VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Senator Rend Pol blokirao pomoć Ukrajini

    Senator Rend Pol blokirao pomoć Ukrajini

    Američki plan da obezbijedi skoro 40 milijardi dolara dodatne vojne i ekonomske pomoći Ukrajini usred sukoba sa Rusijom naišao je na prepreku u Vašingtonu.

    Pomoć SAD Ukrajini od gotovo 40 milijardi dolara trtebalo je da bude odobrena u Senatu krzoz proceduru brzog glasanja. Međutim, to je odloženo, pošto je senator Rend Pol blokirao brzo glasanje za odobrenje zakona o finansiranju, što je ovu sjednicu odložilo na sljedeću nedelju.

    Pol se u četvrtak usprotivio zahtjevu čelnika Senata da se odobri “jednoglasni pristanak”, odredba koja omogućava da se zakoni sa snažnom dvostranačkom podrškom brzo usvajaju bez rasprave.

    Bivši predsjednički kandidat rekao je da će dozvoliti brzo glasanje samo ako se prijedlog zakona revidira tako da uključuje imenovanje specijalnog generalnog inspektora koji će nadgledati kako se troši ogroman paket pomoći zahtjev koji je lider većine u Senatu Čak Šumer odbio. Šumer je tvrdio da Vašington ima “moralnu obavezu” da pomogne Ukrajini u njenoj borbi protiv “nemoralnog rata” ruskog predsjednika Vladimira Putina. Rekao je da se Paulovoj odredbi o nadzoru oštro protive i demokrate i republikanci.

    “Sada nas sputava samo jedna stvar mlađi senator iz Kentakija sprečava brzo prenošenje pomoći Ukrajini jer želi da u posljednjem trenutku doda svoje izmene direktno u zakon. Sve što će postići je da samostalno odloži očajnički potrebnu pomoć Ukrajini”, kaže Šumer, prenosi Mondo.

    Lider manjine u Senatu Mič Mekonel takođe je tražio hitno glasanje o zakonu, koji je u srijedu velikom većinom usvojen u Predstavničkom domu. Pozvao je da se o Paulovoj reviziji glasa kao o amandmanu, koji će vjerovatno propasti, otvarajući put za usvajanje paketa pomoći.

    Pol je insistirao da se njegov predlog doda u nacrt zakona, koji bi zahtijevao da se revidirani zakon vrati u Dom na još jedno glasanje nakon odobrenja Senata. On je napomenuo da bi najnoviji paket doveo ukupnu američku pomoć Ukrajini na 60 milijardi dolara od početka sukoba u februaru, što je skoro onoliko koliko Rusija godišnje izdvaja za ceo budžet za odbranu.

    Senator je tvrdio da će SAD finansirati ratne napore Ukrajine pozajmljenim novcem, dodajući američkom dugu od 30 biliona dolara i pogoršavajući njenu inflacionu krizu.

    “Amerikanci osjećaju bol, a čini se da Kongres namjerava da samo pojača taj bol tako što će izgurati više novca kroz vrata što je brže moguće. Moja zakletva je Ustavu SAD, a ne bilo kojoj stranoj naciji, i bez obzira na to koliko je to saosjećajno, moja zakletva je za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Ne možemo spasiti Ukrajinu tako što ćemo osuditi američku ekonomiju”, rekao je Pol.

  • U Pekingu rade od kuće, u Šangaju su blizu “pobjede protiv korone”, a kineska ekonomija pada

    U Pekingu rade od kuće, u Šangaju su blizu “pobjede protiv korone”, a kineska ekonomija pada

    Ulice u glavnom gradu Kine Pekingu bile su mirne u petak jer su stanovnici poslušali savjete vlasti da rade od kuće kako bi zaustavili širenje koronavirusa dok su zvaničnici u “zaključanom” Šangaju rekli da imaju za cilj pobijediti virus do kraja ovog mjeseca i da su na dobrom putu.

    Pekinški zvaničnici u četvrtak su demantovali glasine o sveobuhvatnim mjerama izolacije kakve se sprovode u Šangaju, pozivajući građane da ne kupuju panično, već da ostanu kod kuće. Također su najavili novu rundu masovnog testiranja u većem dijelu grada.

    Većina stanovnika bila je mirnija u petak nakon što su prethodne večeri požurili u supermarkete da se opskrbe hranom i drugim zalihama.

    “Nisam toliko zabrinut. Ustvari, odnedavno već svi ionako radimo od kuće. Osjećam da se ne razlikuje mnogo od onoga što je bilo u posljednje vrijeme, samo da je možda malo opsežnije”, rekao je radnik u finansijskom sektoru Leo Luo, prenosi Reuters.

    Vlasti u glavnom gradu Kine već su zabranile usluge objedovanja u restoranima, zatvorile neke tržne centre, zabavne i turističke objekte, suspendovale dijelove autobuskih linija, podzemne željeznice i taksi te uvele blokade u nekim stambenim zgradama.
    Obuzdavanje covida dovelo je stotine miliona ljudi u desetine velikih gradova pod različite stepene ograničenja što je veoma štetno za potrošnju, proizvodnju i remećenje trgovine i globalnih lanaca snabdijevanja.

    Dok se ograničenja putovanja u većem dijelu svijeta ublažavaju jer zemlje pokušavaju živjeti s koronom, Kina je u četvrtak rekla da će “strogo ograničiti” nepotrebna putovanja svojih građana u inostranstvo.

    Većina međunarodnih letova za i iz Kine otkazana je u protekle dvije godine, ali posljednja najava vlasti bila je najjasniji znak da se putovanja neće nastaviti uskoro.

    Kineski turisti i studenti bili su značajan izvor prihoda za mnoge ekonomije širom svijeta prije nego što se korona pojavila u gradu Wuhanu krajem 2019. godine.

    Kina je odlučno odbacila kritike zbog svoje beskompromisne politike “nulte tolerancije na covid”, rekavši da je spašavanje života vrijedno ogromnih kratkoročnih troškova koje ima, te da će se ta aktivnost postepeno nastaviti nakon što se epidemije iskorijene.

    “Oni koji krive kinesku dinamičnu strategiju nulte tolerancije na covid su kratkovidi. Neki od njih samo pokušavaju da ocrne i potkopaju Kinu. Ko god se kladi da je Kina u opasnosti od recesije koju sami sebi izazovu, snosit će posljedice svojih grešaka”, rekao je državni nacionalistički tabloid Global Times u uvodniku.


    Zvaničnici u Šangaju, koji je izdržao šest sedmica gotovo potpunog lockdowna, rekli su da se ekonomska aktivnost postepeno obnavlja.

    Više od 9.000 velikih preduzeća u Šangaju sada radi sa blizu 50% kapaciteta. Neki ekonomisti očekuju da će kineski ekonomski rast naglo usporiti u drugom tromjesečju, ili čak smanjiti, ugrožavajući cilj rasta za godinu od oko 5,5%.

    Gotovo svi slučajevi korone u Šangaju bili su u područjima koja su već bila pod najstrožom kontrolom.

    Zamjenik gradonačelnika Šangaja Wu Qing rekao je na konferenciji za novinare u petak da je “pobjeda sve bliža, ali borba protiv najveće epidemije virusa korone u Kini i dalje zahtijeva zajedničke napore svakog građanina”.

    Prošle sedmice, nekim stanovnicima Šangaja bilo je dozvoljeno da izađu van svojih stambenih naselja u kratke šetnje i kupovinu namirnica, ali je grad posljednjih dana pooštrio granice u nastojanju da iskorijeni virus ovog mjeseca.

    Sve više i više područja ušlo je u ono što vlasti nazivaju “tihi način upravljanja”, što obično znači daske ili ograde oko zgrada, bez isporuka, a stanari su ponovo zatvoreni u prostorijama.

  • Velika Britanija namjerava iz državne službe otpustiti 90.000 zaposlenih

    Velika Britanija namjerava iz državne službe otpustiti 90.000 zaposlenih

    Premijer Velike Britanije Boris Johnson zadužio je članove svog kabineta da naprave plan kako bi se broj zaposlenih u javnim institucijama vratio na nivo iz 2016. godine, što znači otpuštanje petine trenutno zaposlenih.

    Ministri bi trebali napraviti plan kojim će se napraviti ušteda više od jedne milijarde dolara u budžetu, što predstavlja dio mjera koje za cilj imaju olakšati građanima trenutnu krizu troškova života, ali i omogućiti usvajanje zakona o smanjenju poreza.

    Premijer Johnson zatražio je da mu se plan dostavi za mjesec dana te da se unutar njega obim radne snage u administrativnim sektorima vlade vrati na nivo iz 2016. godine.

    Trenutno u državnoj službi Velike Britanije radi 475.000 zaposlenika, a namjere premijera da taj broj smanji okarakterizirane su kao populizam i neodgovoran pokušaj da se smanji državni aparat.

    “Svaka funta koja se njima isplati je novac građana koji bi oni mogli pametnije iskoristiti za vlastite životne potrebe i prioritete, na svoje živote”, kazao je Johnson.
    Britanska vlada objavila je izjavu u kojoj je navedeno da u trenutnoj situaciji rasta troškova života, javnost očekuje od vlasti da poduzme konkretne korake kako bi se nosila sa krizom.

  • Rusija diže mornaricu na Baltiku

    Rusija diže mornaricu na Baltiku

    Na dan kada su finski zvaničnici saopćili kako ova država pod hitno mora ući u NATO savez, Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je kako su na prostoru Baltičkog mora organizovani pomorski manevri radi proučavanja sposobnosti NATO-a.

    Prema saopćenju Ministarstva odbrane, manevri će između ostalog uključivati i obuku oficira tokom koje će se proučavati spsobnosti pomorskih grupa NATO-a i mogućnosti borbene upotrebe brodova u Baltičkom moru.
    “Tokom taktičkih treninga bit će razmotrene različite opcije borbene upotrebe različitih tipova brodova u Baltičkom moru. U kampu za obuku učestvuje oko 100 oficira s više od 50 ratnih brodova Baltičke flote”, navodi se u ministarstvu.


    Također, iz Rusije su naglasili i ciljeve ovog pomorskog i vojnog manevra.

    “Osnovni cilj ovih manifestacija je postizanje visokog stepena individualne profesionalne spremnosti komandnog sastava brodova, unapređenje vještina priliko izvođenja zadataka iz borbene obuke te izvođenje artiljerijskog, torpednog, raketnog i protivzračnog raketnog gađanja”, saopćeno je iz press službe Ministarstva odbrane Ruske Federacije, prenosi agencija Interfaks.

    Inače, Baltička flota vojske Ruske Federacije ima dvije glavne baze na području Baltika i to bazu Baltijsk u Kalinjingradskoj oblasti i Kronštat koja se nalazi u Lenjingradskoj oblasti.


    Podsjetimo, finski predsjednik i premijerka ove države u četvrtak su saopćili kako država bez odlaganja mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO savez.

    “Članstvo u NATO-u ojačalo bi sigurnost Finske. Kao članica, ojačali bi cijeli savez. Finska pod hitno mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u. Nadamo se da će koraci koji su još potrebni za donošenje ove odluke biti preduzeti u narednim danima”, stoji u zajedničkoj izjavi.


    Na ovakav potez reagovala je i Rusija, tačnije Ministarstvo vanjskih poslova koje je naglasilo kako će Rusija morati poduzeti određene mjere zbog odluke Finske da pokrene proces ulaska u NATO.

    “Odluka Finske da se pridruži NATO savezu je radikalna promjena u vanjskoj politici te zemlje. Rusija će biti primorana da poduzme uzvratne mjere, vojno-tehničke i drugih oblika kako bi zaustavila prijetnje nacionalnoj sigurnosti”, stoji u saopštenju.

  • Južna će ponuditi vakcine Sjevernoj Koreji

    Južna će ponuditi vakcine Sjevernoj Koreji

    Južna Koreja planira da ponudi vakcine protiv virusa korona i ostale medicinske zalihe Sjevernoj Koreji, saopšteno je danas iz kancelarije predsjednika Juna Suka Jeola.

    “Razgovaraćemo o detaljima plana za pomoć Sjevernoj Koreji”, saopštio je Junov portparol.

    Sjeverna Koreja je juče potvrdila pojavu žarišta virusa korona, a državni mediji danas su javili da je preminulo šest osoba od kovida 19, što su prve potvrđene žrtve.

    U izvještaju se navodi da je 187.000 ljudi sa simptomima groznice “izolovano i pod liječenjem”, prenosi Bi-Bi-Si.

    Vjeruje se da je virus prisutan u zemlji već neko vrijeme, ali su vlasti tek juče potvrdile prve slučajeve.

    Vlasti Sjeverne Koreje navode da se omikron varijanta širi u Pjongjangu i objavile su mjere zatvaranja. Nisu saopšteni precizniji podaci.

  • Putin: Krivicu za globalne posljedice sankcija snosi Zapad

    Putin: Krivicu za globalne posljedice sankcija snosi Zapad

    Krivicu za globalne posljedice sankcija Rusiji, uključujući moguću glad u nizu zemalja, snose zapadne zemlje koje su zarad svoje dominacije spremne da žrtvuju ostatak svijeta, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

    On je na sastanku o ekonomskim pitanjima istakao da se brojne zemlje već suočavaju sa prijetnjama glađu i ako se sankcije Rusiji nastave, EU može da naiđe i na posljedice koje bi bilo teško preokrenuti, prenosi agencija TASS.

    “Krivica za ovo je u potpunosti na elitama zapadnih zemalja koje su zarad očuvanja svoje globalne dominacije spremne da žrtvuju ostatak svijeta”, naveo je ruski lider.

    Dodao je da se zauzvrat Rusija, kako je rekao, samouvjereno nosi sa spoljnim izazovima.

    Takođe, prema riječima Putina, zapadne sankcije Rusiji nanose štetu ekonomijama zemalja koje ih uvode i izazivaju globalnu krizu.

    “Ove sankcije u velikoj mjeri izazivaju globalnu krizu. Njihovi autori, vođeni kratkovidim naduvanim političkim ambicijama, rusofobijom, u većoj mjeri narušavaju sopstvene nacionalne interese, sopstvenu ekonomiju, dobrobit svojih građana”, poručio je Putin.

    Kako je ocijenio, nastavak politike “opsesije sankcijama” prema Rusiji dovešće do najkomplikovanijih i gotovo nepovratnih posljedica po građane Evropske unije i najsiromašnijih zemalja svijeta.

    “Očigledno, zbog objektivnih ekonomskih zakona, nastavak opsesije sankcijama, ako mogu tako reći, neminovno će dovesti do teške, gotovo nepovratne posljedice za Evropsku uniju, za njene građane i za najsiromašnije države”, istakao je Putin.

  • “Zahtjev Finske za članstvo u NATO početkom sljedeće nedjelje”

    “Zahtjev Finske za članstvo u NATO početkom sljedeće nedjelje”

    Finska je spremna da uputi zvaničan zahtjev za članstvo u NATO početkom sledeće nedjelje, izjavio je danas finski ministar spoljnih poslova Peka Havisto za japanski javni servis NHK.

    “Ukoliko parlament odobri, najvjerovatnije ćemo do sredine nedjelje podnijeti zahtjev. Švedska će razmotriti ovo pitanje otprilike u isto vrijeme”, kazao je Havisto, prenosi TAS S.

    Prema njegovim riječima, Finska je spremna za bilo kakav razvoj događaja na svojoj granici koju dijeli sa Rusijom, ali bi voljela da situacija u toj oblasti ostane mirna.

    On je, takođe, opisao Rusiju kao “važnog susjeda”, dodavši da su odnosi sa Moskvom bili zategnuti u posljednje vrijeme zbog situacije oko Ukrajine.

    Prema zajedničkoj izjavi predsjednika Finske Saulija Ninista i premijerke Sane Marin, Finska bi trebalo da aplicira za u NATO bez odlaganja.

    Očekuje se da se formalna odluka donese u nedjelju, kada će parlament održati debatu o tom pitanju.

    Razgovor o prijemu Finske u NATO intenzivirao se počekom aprila.

    Neki od najistaknutijih članova Alijanse podržali su potez, a većina finskih poslanika je takođe govorila u korist ulaska Finske u NATO.

    Rusko ministarstvo spoljnih poslova ocijenilo je takve izjave kao “radikalnu promjenu u državnoj politici Finske”.

    Moskva je upozorila da će preduzeti adekvatne kontramjere kako bi neutralisala prijetnje njenoj nacionalnoj bezbjednosti koje proizilaze iz mogućnosti da Finska uđe u NATO.

  • Medvedev: Propast ideje svijeta okupljenog oko Amerike

    Medvedev: Propast ideje svijeta okupljenog oko Amerike

    Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev očekuje brojne krize i konflikte kao posljedicu sankcija protiv Rusije i “propast ideje svijeta u čijem su centru SAD”.

    Medvedev je napisao danas na servisu “Telegram” da će posljedice sankcija protiv Rusije rezultirati krizama u energetici, logistici i drugim sektorima.

    On je ocijenio da će biti uspostavljena nova bezbjednosna struktura koja će uvažiti novu realnost – slabost zapadnog koncepta međunarodnih odnosa, propast ideje svijeta u čijem su centru SAD i uvažavanje interesa zemalja koje su “u kritičnoj fazi neslaganja sa zapadnim svijetom”.

  • Moskva se oglasila o odluci Finske da uđe u NATO

    Moskva se oglasila o odluci Finske da uđe u NATO

    Kremlj je objavio da odluku Finske da uđe u NATO smatra “prijetnjom Rusiji” te da širenje tog saveza “neće povećati bezbjednost i stabilnost Evrope, baš kao ni ostatka svijeta”.

    Finska je danas, podsjetimo, odlučila da će se prijaviti za članstvo u NATO, a glavni sekretar NATO Jens Stoltenberg poručio je da će ulazak Finske u NATO ići brzo.

    Kremlj poručuje da je Rusija “spremna odlučno odgovoriti bilo kojoj strani koja se pokuša uključiti u sukob u Ukrajini i omesti specijalnu vojnu operaciju”.

    Portparol Vladimira Putina Dmitrij Peskov rekao je da “svi žele izbjeći direktan sukob NATO-a i Rusije”.

    Dodao je da je današnji potez Finske “za žaljenje” i “definitivno prijetnja Rusiji” te “razlog za simetrični odgovor”.

  • Finska ulazi u NATO

    Finska ulazi u NATO

    Finska je potvrdila da se želi priključiti NATO-u.

    “Finska mora bez odgađanja da preda zahtjev za pridruživanje NATO-u”, navodi se u zajedničkom saopštenju finskog predsjednika Saulija Ninista i premijera Sane Marin.

    U zajedničkoj izjavi stoji: “Nadamo se da će koraci koji još moraju biti preduzeti kako bi se donijela ova odluka biti hitro riješeni u narednih par dana.”

    Rojters navodi da je do velike promjene u politici Finske došlo usljed ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, koju ta britanska agencija naziva “invazijom”.

    Finska, koja dijeli 1.300 kilometara granice i “tešku prošlost” sa Rusijom, nije ranije pristupila Alijansi kako bi održala prijateljske odnose sa Moskvom.

    Otkako je Rusija anektirala Krim 2014. godine, Finska je pojačala saradnju s NATO-om. Ali dosad nije zatražila primanje u članstvo.