Kategorija: Svijet

  • Kadirov: “Vratili su se na liniju fronta; spremni”

    Kadirov: “Vratili su se na liniju fronta; spremni”

    Šef Čečenije Ramzan Kadirov najavio je povratak elitnih jedinica republike u zonu specijalne operacije u Ukrajini.

    “Posle oslobođenja Mariupolja, Severodonjecka, Lisičanska, Popasne i drugih gradova koje su okupirali ukrajinski fašisti, elitni borci su otišli ​​na odmor koji im je obezbedio Vrhovni komandant, a sada su se vratili na liniju fronta sa novom snagom”, napisao je na Telegramu.

    Prema njegovim rečima, jedinicom komanduje heroj Rusije, poslanik Državne dume Adam Delimhanov.

    Ranije je saopšteno da je u Čečeniji završeno formiranje tri bataljona od 560 boraca i specijalnog puka od 1,5 hiljada boraca. 3180 obučenih profesionalaca spremno je za izvršavanje svih borbenih zadataka.

  • Njemačka mora da ispuni cilj NATO-a o vojnoj potrošnji od dva odsto BDP-a

    Njemačka mora da ispuni cilj NATO-a o vojnoj potrošnji od dva odsto BDP-a

    Njemačka mora da ispuni cilj NATO-a o vojnoj potrošnji od dva odsto BDP-a na duži rok čak i nakon što se potroši specijalni fond od 100 milijardi evra i prihvati ulogu vojnog vođstva koju je do sada izbjegavala, izjavila je ministar odbrane Kristin Lambreht.

    U uvodnom govoru u kojem je iznijela svoje političke ciljeve, ministar odbrane Kristin Lambreht je naglasila da će u budućnosti novac morati da dolazi iz povećanog budžeta za odbranu.

    “Ovaj novac nam je potreban bez ako i ali i potreban nam je na duge staze da napor koji ulažemo sa 100 milijardi ne bude uzaludan”, rekla je ona.

    Prema njenim riječima, mora se spriječiti situacija da NJemačka za nekoliko godina ne može sebi da priušti održavanje opreme koju sada kupuje”.

    “Veličina, geografski položaj i ekonomska snaga NJemačke daju nam vodeću ulogu, bez obzira da li nam se to sviđa ili ne – uključujući i u slučaju vojske”, dodala je Lambrehtova.

    Lambrehtova je, takođe, lobirala za ublažavanje strogih njemačkih vojnih izvoznih pravila kako bi se olakšali zajednički evropski odbrambeni projekti, inicijativa koja će sigurno iznervirati dijelove njene Socijaldemokratske partije, kao i Zelene koji takođe pripadaju Šolcovoj Vladi.

    U velikoj promjeni politike nakon višedecenijske vojne uzdržanosti koja je djelimično ukorijenjena u krvavoj istoriji NJemačke 20. vijeka, kancelar Olaf Šolc najavio je da će fond koji će povećati vojnu potrošnju Berlina premašiti dva odsto BDP-a.

    Novac je namijenjen vraćanju naoružanja i opreme Oružanih snaga NJemačke na standarde nakon decenija iscrpljivanja nakon završetka Hladnog rata.

    NATO saveznici su oštro kritikovali Berlin u prošlosti jer nije dostigao cilj od dva odsto, a nejasno je da li će Berlin zadržati svoju vojnu potrošnju iznad praga od dva odsto kada se fond potroši.

  • “EU gubitnik u ukrajinskom sukobu”

    “EU gubitnik u ukrajinskom sukobu”

    Predsjednik Narodne skupštine Mađarske Laslo Kover rekao je da bi se Evropska unija mogla smatrati gubitnikom u ukrajinskom sukobu, jer blok djeluje protiv sopstvenih ekonomskih interesa.

    “EU je danas pod spoljnim pritiskom, nesposobna da diplomatski uspostavi mir. Ona djeluje suprotno svojim fundamentalnim ekonomskim interesima i može se smatrati gubitnikom bez obzira na to koja od strana direktno uključenih u vojne operacije proglasi pobjedu”, rekao je Kover, prenosi mađarska novinska agencija MTI.

    Prema Koverovim riječima, Brisel u datim okolnostima “služi neevropskim interesnim grupama” što osuđuje EU i njene zemlje članice na “vojnu ranjivost, političku zavisnost, ekonomsku i energetsku neodrživost i društvenu dezintegraciju”.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je 24. februara specijalnu vojnu operaciju nakon zahtjeva za pomoć lidera republika Donbasa. Kao odgovor, Zapad je počeo da uvodi sve oštrije sankcije Rusiji. Štaviše, zapadne zemlje počele su da dopremaju oružje i vojnu opremu u Kijev.

    Prema nekim procjenama, do sada je upućena vojna pomoć Kijevu u vrijednosti od nekoliko desetina milijardi dolara, navodi TASS.

  • Kadirov kritikovao rukovodstvo ruske vojske

    Kadirov kritikovao rukovodstvo ruske vojske

    Ramzan Kadirov, lider Čečenije kojeg je imenovao Kremlj, kritikovao je rukovodstvo ruske vojske.

    I to nakon što se činilo da je zatečeno borbom Ukrajine protiv ruske invazije na severoistoku.

    U znak da bi se Kremlj mogao suočiti sa ozbiljnim posljedicama zbog gubitka teritorije za koju su Rusi više puta izjavljivali da planiraju da ih zadrže “zauvijek”, Kadirov je takođe sugerisao da Vladimir Putin možda nije svestan stvarnog stanja stvari.

    “Napravili su greške i mislim da će donijeti neophodne zaključke”, rekao je Kadirov u audio poruci objavljenoj na njegovom Telegram kanalu u nedjelju, prenosi “B92”.

    “Ako danas ili sutra ne dođe do promjena u strategiji, biću prinuđen da razgovaram sa rukovodstvom Ministarstva odbrane i rukovodstvom zemlje da im objasnim pravu situaciju na terenu. To je veoma interesantna situacija. Rekao bih da je zapanjujuće”, rekao je Kadirov.

    Od invazije u februaru, Kremlj se fokusirao na utišavanje liberalnih glasova koji su kritični prema ratu, ali kako se stvari na bojnom polju pogoršavaju, Putin se suočava sa glavoboljom šta da radi sa bivšim pristalicama koje žele da Rusija angažuje više snaga u ratu.

    Mnoge jedinice iz Čečenije učestvovale su u ruskim ratnim naporima, i dok je Kadirov naizgled hiperlojalan Moskvi, on je jedna od rijetkih ruskih političkih ličnosti čije poruke Kremlj ne kontroliše u potpunosti.

    Sve oči će biti uprte u to kako Putin reaguje na povlačenje. On je ranije prećutao tvrdnje da je napravio strašnu pogrešnu procjenu u februaru kada je mislio da bi ruska vojska mogla da pregazi Ukrajinu za nekoliko dana.

    U nedavnom nastupu rekao je da Rusija “ništa nije izgubila” tokom rata, ali da bi najveći gubici posljednjih dana mogli biti teže objasniti ruskom stanovništvu.

    U subotu, dok su se širile katastrofalne vijesti sa fronta, Putin je bio zauzet otvaranjem ogromnog točka za posmatranje u moskovskom parku u okviru proslave Dana Moskve.

    Vojni blogeri su ga oštro kritikovali što je nastavio sa proslavom.

  • “Samo tehnički momenat. Mi smo već deo Rusije”

    “Samo tehnički momenat. Mi smo već deo Rusije”

    Zaporoška oblast je tehnički spremna da organizuje referendum o pripajanju Rusiji, izjavio je šef regionalne vojno-civilne administracije Jevgenij Balicki.

    “Naš zadatak je da obezbedimo da se referendum održi fer i objektivno. Svi tehnički aspekti su rešeni, glasački listići su odštampani, biračka mesta opremljena, formirane komisije”, napisao je on na svom Telegram kanalu, preneo je TAS S.

    “Svi stanovnici Zaporoške oblasti razumeju da je referendum samo tehnički momenat kroz koji moramo da prođemo, pošto smo mi već deo Rusije”, istakao je on, dodajući da Rusija obnavlja infrastrukturu regiona, gradi puteve i oživljava postrojenja, isplaćuje socijalna davanja i penzije.

    Balicki je ranije rekao da je u Zaporoškoj oblasti podržana ideja o organizovanju referenduma 4. novembra.

    Sergej Juhin, ekspert Krimskog republičkog instituta za politička i sociološka istraživanja (RIPSI), ranije je izneo rezultate ankete koji pokazuju da nivo proruskog raspoloženja pokazuje stabilan porast u Zaporožju i Hersonskoj oblasti.

    Prema njegovim rečima, 83 odsto anketiranih u regionu Zaporožja spremno je da učestvuje u glasanju, a 86 odsto od njih podržava pripajanje regiona Rusiji.

  • Ukrajinci oslobodili strateški grad, istok zemlje bez napajanja strujom

    Ukrajinci oslobodili strateški grad, istok zemlje bez napajanja strujom

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da je ključni grad Izjum na istoku Ukrajine oslobođen od ruskih agresora.

    Zelenski je potvrdio da su u nedjelju ukrajinske trupe ponovo zauzele strateški grad Izjum u istočnom dijelu zemlje u sklopu velike protuofanzive.

    U obraćanju naciji povodom 200 dana od početka ruske invazije, Zelenski je zahvalio ukrajinskim snagama koje su oslobodile stotine gradova i sela, a nedavno Balakliju, Izjum i Kupijansk.

    Inače, ukrajinske vlasti u istočnom dijelu zemlje optužile su Ruse za bombardovanje strateške infrastrukture, što je dovelo do nestanka struje u velikim dijelovima zemlje.

    Guverner oblasti Harkov na sjeveroistoku Ukrajine rekao je da su ruski udari na “kritičnu infrastrukturu” prekinuli opskrbu strujom i vodom.

    Njegov kolega u centralno-istočnom regionu Dnjepropetrovsk rekao je da su ruske snage pogodile energetsku infrastrukturu u znak odmazde za njihov poraz na bojnom polju. Zvanični istočnih dijelova Ukrajine pozvali su građane da isključe sve uređaje iz napajanja.

  • Novi oružani sukob?

    Novi oružani sukob?

    Grčki premijer Kirjakos Micotakis izjavio je da ne može da zamisli da bi tenzije sa susednom NATO saveznicom Turskom ikada mogle da eskaliraju u oružani sukob.

    Na pitanje Asošiejted presa postavljeno na konferenciji za novinare u Solunu, da li bi nedavna eskalacija retorike iz Turske, koju predvodi predsednik Redžep Tajip Erdogan, mogla da bude uvod u oružani sukob, Micotakis je odgovorio odrično.

    “Ne verujem da će se to ikada dogoditi. A ako bi se, ne daj bože, dogodilo, Turska bi dobila apsolutno poražavajući odgovor. I mislim da oni to vrlo dobro znaju. Turska je upoznata sa spremnošću grčkih (oružanih) snaga”, rekao je on.

    Erdogan je optužio Grčku da je okupirala navodno demilitarizovana ostrva u Egejskom moru i zapretio da će Turska preduzeti akciju.

    Micotakis je dodao da je, uprkos Erdoganovim neprihvatljivim komentarima, i dalje otvoren za dijalog i sastanak sa njim.

  • “Spremni smo i za najgori scenario”

    “Spremni smo i za najgori scenario”

    Grčki premijer Kirjakos Micotakis rekao je da je Grčka preduzela mere za obezbeđivanje energenata tokom zime u slučaju da Rusija zaustavi isporuke gasa.

    “Spremni smo za najgori mogući scenario, a to je da Rusija zaustavi isporuke prirodnog gasa”, rekao je Micotakis na konferenciji za medije u Solunu.

    On je rekao da je Grčka obezbedila dovoljne količine tovara tečnog prirodnog gasa, da je nekoliko elektrana spremno da se prebaci sa gasa na mazut, kao i da su povećani kapaciteti na ugalj, preneo je Rojters.

  • Ankara: Grčka otvorila vatru na teretni brod u Egeju

    Ankara: Grčka otvorila vatru na teretni brod u Egeju

    Turska obalska straža saopštila je danas da je grčka obalska straža otvorila vatru na teretni brod koji je plovio međunarodnim vodama u Egejskom moru.

    Dodaje se da nije bilo žrtava u pucnjavi na 20 kilometara jugozapadno od turskog ostrva Bozčada u subotu, kao i da su nakon “uznemirujuće paljbe” dva grčka broda, turski obalski brodovi otišli u tu oblast, ali da su tada Grci otišli.

    AP navodi da nije jasno zašto je došlo do pucnjave.

    Turska već neko vrijeme tvrdi da Grčka krši međunarodne sporazume tako što je postavila vojsku na ostrvima u blizini turske obale Egejskog mora, a takođe optužuje Atinu da je njena protivvadušna odbrana naciljala turske avione tokom NATO vežbi iznad istočnog Mediterana.

    Grčka odgovara da mora da brani istočna ostrva, uključujući i turistička mjesta Rodos i Kos, koji su bliži turskoj obali nego grčkoj, piše Tanjug.

  • IAEA: Zaporožje ponovo na mreži, reaktor isključen

    IAEA: Zaporožje ponovo na mreži, reaktor isključen

    Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je danas da je obnovljen rezervni dalekovod do nuklearne elektrane Zaporožje unutar teritorije Ukrajine, čime je obezbijeđena spoljna električna energija neophodna za hlađenje reaktora.

    U objavi na Twitter nalogu IAEA se navodi da je nakon što je juče obnovljen dalekovovd u Zaporožju isključen posljednji operativni reaktor koji je tokom protekle nedjelje obezbjeđivao struju za nuklearku nakon što je ona isključena sa mreže.

    IAEA objašnjava da struja za nuklearku sada može da dolazi sa mreže umjesto iz reaktora.

    Ranije danas član administracije Zaporoške oblasti Vladimir Rogov saopštio je da je u zaporoškoj nuklearnoj elektrani isključen posljednji, šesti reaktor koji je radio.

    Energetski blokovi su isključeni zbog granatiranja i oštećenja dalekovoda.

    Nuklearna elektrana Zaporožje se nalazi na lijevoj obali Dnjepra, u blizini grada Energodara.

    To je najveća nuklearna elektrana u Evropi po broju blokova i kapacitetu. Stanica ima šest energetskih blokova VVER-1000, svaki kapaciteta jedan gigavat.

    Elektranu je od marta pod kontrolom ruskih snaga, ali njome upravlja ukrajinski operator Energoatom.