VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Njemačka je pred problemom koji nije očekivala od susjednih država

    Njemačka je pred problemom koji nije očekivala od susjednih država

    Pojedine susjedne države Njemačke su u dilemi da li da s Njemačkom potpišu bilateralne sporazume kojima će se obavezati na dijeljenje plina u slučaju krize u snabdijevanju ovom energentom.

    Ovo je objavio list Die Welt, pozivajući se na dokument njemačkog Ministarstva privrede. S obzirom na to da je Rusija ovoj državi redukovala isporuku plina, s Danskom i Austrijom je dogovorila da će se plin dijeliti kako bi se izbjegla panika i smanjio rizik gomilanja zaliha goriva.

    Ministarstvo privrede Njemačke je u julu ove godine saopštilo da intenzivno i dugo radi na dogovoru s ostalim susjednim zemljama, među kojima su Poljska i Italija. Ali, kako piše spomenuti list, razgovori su teži od očekivanog.

    “Belgija, Luksemburg, Holandija i Poljska izbjegavaju konstruktivne pregovore i sklapanje bilateralnih sporazuma o solidarnosti”, navedeno je u izvještaju koji je ustupljen njemačkim parlamentarcima.

    Očekuje se da će Vlada Italije pregovarati nakon parlamentarnih izbora koji će biti održani krajem ovog mjeseca. U izvještaju je navedeno da nije moguće ni predvidjeti kada će se potpisati trilateralni sporazum sa Švajcarskom i Italijom.

    Susjedne zemlje nisu voljne za sporazum zbog neslaganja oko kompenzacije koju bi Njemačka trebala platiti domaćim kompanijama za eksproprijaciju njihovog plina namijenjenog za komšije.

    Ministarstvo privrede nije bilo odmah dostupno za komentar ovog izvještaja. Države Evropske unije su se takođe u julu obavezale da će u slučaju krize u snabdijevanju dijeliti energente te bi same trebale utvrditi mehanizam za primjenu ovog dogovora.

  • Ministri EU bez dogovora o ograničenju cijena za ruski gas

    Ministri EU bez dogovora o ograničenju cijena za ruski gas

    Ministri energetike EU zatražili su danas od Evropske komisije ograničavanje prihoda proizvođačima električne energije koji imaju niske troškove proizvodnje, kao i da se pripremi hitna i privremena intervencija Komisije koja uključuje ograničavanje cijena gasa, rekao je nakon ministarskog sastanka ministar industrije i trgovine u vladi Češke Jozef Sikela.

    Današnji sastanak u Evropskom savjetu je bio fokusiran na četiri oblasti za koje su zemlje članice zatražile od Evropske komisije da pripremi konkretne zakonske prijedloge.

    “Zajedno sa EK moramo da radimo na brzom i koordiniraniranom rješenju kako bi ublažili posljedice visoke cijene energije sto je prije moguće. Uspjeli smo da pronađemo dobar pravac za mjere koje moraju biti preduzete”, objasnio je Sikela.

    Ministri su takođe pozvali EK da predstavi mjere za koordinirano smanjenje potražnje širom EU čime bi se smanjio pritisak na proizvodnju struje i zatražili da se pripreme mjere koje će pomoci u rješavanju problema smanjene likvidnosti.

    Sikela kaže da trenutni nivo cijene gasa i električne energije stvaraju pritisak na EU ekonomiju, umanjuju kompetitivnost evropskih kompanija i stvaraju društvene tenzije.

    “Najvažnije je da se pobrinemo da građani i kompanije ne budu iznevjereni”, dodao je on.

    Sikela dodaje da je Češko predsjedavanje EU spremno da organizuje još jedan vanredni ministarski sastanak do kraja septembra kako bi se usvojila konkretna rješenja.

    Kako je ranije javio Rojters koji je imao uvid u nacrt zaključaka s ministarskog sastanka, ministri su razmatrali mogućnost ograničavanja cijene ruskog gasa, ali i naveli da je “neophodan dalji rad” na tome.

  • Kralj Čarls se obratio naciji: “Moja voljena majka bila je inspiracija i primer”

    Kralj Čarls se obratio naciji: “Moja voljena majka bila je inspiracija i primer”

    Britanski kralj Čarls III obraća se naciji nakon smrti majke, kraljice Elizabete II.

    Govorim vam danas sa osećanjem duboke tuge, rekao je kralj na početku obraćanja.

    “Celog svog života, kraljica, moja voljena majka, bila je inspiracija i primer meni i celoj mojoj porodici. Dužni smo joj za njenu ljubav, naklonost, vođstvo i primer”, rekao je.

    “Život kraljice Elizabete bio je dobro proživljen”, rekao je Čarls.

    “Znam da njena smrt donosi veliku tugu mnogima od vas i tu tugu delim sa vama. Tokom poslednjih 70 godina naše društvo je postalo multikulturalno. Institucije države su se mnogo promenile. Ali uprkos svim ovim promenama, naše vrednosti su ostale i moraju ostati konstantne. Gde god da živite širom Britanije, služiću vam s poštovanjem i ljubavlju”, nastavio je.

    “Neću više moći da se posvetim humanitarnim događajima koliko bih želeo. Moja žena će pošteno obavljati svoje dužnosti. Moj sin Vilijam sada preuzima moju bivšu titulu. Danas mu predajem titulu princa od Velsa. Uz Kejt uz njega, oni će nastaviti da inspirišu ljude i prevazilaze razlike u društvu”, rekao je.

    “Želim da izrazim svoju ljubav prema Hariju i Megan. Za nešto više od nedelju dana sahranićemo moju voljenu majku. U svojoj tuzi, moramo biti jaki. U ime cele moje porodice želim da vam kažem puno hvala na iskazivanju saučešća. Mojoj dragoj mami, dok počinješ svoj put da se pridružiš mom ocu… Hvala ti. Hvala vam što služite našoj naciji i državi”, rekao je Čarls.

  • Erdogan prijeti da će se okrenuti Rusima

    Erdogan prijeti da će se okrenuti Rusima

    Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan rekao je u petak da će se Turska okrenuti drugim zemljama poput Rusije ako joj SAD ne odobre isporuku aviona F-16.

    Kako podseća Difens post, Turska je izbačena iz programa zamene aviona kod NATO saveznika nakon što je kupila napredni ruski raketni PVO sistem 2019. godine.

    Ali pošto se odnosi Amerike i Turske poboljšavaju, kao posledica ruskog napada na Ukrajinu, američki predsednik Džozef Bajden u junu je rekao Erdoganu da će podržati prodaju manje naprednih aviona F-16.

    To nije prošlo u Kongresu, čija je podrška za prodaju oružja neophodna, zbog zabrinutosti vodećih zakonodavaca u SAD u vezi sa čvrstom retorikom Turske po pitanju tradicionalnog neprijatelja Grčke.

    “SAD ne prodaju jedine ratne avione na svetu. UK, Francuska i Rusija ih takođe prodaju”, rekao je Erdogan novinarima u petak. “Moguće ih je nabaviti i iz drugih izvora, a ti drugi nam šalju signale”, dodao je Erdogan.

  • Erdogan: Uhvaćen “visoki vođa” ISIL-a

    Erdogan: Uhvaćen “visoki vođa” ISIL-a

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da su sigurnosne snage njegove zemlje uhvatile “višeg rukovodioca” Islamske države (ISIL).
    Erdogan je rekao da je taj čovjek, Bašar Katab Gazal al-Sumaidai, bio poznat kao Abu Zejd. Tu je vijest objavio u toku lete kući s trodnevne turneje po Balkanu, izvijestili su turski mediji, uključujući državnu novinsku agenciju “Anadolu”.

    Sumaidai je uhapšen u zajedničkoj operaciji istanbulske policije, Glavne uprave za sigurnost i obavještajnih službi zemlje, rekao je Erdoan.

    Izvještaj Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija objavljen u junu identifikovao je Sumaidaija kao “jednog od viših rukovodioca (IS) terorističke organizacije”.

    “Ovaj terorista je već dugo u Siriji i Istanbulu,” rekao je Erdogan.

    Tursku su kritikovali neki sigurnosni analitičari i političari zbog svog rada s islamskim ekstremističkim grupama, koji ukazuju na njenu saradnju s islamističkim militantnim organizacijama u sjevernoj Siriji, uključujući nasljednike Al Nusre.

    Vodeće osobe ISIL-a, uključujući vođu Abu Bakra al-Bagdadija, ubijene su u operacijama pod vođstvom Amerike u sjevernoj Siriji u blizini turske granice.

  • EU ide ka recesiji, a sa njom i BiH

    EU ide ka recesiji, a sa njom i BiH

    Potez Evropske centralne banke (ECB) da drastičnije poveća referentnu kamatnu stopu uticaće na smanjenje inflacije, ali će sa druge strane doći do pada privredne aktivnosti i samim tim rasta broja nezaposlenih.

    Sve to preliće se i na tržište BiH.

    Stav je to ekonomista povodom jučerašnje odluke ECB koja je prelomila i povećala ključnu kamatnu stopu za 75 baznih poena i nagovijestila dodatni rast u borbi protiv inflacije, iako se ekonomija evropskog bloka kreće prema recesiji tokom zime.

    Nakon rasta u julu, ECB je povećala osnovnu kamatnu stopu sa nule na 0,75 odsto, a kamatu za refinansiranje na 1,25 odsto, što je najviši nivo od 2011. godine. Dodatni koraci se očekuju u oktobru i decembru. ECB je u saopštenju navela da je ovo korak koji vodi ka nivou kamatne stope koji će osigurati povratak inflacije na ciljani nivo od dva odsto.

    Ekonomista Marko Đogo rekao je da se Evropska unija ipak odlučila da zaoštri monetarnu politiku. Podvukao je da je ECB između privrednog rasta te očuvanja radnih mjesta prioritet dala smanjenju inflacije, odnosno monetarnoj stabilnosti.

  • Poznato kada će Čarls zvanično biti proglašen kraljem

    Poznato kada će Čarls zvanično biti proglašen kraljem

    Čarls III biće sutra zvanično proglašen kraljem Ujedinjenog Kraljevstva, a njegovo krunisanje moglo bi da se održi tek za nekoliko mjeseci, objavili su danas britanski mediji.

    Poslije smrti kraljice Elizabete II, kralj automatski postaje njen sin Čarls (73) koji će biti ujedno i najstariji nasljednik britanskog trona.

    On će se po povratku iz zamka Baltimor u Škotskoj gdje kraljica juče preminula, najprije sastati sa premijerkom Liz Tras, a predveče će se prvi put obratiti naciji, prenose britanski mediji.

    Sahrana kraljice Elizabete Ii biće održana za desetak dana, po unapred utvrđenom protokolu, a očekuje se da će državna žalost trajati 12 dana.

  • Kontraofanziva? Nema šanse

    Kontraofanziva? Nema šanse

    Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja izjavio je da je kijevskim režim u pokušaju kontraofanzive poslao u smrt nekoliko hiljada svojih vojnika.

    Međutim, kako je rekao, nema govora ni o kakvom “probijanju” odbrane.

    Po njegovim rečima, kod Nikolajeva, Harkova i u Zaporožju poginulo je na hiljade ukrajinskih vojnika koje je ukrajinski režim poslao u sigurnu smrt i kojima specijalni odredi nisu dali da se povuku.

    “Da bi izmolili novo naoružanje, posebno uoči sastanka ministara odbrane NATO-a u bazi Ramštajn koji je juče održan, režim Zelenskog je pokušao da stvori bar privid da Ukrajina može da izvrši ofanzivu”, rekao je Nebenzja na sednici SB UN.

    Diplomata je dodao da su ukrajinski propagandisti u najvišim ešalonima vlasti otvoreno delili sa svetskom zajednicom planove o ofanzivi čiji je cilj bio vraćanje izgubljenih teritorija, što je u suprotnosti sa principima vojne strategije.

    “Koliko možemo da procenimo, čak se i rukovodstvo Oružanih snaga Ukrajine protivilo tom bezumlju, ali lider Ukrajine je bio nepokolebljiv nakon razgovora sa američkim i britanskim kolegama”, konstatovao je Nebenzja.

    Kako je objasnio, ukrajinski vojnici su uspeli da zauzmu samo nekoliko sela na periferiji, te da “nema govora ni o kakvom prodoru”, što vrlo dobro znaju vojni eksperti.

    “Međutim, zapadni mediji su već razglasili da je Ukrajina prešla u kontraofanzivu koju treba podržati novim zapadnim oružjem. Tako je stvorena neophodna medijska pozadina za sastanak u Ramštajnu”, ocenio je diplomata.

    Iz administracije Harkovske oblasti je saopšteno da se vode borbe duž cele kontakt linije.

    Juče je u američkoj bazi Ramštajn u Nemačkoj održan sastanak ministara odbrane i najviših vojnih predstavnika iz 50 zemalja, sa ciljem dalje podrške Ukrajini u ratu protiv Rusije.

  • Kolika je imovina kraljevske porodice, a šta je posjedovala kraljica

    Kolika je imovina kraljevske porodice, a šta je posjedovala kraljica

    Testamenti članova britanske kraljevske porodice su tajni, ali je u Velikoj Britaniji praksa da testamenti budu javno objavljeni. Sudskom odlukom mogu da postanu tajni, što je uobičajeno u slučajevima članova kraljevske porodice Vindzor.

    “Pečaćenje” testamenata omogućilo je Vindzorima da izbjegnu da javnost vidi kakvu su imovinu imali članovi kraljevske porodice i kako je ona potom podijeljena nasljednicima.

    Velika imovina

    Guardian je uspio da izračuna koliko je bogatsvo koje su testamentima ostavili članovi kraljevske porodice, koristeći javne registre i deklasifikovane vladine dosijee. Po ovoj računici, generacije članova britanske kraljevske porodice testamentima su ostavili imovinu vrijednu 187 miliona funti.

    Prvi na listi je vojvoda od Fajfa, koji se oženio princezom Luizom, kćerkom kralja Edvarda VII. Kada je vojvoda preminuo 1912. godine, ostavio je bogatstvo vrijedno 79 miliona funti.

    Devet drugih testamenta sadrži imovinu u vrijednosti između pet miliona i 11,7 miliona funti, ako se prevede na današnje brojke. Među njima je i princeza Margaret, kraljičina sestra, koja je ostavila 7,7 miliona funti imovine (11,5 miliona funti po današnjim cijenama) kada je umrla 2002. godine.

    Dva privatna posjeda

    Lična imovina kraljice Elizabete II procjenjuje se na 600 miliona dolara, što uključuje dva privatna posjeda Sandringam i dvorac Balmoral, kao i umjetnička djela i nakit.

    Kraljica je upravljala i sa 28 milijardi dolara vrijednom kraljevskom imovinom, koja podrazumijeva zemljišta i posjede koji pripadaju britanskom monarhu, vojvodstva Lankaster i Kornvol, Bakingemska i palata Kensington, kao i kraljevsko imanje u Škotskoj. Ona pomenutu imovinu nije mogla da proda, ali kraljevska porodica dobija 25 posto profita, dok ostatak pripada državi.

    U 2020. godini, zarada od imovine britanske kraljevske porodice iznosila je više od 475 miliona dolara. Od toga je 120 miliona dolara dobila je upravo kraljevska porodica, koja je time platila svoje službene troškove, među koje spadaju putovanja, plaće osoblju, osiguranje i slično.

  • Sjeverna Koreja nastavlja nuklearnu politiku

    Severna Koreja je usvojila zakon kojim zvanično utvrđuje nastavak politike nuklearnog naoružavanja.

    Severnokorejski lider Kim Džong Un poručio je da je taj proces “nepovratan” i zabranio je bilo kakve pregovore o denuklearizaciji, prenosi Rojters.

    Ova odluka dolazi u trenutku kada se procenjuje da je Severna Koreja sprema da nastavi nuklearna testiranja, po prvi put od 2017, nakon istorijskih samita sa tadašnjim predsednikom SAD Donaldom Trampom i drugim svetskim liderima 2018. , koji nisu uspeli da ubede Kima da odustane od razvoja nuklearnog naoružanja, navodi britanska agencija.

    Vrhovna narodna skupština u Pjongjangu usvojila je ovaj zakon u četvrtak, izvestila je državna novinska agencija KCNA.

    On precizira kada se nuklearno oružje može koristiti, uključujući tu i zaštitu strateških sredstava zemlje i situaciju ako ona bude napadnuta.

    Zakonom se takođe zabranjuje bilo kakvo deljenje nuklearnog oružja ili tehnologije sa drugim zemljama, izvestila je KCNA.

    „Najveći značaj donošenja zakona o politici nuklearnog oružja je da se povlači nepovratna linija kako ne bi bilo pogađanja oko našeg nuklearnog naoružanja“, poručio je Kim u govoru u Vrhovnoj narodnoj skupštini.

    On je upozorio SAD i njihove saveznike u Aziji da će Severna Koreja koristiti svoje nuklearno oružje kada bude ugrožena.

    “Cilj Sjedinjenih Država nije samo da eliminišu našu nuklearnu moć, već da nas na kraju primoraju da se predamo ili oslabimo svoje pravo na samoodbranu, kroz odustajanje od naših nuklearnih bombi, kako bi one mogle da sruše našu vladu u bilo kom trenutku “, rekao je Kim u govoru koji je objavila KCNA, prenosi AP.

    On je još naglasio da nikakve sankcije ne mogu da primoraju Pjongjang da odustane od razvoja nukleranog oružja.

    „Neka nas sankcionišu na 100 dana, 1.000 dana, 10 godina ili 100 godina.Nikada se nećemo odreći svojih prava na samoodbranu koja čuvaju egzistenciju naše zemlje i bezbednost našeg naroda, samo da bismo privremeno ublažili poteškoće sa kojima se sada suočavamo“, rekao je severnokorejski vođa, prenosi američka agencija.

    Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena ponudila je da razgovara sa Pjongjangom bilo kada i na bilo kom mestu, a predsednik Južne Koreje Jun Suk Jol saopštio je da će njegova zemlja pružiti ogromnu ekonomsku pomoć Severnoj Koreji, ako pokaže konkretne korake u odustajanju od svog nuklearnog arsenala, navodi Rojters.