VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Koliko će Njemcima gas da potraje?

    Koliko će Njemcima gas da potraje?

    Kako se bliži sezona grejanja, tako se pitanja množe: Ako Njemačka više ne može da računa na ruski gas, šta još može da učini?

    Da li će biti dovoljno zaliha za zimu? Koliko sve to može da košta? I šta će biti posle?

    Čini se da su skeptici koji su predviđali potpuni prekid snabdevanja gasom putem Severnog toka 1 bili u pravu. Izjave iz Kremlja sve jasnije pokazuju da zvanična Moskva isporuke svog gasa povezuje s ukidanjem sankcija.

    Nešto gasa još uvek stiže u Nemačku preko ukrajinskog gasovoda – donedavno je to bila količina od oko 40 gigavat-sati dnevno, dok je poslednji put preko Severnog toga 1 bilo isporučeno oko 350 gigavat-sati. Poređenja radi, oko 2.800 gigavat-sati dnevno dolazi iz Norveške, Belgije i Holandije. Rezervoari gasa u Nemačkoj su protekle nedelje napunjeni s 1.350 gigavat-sati.

    Najvažnije pitanje koje se sada postavlja glasi: da li će bez gasa iz Rusije biti dovoljno tog energenta da se preživi sledeća zima, bez potrebe za proglašavanjem nestašice, što bi moglo da donese restrikcije za privatna domaćinstva?

    Spremni za zimu – uz visoku cenu

    Ukratko: šanse su dobre – iako je cena visoka. Nemačka skladišta trenutno su popunjena sa 86,1 odsto, što je znatno iznad proseka u poslednjih šest godina. Nivo skladištenja predviđen uredbom Ministarstva privrede od 1. oktobra, već je dosegnut. To je bilo moguće jer Nemačka plaća visoke cene prilikom kupovine, a beleži i uštede, i to ne samo u privredi, već i u drugim oblastima, objasnio je Klaus Miler, šef nemačke Agencije za mreže koja je zadužena za energetiku.

    Ipak, eksperti ocenjuju da je bez isporuka iz Rusije, teško ispuniti cilj da se do 1. novembra skladišta popune na 95 odsto. Ukoliko bi se rezervoari popunili na 90 odsto, što znači oko 220 teravat-sati, i uz pretpostavku da je mesečna potrošnja gasa kao protekle zime, ta količina uskladištenog gasa bila bi dovoljna za skoro dva meseca – bez ikakvog uvoza. U ovom trenutku se, inače, dnevno uvozi tri teravat-sata gasa.

    Plutajući terminali za tečni prirodni gas (LNG) koji su trenutno u izgradnji mogli bi da obezbede dodatni uvoz. Miler očekuje da će ove zime čak tri terminala biti u funkciji. “A sledeće godine bi šest do sedam terminala u Nemačkoj omogućilo značajan uvoz“, rekao je Miler, ali istovremeno i naglasio da je LNG-gas “skup“.

    Velika neizvesnost

    Čini se, dakle, da je snabdevanje gasom za ovu zimu obezbeđeno – uz dodatne velike izdatke. Ipak, još uvek vlada velika neizvesnosti za zimu 2023/24. Pritom su odlučujuća tri faktora, od kojih se na neke ne može uticati.

    Velika nepoznanica je kakvo će vreme biti od novembra, kada počinje sezona grejanja, jer to ima veliki uticaj na potrošnju gasa. Prema podacima Nemačke meteorološke službe, prosečna temperatura prošle zime bila je znatno viša nego prethodne godine, što se odrazilo i na potrošnju gasa. Statistika Agencije mreže pokazuje da su Nemci u januaru potrošili oko deset odsto manje gasa nego prethodne godine – verovatno i zato što su se trudili da uštede očekujući rast cena.

    Nemačka vlada, međutim, želi mnogo više: u poređenju s prethodnim godinama, 20 odsto potrošnje gasa sada bi trebalo da uštede i privatna domaćinstva. Prema rečima šefa Agencije Milera, trenutno se raspravlja o privremenom smanjenju troškova grejanja, odnosno o uredbi koja bi to regulisala za stanodavce. Dobavljači bi takođe mogli da podstaknu štednju gasa bonusima i premijama.

    Potraga za partnerima – i solidarnost

    Ako dakle Rusija trajno ispada iz igre kao isporučilac gasa, onda drugi partneri dobijaju na značaju. Čini se da su Norveška, koja je sada najveći snabdevač Njemačke gasom, kao i Holandija, dosegle granice svojih mogućnosti. Nemačka i Evropska unija uporno rade na pronalaženju novih isporučilaca i zato Katar, Alžir i SAD koji imaju svoje LNG-terminale postaju posebno važni.

    S obzirom na duboku povezanost tržišta gasa u Evropi, solidarnost među zemljama EU takođe igra važnu ulogu. Ali pojedine države najavljuju da će, kada se situacija pogorša, uvesti mere izolacije kako bi dale prioritet brizi o sopstvenom stanovništvu. To bi moglo da se spreči bilateralnim sporazumima o solidarnosti, koji i predviđa Uredba EU pod nazivom “Sigurnost snabdevanja“ (Security of Supply).

    Do sada je, međutim, sklopljeno samo nekoliko takvih sporazuma – Njemačka ih je potpisala sa Danskom i Austrijom, a ove nedelje je s Francuskom potpisan memorandum o načelnom razumjevanju. Pariz je obećao Njemačkoj isporuku gasa, ako to bude neophodno potrebno. Gasni priključci u tu svrhu bili bi instalirani u sledećih nekoliko sedmica.

    Na tržištu gasa se, dakle, mnogo toga događa, ali situacija sa snabdevanjem ostaje neizvesna. Ono što je sigurno jeste da će gasna kriza u Njemačkoj potrajati i iduće godine – i da će Nemačka morati duboko da zavuče ruku u džep kako bi je rešila.

  • Poljska se sprema za rat sa Rusima

    Poljska se sprema za rat sa Rusima

    Ministarstvo odbrane Poljske reformiše oružane snage u okviru pripreme za verovatni sukob sa Rusijom.

    To je izjavio zamenik ministra odbrane Marcin Ocepa, a prenelo poljsko izdanje dziennik.pl.

    “Postoji ozbiljan rizik od rata sa Rusijom u periodu od narednih tri do deset godina. Moramo iskoristiti to vreme za maksimalnu reformu naoružanja poljske vojske”, rekao je on. Prema njegovim rečima, vojni resor Poljske “sprovodi najambiciozniji program naoružanja u istoriji”. Planirana je kupovina tenkova, samohodnih haubica, višecevnih bacača raketa i dronova.

    Takođe, Varšava se sprema da poveća brojnost vojske do 300 hiljada vojnika u toku decenije.

    Istovremeno, zamenik ministra je istakao da bez obzirna na “rekordno naduvani budžet” za odbranu za sledeću godinu, državnih sredstava za ispunjenje svih planova svejedeno neće biti dovoljno.

    Ranije su poljske vlasti saopštile da planiraju da brojno stanje vojnika povećaju na 400 hiljada. U poslednje vreme aktivno kupuju borbene i transportne avione, tenkove, jurišne bespilotne letelice, protivtenkovsko i protivraketno naoružanje.

    Prema rečima ruskog ambasadora u Varšavi Sergeja Andrejeva, Rusija ne namerava da napadne Poljsku i nema nikakvih razloga da ugrožava njenu bezbednost.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je isticao da poljske vlasti zauzimaju prema Rusiji “besni stav na ivici ludila”.

  • Putin zaprijetio: “Sad nećete dobiti ništa”

    Putin zaprijetio: “Sad nećete dobiti ništa”

    Nakon što je Evropska unija predložila danas ograničenje cijene ruskog plina, ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je potpunim prekidom opskrbe energijom ako poduzme takav korak.

    Putin je, prema svemu sudeći, očekivao ovaj potez EU i rekao je da će Rusija uzvratiti udarac.

    “Nećemo isporučivati ​​ništa ako je to u suprotnosti s našim interesima”, rekao je Putin na gospodarskom forumu u Vladivostoku.

    “Nećemo isporučivati ​​plin, naftu, ugljen, lož ulje – nećemo isporučivati ​​ništa”, rekao je Putin. Također je doveo u pitanje dogovor o izvozu žitarica iz Ukrajine postignut uz posredovanje Ujedinjenih naroda.

    Evropa obično uvozi oko 40 posto plina i 30 posto nafte iz Rusije.

    Eurelectric, tijelo koje predstavlja evropsku elektroenergetsku industriju, također je kritizirao planove o gornjoj granici EU od 200 eura po megavat satu na cijenu električne energije iz generatora koji ne rade na plin.

    “Osnovni uzrok problema je nestašica opskrbe plinom i naša ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima. Vlade bi trebale nastojati riješiti ovo, a ne pribjegavati distorzivnim, ad hoc intervencijama na tržištu električne energije”, rekao je Kristian Ruby, glavni tajnik Eurelectrica.

    Međutim, evropske dionice komunalnih poduzeća ojačale su na berzama, a analitičari smatraju da je visina gornje granice bolja od očekivanog ishoda za industriju.

  • Kineski predsjednik se zahvalio Dodiku na telegramu saučešća

    Kineski predsjednik se zahvalio Dodiku na telegramu saučešća

    Predsjednik Narodne Republike Kine Si Đinping izrazio je zahvalnost srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku na saučešću koje mu je uputio povodom stradanja oko 65 ljudi u zemljotresa koji je pogodio kinesku provinciju Sučuana.

    Upismu zahvalnosti kineski predsjednik je naglasio da posebnu pažnju posvećuje razvijanju dobrih odnosa i da je spreman da zajedno sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom radi na unapređenju bilateralne saradnje.

    Dodik je juče uputio telegram saučešća predsjedniku Kine nakon zemljotresa koji je pogodio tu zemlju.

    U zemljotresu koji se dogodio prije dva dana poginulo je 65 ljudi, dok je njih oko 250 povrijeđeno.Ad

    Potres se dogodio oko podneva po lokalnom vremenu, a epcintar je bio u planinama u zapadnom dijelu provincije.

  • Zakazan datum referenduma

    Zakazan datum referenduma

    Partija Jedinstvena Rusija predlaže za 4. novembar organizovanje referenduma o pripajanju Rusiji ukrajinskih teritorija pod kontrolom ruskih snaga.

    “Donjeck, Lugansk i brojni drugi ruski gradovi konačno će ponovo naći svoju matičnu luku. I ruski svet danas podeljen formalnim granicama će ponovo naći svoju celovitost”, rekao je sekretar Generalnog saveta Jedinstvene Rusije Andrej Turčak, navodi se u saopštenju partije objavljenom danas.

    Rusija 4. novembra slavi Dan nacionalnog jedinstva.

    “Bilo bi zgodno organizovanje tih referenduma u Donbasu i oslobođenim teritorijama 4. novembra”, rekao je Turčak a prenosi ruska novinska agencija Ria Novosti.

    On pominje ukrajinske oblasti Donjeck i Lugansk na istoku čiju nezavisnost je Moskva priznala neposredno pre početka ofanzive u Ukrajini 24. februara, kao i regione Herson i Zaporožje čiji je veliki deo pod kontrolom ruske vojske.

    “Pripremaćemo se za taj konkretan datum”, rekao je jedan od zvaničnika vlasti koje je Moskva postavila u Ukrajini Kiril Stremousov, prenose ruske agencije.

    Ruske okupacione snage u Ukrajini mesecima govore o referendumu o pripajanju tih teritorija Rusiji, međutim uprava Hersona je saopštila u ponedeljak da je to glasanje trenutno neizvesno zbog kontraofanzive koju vode ukrajinske snage u toj oblasti.

    Rusija je već u martu 2014. godine organizovala referendum na Krimu, ukrajinskom poluostrvu pripojenom posle tog glasanja kome je prethodila intervencija ruskih specijalnih snaga.

  • Grčka traži da NATO i EU osude Tursku zbog spornih izjava

    Grčka traži da NATO i EU osude Tursku zbog spornih izjava

    Grčka je poslala pisma NATO-u i Ujedinjenim nacijama, u kojem negoduje zbog “zapaljivih” izjava turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana i u kojem traži od njih da osude ponašanje Ankare, navedeno je danas iz diplomatskih izvora.

    Dvije NATO saveznice, ali istorijski neprijatelji, decenijama su u sukobu zbog niza pitanja – od preleta nad Egejskim morem do podijeljenog Kipra, prenosi Rojters.

    Evropska unija u ponedjeljak je izrazila zabrinutost zbog izjava Erdoana koji optužuje Grčku za okupaciju demilitarizovanih ostrva u Egejskom moru i izjave da je Turska spremna da “uradi ono što je neophodno” kada dođe vrijeme.

    Prema turskoj državnoj novinskoj agenciji Anadolu, Ankara je ove sedmice poslala pisma Evropskoj uniji, NATO-u i Ujedinjenim nacijama objašnjavajući svoje stavove o raznim pitanjima, uključujući to što obe zemlje polažu pravo na vazdušni prostor, teritorijalne vode, kao i status demilitarizacije egejskih ostrva.

    Grčki diplomatski izvori danas su istakli da pismo Turske ne odgovara stvarnosti, da su navedeni argumenti neosnovani i da krše međunarodno pravo.

    Atina je takođe poslala pisma Ujedinjenim nacijama i NATO-u.

    “Stav Turske je destabilizujući faktor za jedinstvo i koheziju Alijanse, koji slabi južni bok vojnog saveza u trenutku krize”, naveo je grčki ministar inostranih poslova Nikos Dendiaza u pismu generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu.

  • Ukrajina pozvala stanovnike oko Zaporožja da se evakuišu

    Ukrajina pozvala stanovnike oko Zaporožja da se evakuišu

    Ukrajina je danas pozvala stanovnike sa područja oko nuklearne elektrane Zaporožje da se evakuišu radi sopstvene bezbjednosti.

    Apelujem na stanovnike okruga u blizini Zaporoške nuklearne elektrane…. evakuišite se! Pronađite način da dođete do teritorije koja je pod (ukrajinskom) kontrolom – napisala je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk na Telegramu, prenio je Rojters.

    Dmitro Orlov, prognani gradonačelnik Energodara, koji opslužuje nuklearnu elektranu, naveo je na Telegramu da je grad pod vatrom ruskih snaga i da nema struju.

    Moskva i Kijev optužuju jedni druge za granatiranje nuklearne elektrane Zaporožje, najveće nuklearke u Evropi.

  • Ovo su predložene mjere EU za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata

    Ovo su predložene mjere EU za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata

    Predsjednica Komisije Evropske unije Ursula von der Leyen danas je objavila mjere kojima će se pokušati ublažiti posljedice poskupljenja energenata.

    Predstavila je plan Unije za redukciju potrošnje struje, ograničenje cijena struje proizvedene iz obnovljivih izvora energije, mehanizam solidarnosti koji će se finansirati od visokih profita kompanija iz industrije fosilnih goriva te za program pomoći vlasti javnim preduzećima.

    Von der Leyen je napomenula da su cijene struje, kako je navela, astronomski visoke te da je tržište znatno nestabilno. Ukazala je da postoji mogućnost da se odredi krajnja cijena za uvoz ruskog plina, zbog čega bi Rusija mogla obustaviti isporuku ovog energenta.

    “Moramo sniziti prihode kojima ruski predsjednik Vladimir Putin finansira užasan rat protiv Ukrajine”, poručila je.

    Prema njenim riječima, sada se iz Rusije u EU uvozi devet posto plina, dok se prije rata uvozilo 40 posto od ukupne uvezene količine plina. Ukazala je da je sada Norveška postala glavna izvoznica ovog energenta u Uniju.

    Naglasila je da se razmatra mogućnost ograničavanja cijena za sav plin koji se uvozi, osim za tečni plin (LNG), koji se smatra ključnom alternativom za ruski plin. No, nije izgledno da će se ova mjera iskoristiti u doglednoj budućnosti.

    “LNG je oskudan i može se preusmjeriti u različite regije. Želimo ostati konkurentni za dobavljače LNG-a, ali i da se pobrinemo da cijene ne budu visoke, već da budu pristojne”, izjavila je von der Leyen.

    Kako je objavio Euronews, navedene mjere odražavaju nastojanje da se balansira između intervencije na slobodnom tržištu i garantovanja da će snabdijevanje energentima biti sigurno.

    Neke od mjera

    Prijedlog za uštedu struje jeste da se ograniči njena upotreba u vrijeme kada je plin najznačajniji za njenu proizvodnju, a cijene potrošnje su više. Kako je kazala predsjednica Evropske komisije, to zahtijeva pametno smanjenje potražnje za strujom. U EU je ranije uspostavljen plan smanjenja potrošnje plina za 15 posto, i to do sljedećeg proljeća.

    Još jedan prijedlog jeste i da se ograniči višak prihoda onih koji struju proizvode iz obnovljivih izvora energije, nuklearne energije i uglja, a imaju niže troškove proizvodnje. Von der Leyen je kao razlog za to istakla to što inframarginalni generatori, kako se ovi proizvođači struje još nazivaju, “nisu ni sanjali o ovolikim prihodima, koje i ne mogu tako brzo reinvestirati”.

    Poručila je da je došlo vrijeme da i građani, potrošači imaju koristi od niskih troškova za struju proizvedenu iz niskougljičnih izvora energije. Ova mjera mogla bi se primijeniti i na kompanije iz industrije fosilnih goriva.

    Ministri država EU će 9. septembra razmatrati mjere za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata. Očekuje se da će najviše nesuglasica biti oko toga da li ograničiti cijenu na uvoz ruskog plina. Mađarska je prošle sedmice najavila da će s ruskom energetskom kompanijom Gazprom potpisati ugovor za isporuku dodatnih 5,8 miliona kubnih metara plina dnevno.

    Međutim, ako se saglasnost postigne, mjere bi se mogle primjenjivati po hitnoj proceduri. Među ranije odbačenim prijedlozima jeste i taj da se subvencionira cijena plina, jer se smatralo da će se time podstaknuti potrošnja ovog energenta te da će se time dodatno povećati energetska ovisnost o Rusiji, prenosi Euronews.

  • Njemačka pregovara sa Ukrajinom

    Njemačka pregovara sa Ukrajinom

    Ministarka spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok odbacila je tvrdnje da Berlin čini premalo da se diplomatskim sredstvima zaustavi rat u Ukrajini.

    “Pregovaramo iza kulisa”, kazala je Berbok u njemačkom Bundestagu.

    Ona je naglasila da su Ujedinjene nacije u ovakvim trenucima jedini ključ za pomeranje u pravcu mira.

    “To je diplomatija koja djeluje”, podvukla je Berbok.

    Ona je kazala da se Rusija sprovodi napad na Ukrajinu na različitim nivoima, između ostalog, i lažnim vestima i propagandom.

    “Nemojte nasedati na to”, poručila je ona.

    Kazala je da će oni, koji se s pravom brinu zbog računa za struju, dobiti pomoć kroz socijalne pakete rasterećenja.

    “Živimo, na sreću, u slobodnoj zemlji i svako može da demonstrira protiv čega želi. Ali nemojte dozvoliti da ruski režim napadne našu snagu, a to je jedinstvo”, poručila je Berbok.

    Ona smatra više nego ciničnim ako se ljudi koji se u Nemačkoj brinu zbog računa za struju, zloupotrebljavaju protiv ljudi u Africi koji ne znaju kako da prehrane decu, ili Ukrajinaca.

  • Šolc odbio: Sami su krivi

    Šolc odbio: Sami su krivi

    Nemački kancelar Olaf Šolc je odbacio poljske zahteve za isplatu štete koju je Njemačka napravila toj zemlji tokom Drugog svetskog rata.

    “Kao i sve vlade pre mene mogu da podsetim da je pitanje ratnih reparacija međunarodno pravno finalno rešeno”, rekao je socijaldemokratski političar u intervjuu za Frankfurter algemajne cajtung, prenosi RTS.Lider vladajućih poljskih konzervativaca Jaroslav Kačinjski izjavio je nedavno da će Poljska zvanično podneti zahtev da joj Nemačka plati odštetu za žrtve, materijalnu štetu i zločine okupacionih vlasti tokom Drugog svetskog rata, u iznosu od 1,32 milijarde dolara.

    “Donjeta je odluka da se zvanično traže reparacije od Njemačke, da dobijemo odštetu za sve ono što je Njemačka ili nemački narod učinio Poljskoj od 1939. do 1945. godine. U međunarodnim odnosima su stvari takve da, ako jedna država nanese drugoj velike štete, kasnije nakon vojnog poraza mora da se razračuna. Nema nikakvog povoda da Poljska bude isključena iz tog principa”, kazao je Kačinjski.

    On je upozorio da neće biti nimalo lako doći do reparacija od Nemačke i da to može da traje dugo, ali je izrazio nadu da će se zainteresovati i druge države, konkretno Izrael, pošto Poljska traži odštetu i za smrt 5,2 miliona svojih državljana, medju kojima su većina bili Jevreji.

    Njemačka navodi da je pitanje ratne odštete Poljskoj pravno zatvoreno jer je sama Poljska to pitanje zatvorila dva puta, bilateralnim ugovorom o priznavanju poratnih granica na Odri i Nisi iz 1970. godine, i prilikom pregovora o ujedinjenju dve Njemačke 1990. godine, kada Varšava nije postavila pitanje odštete iako je već bila nezavisna od Moskve.