VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Stiže vakcina koja će promeniti svijet

    Stiže vakcina koja će promeniti svijet

    Naučnici sa Univerziteta Oksford razvili su vakcinu protiv malarije koja bi, kako očekuju, trebalo da uđe u upotrebu naredne godine pošto su testovi pokazali da pruža do 80 odsto zaštite od smrtnosne bolesti.

    Vakcina ima potencijal da promeni svijet, prenosi Bi-Bi-Si.

    Prema oceni naučnika, ključno je što je u pitanju jeftina vakcina i već postoji dogovor o proizvodnji više od 100 miliona doza godišnje.

    Humanitarna organizacija “Ne više malarija” (Malaria No More) navela je da nedavno postignuti napredak znači da bi “za naših života” deca mogla da prestanu da umiru od malarije.

    Bilo je potrebno više od jednog veka za razvoj efikasnih vakcina, pošto je parazit izazivač malarije, koji se širi ubodom komarca, izuzetno složen i neuhvatljiv.

    To je meta koja se stalno kreće i menja oblik u telu, zbog čega je teško napraviti zaštitu.

    Svetska zdravstvena organizacija je prošle godine donela istorijsku odluku i odobrila da se prva vakcina koju je razvila britanska kompanija GSK koristi u Africi.

    Tim sa Oksforda tvrdi da je njihov pristup efikasniji i da se nova vakcina može lakše proizvoditi u daleko većim količinama.

  • “Evropa se sprema za jednu od najgorih zima u istoriji”

    “Evropa se sprema za jednu od najgorih zima u istoriji”

    EU bi mogla da se suoči sa recesijom usljed rekordno visokih cijena gasa, pošto će naredna zima biti jedna od najgorih u istoriji, izjavio je evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni.

    “To niko ne može isključiti. Trenutna inflacija gurnuće našu ekonomiju u metež, a sljedeća zima mogla bi biti jedna od najgorih u istoriji. Suočeni smo sa nesigurnošću bez presedana, ali su brojke za ekonomiju EU u cjelini i dalje pozitivne i situacija na tržištu rada je dobra”, rekao je Đentiloni u intervjuu za njemački magazin “Špigl”.

    On nije odbacio mogućnost da će neke zemlje EU morati da smanje potrošnju gasa.

    “To zavisi od odluka predsjednika Rusije Vladimira Putina i toga kako se mi ponašamo. Već je neophodno da se štedi energija, mada vidimo dobar napredak u popunjavanju skladišta gasa i štedi se energija”, istakao je Đentiloni.

    Đentiloni je dodao da je situacija “vrlo različita” u zemljama EU, prenio je TASS.

    Vlade zemalja EU već preduzimaju “neposredne mjere”. Do kraja avgusta, za borbu protiv energetske krize izdvojen je novac gotovo jednak procentu jedan odsto od BDP-a EU, a do kraja godine bi moglo doći do porasta finansiranja na dva odsto od BDP-a.

  • Zbog opasnosti od ruske agresije Bajden odobrio vojnu pomoć i za Bosnu i Hercegovinu

    Zbog opasnosti od ruske agresije Bajden odobrio vojnu pomoć i za Bosnu i Hercegovinu

    Američki državni sekretar Entoni Blinken doputovao je u četvrtak u neplaniranu posjetu Kijevu pošto je Bajdenova administracija najavila veliku novu vojnu pomoć vrijednu više od dvije milijarde dolara Ukrajini i drugim evropskim državama među kojima je i Bosna i Hercegovina.

    Na sastancima s visokim ukrajinskim zvaničnicima, Blinken je rekao da je Bajdenova administracija obavijestila Kongres o svojoj namjeri da osigura dvije milijarde dolara dugoročnog stranog vojnog finansiranja Ukrajini i 18 drugih zemalja, uključujući članice NATO i regionalne bezbjednosne partnere, koji su u opasnosti od ruske agresije.

    U očekivanju odobrenja Kongresa, oko milijardu dolara od toga će otići Ukrajini, a ostatak će biti podijeljen između Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Češke, Estonije, Gruzije, Grčke, Kosova, Letonije, Litvanije, Moldavije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Poljske, Rumunije, Slovačke i Slovenije, saopštio je Stejt Department.

    To će pomoći nabrojanim zemljama da “odvrate i odbrane se od novih prijetnji njihovom suverenitetu i teritorijalnom integritetu” jačanjem njihove vojne integracije sa NATO i suprotstavljanjem “ruskom utjecaju i agresiji”, navodi se u Ministarstvu.

    Strano vojno finansiranje ili FMF, omogućava primaocima da kupe odbrambenu opremu američke proizvodnje, često u zavisnosti od njihovih specifičnih potreba, prenosi Klix.

  • Čarls je novi britanski kralj

    Čarls je novi britanski kralj

    Čarls, sin kraljice Elizabete II koja je preminula u 97. godini, novi je britanski kralj.

    On automatski postaje kralj kao najstariji sin Elizabete II i nije potrebno krunisanje.

    Poslednji kralj bio je Džordž VI, otac Elizabete II. U prošlosti, kraljica je izrazila želju da Čarls preuzme Komonvelt.”Moja je iskrena želja da Komonvelt nastavi da nudi stabilnost i kontinuitet za buduće generacije i da jednog dana princ od Velsa nastavi važan posao koji je moj otac započeo 1949. godine”, rekla je Elizabeta Druga pre četiri godine. Podsetimo, Čarls (73) čekao je decenijama da postane kralj i princ je sa najdužim stažom u britanskoj istoriji. On je najstariji od četvoro dece rođene od kraljice i njenog pokojnog supruga, princa Filipa. Kada je njegova majka preuzela presto sa 25 godina, postao je britanski naslednik sa 3 godine. Čarlsove titule uključuju one princa od Velsa, vojvode od Kornvola, vojvode od Rotseja i grofa od Kerika.

  • Otkrivena bolest od koje jebolovala kraljica Elizabeta Druga

    Otkrivena bolest od koje jebolovala kraljica Elizabeta Druga

    Svet se zabrinuo za kraljicu Elizabetu posle loših vesti sa britanskog dvora. Iako je do juče izgledala dobro, koliko je to moguće u njenim godinama, danas je pod strogim nadzorom lekara, a u letnjoj rezidenciji u Balmoralu okupila se cela porodica. Čak su Hari i Megan produžili boravak u Britaniji i otputovali u Škotsku kako bi je videli.

    Neki portali navode da bi uzrok kraljičinog sve ozbiljnijeg zdravstvenog stanja mogao da bude i kancer. Priče su počele da kruže još pre nekoliko meseci, kada se deo javnosti zapitao zbog čega je njena ruka, prilikom susreta sa nekoliko uvaženih ličnosti u Vindzoru, bila ljubičasta.

    Da li je u pitanju starost ili nešto drugo? U razgovoru za jedan australijski sajt doktor Gabrijel Mirkin rekao je da su to zapravo modrice koje mogu biti simptom leukemije.

    “Kod starijih ljudi poput nje, modrice ne ukazuju samo da nešto nije u redu sa procesom zgrušavanja krvi, već često nastaju kao posledica raka krvi ili malignih bolesti. Leukemija bi mogla da bude uzrok”, rekao je dr Mirkin.

    Lečenje ovakvih oboljenja uključuje hemoterapiju i zračenje, što bi moglo da objasni zbog čega se Elizabeta poslednjih meseci povukla ne samo iz javnosti već i iz svoje zvanične rezidencije, Bakingemske palate.

  • Preminula britanska kraljica Elizabeta Druga

    Preminula britanska kraljica Elizabeta Druga

    Britanska kraljica Elizabeta Druga preminula je danas u svojoj 96. godini života, prenose svetski mediji.

    Elizabeta II (Elizabeta Aleksandra Meri) rođena je 21. aprila 1926. godine u Londonu.

    Bila je monarh 15 kraljevskih zemalja Komonvelta i vrhovni poglavar Crkve Engleske.

    Nakon nasleđivanja prestola 6. februara 1952, Elizabeta je postala poglavar Komonvelta i kraljica sedam nezavisnih država Komonvelta: Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Pakistana i Cejlona. Njeno krunisanje održano sledeće godine je bilo prvo koje je prenošeno na televiziji.

    Od 1956. do 1992. broj njenih kraljevstava se menjao kako su neke teritorije dobijale nezavisnost, a neka kraljevstva su postale republike.

    Do danas, pored četiri prvonabrojane države, Elizabeta je bila kraljica Jamajke, Bahama, Grenade, Papue Nove Gvineje, Solomonskih Ostrva, Tuvalua, Svete Lucije, Sent Vinsenta i Grenadina, Antigve i Barbude i Sent Kitsa i Nevisa. Ona je najstariji vladajući monarh na svetu i najdugovečniji britanski monarh.

    Dana 9. septembra 2015. oko 18.30 časova po centralnoevropskom vremenu je postala britanski monarh koji je najduže vladao i ženski monarh koji je najduže vladao, čime je prestigla kraljicu Viktoriju.

    Podsetimo, britanski javni servis BBC prekinuo je redovan program kako bi izveštavao o stanju kraljice Elizabete (96) koja je stavljena pod medicinski nadzor u Balmoralu.

    Takođe, britanski princ Čarls i njegov sin princ Vilijam otputovali su hitno u rezidenciju Elizabete Druge u zamku u Škotskoj. Princ od Velsa je otputovao u Balmoral zajedno sa suprugom Kamilom, vojvotkinjom od Kornvola, saopštio je portparol njegove kraljevske rezidencije.

    Kensingtonska palata potvrdila je da je u Balmoral otputovao i princ Vilijam.

    Britanski mediji preneli su i da su ostali članovi porodice takođe pozvani u Balmoral, dok se na društvenim mrežama spekulisalo da su otišli na poslednji pozdrav.

    O ozbiljnosti situacije govorila je i činjenica da su svi članovi oba doma Britanskog parlamenta dobili obaveštenje o tome, kao i članovi tek izabranog kabineta nove premijerke Liz Tras.

  • Amerika odobrila paket oružja Ukrajini u vrijednosti od 675 miliona dolara

    Amerika odobrila paket oružja Ukrajini u vrijednosti od 675 miliona dolara

    Američki predsjednik Joe Biden odobrio je dodatni paket oružja za Ukrajinu u vrijednosti od 675 miliona dolara, rekao je u četvrtak ministar odbrane Lloyd Austin, dok su se ministri sastali kako bi razgovarali o tome kako Kijevu pružiti dugoročnu podršku u suprotstavljanju ruskoj invaziji.

    Šestomjesečni sukob usmrtio je hiljade i pretvorio ukrajinske gradove u ruševine. Posljednjih sedmica porasli su strahovi od potencijalne katastrofe u Zaporožju, najvećoj evropskoj nuklearnoj elektrani.

    Austin, koji je govorio na početku sastanka desetina ministara odbrane u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj, rekao je da će se na skupu razgovarati o tome kako zemlje mogu raditi zajedno na obuci ukrajinskih snaga i poboljšanju njihove odbrane.

    “Ova kontakt grupa treba da se pozicionira kako bi dugotrajno održavala hrabre branitelje Ukrajine”, rekao je Austin.

    Sukob je prerastao u rat na iscrpljivanje koji se vodio prvenstveno u istočnoj i južnoj Ukrajini.

    Najnoviji američki paket uključivat će više municije, humvije i protutenkovske sisteme.

    Washington je već obezbijedio više od 10 milijardi dolara vojne pomoći vladi predsjednika Volodimira Zelenskog od invazije ruskih trupa 24. februara.

  • Rusija traži sastanak Savjeta bezbjednosti UN o isporuci oružja Ukrajini

    Rusija traži sastanak Savjeta bezbjednosti UN o isporuci oružja Ukrajini

    Rusija traži da danas bude održan sastanak Savjeta bezbjednosti UN u vezi sa isporukom zapadnog oružja Ukrajini, izjavio je u srijedu stalni ruski predstavnik pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja.

    Ovaj sastanak, ako ga odobri Francuska koja trenutno predsjedava Savjetu bezbjednosti, biće treći sastanak SB UN o situaciji u Ukrajini za tri dana, prenio je TAS S.

    • Mi smo za to da se priča o stvarnim, a ne izmišljenim problemima. A pošto smo danas izgubili vrijeme razgovarajući o još jednoj spekulaciji i fantaziji, predlažemo da sutra razgovaramo o stvarnoj prijetnji međunarodnom miru i bezbjednosti koju stvaraju isporuke oružja i vojnih proizvoda od strane stranih država Ukrajini – rekao je on na sastanku SB UN, koji je juče sazvan na inicijativu SAD i Albanije.

  • Osumnjičenik za smrtonosne napade u Kanadi umro nedugo nakon hapšenja

    Nekoliko sati nakon što je priveden, jedan od osumnjičenika za smrtonosne napade nožem u kanadskoj pokrajini Saskatchewan u kojima je ubijeno 10, a ranjeno 18 osoba, umro je u bolnici.

    Kraljevska kanadska konjička policija (RCMP) je potvrdila kako je Myles Sanderson proglašen mrtvim u bolnici nedugo nakon uhićenja u blizini Rostherna.

    Nikakvi drugi detalji o tome kako je Sanderson umro nisu poznati, no lokalni mediji tvrde da je umro od samoranjavanja. Kanadska agencija Global News, pozivajući se na više izvora iz policijskih snaga, izvijestila je da se Sanderson predao policiji i da je živ odveden vozilom hitne pomoći. Ubrzo nakon toga je preminuo od neodređenih ozljeda za koje se vjeruje da ih je sam nanio.

    Sandersonov brat Damien, koji je također osumnjičen za napade, pronađen je mrtav u ponedjeljak s ozljedama za koje policija vjeruje da ih nije sam nanio što sugerira da ga je možda napao Myles.

    Policija je nekoliko sati ranije objavila kako je muškarac osumnjičen za nedjeljne smrtonosne napade nožem u pokrajini Saskatchewan, priveden čime je okončana četverodnevna potraga.

    “Myles Sanderson je lociran i priveden u blizini Rostherna,” objavila je Kraljevska kanadska konjička policija.

    Sanderson je lociran u blizini grada Rostherna u Saskatchewanu. Nakon što je uočen, policija je izdala upozorenje o osobi s nožem koja je putovala u vozilu. Stanovnici područja Wakawe su obaviješteni da potraže skloništa i budu oprezni pri puštanju drugih u svoje domove, te da ne prilaze sumnjivim osobama i ne voze autostopere.

    Više izvora je za Global News kazalo kako je policija upotrijebila ‘tehniku ​​intervencije u potjeri’ – zaletjela se u Sandersonovo vozilo s jedne strane i natjerala ga da izleti s autoceste. Njegovo vozilo je “usmjereno s ceste u obližnji jarak”. Nakon što je priveden u vozilu je pronađen nož.

    Kanadske vlasti od nedjelje su intenzivno tragale za njim i za bratom Damienom koji su osumnjičeni za ubojstvo 10 ljudi i ranjavanje 18 u starosjedilačkom rezervatu u Saskatchewanu. Napadi su bili među najsmrtonosnijima u modernoj povijesti Kanade. Policija je rekla kako se čini da su neke od žrtava bile meta, dok su druge očito bile nasumične.

    Myles je optužen za ubojstvo prvog stupnja, pokušaj ubojstva te provalu i ulazak. Njegov brat Damien također, je bio optužen prije nego što je pronađen mrtav u ponedjeljak. Tijelo mlađeg brata pronađeno je na travnatoj površini blizu jednog od mjesta gdje se dogodio ubod nožem. Nagađa se kako ga je ubio upravo Myles.

    Stariji Sanderson imao je 59 presuda, a u veljači je pušten na slobodu nakon što je više od četiri godine proveo u zatvoru. Povjerenstvo za uvjetni otpust napisalo je da je “mišljenje odbora da neće predstavljati nepotreban rizik za društvo ako budete pušten.”

    Policija ga je tražila od svibnja nakon što se nije sastao sa svojim službenikom za uvjetni otpust.

    Ministar javne sigurnosti Marco Mendicino pozvao je na neovisnu reviziju procjene povjerenstva za uvjetni otpust koja je dovela do Sandersonova oslobađanja.

    “Želim znati razloge te odluke i želim znati jesu li napravljene pogreške”, rekao je Mendicino. “Iznimno sam zabrinut zbog onoga što se ovdje dogodilo.”

  • Vrijednost funte u odnosu na dolar najniža još od 1985., teški problemi za novu britansku premijerku

    Vrijednost funte u odnosu na dolar najniža još od 1985., teški problemi za novu britansku premijerku

    Vrijednost britanske funte u odnosu na dolar najniža je od 1985. godine – jedna funta iznosi 1,15 dolara. Ovo je posljedica reakcije investitora na ekonomske namjere nove premijerke Velike Britanije Liz Truss.

    Truss je jučer, 6. septembra, izabrana za premijerku, i to u trenutku jedne od najtežih ekonomskih kriza u historiji zemlje. Inflacija u ovoj državi iznosi više od 10 posto.

    Znatan pad vrijednosti funte u odnosu na dolar nakratko se desio u martu 2020., nakon što je Velika Britanija konačno istupila iz Evropske unije. No, ovako drastičan pad vrijednosti posljednji put se desio 1985. kada je premijerka bila, također konzervativka Margaret Thatcher.

    Najava nove predsjednice vlade da će sniziti poreze i povećati zaduživanje uzrokovalo je zabrinutost na tržištu duga. Nakon inflacije, i u Velikoj Britaniji sve je izvjesnija recesija.

    Vrijednost dolara u međuvremenu raste. Vrijednost funte u odnosu na američku valutu ove godine je niža za 15 posto. Vrijednost funte u odnosu na evo je niža za jedan posto, objavila je američka televizijska kuća CNBC.