VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Prvi čovek CIA neplanirano posjetio Ukrajinu, zašto?

    Prvi čovek CIA neplanirano posjetio Ukrajinu, zašto?

    Direktor CIA-e Vilijam Berns nenajavljeno je posetio Ukrajinu.

    On je posetio tu zemlju kako bi prenio obaveštajne podatke vojsci i održao razgovore sa predsednikom Vladimirom Zelenskim, gde je ponovio obavezu Vašingtona da će podržati Kijev na duge staze, navodi Si-En-En.

    Šef agencije posetio je ratom razorenu naciju ranije ovog meseca, izvestio je list u sredu, pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika.

    “Dok je bio tamo, on je naglasio posvećenost SAD da pruže podršku Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije, uključujući nastavak razmene obaveštajnih podataka”, rekao je zvaničnik, ne nudeći druge detalje o putovanju.

    Berns je poslednji put posetio Ukrajinu početkom godine, pre nego što je Rusija napala svog suseda krajem februara, sastao se sa zvaničnicima u Kijevu kako bi razgovarali o vojnoj akciji koja se tada predstoji. Ta putovanja naglašavaju tekući odnos razmene informacija između Sjedinjenih Država i Ukrajine, a senator iz Virdžinije Mark Vorner – koji je na čelu Komiteta za obaveštajne poslove Senata – tvrdio je prošlog meseca da je takva saradnja pomogla kijevskim trupama da ostvare “velike dobitke” na bojnom polju. Dodao je da i američki i britanski obaveštajci “rade sa Ukrajincima”, a zatim je pozdravio “snagu naših kombinovanih vojnih obaveštajaca”.

    Izveštaj o Bernsovom novom putovanju u Kijev dolazi usred rastućih spekulacija zapadnih zvaničnika da bi Moskva mogla da rasporedi taktičko nuklearno oružje niskog prinosa u Ukrajini. Berns je, međutim, bacio u vodu ta predviđanja, rekavši za CBS početkom oktobra da, iako rizik od nuklearnog sukoba shvata “veoma ozbiljno”, “neposredna pretnja od upotrebe taktičkog nuklearnog oružja” ostaje niska.

    Iako ruski predsednik Vladimir Putin nije otvoreno pretio upotrebom bombe, u nedavnom govoru je izjavio da će njegova zemlja upotrebiti sva neophodna sredstva da odbrani svoj narod i teritoriju, što je izazvalo mnogo nagađanja među zapadnim zvaničnicima i medijskim stručnjacima.

    U međuvremenu, ruski zvaničnici, uključujući ministra odbrane Sergeja Šojgua, optužuju Kijev da je pripremio napad pod lažnom zastavom uz upotrebu “prljave bombe”, uređaja koji kombinuje konvencionalni eksploziv sa radioaktivnim materijalom. Ukrajina je kategorički negirala tvrdnje Moskve.

  • Plan: Napuniti Evropu nuklearnim bombama

    Plan: Napuniti Evropu nuklearnim bombama

    SAD nameravaju da ubrzaju proces slanja nadograđenih B61-12 nenavođenih nukleanih bombI u NATO baze u Evropi, saznaje portal Politiko.

    Taj portal pozvao se na izjave neimenovanog američkog diplomate i još dvojice zvaničnika upoznatih sa ovim slučajem, a koji su zahtevali anonimnost.

    Prema njihovim izveštajima, prvobitan plan je bio da se te bombe pošalju u NTO baze u proleće, ali je sada taj rok pomeren unapred, za ovaj decembar.

    Navodno su zvaničnici SAD o svemu tome obavestili NATO članice tokom nedavnog sastanka u Briselu, koji se odvijao iza zatvorenih vrata.

    U odgovoru Politiku, Pentagon je odbio da komentariše nuklearni arsenal SAD i kratko je saopšteno da je “plan da se stare B61 bombe zamene novijom verzijom B61-12 is deo ranije isplaniranigh i zakazanih napora da se taj arsenal modernizuje”.

    “To ni na koji način nije povezano sa trenutnim dešavanjima u Ukrajini“, naveo je u pisanom odgovoru portparol Pentagona ‚brigadni general Patrik Rajder.
    Kako navodi Raša tudej, bombe B61 spadaju u grupu nuklearnih bombi razvijanih 1960-tih godina, dok naprednija verzila ima moderniji rep koji im omogućava bolju preciznost.

    To oružje namenjeno je za brojne zapadne vojne letelice, uključujući i bombardere B-2 i B-21, ali mogu da ih nose i F-15, F-16, F-35, kao i borbeni Tornado avioni.

  • Moskva okreće nišan?

    Moskva okreće nišan?

    Ruski zvaničnik Konstantin Voroncov izjavio da će komercijalni sateliti SAD i njenih saveznika postati legitimna meta ako se te zemlje umešaju u rat u Ukrajini.

    “Kvazi-civilna infrastruktura bi mogla da bude legitimna meta kao mera odmazde”, rekao je zamenik direktora odeljenja pri ministarstvu koje se bavi neširenjem i kontrolom oružja, preneo je Tass.

    On je dodao da je reč o učešću civilne svemirske infrastrukture, u šta spada i komercijalna, koju koriste SAD i njeni saveznici u oružanim konfliktima, dodaje Rojters.

    Stoga, Rusija poziva Zapad da prekine da razmatra svemir kao arenu za konflikte između država, istakao je Voroncov.

    “Implementacija planova SAD i zapadnih zemalja o raspoređivanju oružja u svemiru i korišćenje svemira u borbene svrhe, sa ciljem da se ostvari dominacija i superiornost, donosi ozbiljnu pretnju. Takve akcije imaju vrlo negativne posledice na globalni mir i bezbednost, predstavljale bi dramatičnu destabilizaciju situacije”, dodao je Voroncov.

  • Elon Musk posjetio sjedište Twittera uoči zaključenja ugovora o kupovini

    Elon Musk posjetio je sjedište Twittera u San Franciscu uoči zaključenja ugovora o kupovini kompanije, potvrdila je glavna direktorica marketinga Twittera Leslie Berland.

    “Kao što ćete uskoro vidjeti ili čuti, Elon će ove sedmice biti u sjedištu kompanije, sastati se s ljudima, šetati hodnicima i nastaviti da se bavi važnim poslom koji svi radite”, rekla je Berland, prenosi CNN Business.

    “Ako ste u tu i vidite ga u blizini, pozdravite se. Za sve ostale ovo je samo početak mnogih sastanaka i razgovora sa Elonom”, poručila je.

    Berland je dodala da će se svi zaposleni na Twitteru sa Muskom direktno čuti u petak. Ubrzo nakon što je poruka objavljena, Musk je na Twitteru objavio video kako ulazi kancelarije noseći sudoper.

    Musk ima rok do kraja sedmice da zaključi posao vrijedan 44 milijarde dolara za kupovinu Twittera ili da se suoči sa suđenjem.
    Potpisivanje ugovora dovelo bi do kraja višemjesečne bitke oko akvizicije iz koje je Musk želio da izađe, ali je ranije ovog mjeseca pristao da nastavi sa dogovorom prema prvobitno određenim uslovima.

    Musk je u srijedu također promijenio svoju biografiju na Twitteru u “šef Twittera”.

  • Dionice Mete pale nakon gubitka većeg od tri milijarde dolara u odjeljenju za Metaverse

    Dionice Mete pale su u srijedu nakon što je kompanija objavila mješovite rezultate u svom izvještaju o zaradi u trećem tromjesečju, zajedno s gubicima od milijardu dolara u odjeljenju posvećenom ambicioznom projektu “metaverse”.

    Kompanija koja kontroliše Facebook nadmašila je predviđanja analitičara za prihod, ali je ponudila slabu prognozu za nadolazeće tromjesečje. Meta je ostvarila je 27,7 milijardi dolara prihoda za treće tromjesečje, više od predviđenih 27,4 milijarde dolara, ali 4 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Zarada po dionici, koja uključuje troškove, iznosila je 1,64 dolara. što je niže od predviđenih 1,89 dolara

    Izvještaj o zaradi od srijede označava najnovije u nizu teških izvještaja o zaradi za Metu, koja je uložila velika sredstva u nove proizvode koje je teško unovčila tijekom prošle godine.

    U februaru kompanija izgubila 230 milijardi dolara tržišne vrijednosti što je bio najveći jednodnevni gubitak u povijesti SAD-a, a dionice su joj pale 26 osto. U srijedu su dionice firme pale 18 posto u trgovanju nakon radnog vremena jer raste zabrinutost ulagača zbog trošenja resursa kompanije na nove proizvode.

    Troškovi i rashodi Mete porasli su 19 posto u odnosu na prethodnu godinu u trećem tromjesečju.Uložena je velika količina novca u metaverzum, projekt virtualne stvarnosti, koji do sada nije imao mnogo povrata. Reality Labs, njegov metaverse segment, zabilježio je 3,7 milijardi dolara gubitaka u ovom tromjesečju, a kompanija je rekla da predviđa da će ti gubici “značajno porasti iz godine u godinu” 2023. godine.

    Boreći se natjecati se s rastućom snagom TikToka, Meta je također uložila velika sredstva u svoj proizvod kratkih videosadržaja Reels, ali ima problema s monetizacijom. Gubici prijavljeni u srijedu pokazuju da se Meta možda previše usredotočila na svoje nove pothvate, rekla je Debra Aho Williamson, glavna analitičarka Insider Intelligencea, piše Guardian.

  • OPEC+ će sljedeći mjesec smanjiti proizvodnju nafte

    OPEC+ će sljedeći mjesec smanjiti proizvodnju nafte

    U novembru će OPEC+ smanjiti svoju globalnu proizvodnju nafte za dva miliona barela dnevno u vrijeme kada međunarodne zalihe sirove nafte ostaju male.

    OPEC+, međuvladina organizacija zemalja izvoznica nafte, saopštila je 5. oktobra da su planirana smanjenja učinjena kako bi se podržalo opadanje cijena nafte.

    Naftom se trgovalo znatno ispod svojih ljetnih vrhova zbog straha da će velika svjetske privrede poput SAD-a ili Evrope potonuti u recesiju zbog visoke inflacije, rastućih kamata i energetske neizvjesnosti zbog ruske specijalne vojne akcije na tlu Ukrajine.

    Saudijski ministar energetike Abdulaziz bin Salman naglasio je prošlog mjeseca deklarisanu ulogu OPEC+ kao čuvara stabilnih energetskih tržišta.

    “Ovdje smo da ostanemo kao moderirajuća sila, da donesemo stabilnost”, rekao je novinarima.

  • Lejen: EU pripremila paket podrške za cijeli zapadni Balkan

    Lejen: EU pripremila paket podrške za cijeli zapadni Balkan

    Evropska unija pripremila je paket podrške za cijeli Zapadni Balkan kako bi mu pomogla u suočavanju sa energetskom krizom, izjavila je danas u Skoplju predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen.

    Fon der Lejen, koja je posjetu zapadnom Balkanu započela u Sjevernoj Makedoniji, rekla je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa makedonskim premijerom Dimitrom Kovačevskim da je EU obezbijedila grantove u vrijednosti od 80 miliona evra za tu zemlju kao vid hitne podrške budžet.

    “To će pomoći u suočavanju sa visokim troškovima energije za vaše građane i kompanije”, rekla je fon der Lejen i najavila da će u Sjevernu Makedoniju stići još sredstava, prenosi makedonska Telma.

    Ona je na Tviteru ocijenila da pregovarački proces sa Sjevernom Makedonijom dobija na zamahu i da je makedonski narod posvećen evropskim vrijednostima.

    “Sve ujedinjene političke snage mogu da ostvare cilj, za dobrobit građana. Sada je taj trenutak”, poručila je Fon der Lejen.

    Nakon posjete Skoplju, Fon der Lejen će, kako je ranije najavljeno, sutra boraviti u Prištini i Tirani, a 28. oktobra na agendi su Srbija i Bosna i Hercegovina.

    Posjetu završava 29. oktobra u Podgorici.

  • Bajden: Kineski predsjednik Si zna da ne tražimo sukob

    Bajden: Kineski predsjednik Si zna da ne tražimo sukob

    Predsjednik Amerike, Džo Bajden, na sastanku sa svojim najvišim vojnim savjetnicima, rekao je u srijedu da Sjedinjene Države ne žele sukob s Kinom i da kineski predsjednik Si Đinping to zna.

    Bajden je rekao da će Sjedinjene Države nastaviti voditi u nizu pitanja, od ruske specijalne vojne akcije u Ukrajini do klimatskih promjena, do indo-pacifičke regije.

    “Ne želimo sukob s njima”, rekao je Bajden o Kinezima.

  • Si: Kina spremna da radi sa SAD za dobrobit obe zemlje

    Si: Kina spremna da radi sa SAD za dobrobit obe zemlje

    Predsjednik Kine Si Ðinping izjavio je danas da je Kina spremna da radi sa SAD za dobrobit obe zemlje, objavio je danas kineski državni servis ČTV.

    Si je na sjednici Nacionalnog komiteta na temu odnosa Kina-SAD ocijenio da Kina i SAD, kao velike svjetske sile, treba da ojačaju komunikaciju i saradnju kako bi obezbjedili stabilnost svijetu, prenio je Rojters.

    Do zaoštravanja odnosa Pekinga i Vašingtona došlo je nakon napada Rusije na Ukrajinu, odnosno, odlaska američkih političara na Tajvan u avgustu.

    Kina je tada saopštila da SAD šalju “opasne signale” po pitanju Tajvana, koji Kina smatra svojim.

    Si je nedavno izjavio da se Kina, ukoliko bude potrebno, nikada neće odreći upotrebe sile u slučaju Tajvana, dok je američki predsjednik Džozef Bajden rekao u srijedu da SAD ne žele konflikt sa Kinom.

  • IEA – Vrhunac 2025.

    IEA – Vrhunac 2025.

    Međunarodna agencija za energiju (IEA) saopštila je danas da se već 2025. godine očekuje vrhunac globalne emisije gasova sa efektom staklene bašte.

    Kao glavni uzrok navedena je duboka energetska kriza izvazana ruskom invazijom na Ukrajinu.

    “Globalna energetska kriza izazvana invazijom Rusije na Ukrajinu izaziva duboke i dugoročne promene koje imaju potencijal da ubrzaju prelazak na održiviji i bezbedniji energetski sistem”, navodi se u izveštaju agencije sa sedištem u Parizu.

    Osam dana pre Svetske konferencije o klimi COP27 u Egiptu, IEA upozorava u svom godišnjem izveštaju za 2022. na jaz između bogatih i siromašnih zemalja u smislu ulaganja u energiju sa niskim sadržajem ugljenika.

    Agencija je pozvala na veće ulaganje napora međunarodne zajednice da se smanji taj “zabrinjavajući jaz”.

    IEA je navela da uprkos klimatskim investicijama u svetu, globalna emisija gasova bi dostigla vrhunac od 37 milijardi tona 2025. godine, a zatim bi 2050. godine pala na 32 milijarde tona.

    U izveštaju se dodaje da bi prosečna temperatura mogla da poraste na oko 2,5 stepeni do 2100. godine, što je “daleko od dovoljnog da se izbegnu teške klimatske posledice”.

    Agencija je naglasila potrebu za masovnim ulaganjem u čistu energiju, bilo zelenu ili niskougljeničnu, kao što je nuklearna. Založila se i za ubrzanje upotrebe električne baterije (za automobile) i fotonaponskih uredjaja i elektrolizatora koji će proizvoditi vodonik namenjen posebno za dekarbonizaciju industrije.

    “Potrebni su veliki međunarodni napori da se premosti zabrinjavajući jaz koji se širi izmedju naprednih ekonomija i zemalja u razvoju” u smislu ulaganja u čistu energiju, dodaje se u izveštaju IEA.