VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Borelj: Brisel želi da oslabi Putina, a ne da ratuje sa Rusijom

    Borelj: Brisel želi da oslabi Putina, a ne da ratuje sa Rusijom

    Brisel želi da oslabi “rusku ratnu mašinu” u Ukrajini, ali ne želi direktan sukob sa Moskvom, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj.

    On je za njemački list “Frankfurten alemajne cajtung” rekao da EU govori da ne učestvuje u ratu u Ukrajini, ali da “zauzima strane”.

    Prema njegovim riječima, EU želi da umanji mogućnost ruskog predsjednika Vladimira Putina za napad na Ukrajinu.

    “Želimo da pomognemo samoj Ukrajini, ali ne želimo da ulazimo u rat sa Rusijom”, naglasio je Borelj.

    Borelj je istakao da EU mora da učini više da bi se oslabio Putin, uključujući slanjem više oružja Ukrajini, slabljem ruske ekonomije i “izolovanjem” Moskve na međunarodnoj sceni, prenio je “Sputnjik”.

    Šef evropske diplomatije napomenuo je da “ne razumije ljude koji govore da slanje više oružja Ukrajini znači da će rat duže trajati i da će patnja Ukrajinaca biti veća”.

    “Postavljam pitanje tim ljudima: da li je važno kako se ovaj rat završi? Da li Ukrajinci treba da budu na koljenima i da ih Rusi rastrgnu? Vidite, rat se završava pregovorima, ali morate da dođete za pregovarački sto sa pozicije moći i sada je zadatak da se Ukrajina stavi u taj položaj”, rekao je Borelj.

  • Ukrajina dala novu ponudu Rusiji

    Ukrajina dala novu ponudu Rusiji

    Ukrajina je ponudila oslobađanje ruskih ratnih zarobljenika u zamjenu za sigurnu evakuaciju teško ozlijeđenih boraca zarobljenih unutar čeličane u razrušenom gradu Mariupolju.

    Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk rekla je da su u toku pregovori o oslobađanju povređenih boraca koji se nalaze u Azovstalu, posljednjem bastionu ukrajinskog otpora u Mariupolju. Rekla je da postoje različite opcije, ali “nijedna nije idealna”.

    Kijev se paralelno počeo pripremati za svoje prvo suđenje za ratne zločine zarobljenom ruskom vojniku.

    Javio se drugi čovjek Azova
    Ukrajinski kapetan, drugi čovjek Azova Svjatoslav Palamar, koji se nalazi u opkoljenoj čeličani Azovstal u Mariupolju, izjavio je u srijedu za CNN kako vjeruje da su svi civili koji su se skrivali unutar tvornice sada vani – uz upozorenje da je zbog stalnog bombardovanja teško dati potpunu procjenu situacije u tom velikom objektu.

    “Ako govorite o samoj tvornici Azovstal, onda civili za koje smo znali, civili koje smo imali s nama, civili o kojima smo se brinuli, oni nisu s nama. Uspjeli su napustiti pogon. Ne mogu vam sa sigurnošću reći, možda postoji još netko niže na teritoriju jer nijedna međunarodna organizacija ni u jednom trenutku nije došla niti je imala pristup da dođe i procijeni situaciju”, rekao je zamjenik zapovjednika ukrajinske pukovnije Azova Palamar za CNN.

  • Kličko strahuje od novog ruskog napada na Kijev, ne isključuje upotrebu nuklearnog oružja

    Kličko strahuje od novog ruskog napada na Kijev, ne isključuje upotrebu nuklearnog oružja

    Gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Kijeva Vitalij Kličko izjavio je kako postoji zabrinutost da bi ruska vojska u doglednom periodu mogla izvršiti nove napade na ovaj grad.

    Iako se ruska vojska još prije nekoliko sedmica povukla iz šireg područja Kijeva i općenito sa sjevera Ukrajine, Kličko ističe kako predsjednik te države Vladimir Putin može narediti novi napad u bilo kojem trenutku.

    “Nema sumnje da je glavni grad Ukrajine i dalje glavna meta Rusije. Ti napadi se mogu dogoditi u bilo kojem trenutku. Rat nam je promijenio živote svima i čvrsto držim palčeve da se ovaj besmisleni sukob okonča”, rekao je Kličko.

    Također, on je poslao upozorenje svim građanima koji se namjeravaju u narednim danima vratiti u Kijev.

    “Kao gradonačelnik Kijeva uvijek im kažem. Izvinite, ali to je vaš lični rizik. Ne možemo vam ponuditi sigurnosne garancije. Sve dok je rat na teritoriji Ukrajine, ne možemo dati garanciju ni za jednog Ukrajinca”, ističe gradonačelnik Kijeva.

    Na kraju razgovora, naglasio je kako Vladimir Putin osim napada na Kijev može narediti i upotrebu taktičkog nuklearnog oružja što dodatno zabrinjava sve zvaničnike.

    “Ne isključujem mogućnost korištenja taktičkog nuklearnog oružja. Sigurnost je trenutno glavni prioritet. Naravno da smo zabrinuti i nadamo se da će nas naši borci odbraniti, ali rizik je i dalje prisutan. Bez naših partnera, Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja, ne možemo preživjeti”, zaključio je Kličko.

  • Napuštanje ruskog gasa moglo bi da košta EU 214 milijardi dolara više

    Napuštanje ruskog gasa moglo bi da košta EU 214 milijardi dolara više

    Aktuelni plan Evropske unije za eliminisanje oslanjanja na ruski gas zamjenom gasa od drugih snabdjevača mogao bi da košta blok do 214 milijardi dolara više nego što je prvobitno predviđeno, ocjenjuje se u današnjem izveštaju kompanije za klimatka istraživanja Ember i organizacije Global Vitnes.

    Plan Evropske komisije “REPowerEU” koji ima za cilj da Evropu učini nezavisnom od ruskih fosilnih goriva mnogo prije 2030. godine uključuje diverzifikaciju snabdijevanja gasom, ubrzanje uvođenja obnovljivih gasova, povećanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora i zamjenu gasa u proizvodnji toplotne i električne energije.

    Ovo može da smanji potražnju EU za ruskim gasom za dvije trećine prije kraja 2022. godine, smatra Komisija.

    Prema istraživanju Embera i Global Vitnesa, postojeći plan EU za korišćenje gasa (od alternativnih dobaljača) mogao bi da poveća račun EU za energiju za dodatnih 264 milijarde dolara (250 milijardi evra) do 2030. godine zbog visokih cijena gasa, prenosi specijalizovani portal za energetiku oilprice.com.

    Plan “REPowerEU” će smanjiti ceh za samo 49 milijardi dolara (47 milijardi evra) po sadašnjim cijenama, što znači da bi u konačnom ishodu račun EU bio za 214 milijardi dolara (203 milijarde evra) iznad prvobitnih predviđanja Komisije, saopštile su dvije organizacije.

    “I dok strategija Evropske komisije ‘REPowerEU’ ima za cilj da smanji uvoz ruskog gasa na kontinent, ona se i dalje toliko oslanja na gas da će Evropa biti izložena većem trošku za 34 milijarde evra po cijenama projektovanim do 2030, ili za 203 milijarde evra po današnjim cijenama gasa“, konstatuje se u studiji.

    Sara Braun, viši analitičar u Emberu. kaže da je “igranje na kartu fosilnog gasa gubitna opklada“.

    “Visoke i volatilne cijene gasa su tu da ostanu i skupo će koštati EU. Novac je bolje potrošiti na tranziciju koja može da obezbjedi stabilnu, čistu i dostupnu energiju za sve Evropljane. Naša analiza sada pokazuje da je Komisija u velikoj mjeri potcijenila trošak za potrošače sa daljim oslanjanjem na gas”, zaključuje ona.

    Očekuje se da će Evropska komisija sljedeće nedjelje otkriti detalje svog “REPowerEU” plana, u koji će biti uključeni i obnovljivi izvori energije.

  • Američki Senat nije podržao prijedlog zakona o abortusu

    Američki Senat nije podržao prijedlog zakona o abortusu

    Američki Senat nije izglasao zakon kojim bi se pravo na abortus, zaštićeno presudom Vrhovnog suda u slučaju Rou protiv Vejda, pretvorilo u federalni zakon.

    Republikanci su “filibasterom” odnosno, pravom na neograničenu raspravu, blokirali glasanje o zakonu, čime su se jasno vidjele stranačke podjele koje postoje u vezi sa istorijskom sudskom odlukom i ograničenjima zakonodavne grane vlasti, prenosi Glas Amerike.

    Bio je to pokušaj da se sačuva skoro 50 godina stara sudska presuda kojom se proglašava ustavno pravo na abortus, a kojoj sada prijeti ozbiljna opasnost da bude poništena u Vrhovnom sudu odlukom konzervativne većine.

    Prije glasanja, nekoliko desetina demokrata iz Predstavničkog doma, pretežno žena, marširalo je od Predstavničkog doma do Senata skandirajući: “Moje tijelo, moja odluka”.

    Oni su zatim ušli u salu Senata i tiho sjedili na mjestima za publiku dok su senatori raspravljali o pravu na abortus.

    Prošlog septembra, Predstavnički dom je glasao 218 prema 211 da se usvoji prijedlog zakona o pravu na abortus skoro identičan senatskom prijedlogu.

    Predsjednik SAD Džozef Bajden pozvao je Kongres da usvoji zakon kojim bi se zaštitile usluge abortusa za milione Amerikanki. Međutim, tijesna većina njegove stranke nije bila dovoljna da se prevaziđe filibaster republikanaca (pravilo kojim se u Senatu zahtijeva većina od 60 glasova da bi se okončala debata o većini pitanja i prešlo na glasanje).

    Republikanci decenijama rade na tome da postave konzervativne sudije u Vrhovni sud i ukinu presudu Rou protiv Vejda, podseća Glas Amerike.

    Svih 50 republikanaca glasalo je da se blokira glasanje o zakonskom predlogu a pridružio im se jedan demokrata, senator Džo Menčin.

    U Kongresu se godinama vodi bitka povodom politike o abortusu ali je glasanje u srijedu, o zakonskom prijedlogu koji je usvojen u Predstavničkom domu, dobilo novu hitnost poslije objavljivanja nacrta mišljenja Vrhovnog suda koji pokazuje da većina sudija želi da ukine odluku “Rou protiv Vejda”, za koju mnogi smatraju da predstavlja zakon sama po sebi.

    Vrhovni sud će svoju konačnu odluku objaviti tokom leta a sigurno je da će se njen efekat osjećati širom zemlje i u kampanji za izbore na kojima će se odrediti koja stranka kontroliše Kongres.

    Mjere bezbjednosti bile su snažne na Kapitolu, gde je potpredsjednica SAD Kamala Haris predsjedavala Senatom, kao i ispred Vrhovnog suda gdje se od prošle nedjelje kada je procurio nacrt zakona svakodnevno okupljaju demonstranti.

  • NATO: Ne želimo direktan sukob sa Rusijom

    NATO: Ne želimo direktan sukob sa Rusijom

    Pružajući podršku Ukrajini i jačajući sopstvenu odbranu, NATO nastoji da minimizuje rizike od direktnog sukoba sa Ruskom Federacijom, izjavio je danas zamjenik generalnog sekretara alijanse Mirča Džoana.

    “Moramo se pobrinuti da, podržavajući Ukrajinu, jačanjem odbrane NATO, ne stvaramo rizik od eskalacije ka ratu između NATO i Rusije”, rekao je on u Vašingtonu, prenijela je agencija RIA Novosti.

    Džoana je naglasio da NATO ima odgovornost da obezbedi da se “ovaj rat ne širi dalje, jer bi to dovelo do dodatne patnje, smrti i više nestabilnosti širom svijeta”.

  • Mizincev: Ukrajina kao živi štit drži 90.000 civila

    Mizincev: Ukrajina kao živi štit drži 90.000 civila

    Ukrajinske trupe drže pod blokadom više od 90.000 ljudi u stambenim naseljima i u prostorijama preko deset preduzeća u gradovima Kramatorsk i Slavjansk, izjavio je Mihail Mizincev, načelnik ruskog Centra za upravljanje nacionalnom odbranom.

    “Sveukupno, više od 90.000 civila je zarobljeno od nacionalista, koji se kriju iza njih kao živog štita, u stambenim naseljima ili u prostorijama više od deset velikih industrijskih preduzeća u Kramatorsku i Slavjansku”, tvrdi Mizincev, kako prenosi TAS S.

    Ruski general tvrdi i da ukrajinske snage brutalno suzbijaju pokušaje civila da se sami evakuišu u bezbedna područja, bilo u Rusiju ili na teritoriju pod kontrolom Kijeva.

  • Rusija u Savjetu bezbjednosti UN-a: Situacija u Ukrajini nema nikakve veze s BiH

    Rusija u Savjetu bezbjednosti UN-a: Situacija u Ukrajini nema nikakve veze s BiH

    Rusija smatra da Bošnjaci zagovaraju centralizaciju Bosne i Hercegovine te da situacija u Ukrajini nema nikakve veze s onom u Bosni i Hercegovini.

    Njeni predstavnici su ovo poručili danas na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Na početku obraćanja istaknuto je navodno zagovaranje centralizacije.
    “Zabrinuti smo zbog centralizacije zemlje koju zagovara jedna od etničkih grupa – Bošnjaci”, naveli su predstavnici Rusije.

    Optužili su Zapadne zemlje da narušavaju Dejtonski sporazum i “žale” što predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (SDA), koji će se obratiti na sjednici, nije stavove usaglasio s ostalim članovima Predsjedništva poručivši mu da to nalaže “protokol”.

    “To je degradacija dijaloga i destabilizuje situaciju. Odgovornost za ovo stanje je na onima koji izvana pokušavaju preoblikovati Dejtonski sporazum”, dodaju.

    Predstavnici Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a su se osvrnuli i na izvještaj njihovog ambasadora u Bosni i Hercegovini Igora Kalabuhova.

    “I kako je naš ambasador u Sarajevu naveo u izvještaju, situacija u Ukrajini nema nikakve veze sa situacijom u Bosni i Hercegovini”, tvrde.

    Pozvali su da se pročita i izvještaj Republike Srpske o stanju u Bosni i Hercegovini. Poručili su da je Dejtonski sporazum “relevantan, učinkovit te da za njega ne postoji alternativa”. Rusi su mišljenja da bi njegovo narušavanje imalo posljedice po cijeli Balkan.

    Rusija i Kina su se protivili da se Christian Schmidt obrati na današnjoj sjednici. Smatrale su da se on ne može obratiti tvrdeći da on nije visoki predstavnik, jer ga na tu poziciju nije imenovalo Vijeće sigurnosti.

    No, Schmidt se ipak obratio naglasivši, između ostalog, da Republika Srpska radi na prijenosu nadležnosti s državne na entitetsku vlast.


    Kina je podržala teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, ali ne misli da međunarodne institucije trebaju intervenirati u Bosni i Hercegovini. Uvjeravaju da podržavaju sve ono što dogovore bosanskohercegovački političari.

    Velika Britanija je člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika istakla kao krivca za stanje u Bosni i Hercegovini. Francuska je podržala Schmidtov izvještaj te podržala međunarodno prisustvo u Bosni i Hercegovini.

    Nije omogućeno obraćanje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zorana Tegeltije (SNSD).

  • Rusi su pred ostvarenjem cilja?

    Rusi su pred ostvarenjem cilja?

    Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage napredovale do granice između Luganska i Donjecka.

    Ako se ova informacija pokaže tačnim, to će značiti da su ruske snage na dobrom putu da ostvare kontrolu nad celim regionom Donbasa.

    Pre početka sadašnje invazije, osam godina nakon početka borbi u istočnoj Ukrajini, proruske snage su držale oko trećine celokupne teritorije Donbasa.

    Njujork tajms citira ukrajinske zvaničnike koji su rekli da je 80 odsto Donbasa trenutno u rukama ruske vojske.

    Ostvarenje tog ruskog cilja, iako daleko od prvih ambicioznih planova o preuzimanju većeg dela Ukrajine i Kijeva, zajedno sa kontrolom južnih delova zemlje koji čine kopneni most ka aneksiranom poluostrvu Krim, daje Kremlju ogromnu prednost u neki budući razgovori o okončanju sukoba, slažu se analitičari.

    “Njujork tajms” podseća da Rusija već dominira Crnim morem, jedinim morskim putem za ukrajinski izvoz, a blokada pomorskih puteva bi na kraju mogla da ugrozi Ukrajinu ekonomski.

    Zemlja sve više zavisi od zapadne vojne i humanitarne pomoći, piše NIT. Sve je više najava da će se u Ukrajini gledati scenario “produženog sukoba”.

    To je u utorak rekla i šefica američkih obaveštajnih službi Avril Hejns, koja je svedočila pred američkim Kongresom.

    Prema njenim rečima, ruski predsednik Vladimir Putin će vrlo verovatno objaviti bar delimičnu opštu mobilizaciju u Rusiji kako bi se postigli ratni ciljevi koji, smatra Hejns, “nadmašuju Donbas”.

    Rat bi, takođe predviđa, mogao da uđe u mnogo nepredvidiviju i opasniju fazu i da dovede do ponovne pretnje nuklearnim oružjem.

    Sve o ratu u Ukrajini iz minuta u minut pratite ovde.

    Na terenu trenutno besni žestoka i nemilosrdna bitka. Često je reč o krvavim borbama za male oblasti, a dešava se da jednog dana selo padne u ruke Rusa, a sutradan Ukrajinci ponovo ostvare kontrolu nad njim. Ovo posebno važi za Donjeck i Lugansk.

    Lekari iz Kramatorska, grada u Donjeckoj oblasti, kažu da 80 odsto pacijenata dolazi sa minama i povredama od gelera.

    “Ili ste dovoljno daleko da preživite ili niste. Zato vidimo ili lakše povrede ili smrt”, rekao je kapetan Eduard Antonovski, stacioniran u bolnici, preneo je NIT. Ruska vojska se koncentrisala na male, ali ključne džepove otpora ukrajinskih snaga u regionu Luganska, koristeći sličnu taktiku kao u Mariupolju.

    Ona okružuje gradove, remeti ukrajinske linije snabdevanja i žestoko granatira ukrajinske položaje.

    Nakon što je zauzela Izjum, grad na granici sa Donbasom, i zauzela Popasnu, važnu za regionalni autoput, ruska vojska napada Lisičansk, Kramatorsk i Slavjansk, gradove sa 100.000 i više stanovnika.

    Otvoreno je pitanje, kažu vojni analitičari, da li Rusija ima dovoljno vojnika, municije i vremena da izvrši cilj opkoljavanja ukrajinskih pozicija na severu regiona i njihovog odsecanja od lanaca snabdevanja.

    Ipak, jasno je, ističu, da sadašnja taktika gušenja ukrajinskih vojnika u Donbasu pokazuje da bi Rusi mogli da postignu svoj taktički uspeh u roku od dva meseca.

  • Šuang: Ne podržavamo obraćanje Kristijana Šmita

    Šuang: Ne podržavamo obraćanje Kristijana Šmita

    U Njujorku je počela sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a na kojoj se razmatra situacija u BiH.

    Nakon obraćanja ruskog ambasadora u UN-u Vasilija Nebenzja, koji je kazao da Kristijan Šmit nije legitiman visoki predstavnik, uslijedilo je obraćanje ambasadora Kine.

    Geng Šuang je kazao da ne podržavaju obraćanje Šmita na današnjoj sjednici, a kao razlog takvog poteza naveo je njegovo nelegitimno biranje.