Ruski predsjednik Vladimir Putin koristi hranu kao oružje tako što blokira ukrajinski izvoz žita, rekao je danas portparol savjetnika za nacionalnu bezbjednost Bele kuće Džon Kirbi.
On je naveo da američki predsjednik Džozef Bajden razmatra mogućnosti kako da se žitarice blokirane u ukrajinskim lukama prevezu na tržište.
– Predsjednik Putin, bez šale, koristi hranu kao oružje. Nazovimo to pravim riječima, za njega je hrana oružje – rekao je Kirbi, prenosi Rojters.
Tema Ukrajine iscrpljena je u Savjetu bezbjednosti UN, jer zapadne zemlje nisu u stanju da kažu bilo šta novo, objavio je prvi zamjenik stalnog predstavnika Rusije u UN Dmitrij Poljanski na “Telegramu”.
On je naveo da je opšti utisak sa sastanka Savjeta bezbjednosti UN o podsticanju na nasilje u kontekstu situacije u Ukrajini taj da je Rusija, zapravo, jedina držala teme, pozivajući ukrajinske političare da potkrijepe svoje riječi.
“Svi zapadni političari upali su u staru pjesmu o generalnoj zlobi Rusije. Sve neosnovano, kao i obično”, napisao je Poljanski.
Prema njegovim riječima, ukrajinski predstavnik u UN nije se usredsredio na citate i promjere, već je uporno govorio kako je nemoguće razgovarati sa Rusijom i vjerovati Moskvi, prenio je TASS.
“Djeluje kao da je pacifizovanje Ukrajine koje vrše njeni zapadni saveznici njegova najgora noćna mora. Uopšteno, tema Ukrajine u Savjetu bezbjednosti se potpuno iscrpljuje. Naši protivnici ne mogu da kažu ništa novo”, dodao je Poljanski.
Najmanje 255 ljudi poginulo je u zemljotresu jačine 6,1 stepen koji je pogodio pokrajinu Paktika, na istoku Avganistana, preneo je Rojters.
Većina žrtava registrovana je u Paktiki, gde je 100 ljudi stradalo i 250 povređeno, rekao je Muhamed Nasim Hakani, šef talibanske službe za vanredne situacije.
On je rekao da ima poginulih i u istočnim pokrajinama Nangarhar i Kost.
Zemljotresom je pogođeno gusto naseljeno područje na granici Avganistana i Pakistana, a osetio se u opsegu od 500 kilometara.
Potres je bio na istoku Avganistana na dubini od 10 kilometara nedaleko od granice sa Pakistanom, saopštio je Nemački centar za geološka istraživanja.
Prema podacima Evropskog mediteranskog seizmološkog centra, potres se osetio u Avganistanu, Pakistanu i Indiji.
Cijene prirodnog plina u Evropi su porasle nakon što je Rusija smanjila dopremanje plina. Vlade na ovo pokušavaju da odgovore okretanjem drugim izvorima energije i pozivima na racionalnu potrošnju.
Referentne cijene su porasle za čak 6,7 posto. Njemačka, Austrija i Nizozemska mijenjaju politiku računajući na prljaviji ugljen kako bi osigurali da električnu energiju stanovništvu. Glavne njemačke industrije spremne su smanjiti potrošnju kako bi omogućile skladištenje plina kako bi imale dovoljno zaliha za grijanje zimi, rekao je ministar. Cijene struje također su porasle.
Duboki ruski rezovi prijete europskoj privredi u vrijeme visoke inflacije i slabog rasta. Uniper SE, najveći njemački kupac ruskog plina, poručio je da bi mu moglo biti teško opskrbljivati vlastite klijente ako se situacija nastavi. Danska je proglasila rano upozorenje na nestašicu
“Sada ispunjavamo ugovore koje imamo potpisane sa našim kupcima, ali ne znam u kojoj mjeri to možemo nastaviti raditi”, rekao je Klaus-Dieter Maubach, glavni izvršni direktor Unipera.
“Za nas je to historijski trenutak. Nikada nismo vidjeli toliki dug prekid opskrbe plina iz Rusije”, riječi su Maubacha.
U međuvremenu, francusko komunalno poduzeće Engie SA nema poteškoća s opsluživanjem kupaca jer kompanija ubrzava potragu za alternativnim dobavljačima plina, izjavila je u utorak Cecile Previeu, šefica za energetska rješenja. Pune se i zalihe. Energetska tvrtka je među onima koje su prošle sedmice doživjele smanjenje ruskih opskrba.
Isporuke PJSC-a Gazproma kroz Sjeverni tok, najveći plinovod u Europsku uniju, ostaju na oko 40 posto kapaciteta. Gazprom tvrdi da su sankcije Rusiji uzrokovale probleme s popravcima turbina strane proizvodnje koje pumpaju plin u plinovod. Plinovod će također biti zatvoren zbog održavanja 10 dana sljedećeg mjeseca.
Evropske zalihe plina popunjene su oko 55 posto, a skladišta se pune normalno. No, prekid opskrbe znači da će postizanje cilja od 80 posto popunjenosti skladišta do 1. novembra biti teže ostvarivo.
U Ukrajinu je stigla prva isporuka teškog naoružanja u vidu samohodnih haubica koje je Berlin poslao toj zemlji.
“Pancerhaubice 2000 konačno su postale deo aresenala haubica ukrajinske artiljerije”, objavio je ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov na Tviteru i zahvalio nemačkoj koleginici Kristini Lambreht.
Pancerhaubice 2000 spadaju u najmoćnije artiljerijsko oružje kojim Bundesver raspolaže i mogu da pogode metu na udaljenosti do 40 kilometara, prenosi Gardijan.
Generalni sekretar UN pozvao je na nuklearno razoružanje na početku trodnevne konferencije u Beču.
“Eliminišimo to oružje pre nego što ono eliminiša nas”, rekao je Gutereš na konferenciji putem videoveze.
Trenutni globalni nuklearni arsenal, koji broji oko 13.000 bojevih nuklearnih glava, recept je za moguće uništenje planeta, s obzirom na svet sukoba i nepoverenja, rekao je najviši zvaničnik UN.
Predsednik Međunarodnog odbora Crvenog krsta Peter Maurer opisao je Sporazum o zabrani nuklearnog oružja (TPNW) kao prekretnicu.
Sporazum koji je stupio na snagu 2021. obvezuje zemlje da se ne upuštaju u bilo kakve aktivnosti povezane s nuklearnim oružjem i poziva da se uzmu u obzir humanitarne posledice.
Austrijski ministar spoljnih poslova Aleksander Šalenberg naglasio je hitnost potpunog nuklearnog razoružanja.
Austrija je bila, inače, jedan od inicijatora sporazuma.
TPNW je do sada potpisalo 86 zemalja, a ratifikovalo 65. Cilj mu je da se proširi Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT) koji je stupio na snagu 1970. godine.
Postoji devet zemalja koje poseduju nuklearno oružje. Ove zemlje, zajedno s NATO-m, nisu potpisnice TPNW-a. To su Kina, Francuska, Indija, Izrael, Severna Koreja, Pakistan, Rusija, SAD i Velika Britanija.
Tajvanske vazduhoplovne snage danas su upozorile 29 kineskih aviona koji su ušli u zonu protivvazdušne odbrane, saopštilo je tajvansko ministarstvo odbrane.
Tajvan, na koji Kina polaže pravo kao na sopstvenu teritoriju, žalio se da se ponavljaju takve misije kineskih aviona, prenosi Rojters.
Dodaje se da je to postalo uobičajena pojava u poslednje dve godine.
Ministarstvo odbrane Tajvana saopštilo je da su u zonu PVO ušli avion za radioelektronske borbe Y-9, avion za radioelektronsko izviđanje Y-8, šest strateških bombardera H-6, avion za dopunu goriva Y-20, par aviona za radarsko otkrivanje i kontrolu KJ-500, protivpodmornički avion Y-8, osam višenamenskih lovačkih aviona J-16, četiri aviona SU-30 i pet J-11 NOAK. Tajvan je podigao lovce, a PVO je pratila kineske avione, saopštile su tajvanske vlasti.
Turska pokušava pronaći način na koji bi finansirala cijeli projekat izgradnje auto-puta Beograd-Sarajevo-Beograd, istaknuto je danas na sastanku ministra komunikacija i transporta u Savjetu ministara Vojina Mitrovića sa direktorima entitetskih preduzeća za auto-puteve Elmedinom Voloderom i Slobodanom Stanarevićem.
Mitrović je sa Voloderom i Stanarevićem razgovarao o realizaciji tog projekta, odnosno rješavanju problema finasiranja izgradnje, te definisanja dijela trase koji prolazi kroz Brčko distrikt, saopšteno je iz Ministarstva komunikacji i transporta Savjeta ministara navodi.
Na sastanku je dogovoreno da u narednih 15 dana Mitrović sa direktorima entitetskih preduzeća za auto-puteve održi novi sastanak na kojem će predložiti moguće varijante trase koja prolazi kroz Brčko distrikt i ponuditi najbolje rješenje.
Sagovornici su razgovarali o pitanju izgradnje Jadransko-jonske magistrale, novom projektu izgradnje brze saobraćajnice od Višegrada do Trebinja te uvezivanja jedinstvene naplate putarine čime bi se olakšalo korištenje auto-puta na koridoru “Pet ce”.
Iako je Odesa, grad na jugozapadu Ukrajine koji mnogi nazivaju biserom Crnog mora, nekoliko puta bila na meti napada ruske vojske, građani u ovom gradu se svakodnevno trude da aktivnosti u gradu održavaju i kao prije početka invazije.
Prije nekoliko dana, vrata stanovnicima je ponovno otvorila Odeška opera, a prije izvođenja predstave intonirana je ukrajinska himna dok su se u pozadini redale fotografije pšenice koja se njiše na vjetru.
“Vi ste duša ove opere i mislimo da je veoma važno da nakon 115 dana tišine pokažemo da smo u stanju izvesti predstavu. U slučaju sirena, molimo vas da se krećete prema skloništima u okviru pozorišta”, rekla je pozorišna službenica, piše New York Times.
Tokom reportaže, novinari New York Timesa su se osvrnuli kako na prošlost, tako i na sadašnjost Odese.
“Nije tajna da ruski predsjednik priželjkuje Odesu kao luku ključnu za ekonomiju Ukrajine, kao grad koji je bio dio Ruskog Carstva, ali i SSSR-a”, navodi se u reportaži.
Takođe, ono što Odesu karakteriše jesu i različitosti koje, prema riječima stanovnika, Putin želi uništiti.
“Odesa je kao poseban nacionalni identitet”, rekao je Grigorij Barats, član jevrejske zajednice u ovom gradu.
Povodom dolaska novinara New York Timesa, vrijeme za intervju izdvojio je i gradonačelnik ovog grada Genadij Truhanov koji je naglasio kako je izuzetno važno održati život u gradu kao što je Odesa uprkos problemima.
“Važno je pokazati da je Odesa živa, da je Ukrajina živa. Želimo da stvaramo i živimo, dok je put ruskih okupatora ubijanje i smrt. Ako bi se gospodin Putin usudio udariti na zgradu opere, mržnja s kojom bi se suočio širom svijeta je nezamisliva”, rekao je Truhanov.
Iako se za Truhanova mnogo godina smatralo kako je proruski orijentiran, gradonačelnik grada postao je otvoreni branilac ukrajinske ideje o nezavisnosti.
“Tužan sam što vidim da Rusija uništava svoje tvrdnje da su nacija kulture. Da li bi Putin mogao bombardovati centar Odese? Svako ko je sposoban za Buču, Mariupolj, za ono što se dešava u Nikolaevu, sposoban je za sve. To smo naučili”, rekao je gradonačenik.
Ipak, priznao je kako se zbog svojih stavova suočava s pritiskom dijela stanovnika ovog grada. Pritisak se ogleda i u činjenici da se od njega traži da preimenuje ulicu blizini Gradske uprave koja nosi ime po ruskom pjesniku Aleksandru Puškinu koji je jedan dio života upravo boravio u Odesi.
“Ne. Neću to podržati. Odesa je interkulturalna prijestolnica Ukrajine. Zabrinut sam rastom mržnje prema svemu što je rusko”, zaključio je u intervjuu za New York Times gradonačelnik Odese Genadij Truhanov.
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žosep Borelj čestitao je danas predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i predsjedniku privremenih prištinskih institucija Aljbinu Kurtiju usvajanje Mape puta za primjenu sporazuma o energetici.
Razgovarao sam sa Vučićem i Kurtijem da bih im čestitao na postizanju sporazuma o usvajanju Mape puta za sprovođenje energetskog sporazuma. To je veliki i važan korak naprijed u dijalogu Beograda i Prištine uz posredstvo EU koji će doneti konkretne rezultate za sve građane – istakao je Borelj u objavi na Tviteru.
Dodao je da se raduje nastavku rada na sljedećim koracima.
Delegacije Beograda i Prištine usvojile su danas u Briselu mapu puta za primjenu sporazuma o energetici usvojenog 2013 godine.