VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Selaković prihvatio poziv za posjetu Moskvi: Sa Šolcom bitni razgovori

    Selaković prihvatio poziv za posjetu Moskvi: Sa Šolcom bitni razgovori

    Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković kaže da još nije poznat datum njegove posjete Moskvi, a da će razgovori sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, tokom predstojeće posjete Beogradu, biti teški ali bitni za stabilnost i evropski put Srbije.

    “Prihvatio sam poziv za posetu Moskvi, ne mogu da kažem kada će doći do realizacije. Dogovara se datum, a teme će sigurno biti važne za Srbiju”, rekao je Selaković za TV Pink. On je primetio da je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov danas u zvaničnoj poseti Turskoj, koja je i zemlja NATO i zemlja kandidat za EU.

    “Videćete da niko neće govoriti u inostranoj javnosti o ovome što se dogodilo u Srbiji oko zabrane preleta. Ovde je očigledno bio neki drugi problem”, rekao je Selaković. On je kazao da je Srbija posvećena dijalogu, koji je, ističe, lekovit i može da dovede do rešavanja problema.

    “Samostalna smo i nezavisna država, koja je posvećena dijalogu sa svima, naročito sa prijateljima”, rekao je šef srpske diplomatije.

    Interesovanje svjetskih medija za na kraju otkazanu posjetu Lavrova, Selaković je ocenio kao moguću pripremu da se u zapadnom delu javnosti u potpunosti ocrni Srbija.

    Selaković je rekao da je poseta saveznog kancelara Nemačke Olafa Šolca itekako važna, jer je Nemačka najveći investitor i pojedinačni donator u Srbiji. Rekao je da o njemačkoj ekonomskoj snazi i povezanosti sa Srbijom govori da je razmjena premašila šest milijardi evra i da njemačke kompanije ovde zapošljavaju 77.000 radnika.

    “Poruke koje ćemo čuti nisu ni lepe ni lake. Važno da ih čujemo i da se razgovara. Nismo u prilici u razgovoru sa Nemačkom da biramo”, rekao je Selaković i podsetio da tako velika zemlja svoj spoljnopolitički kurs ne menja lako. Naglasio je da je Srbija pokazala da je stub očuvanja stabilnosti i mira u ovom delu Evrope.

    “To je nemačka privreda itekako prepoznala. Ulaganja je dokaz da je ovde sigurno, a zatim i profitabilno ulagati kapital.

    Od suštinske važnosti su razgovori sa Nemačkom i vrsta uspeha u razgovorima, jer to Srbiji donosi određenu vrstu uslova za napredovanje na evropskom putu”, rekao je on. Istakao je da očekuje značajne teme prilikom posete Šolca, ne samo za Srbiju, nego i o nastavku evropskog puta Zapdnog Balkana.

    “Posvećenost EU se ne dovodi u pitanje, to je put za očuvanje mira i stabilnosti u regionu”, rekao je on.

    Selaković je poručio da je, da bi se pripremili za zimu koja će biti teška, važno da sačuvamo mir, da imamo ozbiljan nivo političke stabilnosti u zemlji.

    “Važno je da u period krize uđemo kao ozbiljni, odogovorni, dobro organizovani. To i radimo kroz kontakte sa stranim visokim zvaničnicima, regionalno povezivanje kroz Otvoreni Balkan. Sve u funkciji cilja da obezbedimo što je moguće manje štetan prolazak Srbije kroz period krize”,rekao je Selaković.

  • EU neće finansirati Poljsku dok ne usvoji odluke o reformi pravosuđa

    EU neće finansirati Poljsku dok ne usvoji odluke o reformi pravosuđa

    Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen jučer je na sjednici Evropskog parlamenta izjavila da sredstva EU neće biti isplaćena Poljskoj dok ta zemlja ne završi reforme na obnavljanju nezavisnosti pravosuđa.

    Von der Leyen govorila je u debati posvećenoj vladavini prava i odobravanju plana oporavka ekonomije Poljske na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu.

    “Znam da su neki od vas skeptični, ali dozvolite mi da vas uvjerim da novac neće biti isplaćen dok se ne naprave ove reforme”, rekla je Von der Leyen.

    Zastupnici EU već su izrazili zabrinutost zbog odobravanja 35 milijardi eura za oporavak Poljske nakon pandemije.

    Dok je većina zemalja EU već primila isplate Fonda za oporavak ekonomija nakon pandemije u vrijednosti od 672,5 milijardi eura, izvršno tijelo EU je uskratilo odobrenje poljskog nacionalnog plana zbog nazadovanja te države u oblasti vladavine prava.

    “Prva uplata će biti moguća tek kada novi zakon stupi na snagu”, rekla je predsjednica Evropske komisije.

    Ona je objasnila da EU očekuje od Poljske da ukine Disciplinsko veće Vrhovnog suda i zamijeni ga nezavisnim i nepristrasnim tijelom u skladu sa presudama Evropskog suda pravde.

    EU će također zahtijevati reformu disciplinskog postupka i preispitivanje kontroverznih predmeta protiv sudija.

    “Poljska mora pokazati do kraja 2023. godine, da su sve nezakonito razriješene sudije vraćene na posao. Ako to ne bude slučaj, neće biti isplata”, naglasila je Von der Leyen.

    Institucije EU su u sporu s Poljskom oko reformi pravosuđa u zemlji, a koje ograničavaju nezavisnost pravosuđa i potkopavaju vladavinu prava od 2016.godine.

  • Lavrov doputovao u Ankaru na razgovore s Čavušogluom

    Lavrov doputovao u Ankaru na razgovore s Čavušogluom

    Ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov doputovao je danas u zvaničnu posjetu Turskoj.

    Lavrov će sutra u Ankari razgovarati sa svojim turskim kolegom Mevlutom Čavušogluom, saopštila je ranije danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, prenosi TASS.

    Dva ministra razgovaraće o situaciji u Ukrajini i u Siriji, Libiji i Nagorno-Karabahu, kao i o situaciji na Balkanu, u Avganistanu i centralnoj Aziji.

    Lavrov i Čavušoglu će takođe razgovarati o perspektivama trgovinsko-ekonomske saradnje sa Zapadom tokom perioda antiruskih sankcija.

  • Pred njemačkim Bundestagom uskoro rezolucija o BiH

    Pred njemačkim Bundestagom uskoro rezolucija o BiH

    Rezolucija pod nazivom „Podržati BiH na putu ka boljoj budućnosti“, koju su zajednički podnijele tri njemačke stranke vladajuće koalicije, a o kojoj će raspravljati Bundestag, podigla je „prašinu“ u BiH te podijelila javnost i političare.

    Usvajanje rezolucije o BiH u Bundestagu očekuje se krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca, a u njoj stranke vladajuće koalicije od njemačke vlade traže pojačani angažman u BiH kako bi se reagovalo na, kako navode, “rastuće napetosti i separatističke tendencije”.

    U rezoluciji poslanici Bundestaga traže da se njemačka vlada na nivou Evropske unije založi za to da se osobe, institucije i preduzeća koje potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavno-pravni poredak BiH podvrgnu sankcijama.

    – Nacionalističke političke elite u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim strankama ciljano instrumentalizuju navodne etničke razlike, a sve u svrhu vlastitog bogaćenja i održavanja moći – navodi se u tekstu rezolucije.

    “Igra nedoraslih političara”
    Dodaje se i to da lider SNSD, Milorad Dodik, i predsjednik HDZ BiH, Dragan Čović, svojim „nacionalističkim djelovanjem vode ka uništenju BiH kao države i domovine različitih naroda”. U rezoluciji se traži od političkog vođstva Srbije i Hrvatske da se „distanciraju od nacionalističko-separatističkih snaga u BiH“.

    Traži se i da savezna vlada “razmisli“ o podršci evropskoj vojnoj operaciji „Althea“ u BiH, u kojoj su njemački vojnici učestvovali do 2012. godine.

    I Čović i Dodik su ubrzo nakon što je rezolucija objelodanjena izrazili negodovanje zbog njenog teksta, navodeći kako je ona usmjerena protiv Srba i Hrvata u BiH.

    – Rezolucija u Bundestagu, koju je pisao muslimanski lobi, predstavlja igru nedoraslih političara. Iznenađujuće je da je jedna ozbiljna zemlja poput Njemačke sebi dozvolila toliko neobjektivnosti. Ukoliko zaista želite pomoći, saslušajte sve strane i ne pristupajte površno odnosima u BiH – istakao je Dodik.

    Ocijenio je da su u svim “njihovim deklaracijama” samo Srbi i Hrvati krivi, a Bošnjaci ne.

    “Napadi na hrvatske simbole”
    Čović se pismom obratio predsjednici Bundestaga Barbel Bas i poslanicima, ocijenivši kako je, bez obzira na dobre namjere pojedinih njemačkih predstavnika, prijedlog rezolucije postao jedan u nizu instrumenata radikalnih krugova u BiH koji se zalažu za neustavna rješenja i dominaciju nad Hrvatima kao najmalobrojnijem od tri konstitutivna naroda, ali i manjinama poput Jevreja i Roma. Podsjetio je na učestale napade na hrvatske simbole i spomenike, te katoličke crkve i groblja u BiH.

    S druge strane, stranke sa sjedištem u Sarajevu, očekivano, pozdravili su tekst rezolucije, navodeći kako je krajnje vrijeme da se zaustave „oni koji rade na rušenju BiH“.

    I dok jedni pozdravljaju tekst rezolucije, a drugi osuđuju, postavlja se pitanje šta i ako ona bude usvojena u Bundestagu. Koliki je uopšte njen domet i šta će ona konkretno promijeniti u BiH?

    Efekti
    Profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na Regent’s univerzitetu u Londonu, Neven Anđelić, ističe za Srpskainfo da se vjerovatno neće odmah vidjeti efekti rezolucije, ukoliko se ona usvoji, ali će se njome ostvariti snažan politički pritisak na Srbiju i Hrvatsku direktno, te indirektno na SNSD i HDZ u BiH.
    Prema njegovim riječima, prestrojavanje blokova nacija na globalnom planu trenutno je fokusirano na Evropu zbog invazije Rusije na Ukrajinu. U tom kontekstu, kako dodaje Anđelić, zbog vidna dva suprotstavljena bloka – Zapada i Rusije – fokus na Balkan je ponovno uspostavljen.

    – Stabilnost u Evropi i mir u regiji su zagarantovani kontinuiranim, mada vrlo sporim, procesima izgradnje državnih i političkih demokratskih institucija u BiH. Taj proces je već posljednje četiri godine blokiran na raznim nivoima, prvenstveno od HDZ i SNSD, ali postoji još aktera koji doprinose blokiranju – tvrdi Anđelić.

    On ističe da zbog globalne situacije njemački političari i parlament, pored ostalih zemalja, nastoje osigurati stabilnost i funkcionalnu BiH.

    Istovremeno, kaže Anđelić, dvije susjedne zemlje, Srbija, vaninstitucionalnim sredstvima, i Hrvatska, kroz evropske institucije, nastojeći podržati vaninstitucionalne napore lokalnog HDZ djeluju u suprotnom smjeru od Zapada.

    – To se više ne toleriše upravo zbog globalne situacije. Još jedno evropsko žarište nije prihvatljivo. Izborna je godina u BiH što dodatno usložnjava situaciju. Ranije bi Evropljani nastojali da se ne miješaju otvoreno u BiH tokom takvih perioda. Zbog svih ovih razloga, rezolucija, mada formalno „slovo na papiru“, znači puno više nego mnogi raniji pokušaji stabilizovanja političkih prilika u BiH – zaključuje Anđelić.

    Politička kriza

    Diplomata Lučiano Kaluža podsjeća da je do sada u svijetu usvojen niz različitih rezolucija koje se tiču stanja u BiH.

    Vjeruje da će i ova biti u istom tom rangu. Kaluža kaže da nije dobro da se razgovara o stanju BiH u bilo kojem parlamentu, osim u Parlamentu BiH.

    – To govori jednu drugu stvar o nama, a to je da smo jedno nekompletno političko društvo u kojem pojedinci više insistiraju da se o unutrašnjim problemima razgovara izvan institucija BiH, umjesto da je obrnuto. Ne mislim da će ova rezolucija donijeti ikakvo poboljšanje unutar BiH; može samo produbiti političku krizu u smislu naših odnosa jednih prema drugima – ističe Kaluža za Srpskainfo.

    Smatra da će odnos Njemačke prema BiH i Republici Srpskoj ostati isti kao do sada i da neće biti nekih velikih pomjeranja.

    Kaluža ističe da je Njemačka uvijek bila svima prijatelj i nudila svoju pomoć, te da se ništa neće promijeniti po tom pitanju.

    – Mislim da nije cilj ove rezolucije da se oglasi njemački parlament po pitanju BiH, već je cilj lobista koji su radili na njenoj izradi, a koji su prvenstveno vezani za političko Sarajevo, da se produbi kriza unutar BiH. To nikako nije dobro ni za Sarajevo, ni za Banjaluku, a ni za Mostar – poručuje Kaluža.

  • Merkel poručila Putinu: Rat je velika greška

    Merkel poručila Putinu: Rat je velika greška

    Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je večeras ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je rat u Ukrajini “velika greška”.

    “To je brutalni napad, kojim se krši međunarodno pravo i za šta ne postoji nikakvo opravdanje”, kazala je Merkel u razgovoru s novinarima u pozorištu “Berliner Ensemble”.

    Takođe ona je ukazala i na propuste Zapada.

    Prema njenim riječima, proteklih godina nije stvorena bezbjednosna arhitektura koja bi spriječila ovaj rat, te dodala da i o tome treba razmišljati.

    Merkel je naglasila da nije dijelila mišljenje Putina da Rusiju Zapad stalno ponižava, ali je znala da on tako razmišlja.

    Prisjetila se da se to vidjelo i prilikom njene posljednje posjete Moskvi.

    Tada je Putin Merkelovoj, kako je prenijela, objasnio da je raspad Sovjetskog Saveza bila najgora stvar 20. vijeka.

    Međutim, Merkelova, koja je rođena u Istočnoj Njemačkoj, kaže da je raspad SSSR, bio je najsrećnija okolnost.

    Takođe je prenijela da je u junu prošle godine, kada se američki predsjednik Džozef Bajden sastao sa Putinom, bila saglasna sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, da je iz evropskog ugla važno pokušati uspostaviti dijalog sa šefom ruske države, jer se već tada naaziralo da ne ide dobro oko Sporazuma iz Minska.

    Međutim, prisjeća se, EU tada nije postigla saglasnost, a Merkelova je tada pomislila “svi znaju da uskoro odlazim, a da je to bilo prije nekoliko godina sigurno bih to progurala”.

    Istakla je da nema šta sebi da prebacuje da je premalo pokušala kako se takvi događaji, kao što je rat u Ukrajini, ne bi dogodili.

    Ukazala je i da je njeno shvatanje vrijednosti različito od Putinovih.

    “On smatra demokratiju pogrešnom, a ja je smatram ispravnom”, objasnila je ona.

    Aneksija Krima, prema njenim riječima, bila je prekretnica i dodala da kod Putina uočava stalno prekoračenje linija, kao i da je jasno da on razumije samo jezik vojske.

    Što se njenog današnjeg života tiče, kaže da je potpuno normalna građanka, ali da mora biti obazrivija u izjašnjavanju o aktuelnim stvarima, jer smatra da nije njen zadatak da “daje komentare sa aut linije”.

    Govoreći o aktuelno njemačkoj vladi, rekla je da bi voljela da je vodi CDU, ali i da u vladu Olafa Šolca spoljnopolitički ima puno povjerenje.

  • Da li je Evropa zapadni Balkan počela da gleda geostrateški

    Da li je Evropa zapadni Balkan počela da gleda geostrateški

    Samit lidera Evropska unija – zapadni Balkan trebalo bi da se održi u Briselu 23. juna, a u susret tome sve glasniji su oni koji traže drugačiji pristup Evropske unije prema ovom prostoru koji nakon rata u Ukrajini treba posmatrati kroz prizmu geostrategije, a ne birokratskih procedura, kako je to do sada bio slučaj.

    Posljednji u nizu poziva zvaničnicima EU u cilju ubrzane integracije zemalja zapadnog Balkana u EU stigao je iz Austrije, i to u formi non papera, koji su uputili upravo pred samit koji se krajem juna održava u Briselu. U tom dokumentu Austrija se zalaže za novi pristup kako bi se omogućila “postepena integracija”.

    Mediji koji su imali uvid u ovaj dokument prenose da Austrija smatra da bi kriza koja je nastala zbog rata u Ukrajini mogla imati kolateralni efekat na stabilnost zapadnog Balkana, a kao posljedica toga Austrija smatra da bi se sukob mogao preseliti na granice EU.

    “Mi želimo i trebamo države ovog regiona na našoj strani. One su ključni partner i integralni dio naše evropske porodice. Iz tog razloga trebalo bi ponovo razmisliti o našem pristupu procesu proširenja i politike prema susjedima”, piše u non paperu, a prenose mediji. U njemu se još navodi i da se proširenje EU mora koristiti kao geostrateški instrument, a ne samo birokratska procedura.

    Non paperom predlažu progresivniju integraciju u jedinstveno tržište kroz slobodan prevoz robe, smanjivanje i ukidanje carina koje bi obuhvatilo i poljoprivredne proizvode te slobodno kretanje radnika. Takođe, zemljama zapadnog Balkana treba omogućiti i učešće u EU klimatskim i energetskim politikama, uključivanje u transevropsku mrežu za transport, potpuno uključivanje u programe EU u poljima nauke, edukacije i istraživanja, učešće u zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici EU itd.

    Adnan Huskić, politički analitičar, kaže da u principu Bosna i Hercegovina može dobiti eventualno kandidatski status, ali da se ni u tom slučaju suštinski ništa neće promijeniti.

    “BiH ne radi ništa, ali baš ništa na putu u Evropsku uniju, a Evropska unija poučena nekim ranijim političkim prijemima zemalja 2007. godine sumnjam da će ponoviti istu grešku. Možemo mi politički dobiti nešto, ali suštinski se ništa neće promijeniti. EU je skup sporazuma i standarda i to dok ne implementiramo kod nas sve će biti isto”, rekao je Huskić.

    On ističe da postoje pozivi za drugačiji pristup prema regiji zapadnog Balkana, ali da se radi o političkim odlukama, te da je BiH kilometrima daleko od EU, kao i da je pitanje ulaska u EU pitanje prilagođavanja pravnog sistema države koja aplicira za članstvo u EU.

    Nedavno je i Borut Pahor, predsjednik Slovenije, rekao da je evropskim liderima predložio da BiH dobije kandidatski status bez dodatnih preduslova.

    “Proširenje EU na zapadni Balkan je pitanje prvog reda u geopolitičkom smislu, pogotovo nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Ja sam podržavao ideju brzog procesa pristupanja u EU za Ukrajinu. Takođe sam zainteresovan da vidim taj ubrzani proces i za BiH”, rekao je Pahor.

    Početkom maja i Olaf Šolc, njemački kancelar, rekao je da će se lično angažovati da se nastavi Berlinski proces te da će u drugoj polovini godine Njemačka organizovati samit, a da će prije toga posjetiti region. Kao osnovni motiv za ovu odluku Šolc je naveo ubrzanje evropskog puta zemalja zapadnog Balkana.

    “Činjenica da ovo smatram realno dostižnim za mene je osnovni motiv što sam spreman i da svojim ličnim angažmanom ponovo aktiviram Berlinski proces i tako dam doprinos da za sve zemlje zapadnog Balkana postoji perspektiva koja se zove Evropa. Ta Evropa, to članstvo u EU, ne smije da bude neka daleka perspektiva, već želim da se potrudim da to bude ubrzano”, rekao je Šolc početkom maja, nakon što se sastao sa Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije.

  • Tajanstveni ukrajinski partizani

    Tajanstveni ukrajinski partizani

    Sve je više izveštaja da teritoriju Ukrajine pod ruskom kontrolom maha uzimaju gerilski napadi na ruske vojnike i novoinstaliranu političku elitu.

    Strani mediji prenose izjave analitičara o tome da je sve uočljiviji trend partizanskog delovanja protiv ruske vlasti u Ukrajini te da o događajima većinom u oblastima Herson i Zaporožje, ali i šire, vesti stižu i s ruske i s ukrajinske strane.

    Iako je očigledno da su deo tih unutrašnjih udara izvele specijalne jedinice ukrajinskih oružanih snaga, neki analitičari kažu kako postoje dokazi da su deo napada izvele ilegalne gerilske organizacije, oformljene duboko na teritoriju pod kontrolom Rusa.

    Ruskim snagama neće biti lako vladati novoosvojenim područjem. To je na teži način krajem maja saznao Andrej Ševčik, gradonačelnik Enerhodara kojeg su postavili Rusi.

    Pred majčinom kućom Ševčik je teško ranjen u snažnoj eksploziji podmetnute bombe zbog čega je, piše Njujork Tajms, bio primoran da prepusti gradonačelničku stolicu zameniku.

    On danas upravlja gradom iz hotela oko kojeg je dao podignuti betonsku ogradu. Samo nedelju dana posle događaja u Enerhodaru, u 100 kilometara udaljenom Melitopolju autobomba eksplodirala je blizu kancelarije Jevgenija Baličkog, političara bliskog Moskvi. Pisalo se još i o napadu na ruske granične čuvare, a praktično od samog početka rata čuje se o požarima u ruskim skladištima nafte i vojnim kompleksima.

    Pišući o toj temi, britanski Gardijan upozorava da je partizansko ratovanje u Ukrajini tema u kojoj je mnogo nepoznanica.

    Ukrajinskoj strani stalo je do što veće promocije uspešnih napada, a ruskoj stani da se o njima čuje što manje, osim u slučajevima kada im mogu poslužiti kao opravdanje za strože postupanje na osvojenim teritorijima. Teško je, razlaže dalje Gardijan, znati u kojoj su meri za napade odgovorne specijalne ekipe ukrajinske vojske, a koliko je reč o unutarnjem pokretu otpora poput onoga koji je izrastao u borbi protiv nacista u vreme Drugoga svetskog rata.

    Ipak, neki analitičari veruju da su za rastući broj incidenta na okupiranoj teritoriji zaslužni ukrajinski partizani. Među njima je Aleksandar Motul, istoričar i stručnjak za Ukrajinu sa Univerziteta Rutgers.

    U članku za portal 1945 Motul navodi da je prikupio podatke s ukrajinskih medija u kojima se kao počinitelji eksplicitno navode partizani.

    “Moguće je, naravno, da je delom reč o akcijama ukrajinskih specijalaca. Takođe, i da su podaci nepotpuni te da mnoge akcije uopšte nisu medijski zabežene. Ali, uzimajući sve to u obzir, broj gerilskih akcija je impresivan i ocrtava trend jačanja partizanskog delovanja na područjima pod ruskom vlašću”, napisao je Mouyl.

    Plod mašte
    Međutim, neke vesti sigurno su samo plod mašte. Kao maštovita priča pokazala se ona o misterioznom ukrajinskom pilotu, prozvanom “Duh Kijeva”, i njegovu obaranju 40 ruskih letelica. U urbane legende zasad spada i priča da su se Ukrajinci rešavali ruskih vojnika dajući im otrovane pite. Međutim, opravdano se sumnja da su mnoge priče o ubijenim i nestalim ruskim vojnicima istinite.

    Prema navodima Gardijana, prilično je očigledno da je plan za partizansko ratovanje odavno i pomno isplaniran. Sergej Kuzan, šef Ukrajinskog centra za bezbednost i saadnju, ukrajinskog think tanka specijalizovanog za vojnu analizu, kaže da su se ukrajinske partizanske snage počele da se obučavaju nakon ruske intervencije 2014. godine.

    Deo službene strukture nastale su prošlo leto. Partizanske snage su, uz teritorijalnu odbranu, uvedene kao mera širom zemlje, objašnjava on. I dok su hiljade Ukrajinaca ušle u teritorijalnu odbranu, stotine su se dobrovoljno javile za partizansku obuku. Kuzan navodi kako su partizanske snage obučene za pružanje otpora u slučaju da njihova oblast padne pod okupaciju.

    Ruski svet
    Njihov je zadatakda izgrade mreže doušnika, pokreću informacione kampanje protiv okupacijskih snaga, dojavljuju informacije ukrajinskim vlastima i izvode atentate na visokopozicionirane kolaborante i zapovednike okupatorske vojske. Partizanske snage su obučile specijalne jedinice, koje izvode najteže akcije, a ideja iza stvaranja “pokreta otpora” jest da se neprijatelj nikad ne oseća sigurno.

    “Nedavno su partizanske snage u Harkovu, Zaporižji i Hersonu izvele koordiniranu akciju širenja letaka i nalepnica protiv tzv. ruskog sveta”, rekao je Kuzan za Gardijan. Kako kaže, porodice partizanskih snaga evakuisane su s posle osvojenih područja te je država preuzela obavezu da se za njih pobrine.

    Partizanske snage nisu, kaže, učestvovale u akcijama na teritoriji Rusije.

    Međutim, akcija s druge strane granice je bilo. Osim napada na granične čuvare, javljano je o napadima na skladišta goriva, železnice i zgrade Ministarstva obrane.

    “Svi znamo da već mesecima takva mesta u Rusiji prijavljuju eksplozije. Međutim, objašnjenje ukrajinskih zvaničnika je da mora da je neko pušio na zabranjenom mestu. Time daju do znanja da to nije vaš posao”, kaže Kuzan.

  • Velika Britanija brani optužene u DNR

    Velika Britanija brani optužene u DNR

    Ujedinjeno Kraljevstvo je spremno da “pripremi sve predstavke” odbrane u vezi sa mogućom smrtnom presudom, koju bi sud samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) mogao da izrekne dvojici britanskih državljana, optuženih da su na strani Ukrajine učestvovali u sukobima u Donbasu, izjavio je Dominik Rab, zamenik premijera i ministar pravde.

    “Ne znam sve detalje u vezi s tim slučajem, ali naravno očekivali bismo da se poštuju zakoni o oružanim sukobima. Znam da će se Forin ofis pobrinuti da pripremi sve predstavke za odbranu”, poručio je Rab u utorak, prenosi TAS S.

    Britanski državljani Ajden Ejzlin i Šon Piner, kao i državljanin Maroka Sadun Brahim, pojavili su se juče pred Vrhovnim sudom DNR i dali izjave, a nakon toga su saslušani i svedoci.

    Državno tužilaštvo DNR je saopštilo da je završilo istražni postupak u krivičnim predmetima protiv Pinera, Ejzlina i Brahima i sud je u ponedeljak počeo da razmatra njihove optužnice.

    Portparol državnog tužilaštva ukazao je da bi se optuženi mogli suočiti sa smrtnom kaznom.

  • Najveća isporuka oružja Poljske Ukrajini u poslednjih 30 godina

    Najveća isporuka oružja Poljske Ukrajini u poslednjih 30 godina

    Poljski premijer Mateuš Moravjecki izjavio je da Poljska sklapa sa Ukrajinom najveći ugovor o isporuci oružja Kijevu u poslednjih 30 godina.

    Moravjecki je tokom posete fabrici oružja Huta Stalova Vola (HSV) u Stalovoj Voli objasnio da ugovor podrazumeva isporuku više od 50 haubica Ukrajini u vrednosti od 650 miliona evra.

    Moravjecki je rekao da će Ukrajina platiti samo deo cene poljskog naoružanja, a da će ostatak pokriti Evropska unija, prenosi Intefaks. Poljska je Ukrajini već isporučila oko 250 tenkova T-72, višecevne raketne sisteme Grad i samohodne haubice.

  • Ukrajina se nada podršci Beča za status kandidata za EU

    Ukrajina se nada podršci Beča za status kandidata za EU

    Ukrajinci se nadaju da će austrijska vlada, na narednom Savetu EU, podržati status kandidata za Ukrajinu, poručio je ambasador te zemlje u Beču Vasil Himenec.

    Himenec je u saopštenju istakao da se radi o statusu kandidata i da Ukrajina zna da je pristupni proces dug put i da nema brzog postupka.

    Pozdravio je izjavu austrijskog kancelara Karla Nehamera, koji se izjasnio za “snažnu, nezavisnu i privredno uspešnu Ukrajinu”, ali je kazao da taj cilj može biti postignut na osnovana evropskog procesa integracije.

    Prema njegovim rečima, prvi logični korak s tim u vezi, a od ogromnog je strateškog značaja, jeste dodela statusa kandidata.

    Himenec je upozorio da bi sve drugo od dobijanja statusa kandidata uništio nade Ukrajinaca, koji se već više od 100 dana suprostavljaju ruskoj agresiji i bore za budućnost zemlje i bezbednost Evrope.

    Ambasador smatra da bi odbijanje davanja statusa kandidata Ukrajini bilo ohrabrenje za Vladimira Putina da nastavo rat protiv ukrajinskog naroda i slabljenja Evrope.