VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Pet razloga zašto je Kina u ekonomskim problemima

    Pet razloga zašto je Kina u ekonomskim problemima

    Kineski ekonomski rast se usporava, a sve zbog toga kako bi se država prilagodila politici “nula zaraženih” koronavirusom i smanjenju potražnje na globalnom tržištu.

    Podaci za posljednji kvartal pokazuju da se ekonomski razvoj usporava te se time povećava vjerovatnoća da će druga najveća ekonomija svijeta upasti u recesiju. Godišnja stopa razvoja od 5,5 posto sada djeluje nedostižno, a kineski zvaničnici uvjeravaju da ova stopa rasta sada i nije toliko važna. Zapravo, ekonomisti očekuju da ove godine uopće neće biti ekonomskog rasta.

    Kina se ne bori protiv visoke stope inflacije, kao što je to slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji, ali ima drugih problema – ima manje kupaca za svoje proizvode na domaćem i globalnom tržištu, a ekonomski rast ometaju i tenzije sa SAD-om.

    Ni domaća valuta nije na dobrom putu, jer se njena vrijednost naglo snižava, u odnosu na dolar. Zbog slabog juana strahuju investitori te se povećava neizvjesnost na finansijskim tržištima. To otežava Centralnoj banci Kine da plasira novac u privredu. Sve to se dešava u trenutku kada su politički ulozi kineskog predsjednik Xi Jinpinga vrlo visoki. Očekuje se da će on na Kongresu Komunističke partije 16. oktobra osigurati treći mandat.

    BBC je izdvojio pet razloga zašto je kineska ekonomija u nevoljama.

    Politika “nula zaraženih” uzrokuje haos

    Pandemija koronavirusa u nekoliko gradova, među kojima su proizvodni centri Shenzhen i Tianjin, šteti ekonomskim aktivnostima. Ne troši se mnogo novca na potreptšine, kao što su hrana i piće, a uslužne djelatnosti su pod pritiskom. Zvanični statistički podaci govore da je industrijska proizvodnja porasla tokom prošlog mjeseca. Razlog za to bi mogao biti to što vlast više troši na infrastrukturne projekte.

    No, to se desilo nakon dva mjeseca tokom kojih se proizvodnja nije proširila. Zbog toga pojedini sumnjaju u zvanične podatke o industrijskoj proizvodnji, odnosno pretpostavljaju da je stopa industrijske proizvodnje zapravo u padu. Tržišna potražnja je u padu u pojedinim zemljama, kao što su SAD, a razlog za to jeste rast kamatnih stopa, rast inflacije i rat u Ukrajini.

    Stručnjaci su saglasni da bi Peking morao učiniti više kako bi stimulisao ekonomiju, ali je malo izgledno da će to učiniti. To je malo izgledno zbog politike “nula zaraženih” koronavirusom. Ekonomista finansijske kompanije S&P Global Ratings Louis Kujis smatra da nema smisla investirati na tržištu na kojem se smanjuje potražnja.

    Peking ne radi dovoljno

    Peking je u augustu ove godine najavio plan vrijedan 203 milijarde dolara za jačanje malih preduzeća, razvoj infrastrukture i izgradnju nekretnina. No, može se učiniti mnogo više od toga kako bi se podstakla potrošnja, ekonomski razvoj i stvorila radna mjesta.

    To podrazumijeva znatno veće ulaganje u infrastrukturu, olakšavanje zaduživanja za kupovinu stanova, olakšavanje investitorima i uvođenje poreskih olakšica. Kujis je ocijenio da je reakcija vlasti, kako je rekao, prilično skromna, u poređenju s onim što se vidjelo tokom ranijih ekonomskih kriza.

    Tržište nekretnina je u krizi

    Slaba aktivnost na tržištu nekretnina i negativno raspoloženje na tržištu nekretnina su, kako je objavio BBC, nesumnjivo usporili ekonomski rast. Tržište nekretnina i industrije povezane s ovim tržištom su teško pogođene. Zajedno čine trećinu kineskog BDP-a.

    “Kada je slabo povjerenje na tržištu nekretnina, to stvara nepovjerenje prema skoro svim ekonomskim kretanjima”, napomenuo je Kujis.

    Brojni su Kinezi koji odbijaju dati hipoteku za nekretnine koje su još u izgradnji i sumnjaju da će one ikada biti izgrađene. Potražnja za novim domovima je smanjena i to je smanjilo potrebu za uvozom potrepština koje se koriste u građevinarstvu.

    Uprkos pokušajima Pekinga da podstakne tržište nekretnina, cijene kuća u desetinama gradova tokom ove godine su niže za više od 20 posto. S obzirom na to da su investitori pod pritiskom, analitičari su mišljenja da će vlasti morati učiniti mnogo više kako bi se vratilo povjerenje na tržištu nekretnina.

    Klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju

    Sve ekstremniji klimatski uslovi imaju trajan utjecaj na kinesku industriju. Toplotni talas, obilježen sušom, u augustu je pogodio provinciju Sichuan i grad Chongqing koji se nalazi u centralnom pojasu zemlje.

    U trenutku kada je poraslo korištenje klima uređaja znatno se opteretila elektromreža u provinciji koja se potpuno oslanja na proizvodnju struje iz hidroenergije. Velike tvornice, među kojima su i one u kojima se proizvode iPhone i Teslini automobili, bile su prisiljene skratiti radno vrijeme ili su zatvorene.

    Prema zvaničnim statističkim podacima, profit u industriji željeza i čelika je tokom augusta bio niži za 80 posto, u odnosu na isti period prošle godine. Država je intervenisala tako što je energetskim kompanijama i poljoprivrednicima dala desetine milijardi dolara pomoći.

    Tehnološki titani gube investitore

    Kako je istakao BBC, ne pomaže ni regulatorni udar na kineske tehnološke titane, a koji traje dvije godine. Kompanije Tencent i Alibaba prijavile su da su u posljednjem kvartalu imale pad prihoda.

    Desetine hiljada radnika izgubili su posao, pa je trenutno jedna od pet osoba starosti od 16 do 24 godine nezaposlena. Postoji opasnost da to bude dugoročna šteta po kinesku produktivnost i ekonomski rast.

    Pojedine privatne kompanije, među kojima su i one najuspješnije, su pod većim nadzorom vlasti, što je slučaj kako jača moć predsjednik Jinpinga. Dok državne kompanije dobijaju naklonost vlasti, strani investitori se povlače.

    Japanski kongolomerat Softbank je povukao mnogo novca iz Alibabe, dok je konglomerat Berkshire Hathway, koji je u vlasništvu multimilijardera Warrena Buffeta, prodao vlasnički udio u tvornici električnih automobila BYD. Tencent je u drugoj polovini ove godine stopirao investicije vrijedne više od sedam milijardi dolara.

    U SAD-u postoji antagonizam prema kineskim kompanijama koje su na tržištu dionica ove zemlje. Prema ocjeni BBC-a, svijet se navikava na to da Peking više nije toliko otvoren za poslovanje, koliko je nekada bio, te da predsjednik Jinping stavlja u rizik veliki ekonomskih uspjeh Kine ostvaren u posljednjih deset godina.

  • Biden: Rizik od nuklearnog “Armagedona” najveći od kubanske raketne krize 1962.

    Biden: Rizik od nuklearnog “Armagedona” najveći od kubanske raketne krize 1962.

    Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je rizik od nuklearnog “Armagedona” na najvišem nivou od kubanske raketne krize 1962. godine.

    Biden je rekao da se ruski predsjednik Vladimir Putin “ne šali” kada govori o korištenju taktičkog nuklearnog oružja nakon pretrpljenih neuspjeha u Ukrajini.

    SAD je pokušavao pronaći način na koji bi Putin izašao iz rata, dodao je Biden. SAD i EU ranije su rekli da Putinovo zveckanje nuklearnim oružjem treba shvatiti ozbiljno.

    Međutim, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan prošle je sedmice rekao da uprkos nuklearnim nagovještajima Moskve, SAD nije vidio znakove da se Rusija neposredno sprema upotrijebiti nuklearno oružje.

    Govoreći na privatnom događaju organizovanom za prikupljanje sredstava, predsjednik Biden je rekao da se ruski čelnik “ne šali” kada govori o korištenju taktičkog nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja – “jer je njegova vojska, moglo bi se reći, znatno slabija”.

    “Prvi put od kubanske raketne krize imamo direktnu prijetnju upotrebom nuklearnog oružja, ako se stvari nastave putem kojim su išle”, rekao je Biden kolegama demokratima.

    Dodao je da se nismo suočili s mogućnošću “Armagedona” od Kennedyja i kubanske raketne krize.

    Godine 1962. SAD i Sovjetski Savez – pod predsjednikom Kennedyjem i Nikitom Hruščovom – bili su blizu nuklearnog obračuna oko postavljanja ruskog nuklearnog oružja na Kubi.

    Taj događaj je, smatraju mnogi stručnjaci, najbliže što je svijet ikada došao nuklearnom ratu u punoj mjeri.

    Biden je rekao kolegama demokratima da bi upotreba taktičkog nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja mogla brzo izmaknuti kontroli.

  • Rusija traži tajno glasanje u UN o osudi njene aneksije dijelova Ukrajine

    Rusija traži tajno glasanje u UN o osudi njene aneksije dijelova Ukrajine

    Rusija je pozvala na tajno glasanje sljedeće nedjelje o rezoluciji koju podržava Zapad i koja bi osudila njen “pokušaj nelegalne aneksije” dijela četiri ukrajinska regiona i zahtijevala da Moskva odmah poništi svoje postupke.
    Rusija se očigledno nada da će dobiti veću podršku od 193 države u Generalnoj skupštini ako njihovi glasovi ne budu javni.

    Rusija je stavila veto na pravno obavezujuću rezoluciju Savjeta bezbjednosti od 30. septembra da osudi referendume o aneksiji u četiri ukrajinska regiona kao nezakonite, proglasi ih nevažećim i apeluje na sve države da ne ih priznaju.

    SAD i Albanija, koje su sponzorisale rezoluciju, obećale su da će to pitanje iznijeti svim članicama UN u Generalnoj skupštini, gdje nema veta, ali rezolucije nisu pravno obavezujuće.

    Generalna skupština je najavila da će se njena vanredna specijalna sjednica o Ukrajini nastaviti u ponedjeljak popodne, kada će biti predstavljen nacrt rezolucije.

    Diplomate su saopštile da očekuju da se govori zemalja članica nastave u utorak, a glasanje o rezoluciji vjerovatno u srijedu.

    Glasanje o rezolucijama u svjetskom tijelu je tradicionalno javno i osvijetljeno svjetlima različitih boja na velikoj tabli na kojoj je ime svake zemlje, prenosi “N1”.

    Međutim, ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja je u pismu na šest stranica svim ostalim ambasadorima u UN rekao da je pravni savjetnik UN potvrdio da Generalna skupština može da koristi tajno glasanje „u donošenju odluka“.

  • Lukašenko: U Bjelorusiji je od danas zabranjen rast cijena

    Lukašenko: U Bjelorusiji je od danas zabranjen rast cijena

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je izjavio da je zabranio rast cijena usljed rasta inflacije.

    Lukašenko je od 1994. godine na čelu bivše sovjetske republike i javnosti je poznat kao ekscentričan i radikalan političar.

    “Rast cijena je zabranjen od 6. oktobra. Zabranjen! Od danas, a ne od sutra”, poručio je.

    Prema njegovim riječima, cijene su nečuvene i više su za 18 posto, u odnosu na prethodnu godinu. Istakao je da su skoro sve namirnice poskupile te da se u Minsku prethodnih dana dešavala nestašica jaja.

    Lukašenko je kao cilj postavio to da se stopa inflacije do naredne godine snizi na sedam do osam posto.

    Da je Bjelorusija vrlo dobra saveznica Rusije, pokazalo se i u tome što je dozvolila Rusiji da i sa njenog teritorija počne agresija na Ukrajinu. Bjelorusija je pod sankcijama Zapada zbog agresije na Ukrajinu i zbog gušenje ljudskih prava.

  • Zelenski pozvao NATO da preventivno napadne Rusiju, Kremlj odmah upozorio SAD i Britaniju

    Zelenski pozvao NATO da preventivno napadne Rusiju, Kremlj odmah upozorio SAD i Britaniju

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski smatra da bi NATO trebao onemogućiti Rusiji upotrebu nuklearnog oružja tako što će izvesti “preventivni udar”.

    “Preventivni udari su potrebni kako bi znali šta ih čeka ako upotrijebe nuklearno oružje. Ne obrnuto, čekajući nuklearne udare Rusije i onda govoreći: ‘O, uradili ste to, evo vam sada ovo'”, rekao je Zelenski, govoreći putem video veze u australskom Institutu Lowy.

    NATO bi, rekao je Zelenski, “trebalo da preispita kako koristi svoj pritisak”.

    Ove izjave Zelenskog izazvale su oštre rakcije Kremlja, odakle su rekli da sve zemlje svijeta, prvenstveno SAD i Velika Britanija, trebaju obratiti pažnju na ovo.

    “Ovo je izjava Zelenskog na koju sve zemlje svijeta treba da obrate pažnju. Posebno to treba da urade SAD, Velika Britanija, članice EU”, naglasio je portparol Kremlja Dmitri Peskov, prenosi Reuters.

    Prema njegovim riječima, SAD i Velika Britanija direktno utječu na postupke Kijeva i zato, navodi, treba da se smatraju odgovornim za izjave Zelenskog.

  • Zelenski upozorava: “Prestaćemo”

    Zelenski upozorava: “Prestaćemo”

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je danas da bi ta zemlja uskoro mogla da prestane da isporučuje struju Evropi.

    Zelenski je rekao da Ukrajina snabdeva Evropu jeftinom strujom, ali da će “u jednom trenutku” to prestati da radi da bi prebrodila zimu, preneo je TASS.

    “Nećemo imati dovoljno (struje) da zagrejemo svoje domove. A to vreme se približava”, rekao je Zelenski u video obraćanju australijskim zvaničnicima, politikolozima i stručnjacima na događaju čiji je domaćin bio australijski Institut Lovi.

    “Stalno pričamo o riziku od nestanka struje”, istakao je on.

    Zelenski je 16. marta rekao da je Ukrajina završila integraciju svog energetskog sistema sa evropskim.

    On je 29. aprila kazao da želi da trguje ukrajinskom strujom za prirodni gas.

    Zelenski je naveo da Ukrajina proizvodi veliku količinu električne energije, tako da bi Kijev mogao da prodaje struju po niskim cenama.

    Ovog leta Zelenski je upozorio da će Ukrajina morati da izdrži najtežu zimu u istoriji zemlje i naveo da je planirao da zaustavi izvoz gasa i uglja.

    Izvršni direktor Naftogasa Jurij Vitrenko rekao je da će temperatura u stanovima biti 17-18 stepeni Celzijusovih, što je četiri stepena ispod standarda i savetovao ljude da se opreme zalihama ćebadi i toplom odećom.

  • Zaharova: Zapad “raspiruje” nuklearni rat

    Zaharova: Zapad “raspiruje” nuklearni rat

    Portparol ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova upozorila je danas da Zapad “raspiruje” nuklearni rat i da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao da bude iskorišćen da uništi planetu.

    Zaharova je prokomentarisala na Telegramu poziv Zelenskog NATO-u da preduzme preventivne napade na Rusiju.

    “Svi ljudi na planeti morali bi da shvate da je Zelenski marioneta, neuravnotežena ličnost u rukama onih koji mogu da unište planetu”, ukazala je Zaharova, prenosi TAS S.

  • Trasova nepopularnija čak i od Džonsona

    Trasova nepopularnija čak i od Džonsona

    Liz Tras, nova britanska premijerka, već je nepopularnija nego što je ikad bio njen prethodnik Boris Džonson ili bivši zvaničnik Laburističke stranke Džeremi Korbin, pokazuju rezultati ankete YouGova.

    Samo 14 odsto Britanaca sada ima pozitivan stav o premijerki, što je znatno manje u odnosu na 26 odsto u prethodnoj anketi napravljenoj 21. i 22. septembra.

    Gotovo tri četvrtine, tačnije 73 odsto Britanaca, sada ima negativno mišljenje o premijerkinom radu. Više od pola, njih 55 odsto, ima vrlo negativno mišljenje o Trasovoj. To je lošiji rejting od najgoreg Džonsonovog ili Korbinovog.

    Trasova je obećala da će izvući zemlju iz teškog perioda koji predstoji govoreći o olujnim danima dok je iznosila svoje planove za podsticanje privrednog rasta.

    U svom govoru na torijevskoj konferenciji, koju su obilježili preokreti i unutarnje podjele, premijerka je priznala da će njene politike izazvati poremećaje, ali je insistirala da status kvo nije opcija, prenosi Index.

    “Moramo držati smjer”, rekla je Trasova.

  • Bivši policajac napravio masakr

    Bivši policajac napravio masakr

    Bivši policajac naoružan pištoljem i nožem upao je u četvrtak u vrtić na sjeveroistoku Tajlanda, ustrijelivši najmanje 30 ljudi, uključujući djecu, prije nego što je ubio sebe i svoju porodicu, saopštila je policija.
    Napadač, naoružan sačmaricom, pištoljem i nožem, otvorio je vatru na vrtić u pokrajini Nong Bua Lam Phu oko 12.30 sati. (05:30 GMT) prije nego što je vozilom pobjegao s mjesta događaja, saopštila je policija.

    “Broj mrtvih u pucnjavi… je najmanje 30 ljudi”, rekao je Anuča Burapačaisri (Anucha Burapachaisri), portparol kancelarije tajlandskog premijera.

    Policijski pukovnik Džakapat Vijitraithaja, iz pokrajine u kojoj se dogodio napad, identifikovao je napadača kao Panju Kamraba, policijskog potpukovnika za kojeg je rekao da je otpušten iz policije prošle godine zbog upotrebe droga.

    Džakapat je rekao da je među mrtvima 23 djece, u dobi od dvije do tri godine.

    Masovno ubojstvo dogodilo se manje od mjesec dana nakon što je vojni časnik ubio dvojicu kolega u vojnoj bazi za obuku u glavnom gradu Bangkoku.

    Iako Tajland ima visoku stopu posjedovanja oružja, masovne pucnjave su rijetke. Ali u protekloj godini, prema Bangkok Postu, dogodila su se još najmanje dva slučaja ubistava od strane vojnih vojnika.

    A 2020., u jednom od najsmrtonosnijih incidenata u zemlji posljednjih godina, vojnik je ubio 29 ljudi u 17-satnom divljanju i ranio još mnogo prije nego što su ga komandosi ubili.

    Ta masovna pucnjava bila je povezana s dužničkim sporom između strijelca, bojnika Džakaparta Tome i višeg pokovnika, a vojni vrh se trudio prikazati ubojicu kao odmetnutog vojnika.

  • Ilon Mask se oglasio na Tviteru: Na istoku Ukrajine ljudi većinom preferiraju Rusiju

    Ilon Mask se oglasio na Tviteru: Na istoku Ukrajine ljudi većinom preferiraju Rusiju

    Milijarder Ilon Mask objavio je na svom “Tviter” nalogu poruku da većina stanovnika na istoku Ukrajine preferira – Rusiju.

    On navodi da se mora uvažavati i volja ljudi u tim regionima.

    Većina Ukrajinaca žele da budu dio Ukrajine, ali neki istočni regioni sa dominantnim brojem Rusa preferiraju Rusiju, ističe Mask.

    Mask je na ovaj način odgovorio američkom senatoru Lindsiju Grejemu, koji ga je kritikovao zbog pominjanja mirovnog plana za Ukrajinu.

    Maskov plan predviđa da Krim ostane dio Rusije, da se, za razliku od Luganske i Donjecke republike, uz prisustvo UN, ponove referendumi u Zaporožju i Hersonu i da snabdijevanje krimske regije vodom bude zagarantovano, prenoe RIA Novosti.