Kategorija: Svijet

  • “Volodimire, prestani”

    “Volodimire, prestani”

    Uprkos najboljim naporima američkog predsednika Džoa Bajdena, globalna i domaća koalicija za podršku Ukrajini se sve više raspada po šavovima.

    U ovoj situaciji, Bajden je privatno pozvao Volodimira Zelenskog da prestane da traži sve veću vojnu pomoć, rekavši da već čini dovoljno, piše Vašington Post, prenosi RT.

    U proteklih nekoliko meseci, američki predsednik Džo Bajden proveo je mnogo sati pregovarajući sa indijskim premijerom Narendrom Modijem, predsednikom Južne Afrike Sirilom Ramafozom i drugim stranim liderima koji nisu uvek podržavali zapadnu koaliciju u podršci Ukrajini, pozivajući ih da se okrenu protiv Rusije, prenosi list.

    S tim u vezi, Bela kuća je bila prijatno iznenađena kada je – zahvaljujući naporima Bajdena, Modi ipak pozvao Putina da “krene putem mira”.

    Anonimni izvor u Beloj kući nazvao je ove reči “neobičnim” za lidera koji je učinio sve što je bilo moguće da ostane neutralan u sukobu u Ukrajini.

    Kako je primetio Vašington post, Bajden sada naporno radi na održavanju onoga što je postao glavni cilj njegovog predsedavanja – globalne i domaće koalicije za podršku Ukrajini.

    Glasanje Ujedinjenih nacija o nacrtu rezolucije kojom se osuđuje rusko uključivanje četiri nova regiona u sredu biće veliki test napora Bajdenove administracije.

    Vašington se nada da će ubediti zemlje Latinske Amerike, Azije i Afrike da ne zauzmu neutralan stav i osude Moskvu.

  • Peskov: U Rusiji trenutno nema novog talasa mobilizacije

    Peskov: U Rusiji trenutno nema novog talasa mobilizacije

    U Rusiji trenutno nema novog talasa mobilizacije građana za učešće u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je na taj način prokomentarisao izjave pojedinih načelnika da su dobili nove mobilizacione zadatke, prenijele su RIA novosti.

    Peskov je rekao da je potrebno sa svakim načelnikom pojedinačno razjasniti šta podrazumijevaju pod mobilizacijom.

    Načelnik Rostovske oblasti Vasilij Golubev rekao je juče da je region dobio novi mobilizacioni zadatak, a da su opštinske radne komisije već počele da ga sprovode.

  • Stoltenberg: Zapadni Balkan važan za NATO

    Stoltenberg: Zapadni Balkan važan za NATO

    Zapadni Balkan je važan za NATO, tamo smo dugo godina, prisutni smo dugi niz godina na Balkanu, pomogli smo da se okončaju dva brutalna rata tokom devedesetih prošlog vijeka, izjavio je danas u Briselu generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

    On je to rekao odgovarajući na pitanje Tanjuga kako vidi situaciju na Zapadnom Balkanu u vrijeme rata u Ukrajini.

    “Mi, NATO, imamo misiju KFOR na Kosovu, imamo štab u Sarajevu, blisko sarađujemo sa EU. NATO radi na osiguravanju bezbjednosti i slobode kretanja, pomaže EU na Kosovu u diplomatskim naporima u dijalogu između Beograda i Prištine. Radimo i sa EU u Bosni i Hercegovini. Imamo članice sa Zapadnog Balkana u svojim redovima, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru. Dakle, Zapadni Balkan je važan i nastavićemo da budemo fokusirani na taj region”, istakao je Stoltenberg.

  • Brisel u izvještaju o napretku o ‘značajnom padu’ usklađenosti Srbije sa EU

    Brisel u izvještaju o napretku o ‘značajnom padu’ usklađenosti Srbije sa EU

    Stopa usklađenosti Srbije s evropskom zajedničkom spoljnom politikom je značajno smanjena i od 64 odsto, kolika je bila 2020, sada je pala na 45 odsto, navodi se u godišnjem izvještaju Evropske komisije o Srbiji.
    U nacrtu izvještaja koji će biti objavljen danas, a u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, naglašava se da se Srbija nije uskladila sa sankcijama Rusiji, koje je Evropska unija (EU) uvela Moskvi zbog rata u Ukrajini.

    “Niz akcija i izjava Srbije je bio u suprotnosti sa spoljnopolitičkim stavom EU. Od Srbije se očekuje da kao prioritet ispuni obaveze i progresivno se uskladi s restriktivnim mjerama EU u skladu s pregovaračkim okvirom Srbije”, navodi se u dokumentu.

    Što se tiče regionalne saradnje, u izvještaju o Srbiji se ocjenjuje da je zemlja ostala posvećena unapređenju bilateralnih odnosa.

    Međutim, spominje se da su odnosi s Hrvatskom sve više zategnuti uz povremene političke sukobe.

    Odnosi Srbije s Crnom Gorom se u dokumentu ocjenjuju kao izazovni, ali se naglašava da su obje strane nagovijestile veću spremnost za resetovanje odnosa i napore na rješavanju otvorenih pitanja.

    Poseban dio se odnosi na proces normalizacije odnosa Beograda i Prištine, pri čemu se ocjenjuje da nema konkretnog napretka u pregovorima o sveobuhvatnom i zakonski obaveznom sporazumu.

    U dokumentu se Beograd i Priština pozivaju da se bez daljeg odlaganja konstruktivno angažuju i unaprijede pregovore o sveobuhvatnom, pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji.

    Po pitanju borbe protiv korupcije, prema nalazima Evropske komisije, naglašava se da je Srbija učinila samo ograničeni napredak. S tim u vezi se spominje da je broj novih istraga i konačnih presuda povećan u 2021. u poređenju s godinu dana ranije, međutim da je pao broj prvostepenih optužnica.

    Navodi se da Srbija treba da pojača prevenciju i suzbijanje korupcije i poveća konačnu konfiskaciju imovine u predmetima visokog profila.

    Lošu ocjenu je Srbija dobila i po pitanju borbe protiv organizovanog kriminala, gdje se navodi da je obilježen samo ograničen napredak. Spominje se da je u proteklom periodu povećan broj novih istraga i konačnih presuda, ali da je opao broj optužnica i prvostepenih presuda, prenosi Nova.

    Takođe se navodi da je ograničen broj zapljena i konačnih konfiskacija. Priznaje se da je nivo razumijevanja i pristup konfiskaciji poboljšan, što bi, kako se kaže u izvještaju, trebalo da dovede do boljih rezultata u budućnosti.

    Nikakav napredak nije zabilježen u slobodi izražavanja, stoji u izvještaju Evropske komisije o Srbiji. Stručnjaci Komisije u izvještaju naglašavaju da su zabrinjavajući slučajevi prijetnji i nasilja nad novinarima i da treba dodatno ojačati u praksi nesmetano ostvarivanje slobode izražavanja.

    Paket proširenja zajedno s odvojenim izvještajima za svaku državu treba da usvoji kolegijum Evropske komisije, navodi RSE.

  • Evropska komisija ocijenila: Što skorije davanje statusa kandidata za BiH

    Evropska komisija ocijenila: Što skorije davanje statusa kandidata za BiH

    Evropska komisija ocijenila je, u izvještaju o napretku, da je BiH iznenađujuće postigla dalekosežan napredak u reformskom politici i preporučiće šefovima država i vlada članice EU što skorije davanje statusa kandidata, tvrdi njemački dnevnik Velt.
    Pozivajući se na izvještaj o napretku, koji će biti danas predstavljen, list prenosi da je konstatovano da BiH još nije ispunila svih 14 neophodnih reformskih prioriteta, ali je ostvarila značajan napredak.

    Slično kao u Ukrajini i Moldaviji, koje su 23. juna dobile status kandidata, BiH mora još ispuniti niz reformskih ciljeva prije nego što konkretno pristupni pregovori mogu započeti otvaranjem pregovaračkim poglavljima.

    Međutim, kao zvanični kandidat za pristupanje, zemlja će dobiti velike iznose finansijske podrške iz Brisela u okviru takozvane pretpristupne pomoći.

    Za razliku od BiH, navodi Velt, izvještaj Komisije o napretku Turske je veoma kritičan.

    “Pregovore o pristupanju sa Turskom i dalje karakteriše zastoj. Turska nije preokrenula negativan trend udaljavanja od Evropske unije. Postoji ozbiljno nazadovanje u oblastima demokratije, vladavine prava, osnovnih prava i nezavisnosti pravosuđa. Dijalog o ovim pitanjima ostaje sastavni dio odnosa EU i Turske”, navodi se u izvještaju.

    Istovremeno Komisija ističe važnu stratešku ulogu Turske.

    “EU ima strateški interes za stabilno i sigurno okruženje u istočnom Mediteranu i za razvoj odnosa sa Turskom zasnovanih na saradnji i obostranim interesima. Istovremeno EU je takođe spremna da brani svoje interese i interese država članica”, poručuje Brisel.

  • “Armagedon iz Sibira” mjenja sve?

    “Armagedon iz Sibira” mjenja sve?

    General Sergej Surovikin, novi komandant ruskih snaga u Ukrajini i komandant Ratnog vazduhoplovstva Ruske Federacije danas slavi 56. rođendan.

    Mnogi eksperti predviđaju da će “general Amargedon”, kako ga nazivaju, značajno izmeniti tok ruske specijalne operacije u Ukrajini.

    Stupanjem na dužnost pokrenuo je masovne raketne napade na Kijev i druge ukrajinske gradove i ključnu infrastrukturu, te počeo da “disciplinuje” ukrajinski režim, koji za njim već raspisao međunarodnu poternicu.

    “Sada je postavljen za komandanta Združene grupe ruskih snaga na teritoriji Ukrajine. Pored toga, on je i komandant Vazdušno-kosmičkih snaga. Samim tim, kombinacija ove dve dužnosti omogućava mu da brže i operativnije rešava brojna pitanja. Na primer, jučerašnje napade na Ukrajinu izvela je uglavnom dalekometna avijacija Vazdušno-kosmičkih snaga, koja je pod njegovom komandom. Činjenica da je postavljen na ovu funkciju omogućava mu da operativnije rešava pitanja između različitih rodova oružanih snaga, a u ovom konkretnom slučaju između kopnenih i vazduhoplovnih snaga, što je prilično ozbiljna prednost. Takođe, ima ozbiljno borbeno iskustvo, što mu omogućava da na najbolji i najefikasniji način sprovodi zadatke koji su mu dodeljeni”, kaže za Sputnjik ruski vojni ekspert Jurij Knutov.

    Dok ga zapadni mediji predstavljaju kao “brutalnog i nemilosrdnog”, u Rusiji Surovikin ima reputaciju hrabrog, odlučnog i neustrašivog generala. Strogog, ali pravičnog. Za njega kažu da je jedan od najtalentovanijih i najkompetentnijih ruskih vojskovođa, koga uvek šalju tamo gde je potrebno odlučno i brzo delovati. Ruski eksperti smatraju da je Surovikin najbolji izbor za ovu dužnost i da je “rođen da verno služi otadžbini”.

    “Mogu da kažem da je on veoma odlučan, čvrst i zahtevan general. Tako bih ga okarakterisao. U svakom slučaju, veoma striktno traži od svojih potčinjenih ispunjenje postavljenih zadataka, a što je najvažnije, istakao bih i njegovu određenu fleksibilnost i sposobnost analitičkog razmišljanja. Otvoren je za inovacije, za nove ideje i spreman je da ih sprovede. To je prilično dobra kombinacija različitih kvaliteta ili bolje rečeno, specifična kombinacija analitičkog uma i sposobnosti da uvodi inovacije”, kaže Knutov.

    Imenovanje generala Surovikina na mesto komandanta ruskih snaga u zoni specijalne vojne operacije, po svemu sudeći, označilo je početak nove faze ruske operacije i moglo bi da bude prekretnica sukoba u Ukrajini.

    Nakon što je preuzeo dužnost Surovikin je započeo najjače masovne udare visokopreciznim oružjem na infrastrukturne objekte – vojne komande i energetske objekte po celoj teritoriji, od Harkova do Odese, Lavova i Kijeva.

    Ovo su najintenzivniji napadi od početka ruske specijalne operacije u Ukrajini, 24. februara ove godine, a započeti su nakon terorističkog napada na Krimski most, iza koga stoje ukrajinske specijalne snage. Zbog toga rusko masovno raketiranje Ukrajine mnogi, a posebno na Zapadu, vide kao odmazdu Rusije za Krimski most.

    Jurij Knutov napominje da odluke o toku specijalne operacije generalno donosi Generalštab RF, te planove odobrava vrhovni komandant Vladimir Putin, dok je organizacija i realizacija tih planova na generalu Surovikinu.

    “Ako govorimo o toku operacije, onda je za sada glavni zadatak naših trupa da obuzdaju ofanzivu najmoćnijih pritivničkih snaga, da ih iscrpe, iznure, unište… U svakom slučaju, ne treba očekavati nikakve radikalne promene i brze pobede. Uostalom, ljudi koji se u Rusiji sada pozivaju i mobilišu, priključiće se trupama tek negde krajem novembra – početkom decembra, ne ranije. Dakle, ozbiljniji napredak treba očekivati sredinom novembra i bliže decembru”, zaključio je ekspert.

    Surovikin je rođen u Novosibirsku, najvećem gradu u Sibiru i trećem po veličini u Rusiji. Završio je školu viših oficira u Omsku i Vojnu akademiju Generalštaba.

    Ima blistavu karijeru tenkiste i oficira, a dogurao je do čina generala armije. Prošao je sve faze komande – komandovao je četom, bataljonom, pukom, divizijom.

    General Surovikin ima bogato ratno i komandno iskustvo. Veteran je građanskog rata u Tadžikistanu devedesetih godina, zatim drugog rata u Čečeniji i ruske intervencije u Siriji pokrenute 2015. godine. Ruski vojni eksperti kažu da je upravo on promenio tok rata u Siriji, slomio kičmu terorističkim formacijama i oslobodio preko 95 odsto teritorije te zemlje.

    Do sada je uspešno upravljao i grupacijom snaga Jug u Ukrajini. Bio je triput ranjavan, a odlikovan je Ordenom Heroja Rusije i mnogim drugim visokim priznanjima za hrabrost i vojničke zasluge.

    Prvi je u istoriji kopneni general ruske vojske kome je dodeljeno da vodi Vazdušno-kosmičke snage Ruske Federacije.

    O privatnom životu generala malo se zna, ali je poznato da je oženjen i da ima četvoro dece, tri ćerke i sina.

  • “Neprihvatljivo da SAD prodaju gas četiri puta skuplje nego u Americi”

    “Neprihvatljivo da SAD prodaju gas četiri puta skuplje nego u Americi”

    Ne bi trebalo dozvoliti da SAD dominiraju na globalnom energetskom tržištu dok EU trpi posledice sukoba u Ukrajini.

    To je izjavio francuski ministar finansija Bruno Le Mer.

    “Sukob u Ukrajini ne sme da se završi s američkom ekonomskom dominacijom i slabljenjem EU“, rekao je on u francuskom parlamentu u ponedeljak, prenosi Raša tudej.

    Le Mer je ocenio da je neprihvatljivo da Vašington “prodaje svoj tečni prirodni gas po četiri puta višoj ceni od one utvrđene za američke industrijalce”, dodajući da “ekonomsko slabljenje Evrope nije ni u čijem interesu”.

    “Moramo postići uravnoteženiji ekonomski odnos po pitanju energije između američkih partnera i evropskog kontinenta”, poručio je on.

    Pre sukoba u Ukrajini, Rusija je bila najveći snabdevač EU gasom, s udelo od oko 45 odsto u ukupnom uvozu gasa tog bloka. Međutim, zbog sankcija uvedenih Moskvi posle napada na Ukrajinu, isporuke ruskog gasa u EU su znatno opale.

    Suočene s energetskom krizom, zemlje 27-članog bloka su požurile da popune svoja skladišta gasa – nivo rezervi u njihovim podzemnim skladištima je u ponedeljak bio blizu 91 odsto, prema podacima kompanije Gas Infrastructure Europe.

    Skladišta su uglavnom napunjena tečnim prirodnim gasom (TPG) i trenutno su na najvišim sezonskim nivoima od 2016, pokazuju podaci koje je prikupio “Blumberg”.

  • Mask i Putin? Ne, da ali o svemiru

    Mask i Putin? Ne, da ali o svemiru

    Američki milijarder Ilon Mask demantovao je navode osnivača Eurasia Group Ijana Bremera da je razgovarao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

    Mask je u objavi na Tviteru napisao da je sa Putinom razgovarao samo jednom i to pre oko 18 meseci.

    “Tema je bila svemir”, napisao je Mask.

    Bremer tvrdi da mu je Mask ispričao da je razgovarao sa Putinom pre dve nedelje, stoji u kopiji mejla u koju je Forbs imao uvid. “Putin je rekao Masku da Ukrajina mora da prihvati nekoliko uslova, uključujući priznavanje Krima i separatističke Donjecke i Luganske Narodne Republike i da se obaveže na neutralnost”, navodi Bremer.

    Ti uslovi su prilično slični onome što je Mask predložio u objavi na Tviteru prošle nedelje, piše Forbs.

    Mask je u objavi prošle nedelje pozvao Ukrajinu da ostane neutralna i da formalno ustupi Krim Rusiji, te predložio održavanje referenduma pod nadzorom Ujedinjenih nacija o tome da li okupirane ukrajinske teritorije treba da se pridruže Rusiji.

  • “Raspustite NATO”

    “Raspustite NATO”

    NATO da razmisli o samoraspuštanju, pobjeda Rusije u Ukrajini je neizbežna, izjavio je šef Odbora za međunarodne poslove Državne dume Rusije Leonid Slucki.

    Slucki je tim rečima prokomentarisao izjavu generalnog sekretara Alijane Jensa Stoltenberga koji je rekao da će pobeda Rusije u konfliktu u Ukrajini biti poraz NATO.„Alijansa i dalje namerava da deluje kao sponzor i direktni pomagač terorističkog režima na čelu sa svojom marionetom Zelenskim, jer će, po rečima tog istog Stoltenberga, pobeda Rusije u Ukrajini značiti poraz samog bloka NATO. Dodaću da je pobeda Rusije u Ukrajini neizbežna. I u ovom trenutku bih predložio NATO da razmisli o samoraspuštanju. Još pre rezultata istrage diverzija na gasovodima ‘Severni tok 1’ i ‘Severni tok 2'“, napisao je Slucki na Telegramu.

  • I “Družba” curi

    I “Družba” curi

    Poljski operater naftovoda PERN otkrio je u utorak uveče curenje na jednoj liniji naftovoda Družba, koji prenosi naftu iz Rusije u Evropu.

    PERN je rekao da su uzroci curenja u ovom trenutku nepoznati. Curenje je otkriveno u delu cevi oko 70 kilometara od poljskog grada Plocka, prenosi Rojters.

    Druga linija naftovoda, kao i ostali elementi infrastrukture PERN-a, radili su normalno, saopštio je PERN.

    “U ovom trenutku sve službe PERN-a (tehničke, operativne, interna vatrogasna brigada i služba za zaštitu životne sredine) preduzimaju akcije u skladu sa algoritmima predviđenim za ovu vrstu situacije”, saopštio je operater.