitlerovske koalicije i oslobodilačkih pokreta.Vrhovna Rada je u Izjavi povodom 77. godišnjice pobede nad nacizmom istakla da Ukrajina odaje počast svima koji su se borili protiv nacizma, kao i svim žrtvama Drugog svetskog rata, saopšteno je iz ambasade Ukrajine u Beogradu.

    Dodaje se da danas, kao i pre osamdeset godina, Ukrajina ratuje sa, kako se navodi, “podmuklim agresorom, a danas je to Putinova Rusija”.

    Ocenjuje se da je jedina razlika u tome što su 1939-1945. neprijatelji bili nacisti, a danas su to, kako je navedeno, “rašisti”, što ukrajinska skupština smatra “savremenom ruskom verzijom nacizma”.

    Parlament Ukrajine ocenio je i da je Rusija tokom proteklih decenija proslavu pobede nad nacizmom postepeno pretvarala u kult usmeren na propagiranje rata, uzdizanje nad drugim narodima i sticanje statusa, kako se kaže, „glavnog pobednika”.

    Navodi se da umesto toga Ukrajina dosledno primenjuje evropski pristup sećanju na Drugi svetski rat i ocenjuje da nijedna zemlja ne može da traži priznanje svoje jedinstvene uloge u pobedi nad nacizmom.

    Prema saopštenju parlamenta, akcije ruskih oružanih snaga imaju, kako se navodi, “znakove genocida nad ukrajinskim državljanima”.

    Rada smatra da je zbog toga Rusija izgubila svako moralno pravo da se poziva na nasleđe pobede nad nacizmom.

  • Gazprom:Isporuka gasa za Evropu prema zahtjevima

    Gazprom:Isporuka gasa za Evropu prema zahtjevima

    Ruski Gazprom saopštio je da danas isporučuje prirodni gas za Evropu preko Ukrajine u skladu sa zahtjevima evropskih potrošača.

    Prema podacima, zahtjevi za isporukama danas iznose 92,1 miliona kubnih metara u odnosu na 92,4 miliona kubnih metara u subotu, navodi TAS S.

  • Plenković Zelenskom: Borite se za slobodu svih nas

    Plenković Zelenskom: Borite se za slobodu svih nas

    Premijer Andrej Plenković, koji je danas posjetio Kijev, održao je zajedničku press konferenciju s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Zelenski je na presici rekao da je ovo veoma bitna posjeta koja pokazuje podršku koju Hrvatska pruža Ukrajini. Razgovarali su o nizu pitanja bitnih za Ukrajinu. Zahvalio je na podršci Hrvatske, rekavši da je ovo teško vrijeme za Ukrajinu, prenosi HRT.

    “Hrvatska je članica antiratne koalicije i svi zajedno pokušavamo braniti prava na samoodređenje, slobodan i nezavisna život, za cijelu Evropu i povratak vladavine prava. Hrvatska zna što znači boriti se za slobodu, prošla je taj rat i zato govorimo istim jezikom, dijelimo iste vrijednosti. Naši su razgovori bili plodonosni, a razgovarali smo o koracima koje treba poduzeti u obrambenom i energetskom sektoru protiv Rusije”, rekao je ukrajinski predsjednik.

    “Sankcije treba osnažiti i možemo se nadati da će uroditi plodom i da će Rusija prestati s napadom. Zahvalni smo što je Hrvatska podržala svih šest paketa sankcija. Nadamo se povratku normalnom životu. Hrvatska ima veliko iskustvo u deminiranju i nadamo se da će nam pomoći u tome nakon što ruske snage odu. Ruskoj vojsci u cilju je bilo prouzrokovati što veća stradanja i patnju”, kazao je Zelenski.

    “Moraćemo uložiti veliki napor kako bismo uspjeli vratiti normalan život svakom građaninu. Hrvatska je izrazila podršku krajini na putu u EU, potpisala je deklaraciju kojom to podržava, u maju nastavljamo te napore, za nas je to izuzeno važno. Razgovarali smo o svemu što je potrebno kako bismo zaustavili rat, posebno o onome što se događa na području Donbasa”, rekao je Zelenski.

    Plenković je zahvalio na pozivu i prilici da razgovaraju u Kijevu. Izrazio je snažnu podršku Hrvatske Ukrajini. Pohvalio je otpor koji ukrajinski narod pruža.

    “Divimo se hrabrosti ukrajinskih vojnika”, rekao je.

    “Hrvatska pruža pomoć u svakom smislu i u svim područjima i tako planiramo nastaviti, kao zemlja koja uvijek želi biti na strani pravde. Na razini EU Hrvatska je poduprla pakete pomoći i sankcija i zato je moj posjet danas simbolički. Pružamo potporu putu Ukrajine u EU. Želim poslati jasnu poruku: I prije nego sam postao premijerom Hrvatske sudjelovao sam u naporima koje je ukrajinski narod ulagao u to da Ukrajina postane članica EU”, rekao je premijer Andrej Plenković.

    “Naša veleposlanica se vratila u Kijev i time šaljemo snažan signal potpore. Naše veleposlanstvo nastavit će normalno raditi. Razgovarali smo o ratnim zonama u Ukrajini i znamo koliko je stanje teško. Nastavit ćemo na razini međunarodne zajednice pružati vam potporu i diviti se otporu koji ste pokazali. Borite se za slobodu svih nas koji dijelimo iste vrijednosti. Na žalost, Hrvatska je bila žrtva agresije početkom 90-ih i imamo puno iskustava koje možemo podijeliti s vama nakon završetka rata – u području razminiranja i mirne reintegracije”, dodao je premijer.

  • Le Pen najavila kandidaturu na parlamentarnim izborima

    Le Pen najavila kandidaturu na parlamentarnim izborima

    Liderka francuske desnice Marin Le Pen najavila je kandidaturu na parlamentarnim izborima u junu.

    I to poslije nedjelja “ćutanja” otkako je prošlog mjeseca izgubila predsjedničke izbore od Emanuela Makrona, prenosi Rojters.

    “Nadam se da ćemo imati snažno prisustvo u parlamentu da ponovo vodimo borbu protiv socijalne politike koju Emanuel Makron želi da sprovede”, rekla je ona, dodajući da će se kandidovati za reizbor u svojoj izbornoj jedinici u departmanu Pa de Kale.

    Le Pen je ovo izjavila tokom posjete gradu Enen-Bomon na obilježavanju Dana pobjede, godišnjice pobjede saveznika 1945. nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu, navodi Rojters, prenosi B92.

  • Demonstrantima naređeno da zamotaju ukrajinsku zastavu

    Demonstrantima naređeno da zamotaju ukrajinsku zastavu

    Berlinska policija, koja je ranije zabranila isticanje političkih simbola danas i sutra, natjerala je demonstrante da zamotaju zastavu Ukrajine dugu 25 metara blizu sovjetskog spomenika u okrugu Tirgarten u Berlinu.

    “Naše kolege su osigurale da bude zamotana ukrajinska zastava duga 25 metara”, saopštila je policija na Tviteru, a istu vijest objavila je televizija RBB.

    Blizu spomenika obilježena je godišnjica završetka Drugog svjetskog rata u organizaciji Ambasade Ukrajine.

    TASS podsjeća da se zabrana isticanja zastave ne odnosi na diplomate i zvanične delacije.

    Kod pomenute lokacije u Berlinu održava se nekoliko mitinga podrške Ukrajini. U međuvremenu, pojedini demonstranti protestovali su zahtijevajući odlazak ambasadora Ukrajine u Njemačkoj Andreja Melnika, objavio je list “Berliner morgenpost”.

    Berlinska policija saopštila je ranije da namjerava da svede na minimum mogućnost sukoba i provokacija tokom mitinga posvećenih završetku Drugog svjetskog rata u Evropi i Danu pobjede nad nacističkom Njemačkom.

    S tim u vezi, policija je zabranila isticanje ruskih i ukrajinskih zastava, nošenje vojnih uniformi i pjevanje pjesama iz ratnog perioda. Izuzetak su diplomate, zvanične delegacije i veterani.

  • Turska: Rezerve gasa u Crnom moru dovoljne za 45 godina

    Turska: Rezerve gasa u Crnom moru dovoljne za 45 godina

    Energetske rezerve u Crnom moru dovoljne su da pokriju svetsku potražnju za prirodnim gasom za 45 godina, izjavio je juče bivši premijer Binali Jildirim.

    “Rezerve prirodnog gasa u Crnom moru procenjuju se na 540 milijardi kubnih metara. Ovo je samo početak, biće i nastavka. Crno more je u stanju da pokrije svetske potrebe za gasom za 45 godina”, rekao je Jildirim, prenosi turski portal Soczu.

    Turske vlasti su 2020. godine objavile da su otkrivene velike rezerve gasa u Crnom moru.

    Zalihe najvećeg nalazišta Sakarija su tada premašile 400 milijardi kubnih metara, prenosi Tas.

    Turski ministar energetike i prirodnih resursa Fatih Donmez, u intervjuu za majski magazin Kriter, rekao je da je planirano da ovo polje počne sa radom početkom 2023. godine i da se dnevna proizvodnje gasa poveća na 40 miliona kubnih metara.

    “Nameravamo da počnemo sa proizvodnjom gasa, najverovatnije u prvom kvartalu sledeće godine. U početnoj fazi proizvodnja gasa dnevno biće 10 miliona kubnih metara, u roku od tri do četiri godine planiramo da povećamo obim na 40 miliona kubnih metara po dana, odnosno, godišnji obim proizvodnje gasa će takođe rasti“, rekao je ministar.

  • Moskva uzvraća udarac?

    Moskva uzvraća udarac?

    Odlazećem kolumbijskom predsedniku Ivanu Dukeu Markesu je obraćanje Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija pružilo priliku da se pohvali svojim dostignućima.

    Umesto toga, Dukue je dobio oštar ukor od ruskog ambasadora u UN-u Vasilija Nebenzije, koji je nabrojao dugu listu neuspeha njegove administracije u sprovođenju mirovnog sporazuma sa oružanim pobunjenicima u zemlji i suzbijanju trgovine drogom.

    “Predsedniče, sigurni smo da će vam današnji govornici uputiti mnogo lepih reči dok pokušavaju da zaobiđu sporna pitanja. Ali u Rusiji, ako ste sa nekim prijatelj, trebalo bi da mu kažete istinu. Zato nećemo pokušavati da se pretvaramo da nismo zabrinuti za budućnost kolumbijskog mirovnog procesa”, rekao je Nebenzija.

    Ovo je usledilo nekoliko dana nakon što je Rusija upozorila zemlje članice UN da će možda morati da plate diplomatsku cenu za suprotstavljanje Moskvi u Generalnoj skupštini UN, gde je Кolumbija glasala za osudu ruske agresije u Ukrajini. Кolumbija je takođe glasala za rezoluciju kojom se suspenduje članstvo Rusije u Savetu za ljudska prava UN.

    Nešto ranije je Rusija izdala zvanično upozorenje Vašingtonu da bi snabdevanje Ukrajine osetljivim sistemima naoružanja moglo da dovede do “nepredvidivih posledica”, navodi “Vašington post”, koji je dobio kopiju ruske diplomatske note.

    “Pozivamo Sjedinjene Države i njihove saveznike da zaustave neodgovornu militarizaciju Ukrajine, koja podrazumeva nepredvidive posledice po regionalnu i međunarodnu bezbednost”naedeno je u noti.

    U pismu državama članicama ovog meseca, Rusija je upozorila da će čak i zemlje koje su bile uzdržane ili se nisu pojavile na glasanju biti tretirane kao da su “služile cilju Sjedinjenih Država i da će se smatrati u skladu sa tim”.

    Кolumbija je poslužila kao nagoveštaj te osvete.

    Rusija je pre dve nedelje blokirala usvajanje izjave Saveta bezbednosti UN kojom se pozdravlja Dukeovo učešće na sastanku saveta i nudi njihova “puna i jednoglasna podrška mirovnom procesu u Кolumbiji”.

    Кao jedna od pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN, Rusija poseduje ogromna ovlašćenja da koči rad međunarodne diplomatije u toj organizaciji.

    Uprkos ranijim tenzijama sa Zapadom oko Кrima, Libije i Sirije, Moskva je generalno pronalazila načine da sarađuje sa Amerikom i njenim zapadnim saveznicima po raznim pitanjima, od napora da se ograniči razvoj nuklearnog oružja u Iranu i Severnoj Кoreji, do nadzora mirovnih inicijativa u Africi, Evropi, Bliskom istoku i Latinskoj Americi.

    Ali taj odnos od Hladnog rata nije bio zategnuti kao danas.

    Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara, Amerika i njeni zapadni saveznici pokušavaju da izoluju Moskvu na međunarodnoj sceni, pretvarajući jednu od najvećih svetskih sila u izgnanika. U pokušaju da se odgurnu tim pokušajima, ruske diplomate su primenile kombinaciju pretnji, pritužbi i proceduralnih opstrukcija, piše “Forin Polisi”.

    Veliki deo diplomatskog rata odvijao se u nejasnim sporovima oko protokola UN.

    Nakon izveštaja o navodnim ruskim zločinima u gradu Buča u Ukrajini, ruska misija pri Ujedinjenim nacijama pozvala je na hitan sastanak Saveta bezbednosti UN, verovatno da bi pokušala da okrivi Ukrajinu za pogubljenja ukrajinskih civila. Do sastanka nikada nije došlo.

    Rusija se u pismu šefu UN požalila da je Britanija, koja je predsedavala Savetom bezbednosti UN u aprilu, odbila njen zahtev za održavanje sastanka, ali je Barbara Vudvord, britanska ambasadorka pri UN, uzvratila da je jednostavno tražila od Rusije da kombinuje sednicu sa još jednim sastankom saveta o Ukrajini ili ga zakaže posle tog sastanka. Rusija je, kako navodi, to odbila.

    “Predsedništvo nije blokiralo ruski zahtev”, napisala je ona generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu.

    Rusija je, u međuvremenu, protestovala protiv onoga što je okarakterisala kao “težu zloupotrebu” protokola Saveta bezbednosti UN, jer su Britanci dozvolili ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom da emituje video snimak navodnih zločina Rusije.

    “Takva praksa podriva temelje i duh rada SB UN”, napisao je ruski Nebenzija u pismu Guterešu od 5. aprila.

    Vudvord je uzvratila da je Zelenskom bilo dozvoljeno da govori virtuelno zbog njegove nemogućnosti da otputuje u Njujork zbog ruske invazije na njegovu zemlju i da je Rusija imala priliku da prigovori na video snimak tokom sastanka, ali to nije učinila.

    Ovog meseca, zamenik stalnog predstavnika Rusije, Dmitrij Poljanski, uzeo je reč na ručku Saveta bezbednosti UN sa generalnim sekretarom UN na odmoru na Long Ajlendu kako bi izrazio zabrinutost zbog tretmana Rusije u Ujedinjenim nacijama. Takođe je rekao da neće učestvovati u neformalnoj diskusiji sa savetom o podacima i rešavanju sukoba.

    Ali neke diplomate kažu da su mnogi od ruskih gambita bili neuspešni.

    Pored neuspeha u Generalnoj skupštini UN i Savetu za ljudska prava, Rusija je izgubila izbore za Кomitet UN za nevladine organizacije, izvršne odbore UN Žena, UNICEF i Stalni forum UN za pitanja starosedelaca.

    “Rusija se danas takmičila na četiri izbora za komitete UN. Izgubila je u svima”, pohvalila se britanska misija na Tviteru.

    Kako je istakao jedan diplomata UN, “naš cilj je da ih diplomatski izolujemo, ali oni odlično rade svoj posao u izolaciji”.

    A kolumbijski predsednik Duke okrenuo je ploču protiv Nebenzije, iznevši nepripremljenu osudu ruske invazije kao “genocida”.

  • SAD: Rusija ostaje stalni član Savjeta bezbjednosti

    SAD: Rusija ostaje stalni član Savjeta bezbjednosti

    Vašington u ovom trenutku ne očekuje da će Rusija izgubiti status stalnog člana Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ali će nastaviti napore da izoluje Moskvu, izjavila je američka ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Linda Tomas-Grinfild u intervjuu za PBS.

    “Veoma sam svjesna i saosjećam sa stavom ukrajinskog predsjednika da je Savjet bezbjednosti, po njegovom mišljenju, sporo reagovao, ali mi preduzimamo prilično agresivne akcije protiv Rusa otkako je ovo počelo, i nastavićemo to da radimo”, istakla je Tomas-Grinfild, prenosi TAS S.

    Ona je navela i da razumije zahtjeve Ukrajine da se preispita stalno mjesto Rusije u Savjetu bezbjednosti, ali da “trenutno ne vidi da će to biti promjenjeno”.

    Ambasadorka je dodala da je Rusija i ranije prijetila da će upotrijebiti nuklearno oružje, kao i da je lažno optuživala Sjedinjenie Američke Države i Ukrajinu da su upotrebljavale hemijsko oružje, a sama ga je koristila u Siriji, navodi TAS S.

    Ruska ambasada u SAD saopštila je ranije da su optužbe Vašingtona da Rusija krši Konvenciju o hemijskom oružju neosnovane, a portparol ruskog ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov je optužio ukrajinsku službu bezbjednosti da je uz podršku zapadnih zemalja planirala da upotrebi toksične supstance protiv civila, pa da kasnije za to optuži Rusiju, prenosi TAS S.