VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Satler očekuje da će se do kraja godine formirati organi vlasti

    Satler očekuje da će se do kraja godine formirati organi vlasti

    Šef Delegacije EU u BiH Јohan Satler izrazio je nadu da će do kraja godine biti formirani organi vlasti, bar na nivou BiH.

    Satler je napomenuo da Savjet ministara ima dva mjeseca da napravi potrebne korake kako bi BiH dobila kandidatski status.

    – Novo Predsjedništvo se očekuje da bude konstituisano u novembru, ali i na drugim nivoima. Zaista bih volio da se to odvija brže – rekao je Satler za Federalnu televiziju, ocijenivši da je formiranje vlasti prilika da nadleži pokažu da mogu raditi.

    On je siguran da će Centralna izborna komisija BiH posao u vezi sa rezultatima opštih izbora uraditi kako treba i da se potom može brže krenuti sa radom.

    Satler je istakao da su vrata EU otvorena za BiH i da je kandidatski status veoma izvjestan.

    – Članice treba da donesu odluku u decembru i zaista se nadam da će to biti jednoglasno “da” – dodao je Satler, konstatujući da je i promjena geopolitičkih prilika uticala da EU dva puta razmisli kada je riječ o njenim prijateljima.

  • Ursula fon der Lajen “obilježila” BiH kao zonu uticaja EU

    Ursula fon der Lajen “obilježila” BiH kao zonu uticaja EU

    Jučerašnja posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Sarajevu, kao i njene poruke o tome kako EU želi da BiH postane njen član, praktično ne znače ništa ukoliko domaće vlasti ne ispune uslove koji bi omogućili početak pregovora s Briselom i pristup bogatim evropskim fondovima.

    Obraćajući se novinarima nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH, predsjednica Evropske komisije je bajkovito opisala evropsku perspektivu BiH, koristeći već poznate fraze o tome kako je ova zemlja “budućnost EU”, te da o ozbiljnosti Brisela dovoljno govori najava brzog dodjeljivanja kandidatskog statusa za BiH.

    – Vi ste budućnost EU i vaša budućnost je Evropska unija. To nije samo zbog toga što ste došli do preporuke za kandidatski status, već i zbog toga što duboko vjerujete u EU. Tri četvrtine stanovništva BiH podržava članstvo i to je većina u cijeloj državi – rekla je fon der Lajen.

    Međutim, prema tvrdnjama dobrih poznavaoca prilika i odnosa u EU, evropski put BiH i dalje je na “dugom štapu”, a jučerašnju posjetu šefice Evropske komisije Sarajevu, prije svega, treba razumjeti u smislu toga da EU želi da “obilježi” svoju teritoriju, posebno u svjetlu globalne krize i rata u Ukrajini.

    Što se tiče evropskog puta, on će, prema njihovim riječima, prije svega zavisiti od toga da li će se domaće vlasti što brže priključiti tzv. Berlinskom procesu, koji posljednjih mjeseci snažno forsira Njemačka, kao najmoćnija članica EU, ali i od toga koliko će vlasti u BiH biti u stanju da ispune uslove koje je pred njih postavio Brisel.

    – Posjeta Ursule fon der Lajen BiH je, prije svega, povezana s Berlinskim procesom koji bi 3. novembra trebalo da bude potpisan. Ono što vrijedi istaći jeste to da je “Otvoreni Balkan”, kao regionalna inicijativa, pokrenuo Berlinski proces s mrtve tačke na kojoj se godinama nalazio – kaže za Srpskainfo Draško Aćimović, bivši ambasador BiH u Briselu.

    On smatra da je od velike važnosti to da domaće vlasti potpišu podršku Berlinskom procesu, te da se taj sporazum što brže ratifikuje u parlamentu BiH.

    – Druga važna stvar, koju predsjednica Evropske komisije prenosi, jeste da sve što je neophodno za kandidatski status BiH bude završeno s formiranjem novih vlasti – smatra on.

    Na naše pitanje da li je realno da BiH do kraja ove godine dobije uslovni status kandidata za prijem u EU, posebno iz razloga što u javnosti postoje spekulacije o tome da je protiv daljeg proširivanja EU, makar u bliskoj budućnosti, prije svega Francuska, Aćimović odgovara da je, samo po sebi, dodjeljivanje kandidatskog statusa “malo precijenjeno”.

    – Status kandidata više ima simboličan značaj. Možemo biti u kandidatskom statusu godinama, a da nam to praktično ništa ne znači. Osim toga, taj status je uslovljen s onim što se mora ispuniti. Evropska unija nam ovim više daje do znanja da je BiH “njena teritorija” i to je ono što je fon der Lajen juče poručila. Najvažnija stvar je kako ćemo otvoriti pregovore s EU, jer otvaranje pregovora je ta sljedeća faza koja donosi novce i druge pozitivne stvari. To je ono o čemu treba da razmišljamo. Kandidatski status je samo jedna međustepenica u tom procesu – objašnjava Aćimović.

  • Šojgu: “Zadatak izvršen”

    Šojgu: “Zadatak izvršen”

    Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu izjavio je nakon sastanka sa predsednikom Vladimirom Putinom da su aktivnosti vezane za delimičnu mobilizaciju završene.

    “Zadatak koji podrazumeva mobilizaciju 300.000 građana je izvršen. Nastavak mobilizacije nije predviđen“, rekao je Šojgu i naglasio da se pripremi mobilisanih građana pre njihovog slanja u zonu specijalne operacije pridaje velika pažnja.

    Ministar odbrane preneo je ruskom lideru da je u zonu specijalne operacije do sada poslato 82.000 mobilisanih vojnika, javio je Sputnjik.

    Takođe je rekao i da će svi koji učestvuju u borbenim operacijama u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini dobiti status veterana.

    Istovremeno, ruski predsednik je zahvalio svima koji su organizovali mobilizaciju i poručio da je sada glavni zadatak da svi oni koji su mobilisani prođu svu neophodnu obuku i da dobiju kompletnu opremu.

    „Sada je najvažnije da se oni pripreme i da dobiju svu neophodnu opremu kako bi se osećali sigurno ukoliko bude potrebe da učestvuju u neposrednim borbama“, istakao je Putin i dodao da se na front mogu slati isključivo dobro pripremljeni borci.

  • Pobjeda republikanaca znači kraj pomoći Ukrajini?

    Pobjeda republikanaca znači kraj pomoći Ukrajini?

    Iako ukrajinske snage trenutno solidno stoje na frontu, postoji mogućnost da se sve preokrene i to u samo jednom danu.
    Naime, republikanci su ranije upozoravali da postoji mogućnost da će prekinuti pomoć Ukrajini ako osvoje kontrolu nad američkim Kongresom na predstojećim izborima. Srednji izbori se održavaju dve godine nakon predsjedničkog mandata, odnosno na polovini predsjedničkog mandata. Oni biraju svih 435 članova Predstavničkog doma i 35 članova Senata, a ovogodišnji izbori biće održani 8. novembra. Dakle tada će konačno postati jasno da li će SAD ostati na strani Kijeva ili ne.

    Ukrajinsko ministarstvo odbrane objavilo je video na kojem se vidi vatreni niz raketa američke proizvodnje kako osvjetljavaju noćno nebo dok pogađaju svoju metu, dok se u pozadini svira pjesma Metalike.

    Oružje koje su Amerikanci dali Ukrajincima je savremeni višecjevni raketni bacač, poznatiji kao HIMARS. SAD su do sada poslale Ukrajini osamnaest ovih raketnih sistema, u okviru paketa pomoći vrednog 52 milijarde dolara. Vojni eksperti i ukrajinska vlada kažu da je podrška bila ključna za njihovu misiju.

    Mark Kasnije, bivši pukovnik američkih marinaca i stručnjak za odbranu u Centru za strateške i međunarodne studije rekao je da bi bez ovoga poraz Ukrajinaca bio izvjestan.

    Cijeli paket podrške uskoro bi mogao da bude doveden u pitanje jer su republikanci izrazili zabrinutost zbog trošenja toliko novca na Ukrajinu dok se Amerikanci bore sa rastućim troškovima života.

    Šta republikanci kažu o pomoći Ukrajini?
    Ranije u oktobru, lider manjine u Predstavničkom domu Kevin Makarti sugerisao je da Kongres koji kontrolišu republikanci ne bi bio voljan da ispiše „blanko ček” Ukrajini.

    „Mislim da će ljudi biti pogođeni recesijom i neće pisati blanko čekove Ukrajini“, rekao je Makarti.

    Trenutno je njegova stranka favorit za preuzimanje kontrole nad donjim domom Kongresa, koji, prema Ustavu SAD, inicira sve rezolucije o potrošnji. Kao predsjednik, Mekarti bi odlučivao o kojim zakonima će se glasati.

    I drugi republikanci su izrazili slične sumnje. Senator iz Misurija Džoš Houli rekao je u maju da pomoć Ukrajini nije u interesu Amerike i da omogućava Evropi da iskoristi njihovu velikodušnost i da se oslobodi. Komentari su istakli podjele u stranci, pri čemu je bivši potpredsjednik Majk Pens oštro osudio odbranu Putina i članove njegove sopstvene stranke koji bi ih natjerali da se odvoje od svijeta.

    Sa njim se slaže i lider republikanaca u Senatu Mič Mekonel, koji je pozvao Bijelu kuću da poveća pomoć Ukrajini. Rekao je da bi SAD trebalo da učine više da obezbjede Ukrajini neophodne alate za suprotstavljanje ruskoj agresiji.

    Zanimljivo je da su samo republikanci, njih 57 u Predstavničkom domu i 11 u Senatu, glasali protiv paketa pomoći Ukrajini od 40 miliona dolara ovog proljeća.

    Da li će SAD zaista povući pomoć?
    Zbog toga je glavno pitanje koje se postavlja – šta će se desiti nakon izbora. Britanski poslanik Tobajas Elvud, član parlamentarnog odbora za odbranu rekao je da u Evropi raste zabrinutost za budućnost rata.

    „Ako se Amerika povuče, Putin bi mogao da izvuče pobjedu iz ralja poraza“, rekao je Elvud.

    Ukrajinski zvaničnici i posmatrači sa sjedištem u SAD kažu da je malo vjerovatno da će pomoć biti značajno smanjena, bez obzira na ishod predstojećih izbora.

    Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov vjeruje da pomoć neće biti uskraćena. Takav utisak na njega su ostavili prethodni susreti sa američkim predstavnicima, među kojima su bili i demokrate i republikanci.

    „Mnogi signali su ukazivali na to da će se, bez obzira na to ko će biti na vlasti, dvostranačka podrška Ukrajini nastaviti. Verujem u to“, rekao je Reznikov.

    Džon Herbst, koji je bio američki ambasador u Kijevu između 2003. i 2006. godine, rekao je da bi Makarti mogao biti kriv za zauzimanje političkog stava u korist svoje stranke.

    „Nema sumnje da na populističkoj, Trampovoj strani stranke, postoji skepticizam u pogledu pomoći Ukrajini. Čak i mala količina neprijateljstva prema Ukrajini i izvesnog poštovanja prema Putinovoj Rusiji“, rekao je Herbst.

    Dodao je da postoje dobre šanse da će populističko krilo stranke u Kongresu ojačati nakon izbora, ali da li će ovaj pritisak dovesti do smanjenja finansiranja i dalje je otvoreno pitanje. Demokrate su odgovorile na Makartijeve komentare ponavljajući svoju podršku Ukrajini, iako imaju unutrašnje partijske pobunjenike čije povjerenje moraju da dobiju. Grupa lijevo orijentisanih demokrata povukla je pismo u kome se poziva na rešenje rata u Ukrajini putem pregovora usred optužbi da potkopavaju predsednika Džoa Bajdena.

    Kako američka javnost gleda na rat u Ukrajini?
    Ipak, ankete pokazuju da je američka podrška i dalje jaka, ali ima znakova da jenjava kako se rat odugovlači.

    Prošlog mjeseca, 20 odsto građana reklo je da SAD daju Ukrajini previše pomoći, prema Pev Research-u, u odnosu na 12 u maju i sedam odsto u martu ove godine, prenosi nova.rs.

  • Broj poginulih u poplavama na jugu Filipina porastao na 42

    Broj poginulih u poplavama na jugu Filipina porastao na 42

    Broj poginulih u poplavama i klizištima na jugu Filipina porastao je na 42, dok su spasioci u potrazi za desetinama nestalih, saopštio je danas visoki zvaničnik vlade.

    Ministar unutrašnjih poslova južne autonomne regije Bangsamoro, Nagib Sinarimbo, strahuje da je na filipinskom ostrvu Mindanao još mnogo ljudi zarobljeno u blatu i poplavnim vodama, prenosi Rojters.

    “Taj broj bi mogao da dostigne 80, ali se nadamo da neće biti tako”, naveo je on i dodao da je posebno kritično u mjestu Datu Odin.

    Ministar je rekao da su operacije spasavanja privremeno obustavljene tokom noći i biće nastavljene u subotu ujutro.

    Navodi se da je jak pljusak izazvan približavanjem tropske oluje Nalgae doveo do poplava i klizišta koji su pogodili nekoliko opština u provinciji Mindanao.

    Dodaje se da su vlasti evakuisale nekoliko hiljada ljudi sa putanje tropske oluje, koja bi trebalo da udari u Filipine večeras, naveli su zvaničnici za upravljanje katastrofama.

    Nalgae je donijela vjetrove jačine od 75 kilometara na čas, a otkazani su brojni letovi, dok su škole zatvorene.

  • Ukrajinci priznali: Ne ide…

    Ukrajinci priznali: Ne ide…

    Ukrajinski guverner Sergej Hajdaj istakao da napredovanje ukrajinskog protivnapada u istočnom regionu Luganjsk usporava loše vreme i snažan otpor ruskih snaga.

    “Napredovanje naših snaga ne ide brzinom kojom bismo hteli da ide. Ruske snage imale su vremena za jačanje svojih rezervnih jedinica. Vidimo dosta mobilizovanih vojnika, među kojim su i osuđenici. Rusi su imali vremena za miniranje velikih područja”, rekao je Hajdaj.

    Podsetimo, Luganjsk je jedan od četiri regiona Ukrajine koje je ruski predsednik Vladimir Putin u septembru proglasio ruskom teritorijom.

    Hajdaj je rekao da je Moskva poslala “nekoliko hiljada” mobilizovanih jedinica u Luganjsk kako bi usporila ukrajinski kontranapad.

    “U Luganjsku je puno mobilizovanih jedinica, govorim o nekoliko hiljada ljudi. Oko Bahmuta ih je više hiljada i umiru u velikom broju. Rusi šalju jedinice napred kako bi locirali naše pozicije. Oni neće moći da se probiju, ali su i dalje ljudi koji mogu da povuku okidač”, rekao je Hajdaj.

    Dodao je da ukrajinske snage i dalje napreduju oko jednog do tri kilometra dnevno na nekim delovima bojnog polja i to uprkos lošem vremenu koje, kako je rekao, “ne doprinosi našem napredovanju”.

    Rekao je da su se najteže bitke vodile oko Bilohorivke i Svatova.

    Zaključio je da Rusi granatiraju sela koja Ukrajinci oslobode.

  • Amerika: Glavna pretnja samo jedna – i nije Rusija

    Amerika: Glavna pretnja samo jedna – i nije Rusija

    Američko ministarstvo odbrane objavilo svoju novu nacionalnu strategiju odbrane, nakon gotovo pet godina.

    Prethodna strategija objavljena je u 2018. i uglavnom se fokusirala na “unutrašnje” pretnje po američku bezbednost i društvo. Ali, od tada su se okolnosti veoma promenile pa je kao glavna pretnja američkoj nacionalnoj bezbednosti označena Kina.

    Rusija, koja je započela rat u Ukrajini označena je kategorijom akutna pretnja, dosta nižom od one koju je “zaslužila” Kina. Američki ministar odbrane Lojd Ostin jekao je da su prilikom sastavljanja strategije veoma pažljivo izabrali termin “akutna pretnja”.

    “Za razliku od Kine, Rusija ne može sistematski da izazove SAD na duže staze, mada ruska agresija izaziva direktne pretnje na naše interese i vrednosti, a nemilosrdni Putinov rat koji je stavio Evropu u najgoru situaciju od Drugog svetskog rata je to vrlo jasno stavio do znanja”, dodao je Ositn.

    Zvanični Vašington je inače, u dokumentima izrađivanim 2018. i 2019. Rusiju opisviao kao malignog aktera na međunarodnoj sceni, ali i kao marginalu pretnju.

    Sličan stav iznet je i u Nacionalnoj bezbednosnoj strategiji koju je prošlog meseca predstavio američki predsednik Džo Bajden.

    Prema objašnjenju Lojda Ostina, strategija iz 2022, Narodna Republika Kina “ostaje američki glavni konkurent u nadolazećim decenijama”.

    Taj zaključak je izveden na osnovu konstantnih akcija Pekinga u Indo-Pacifičkom regionu i u međunarodnom sistemu, kako bi nametnuli svoje autoritarne preference, ali i na osnovu konstatne modernitzacije i povećanja naoružanja kineske vojske, dodao je Ostin.

    U novoj američkoj Nacionalnoj strategiji odbrane posebno je istaknuto delovanje kineske armije koja parira modernizacijom američkoj vojsci, a navodi se i da Peking potkopava konstantno napore Pentagona i njegovih saveznika u Indo-Pacifičkom regionu.

    “Pored širenja svojih konvencionalnih snaga, Narodna armija Kine brzo napreduje i integriše svoje svemirske, kontrasvemirske, sajber, elektronske i informacione ratne kapacitete kako bi podržala svoj holistički pristup zajedničkom ratu”, kaže se u američkoj strategiji i dodaje da je cilj Kine da potkopa sposobnost američkih snaga da projektuju moć širom sveta.

    Takođe naglašava se i proširenje kineskih nuklearnih sposobnosti.

    Američki dokumet centralizuje ono što se naziva “integrisano odvraćanje”, ili iznošenje pretnji ekonomske, političke i vojne prirode bilo kojoj naciji koja bi mogla da pomisli da izazove američke spoljnopolitičke ciljeve.

    “Naša centralna obaveza je da razvijamo, kombinujemo i koordinišemo naše snage do maksimalnog efekta. Ovo je srž integrisanog odvraćanja, centralni deo Nacionalne strategije 2022. Integrisano odvraćanje znači korišćenje svakog alata koji je na raspolaganju”, objasnio je Ostin.

    “Ministarstvo odbrane će uskladiti politike, investicije i aktivnosti kako bi održalo i ojačalo odvraćanje – prilagođeno specifičnim konkurentima i izazovima i koordinisano i sinhronizovano unutar i izvan Ministarstva”, dodao je Ositin.

  • Viktor Orban ponovo kritikuje EU: Kopajući jamu za Ruse, sami smo upali u nju

    Viktor Orban ponovo kritikuje EU: Kopajući jamu za Ruse, sami smo upali u nju

    Premijer Mađarske Viktor Orban dao je radijski intervju za mađarske medije te se ponovno osvrnuo na energetsku krizu te odnos EU prema Rusiji.

    Komentirajući prošlosedmični samit Evropske unije, Orban je rekao kako su svi bili nervozniji nego inače.

    “Svi su u nevolji i treba naći neko rješenje. Zdrav razum će prije ili kasnije morati preovladati. Rat se može okončati samo ako suprotstavljene strane sklope mir”, rekao je Orban.

    Govoreći o tome koliki zapravo Ukrajina predstavlja trošak za Evropsku uniju, Orban se osvrnuo na tri stvari.

    “Tu su ratni troškovi koji podrazumijevaju oružje, ekonomske troškove. Također, imamo i troškove obnove. Kada se rat završi područje Ukrajine će morati biti obnovljeno. To su neviđeno velike cifre, ne vrijedi ni pričati o tome. Na kraju, govorimo i o iznosu koji je potreban za funkcioniranje Ukrajine. Država nije operativna, prije rata nije mogla ni upravljati svojom ekonomijom. To bi nas koštalo pet milijardi eura mjesečno, a pitanje je ko će dati taj novac”, pojasnio je mađarski premijer.

    Kada je riječ o skladištenju plina i energetskoj krizi, Orban je naglasio kako postoje dvije ideje za zamjenu ruskog gasa.

    “Predsjednik Francuske Emmanuel Macron je rekao da prijateljstvo nije to ako će nam Amerikanci prodati četiri puta skuplji gas. Sada je došlo do privremenog zatišja u cijenama. Razlog tome je taj što ljeti skladištimo plin za zimu. Sada su svi napunili svoje rezervoare, ali kada se počnu trošiti, onda će i cijene rasti”, ističe Orban.

    Mađarski premijer je posebno bio kritičan prema sankcijama koje su nametnute Rusiji, a koje utječu i na EU.

    “Danas je cijena energenata i plina visoka jer smo podigli cijene i plaćamo penale. Mađarska pokušava da se izvuče iz posljedica loših odluka. Sankcije su se odnosile na to da imamo plan da kaznimo Rusiju za početak rata. Smišljajući plan kopanja jame za Ruse, sami smo upali u nju. EU smatra da trebamo nastaviti kopati, a mi Mađari mislimo da se treba izvući iz toga”, zaključio je Orban.

  • Doći će do ozbiljne promjene. Zelenski bježi?

    Doći će do ozbiljne promjene. Zelenski bježi?

    Dani Vladimira Zelenskog kao političara su odbrojani, izjavio je za Sputnjik poslanik Državne dume Rusije sa Krima Mihail Šeremet.

    “On bi već sada trebalo da razmišlja o bjekstvu”, konstatovao je on.

    Po rečima Šeremeta, u narednim mjesecima u svetu će doći do ozbiljne promene odnosa političkih snaga.

    “Zločinački kijevski režim više neće biti potreban svojim zapadnim gospodarima i moraće da beži iz Ukrajine koju su Zelenski i njegova podmitljiva bagra gurnuli u haos”, zaključio je poslanik.

  • “Ruska gazeta” o pobjedi Dodika: Važna pobjeda srpskog naroda nad kolektivnim Zapadom

    “Ruska gazeta” o pobjedi Dodika: Važna pobjeda srpskog naroda nad kolektivnim Zapadom

    “Ruska gazeta” objavila je da izbor Milorada Dodika za predsjednika Republike Srpske predstavlja važnu pobjedu srpskog naroda nad kolektivnim Zapadom.
    Ovaj ruski medij pita zašto je ovaj političar tako neprijatan Vašingtonu, Londonu i Briselu, ali i odgovara da je to očigledno vezano za njegove patriotske stavove, nastojanja za učvršćivanje ekonomskog položaja Republike Srpske, uključujući jačanje odnosa sa Mosvom.

    “Ruska gazeta” navodi da Zapad smatra BiH svojom kolonijom i da tu ne želi da vidi samostalne igrače.

    Dodik je ovaj ruski medij rekao da je Ruska Federacija najvažniji diplomatski saveznik Republike Srpske, jer štiti interese srpskog entiteta na međunarodnoj političkoj sceni i u okviru ključnih organizacija, posebno u Savjetu bezbjednosti UN.

    “Rusija je garant opstanka Srba u BiH u ovo nestabilno i neizvjesno vrijeme”, dodao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska od osnivanja podržava najbližu saradnju sa Ruskom Federacijom, koja je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    On je istakao da je za Republiku Srpsku i cijeli srpski narod izuzetno važna ekonomska saradnja sa Rusijom, posebno u okviru energetskih projekata, u kojima Moskva nastupa kao strateški partner.

    Dodik je ocijenio da postoji mnogo načina za poboljšanje političkih i ekonomskih odnosa između Rusije i Republike Srpske, a posebno su, kaže, neiskorišteni u punoj mjeri potencijali saradnje u oblasti kulture i obrazovanja.

    “Obradovao sam se kad sam čuo da Rusija napušta bolonjski sistem obrazovanja”, rekao je Dodik i dodao da mu je dobro poznato kakvi su problemi sa ovakim načinom obrazovanja u Srpskoj.

    On je naglasio da omladina u Srpskoj treba da uči ruski jezik, a potom da studira na ruskim univerzitetima, te da samo na taj način mogu da se uspostave duboke kulturne veze među Rusima i Srbima, na kojima će zatim biti lako uspostavljati političku i ekonomsku saradnju.

    Govoreći o Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu, Dodik je istakao da je taj forum odlično mjesto za političke i poslovne susrete, a da je za njega posebno važan zbog mogućnosti susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji, kako je rekao, u potpunosti dijeli borbu Srpske za njena garantovana prava u okviru Ustava BiH.

    On je podsjetio da je ruskog predsjednika upoznao o aktivnostima rukovodstva Republike Srpske, zahvaljujući kojima je spriječeno uvođenje sankcija BiH prema Rusiji, na čemu su insistirali Vašington i Brisel, a podržavali Bošnjaci u zajedničkim institucijama.

    Dodik je naglasio da je saradnja sa Rusijom u sferi energetike strateški važna za Republiku Srpsku, da nema alternative ruskom gasu, da Srpska ima ozbiljne planove za gasifikaciju svih velikih gradova, kao i izgradnju gasnih elektrana.

    “U BiH gas danas najviše koristi Sarajevo i to po povlaštenim cijenama, koje smo mi, Srbi, dogovorili u Sankt Peterburgu sa našim ruskim partnerima. Uprkos tome, Bošnjaci u BiH vode antirusku politiku i ometaju sve projekte koje Srpska nastoji da realizuje sa Rusijom”, dodao je Dodik.

    Govoreći o odnosu Zapada prema Rusima i Srbima, Dodik je rekao taj odnos ima civilizacijski i geopolitički karakter. On je, između ostalog, ukazao i na posljedice NATO agresije na Republiku Srpsku.

    Za Ukrajinu je rekao da je tamošnji konflikt direktna posljedica širenja NATO-a na istok, a stvarni cilj je Rusija, njeno zaustavljanje, na kraju uništenje.

    “Na Ukrajini danas cijeli kolektivni Zapad učestvuje u konfliktu sa Rusijom. Devedesetih godina prošlog vijeka zapadni mediji nazivali su Srbe krivcima za sve nevolje, odnosno, mi smo bili loši momci u novom svjetskom poretku. Zato je danas meni savršeno jasno zašto je veliki srpski istoričar Milorad Ekmečić upozoravao na to da je ‘srbofobija samo dijete rusofobije’”, zaključio je Dodik.