VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zapadni Balkan “podijelio” Makrona i Šolca

    Zapadni Balkan “podijelio” Makrona i Šolca

    Emanuel Makron je predložio formiranje nove političke zajednice u Evropi, u kojoj bi bili i Ukrajina i zapadni Balkan. Njemačka ne želi da bude “kočničar”, ali ima drugačije poglede na budućnost Balkana.

    Centralni dio zajednice činila bi Evropska unija – tako bi se u aktuelnoj geopolitičkoj situaciji mogle okupiti i one zemlje koje nisu ili ne žele da budu članice EU, izjavio je Makron u ponedjeljak (9. maja) u Berlinu. Glavni grad Njemačke bio je inače cilj prve posjete inostranstvu Makrona nakon što je položio zakletvu za drugi predsjednički mandat. On se u Berlinu sastao s kancelarom Olafom Šolcom koji je Makronovu ideju nazvao “veoma zanimljivom”.

    Radi se o ideji koja podsjeća na privilegovano partnerstvo, što je EU odavno htela da ponudi Turskoj – kao svojevrsnu “utješnu nagradu”, umjesto punopravnog članstva. Makron je svoju ideju predstavio i u Evropskom parlamentu u Strazburu, gdje se održavala Konferencija o budućnosti Evrope. Francuska trenutno predsjedava Savjetu Evropske unije, piše DW.

    Velika skepsa vlada u EU oko ideje daljeg proširenja, pogotovo u Francuskoj. Baš kao i njegovi prethodnici u Jelisejskoj palati, i Makron se umjesto toga zalaže za produbljivanje integracija EU u sadašnjem sastavu, pa je u ponedjeljak predložio i promjenu Ugovora o EU, odnosno ukidanje konsenzusa prilikom donošenja odluka koje se tiču recimo fiskalne ili odbrambene politike. Prema tom prijedlogu predviđa se donošenje odluka “kvalifikovanom većinom” glasova.

    Šolc za EU perspektivu zapadnog Balkana
    Uprkos činjenici da je njemački kancelar Šolc blagonaklono reagovao na Makronove prijedloge, formiranje eventualne političke unije moglo bi da dovede do novih konflikata: Ukrajina insistira na punopravnom članstvu u EU i NATO.

    Kancelar je nakon sastanka sa Makronom na konferenciji za novinare izričito rekao da ta ideja ne bi smjela da dovede do toga da se odustane od EU perspektive šest zemalja zapadnog Balkana, odnosno da im se onemogući ulazak u Uniju.

    Zbog ruskog i kineskog uticaja u tom regionu, njemački kancelar Šolc se protekle nedjelje založio za ulazak Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i BiH u Evropsku uniju – i to što je brže moguće. Makron i Šolc su naglasili značaj saradnje sa šest navedenih zemalja zapadnog Balkana. Francuski predsjednik je potvrdio da tokom predsjedavanja EU (do kraja juna) želi da organizuje samit o zapadnom Balkanu. A Šolc je najavio da i ubuduće želi da forsira “Berlinski proces” s ciljem da se etablira zajednički ekonomski prostor u regionu – što je proces koji je započela njegova prethodnica Angela Merkel.

    Muzikom do mira na zapadnom Balkanu
    Na Makronove zahtjeve za promjenom Ugovora o EU, Šolc odgovara da Njemačka neće biti “kočničar”. Ipak, prema njegovom mišljenju, moguće je doći do efikasnijeg funkcionisanja EU i na druge načine. Kao primjer je naveo ukidanje načela konsenzusa oko donošenja odluka unutar Unije.

    Brojne zemlje EU u ponedjeljak su se usprotivile francuskom prijedlogu. Među tih 13 država su i skandinavske članice, kao i Hrvatska, Slovenija i Poljska. Za usvajanje promjena Ugovora o EU potrebna je podrška svih 27 zemalja, odnosno ratifikacija u parlamentima svih članica Unije.

    “Želimo primirje i to što je brže moguće”
    Makron i Šolc izrazili su spremnost za tešnju saradnju Njemačke i Francuske i u budućnosti. Makron je u tom kontekstu posebno spomenuo odbrambenu politiku, istraživanje i razvoj, ali i zajednički stav u odnosu prema Kini. Tokom sastanka u Berlinu, glavno pitanje bila je Ukrajina, odnosno način na koji se može pomoći toj zemlji koja je žrtva ruske agresije. “Želimo primirje i to što je brže moguće”, naglasio je Makron.

    Dvojica državnika su u večernjim satima otišli i do Brandenburške kapije koja je na Dan Evrope bila osvijetljena u bojama ukrajinske zastave.

  • Eksperiment Salvadora ne ide baš najbolje

    Eksperiment Salvadora ne ide baš najbolje

    Uspijeh kriptovaluta, naročito bitkoina, ne može se negirati.

    Pre nekoliko godina radilo se tek o zanimljivom novitetu digitalnog doba, za koji je malo ko verovao da će ostvariti nešto značajno. Malo ko je ozbiljno shvatao mogućnosti koje kriptovalute pružaju i način na koji bi mogle promeniti svet.

    No davno je prošlo vreme kada su kriptovalute predstavljale inovaciju kojom se bave čudaci. Danas su postale sastavni deo finansijskih tržišta i prihvatili su ih veliki investitori kao deo svog portfelja i investicija. Analize zadnjih godina pokazuju da su postale dovoljno povezane s finansijskim tržištima da njihova vrednost donekle bude u korelaciji s ostalim finansijskim investicijama.

    Ironija je u tome što su kriptovalute trebale da budu sasvim odvojene od uticaja države i centralnih banaka, u smislu da ih ne mogu kontrolisati, a ipak je u zadnje vreme sve očitije da cena bitkoina i ostalih kriptovaluta jako varira upravo s obzirom na to što rade banke, naročito američki FED.

    Trenutno su kriptovalute u dubokom minusu i izgubile su veliki deo vrednosti, nakon podizanja referentnih kamatnih stopa od strane FED-a i centralne banke Ujedinjenog Kraljevstva (BOE) te najava da će do kraja godine biti još takvih povećanja.

    Salvador, mala država u Srednjoj Americi, legalizovao je bitkoin kao sredstvo plaćanja i pokušao da ga promoviše kao nacionalnu valutu. Eksperiment ne ide baš najbolje.

    Pionir u prihvatanju bitkoina kao legalne valute

    Jedna država je čak prihvatila bitkoin kao službenu nacionalnu valutu i oko nje počela da gradi nacionalnu finansijsku infrastrukturu. Radi se o Salvadoru, siromašnoj državi Srednje Amerike, državi koja nije ni imala nacionalnu valutu, nego je koristila dolar.

    Bitkoin je u Salvador uveo predsednik Najib Bukele, na prilično svojevoljan način te bez parlamentarne rasprave, konsultacija sa sindikatima ili poslovnim krugovima. Tipični diktatorski način, reklo bi se. No Bukele ionako na Tviteru sam sebe naziva “najkul diktatorom na svetu”.

    Zatim je potrošio 180 miliona dolara da bi po državi rasporedio bankomate koji prihvataju bitkoin i uveo tzv. e-wallet, digitalni novčanik u kojem se drže bitkoin i ostale kriptovalute. Svaki digitalni novčanik je sadržavao 30 dolara bitcoina i mogao ga je dobiti svaki građanin Salvadora.

    Većina stanovnika je stvarno i preuzela svoj digitalni novčanik, ali prema dostupnim informacijama, brojni su odmah zamenili bitkoine za dolare na bankomatima koje je postavio Bukele da bi proširio korišćenje bitkoina kao legalnog sredstva plaćanja u Salvadoru.

    Država tradicionalno ima velikih problema s kriminalom, koji je radikalno smanjen dolaskom Bukelea na vlast. No svejedno su kriminalci iskoristili digitalni novčanik za izvođenje raznih prevara, što sudovi još nisu počeli da procesuiraju, prenosi Indeks.

    Salvador je na ruti krijumčara droge iz Južne Amerike u SAD te su korupcija i kriminal svakodnevna pojava. Većina građana radi na crno. Takva situacija je ustvari plodna za uvođenje bitkoina jer i krijumčari droge i radnici na crno imaju koristi od anonimnosti koju nudi bitkoin.

    Ali prihvatanje bitkoina teče jako sporo. I trgovci i kupci preferiraju stari dolar umjesto bitkoina. To je prilično veliki udarac na ideju bitcoina i ostalih kriptovaluta kao novca koji se može koristiti ravnopravno s tradicionalnim novcem za čiju vrijednost garantuju države, tj. centralne banke.

    Salvador ne odustaje od eksperimenta

    Salvador upravo dobija jako skupu poduku iz teorije novca. Ne postoji nikakva prepreka da se bitkoin koristi kao sredstvo razmene i njim trguje, ali je jako loša ideja da se na njemu temelji finansijski sistem države. Salvador je već izgubio ogroman novac u zadnjem padu cene bitkoina, no to je predsednik iskoristio za kupovinu još bitkoina i čudio se zbog čega ga neki prodaju toliko jeftino.

    Tokom najnovijeg pada cene bitkoina, Bukele je na Tviteru objavio kako je Salvador kupio 500 bitkoina po cijeni od 30.744 dolara po bitkoinu. To je ukupno 15,37 miliona dolara, što nije mali novac za tako malu i siromašnu državu.

    Predsednik Bukele ipak ne odustaje od svog eksperimenta. Čak povećava uloge i najavljuje izdavanje državne obveznice u bitkoinima, u vrijednosti od 500 miliona dolara. Da apsurd bude veći, planira s pola sredstava prikupljenih bitkoin obveznicom da kupi još bitkoina, a ostalu polovinu uložiti u Bitkoin Siti, grad koji će biti oslobođen poreza i u kojem će se moći rudariti bitkoin koristeći električnu energiju iz jednog ugašenog vulkana.

  • Lavrov: “Krađa”

    Lavrov: “Krađa”

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je ideju Žozepa Borela da zamrznuta sredstva Ruske Federacije prebaci u Ukrajinu nazvao krađom.

    Naime, ranije se šef diplomatije EU Žozep Borel zalagao za korišćenje zamrznutih ruskih zlatnih i deviznih rezervi za obnovu Ukrajine.

    EU više nema svoju spoljnu politiku, ona je u potpunosti solidarna sa politikom Sjedinjenih Država, napomenuo je šef ruskog MIP-a, prenose ruski mediji.

  • Ruski mediji: Srušen mit o neosvojivosti

    Ruski mediji: Srušen mit o neosvojivosti

    Pre nedelju dana zgrada uprave metalurškog kombinata Azovstalj mogla je da se vidi samo dronom, a danas može da joj se priđe peške, javlja televizija Zvezda.

    “Srušen je mit o neosvojivosti citadele nacionalističkog puka ‘Azov'”, javila je ta televizija, a prenosi Sputnjik. Na toj deonici Azovstalja, ekipa Zvezde praktično je među prvima koji su uspeli da zađu duboko u kombinat, odnosno ceo kilometar.

    Kako kažu vojnici Narodne milicije DNR, snajperisti grupe Azov stalno menjaju položaje, koristeći režim tišine. Međutim, malo je verovatno da će išta pomoći snajperistima puka Azov – blokada fabrike polako pada, uz minimalne gubitke ruskih snaga i uz maksimalne za neprijatelja.

    Inače, puk Azov je dobrovoljačka jedinica u sastavu Nacionalne garde Ukrajine. To je ultradesničarska grupa poznata po svojoj neonacističkoj i paganskoj ideologiji. Protiv mnogih vođa i dobrovoljaca Azova u Rusiji pokrenut je krivični postupak.

  • Ukoliko se iz napuštenog tankera kod Jemena izlije nafta, čišćenje će koštati 20 milijardi dolara

    Ukoliko se iz napuštenog tankera kod Jemena izlije nafta, čišćenje će koštati 20 milijardi dolara

    Iz Ujedinjenih nacija su upozorili da je potonuće naftnog tankera FSO Safer neminovno i da bi to imalo devastirajući efekat, a operacija čišćenja bi koštala 20 milijardi dolara.

    FSO Safer je 45 godina star tanker na kojem se nalazi 1,1 milion barela sirove nafte i služio je kao plutajuća naftna platforma. Od 2015. godine privezan je u jemenskoj luci Hodeida bez da je servisiran.

    “Uticaj izlijevanja će biti katastrofalan. Učinak na okoliš bio bi ogroman… Naša procjena je da bi samo čišćenje nafte koštalo 20 milijardi dolara”, rekao je u Jemenu, UN-ov humanitarni kordinator za Jemen David Gressly.

    Prošlog mjeseca UN je zatražio 80 miliona dolara za operaciju koja bi spriječila nekontrolisano izlijevanje nafte. Hitni dio operacije bi uključivao ispumpavanje otrovnog tereta s platforme za skladištenje i prebacivanje na brod za privremeno skladištenje i koštao bi 79,6 miliona dolara. Greesly je procijenio da bi za potpunu operaciju trebalo 144 miliona dolara.

    Ova kriza se dešava dok se Jemen nalazi u sedmoj godini građanskog rata u koji su direktnom vojnom intervencijom uključeni i njegovi susjedi. UN je stanje u Jemenu nazvao najvećom humanitarnom krizom u svijetu.

  • Specijalni izaslanik Njemačke poručio Srbiji: Ne možete sjediti na dvije stolice, mi nismo glupi

    Specijalni izaslanik Njemačke poručio Srbiji: Ne možete sjediti na dvije stolice, mi nismo glupi

    Od 1. marta ove godine, Manuel Sarrazin ekspert za istočnu Evropu i političar Zelenih, prvi je specijalni predstavnik njemačke vlade za zapadni Balkan. On je danas stigao u Beograd kako bi se sastao sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

    Sarrazin je nedavno boravio u Srbiji u delegaciji njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock koja je tom prilikom poručila da države kandidatkinje za članstvo u EU moraju uskladiti svoje stavove sa pozicijama EU na putu za članstvo referirajući se na izazove odnosa sa Ruskom Federacijom.

    Specijalni predstavnik Njemačke za zapadni Balkan nedavno je izjavio kako je u interesu srbijanskih političara da zauzmu jasnu poziciju te da pogledaju šta se trenutno događa Ukrajini koja je također vjerovala u ruska obećanja.

    “Moj utisak je da niti jedan od Putnovih argumenata nije nov. To je stara konstrukcija ruske vlade koja se podgrijava nevjerovatnim tvrdnjama kako je u Ukrajini došlo do rata. Ruska propaganda se zasniva na tome da ponavljanjem narativa njih stavi nama u glavu. To je kolonijalni rat i to je Putinov cilj”, kazao je za N1 Sarrazin.

    U Srbiji bi se trebao sresti i sa predstavnicima opozicije.

    “Moj utisak je da je mnogo lakše od navodnog bratstva sa Rusijom, što ste dalje od nje na mapi. Ja sam 18 puta bio u Ukrajini. Mislim da je ljudima u Srbiji lakše da tvrde da imaju neke bliske veze sa narodom Rusije ako nisu u neposrednoj blizini zločinačkog utjecaja tih ljudi”, mišljenja je Sarrazin.

    Evropski zvaničnici već su nekoliko puta direktno naglašavali kako je važno da se zna da je Srbija strateški opredijeljena za ulazak u blok uprkos istraživanjima javnog mnijenja čiji rezultati govore da je većina građana u ovome trenutku protiv ulaska u EU.

    “Mislim da morate imati sasvim jasan stav o ovome ratu. Očekujemo da to političari u Srbiji i vlada zajedno iznesu ne samo riječima već i djelima. Očekujemo od Srbije da se uskladi u sankcijama EU prema Rusiji. Svako ko u Srbiji racionalno razmišlja, bliskost sa EU će više cijeniti no onu sa Rusijom”, kazao je Sarazzin.

    Smatra kako je Srbiji i politici Vučića u prethodnim godinama bila važna ravnoteža između dva bloka.

    “Mi nismo glupi, mi to vidimo. Sada je jasno da su se vremena promijenila. Očekujemo od politike u Srbiji da nam da znak da je i ona to shvatila”, naglasio je specijalni predstavnik Njemačke.

  • Bajden: Putin nema opciju za izlazak iz Ukrajine

    Bajden: Putin nema opciju za izlazak iz Ukrajine

    Američki predsjednik izjavio je da je zabrinut jer ruski predsjednik Vladimir Putin nema opciju za izlazak iz Ukrajine i da razmišlja šta može da učini u vezi sa tim.

    Bajden je u obraćanju na političkom skupu sakupljanja donacija u predgrađu Vašingtona rekao da je Putin pogriješio kada je povjerovao da će akcijom u Ukrajini razbiti NATO i EU.

    Umjesto toga, SAD i mnoge evropske zemlje stale su na stranu Ukrajine.

    Bajden je rekao da je Putin veoma proračunat čovjek i da ga brine to što ruski lider “sada nema način da izađe” iz ove situacije. Predsjendik SAD rekao je da “pokušava da smisli” šta američka strana može da uradi tim povodom.

  • Rakete bačene na Odesu

    Rakete bačene na Odesu

    Tržni centar i dva hotela pogođeni su juče u napadima na Odesu.

    “Tri rakete Kinžal, nove ruske hipersonične rakete, ispaljene su iz aviona i pogodile ‘cilj turističke infrastrukture'”, rekao je Sergej Bračuk, portparol regionalne vojne administracije Odese.

    Dve osobe su hospitalizovane, rekao je Bračuk.

    Nije bilo moguće nezavisno potvrditi ove navode.

  • Fon der Lajen: Postignut napredak sa Orbanom o zabrani ruske nafte

    Fon der Lajen: Postignut napredak sa Orbanom o zabrani ruske nafte

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je postigla napredak u razgovorima sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom o mogućoj zabrani ruskih fosilnih goriva širom EU.

    “Večerašnji razgovor sa premijerom Viktorom Orbanom bio je od pomoći da se razjasne pitanja u vezi sa sankcijama i energetskom bezbednošću”, navela je Fon der Lajenova na Tviteru, preneo je Rojters.

    “Napredovali smo, ali je potrebno dalje raditi”, dodala je ona.

  • “Nema međunarodnu punomoć”

    “Nema međunarodnu punomoć”

    Portparol Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da je Kristijan Šmit varalica jer nema međunarodnu punomoć da bi bio visoki predstavnik u BiH.Imamo čovjeka koji je ustvari varalica, nema međunarodne punomoći, ali preko medija, preko usaglašenog stava kolektivnog Zapada pravi se da ima zvanični status. Nema ga! – naglasila je sinoć Zaharova za ATV, komentarišući ulogu Šmita u BiH.

    Prema njenim riječima, Šmit nema zvanični status, ali se pravi da je visoki predstavnik.

    Ona je navela da se svašta može falsifikovati, te ukazala na primjer Misije OEBS-a.

    – Misija OEBS-a koja više ne radi od marta, za koju nisu formalno pokrenuti postupci unutar OEBS-a. Uprkos tome što je Rusija rekla da mandat nije produžen. Nema mandat – kaže ona.