VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Ako nastave, biće još oštrije”

    “Ako nastave, biće još oštrije”

    Predsednik Državne dume Rusije Vjačeslav Volodin izjavio je da će, ako Kijev nastavi, kako je naveo, terorističke napade, odgovor biti još oštriji.

    “Nigde u svetu se ne pregovara sa teroristima”, napisao je Volodin na Telegramu.

    Prema njegovim rečima, svi organizatori i izvršioci terorističkih napada moraju biti pronađeni, a oni koji se budu suprotstavljali – uništeni.

    Moskva optužuje Ukrajinu da na njenoj teritoriji izvodi terorističke napade i tvrdi da Ukrajina stoji, između ostalog, iza nedavne eksplozije na Krimskom mostu.

    Nakon toga je Rusija pokrenula raketne napade na gradove u Ukrajini.

  • Ruski i američki vojnici zajedno patroliraju Sirijom

    Ruski i američki vojnici zajedno patroliraju Sirijom

    Prije dvije godine, kada su se američke i ruske patrole susrele u sjeveroistočnoj Siriji, taj susret je rezultirao padom oklopnog vozila u kojoj su povrijeđena četiri američka vojnika, a Trampova administracija je osudila Ruse kao „neprofesionalne“.

    Prošle sedmice, dvije vojske su se ponovo srele. Ali umjesto neprijateljske interakcije između dvije nuklearne sile, rezultat su ovog puta bili osmjesi, rukovanje i grupne fotografije.

    Na nekim od fotografija, koje je napravio dopisnik novinske agencije AFP, prikazana su ruska vozila sa istom oznakom „Z“ koja se vidi na onima koja su napala Ukrajinu.

    SAD i Rusija podržavaju različite strane u Siriji, a Kremlj podržava sirijskog diktatora Bashara Al-Assada, dok Vašington pruža podršku miliciji koju predvode Kurdi koja se žestoko borila protiv ISIS-a i uspostavili de facto autonomni region u blizini granica sa Turskom.

    Ruski vojnici, koji podržavaju Assadove ciljeve od 2015. godine, raspoređeni su u sjeveroistočnu Siriju 2019. na zahtjev i sirijske vlade i američkih kurdskih saveznika nakon odluke bivšeg predsjednika Donalda Trampa da povuče neke američke trupe iz oblasti u kojoj su dejstvovali od 2014. dovela do invazije Ankare. Turska smatra sirijske kurdske snage bezbjednosnom pretnjom, navodeći njihove veze sa separatistima.

    Danas je nekoliko stotina američkih vojnika ostalo u sjeveroistočnoj Siriji, a Vašington i Moskva sprovode patrole kako bi obeshrabrili svaki dalji napad Turske, članice NATO-a i ruskog partnera.

    Taj jedinstveni aranžman izgleda prijateljski, uprkos invaziji Kremlja na Ukrajinu, rastućim tenzijama između Vašingtona i Moskve i sve češćim razgovorima o nuklearnom ratu, piše Biznis Insajder.

    Kako prenosi AFP, posljednji susret dogodio se 8. oktobra u blizini grada Al-Katanija. Pored zajedničkog fotografisanja, novinska služba je izvijestila da su neki vojnici „čak razmjenili male zakrpe koje su nosili na uniformama kao uspomene na interakciju“.

    Centralna komanda SAD-a je u saopštenju rekla za Insajder da ova epizoda odražava želju da se izbjegne sukob.

    – Kao što znate, Sirija je složeno okruženje za nas, za Sirijske demokratske snage i za ruske snage – rekao je portparol i dodao:

    – Naš jedini fokus u tom okruženju je trajni poraz ISIS-a. U tom cilju, mi često dijelimo borbeni prostor sa ruskim snagama i neophodna je dekonflikacija i profesionalna ljubaznost da bi se smanjio rizik od pogrešne procjene-, a prenio N1.

  • Zapad broji slučajeve sumnjivih sabotaža, iz Alijanse upozoravaju

    Zapad broji slučajeve sumnjivih sabotaža, iz Alijanse upozoravaju

    Ruski predsjednik Vladimir Putin može da vodi rat svuda i na svaki način, i želi da to znaju svi na Zapadu. Zato on ponovo diže u vazduh dijelove Кijeva, prijeti Ukrajini, Evropskoj uniji i NATO nuklearnom eskalacijom, dok istovremeno pojačava hibridni rat.

    Tehnički, zapadne zemlje koje on napada ne mogu uvijek da dokažu da je Putin lično odgovoran za određeni čin agresije. To je u prirodi hibridnog ratovanja, koji namjerno briše granice između vojnih, tehnoloških, psiholoških i drugih vrsta borbe, zbog čega je teško otkriti počinioca. Ali stručnjaci uočavaju Putinov prepoznatljivi trag, piše Blumberg.

    Tokom vikenda, željeznički saobraćaj u sjevernoj Njemačkoj je na nekoliko sati bio potpuno zaustavljen. Dva odvojena radio kabla, udaljena stotinama kilometara jedan od drugog, istovremeno su prekinuta (jedan je služio kao rezerva za drugi). Istrage su u toku ,ali konsenzus je da je ovo bila profesionalna i veoma sofisticirana sabotaža.

    Taj prekid uslijedio je poslije sumnjivo koreografisanih eksplozija duboko pod Baltičkim morem prošle nedjelje. Te detonacije oštetile su dva cjevovoda namijenjena za transport prirodnog gasa iz Rusije u Njemačku — koju Putin želi da ucijeni “energetskim izgladnjivanjem”. Džinovski mjehur metana na Baltičkom moru podsjetio je cijeli Zapad da postoje stotine drugih ranjivih veza na dnu okeana, koje prenose sve, od gasa preko struje do internet podataka.

    Ad
    Sa svakim takvim činom sabotaže i provokacija — ove nedjelje je bilo i sajber napada na nekoliko američkih aerodroma — u nekim zapadnim zemljama razvija se zanimljiva dinamika. Poznavaoci odmah ukazuju na Putina kao na najvjerovatnijeg počinioca. Ali drugi, odmah negiraju i izvlače kontrascenarije.

    I to je ono što Putin želi, dodaje Blumberg. Njemu su potrebni Amerikanci, Nijemci, Italijani, Mađari i drugi da bi se borili sa sopstvenim sunarodnicima. On želi da Zapad počne da vjeruje da ništa nije istina i da je sve moguće.

    Na ovaj način, zna Putin, mnogi će ga se još više plašiti. Zapad se plaši da bi Putin mogao da baci nuklearno oružje, ali se takođe brine da bi mogao da ih ostavi bez struje, vode, telekomunikacija i bolnica. Кako je jedan vrh njemačke vojske rekao za novine, Zapad sada nije u potpunosti u miru, ali još nije u stvarnom ratu.

    “Hibridni rat” je ideja strateške dvosmislenosti u borbi i stara je koliko i rat, a samim tim i čovječanstvo. Ali termin je skovao tek 2007. godine Frenk Hofman, američki vojni stručnjak, da bi opisao ono što je Putin već bio na dobrom putu da sprovede u praksu.

    FOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPAFOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPA
    Isto važi i za takozvane “domene” rata. Prvobitno su to bili kopno i more, kasnije su im se pridružili vazduh, zatim svemir, a potom sajber prostor. Ove razlike su možda imale smisla za ministarstvima odbrane, kako bi svakom domenu mogla da dodijele službu — vojsku, mornaricu, vazduhoplovstvo.

    Ali one su irelevantne za neprijatelja poput Putina, koji intuitivno miješa sva sredstva koja pruža fizički i psihološki univerzum da bi manipulisao i ucijenjivao svoje protivnike. Već je koristio migrante, ugljovodonike, pšenicu, novičok, mandžurijske kandidate, teorije zavjere i još mnogo toga.

    Zapad mora očekivati da će više kablova biti presječeno i da će više cijevi eksplodirati, piše Blumberg. Trebalo bi da se spremi na to da fabrike ostanu u mraku bez upozorenja, da se sateliti ponašaju čudno, navigacioni sistemi sruše i bankomati odbijaju PIN. I svaki put će Putinovi “korisni idioti” — njegove marionete u zapadnoj politici i medijima — govoriti da on nije kriv.

    NATO je 2016. godine izjavio da “hibridne akcije protiv jednog ili više saveznika mogu da dovedu do odluke da se pozove na Član 5 Sjevernoatlantskog ugovora“. To je klauzula koja kaže da je napad na jednog člana Alijanse napad na sve.

    To upozorenje je ove nedjelje ponovio generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, usred sumnji da je Moskva postavila eksploziv na podvodne gasovode.

    – Svaki namjerni napad na kritičnu infrastrukturu saveznika naišao bi na ujedinjen i odlučan odgovor – rekao je Stoltenberg prije sastanka ministara odbrane NATO u srijedu u Briselu.

    Stoltenberg je rekao da su saveznici iz NATO pojačali bezbjednost oko mogućih ciljeva nakon što je sjevernonjemačka željeznička mreža bila u prekidu tri sata nakon što su presječeni komunikacioni kablovi.

    – Udvostručili smo naše prisustvo u Baltičkom i Sjevernom moru na preko 30 brodova, uz podršku pomorskih patrolnih aviona i podmorskih sposobnosti – rekao je on, prije nego što je obećao “dalje korake” za zaštitu zapadne infrastrukture.

    Sajber i hibridni napadi poput sabotaže mogli bi biti dovoljni da pokrenu klauzulu o kolektivnoj odbrani iz Člana 5, rekao je Stoltenberg. To bi značilo da bi svaki od 30 članova Alijanse smatrao sabotažu napadom na njih, prenosi Blic.

    – Nikada nećemo odustati od privilegije da tačno definišemo gdje je prag za Član 5. To će biti odluka koju ćemo donijeti kao saveznici uzimajući u obzir precizan kontekst – rekao je Stoltenberg.

    Član 5 je ranije korišćen samo jednom, nakon napada na Ameriku 11. septembra, i to bi pogoršalo tenzije koje je već zaoštrila Putinova eskalacija protiv Ukrajine.

  • Satler naglašava da je vrijeme da BiH krene ka članstvu u EU

    Satler naglašava da je vrijeme da BiH krene ka članstvu u EU

    Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler izjavio je danas da su zvaničnici EU više puta istakli da je BiH mjesto u EU i da se danas u Briselu 27 komesara saglasilo da je ovo trenutak da BiH krene naprijed na svom putu ka članstvu.

    Satler je istakao da je za davanje preporuke napredak koji je ostvaren u protekle tri i po godine, od objavljivanja mišljenja Evropske komisije, a da je preporuka odraz geopolitičkih prilika u svijetu, tako da je potrebno jedinstvo u Evropi.

    On je naveo da je dokument sa preporukom da se BiH dodijeli status zemlje kandidata za članstvo u EU, bez dodatnih uslova, važan dan za zemlju i njene građane.

    – Iskoristio bih priliku da čestitam građanima BiH koji su to zaslužili i kojima pripadaju najveće zasluge za ovo – rekao je Satler na konferenciji za novinare u Sarajevu nakon što je predsjedavajućem Savjeta ministara Zoranu Tegeltiji uručio ovaj dokument, te Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH za proteklu godinu.

    Satler je rekao da postoje očekivanja koja se odnose na dalji rad na važnim pitanjima i oblastima kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, rad na osnovnim pravima.

    On je dodao da se to odnosi i na nastavak rada na pitanjima ispunjavanja 14 ključnih prioriteta, koji ovim neće nestati.

    Satler je ukazao na potrebu da BiH usvoji zakon o sukobu interesa, zakon o sudovima, izmjene i dopune zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, te druge propise koji su pred Savjetom ministara, kao što su unapređenje saradnje sa Evropolom.

    – Ovo je dio zadaće za odlazeće strukture, ali i za dolazeću vlast u BiH, na svim nivoima – rekao je Satler i pozvao na ubrzan proces formiranja vlasti u BiH, odnosno Savjet ministara.

    Govoreći o Izvještaju Evropske komisije, Satler je rekao da se u njemu nalaze i pozitivni i negativni nalazi, kao i da nije previše pomaka zabilježeno u protekloj godini iz razumljivih razloga, jer je najvećim dijelom BiH bio pod blokadama.

    On je naglasio da nije bilo ispunjenja zahtjeva političkih i ekonomskih kriterijuma, a nije bilo pomaka ni na prijeko potrebnim ekonomsko-socijalnim reformama, ali jeste bilo iskoraka navodeći primjer sastanka u Briselu na najvećem nivou, na kom je obezbjeđeno opredjeljenje domaćih lidera za dalji rad i aktivnosti.

    Satler je podsjetio da je Parlamentarna skupština BiH usvojila Zakon o javnim nabavkama BiH, da je došlo do nastavka dijaloga u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, poboljšanja u upravljanju migracijama, značajniji stepen usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, kao i da je određen napredak zabilježen u reformi javne uprave, te drugim oblastima.

    Prema njegovim riječima, u ovom izvještaju je navedeno i da u protekle četiri godine nije formirana Vlada Federacije BiH, da je prethodni saziv radio u tehničkom mandatu, kao i da je jasno kritikovan nepotpun sastav Ustavnog suda sa samo pet sudija, nemogućnost uspostavljanja savjeta za vitalni i nacionalni interes.

    Evropska komisija predložila je Evropskom savjetu da dodijeli BiH status kandidata za učlanjenje u EU, pod uslovom da BiH ispuni osam određenih uslova, navodi se u dijelu dokumenta koji je na svom “Tviter” nalogu objavio evropski poslanik Tis Roten.

  • Sijarto: “Mađarska neće podržati nijedan prijedlog”

    Sijarto: “Mađarska neće podržati nijedan prijedlog”

    Odluke Brisela do sada nisu donele ništa ništa osim “štete” energetskoj bezbednosti Evrope, rekao je u Pragu ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

    Sa druge strane, mere mađarske vlade obezbedile su nastavak snabdevanja zemlje, dodao je.

    Sijarto je, nakon sastanka ministara energetike EU u Češkoj, izrazio zadovoljstvo što “nisu donete nikakve konkretne odluke” o uvođenju ograničenja cena gasa, izveštava agencija MTI, pozivajući se na saopštenje Ministarstva spoljnih poslova.

    “Mađarska neće podržati nijedan predlog za uvođenje takvih mera, jer bi to predstavljalo ozbiljan rizik za snabdevanje kontinenta energentima i dovelo do vrtoglavog rasta cena energije”, rekao je on.

    Sijarto je naveo da Mađarska podržava diversifikaciju u vidu korišćenja dodatnih resursa, kao što je veći uvoz gasa iz Azerbejdžana i povećanje kapaciteta Transjadranskog gasovoda, dodajući da je “pravo rešenje” za energetsku krizu u razvoju infrastrukture, uključujući izgradnju više cevovoda i terminala za tečni prirodni gas.

    “Mađarska se zalaže da odluke u vezi s energijom ostanu u nacionalnoj nadležnosti, što omogućava državama članicama autonomiju da odlučuju da li će se pridružiti obaveznoj kupovini energije na nivou zajednice”, rekao je mađarski šef diplomatije.

    Prema njegovim rečima, snabdevanje Mađarske prirodnim gasom je osigurano, a njena skladišta gasa su popunjena 48,2 odsto u odnosu na evropski prosek od 26,9 posto, navodi MTI.

    “Vlada će posvetiti povećanu pažnju nesmetanom ‘fizičkom i legitimnom radu’ gasovoda Turski tok koji obezbeđuje stabilan protok gasa između istoka i zapada”, najavio je Sijarto, ocenjujući da svet proživljava “svoju prvu globalnu energetsku krizu u istoriji” i pozivajući na iznalaženje dugoročnog rešenja.

  • Fon der Lajenova istakla da je zapadnom Balkanu mjesto u EU

    Fon der Lajenova istakla da je zapadnom Balkanu mjesto u EU

    Evropska Unija (EU) predložila je da se BiH dodijeli status kandidata, rekla je danas predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen na konferenciji ambasadora Unije u Briselu.
    Vjetar promjena ponovo duva Evropom i moramo da iskoristimo ovaj zamah. Mjesto zapadnog Balkana je u našoj porodici – naglasila je Fon der Lajenova.

    Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji predstavio je nešto ranije paket za proširenje EU za ovu godinu, koji je usvojen na sastanku Evropskog savjeta.

    Varhelji je istakao da ovogodišnji paket proširenja obuhvata zapadni Balkan i Tursku.

  • Stiže najgora etapa rata

    Stiže najgora etapa rata

    Lavov, ukrajinski grad na zapadu zemlje, priprema se za najgore, jer postaje jasnije da je ruska strategija uništiti glavnu energetsku infrastrukturu uoči zime.

    Vlasti su već kupile 600 peći na drva koji će se distribuirati po gradu koji se nalazi blizu poljske granice.

    “Planiramo da kupimo nekoliko hiljada”, rekao je za portal Politiko Serhij Kiral, zamenik gradonačelnika Lavova.

    “To bi mogla biti peć izgrađena u podrumu zgrade s izduvnom cevi koja vodi do nivoa ulice. To bi mogao biti otvoreni prostor u gradu, gde se ljudi mogu okupljati u određeno vreme kako bi se ugrejali, razgovarali, jeli i zatim se vratili u svoje hladne stanove”, kaže Kiral.

    Verovatno će se ove peći pokazati vitalnima za život u gradu u kom prosečne zimske temperature idu ispod nule.

    Rusko bombardovanje ukrajinskih gradova u ponedjeljak i utorak pokazalo je da Moskva sada pokušava da nadoknadi svoje poraze na bojnom polju udarajući na energetsku infrastrukturu i nastoji da potkopa moral Ukrajinaca gurajući ih u hladnoću i tamu kako se zima približava.

    Napadi krstarećim projektilima i bespilotnim letelicama delom Ukrajine u ponedeljak i utorak ciljali su elektrane, a lokalne su vlasti takođe izvestile da je došlo do prekida nabavke vodom.

    Gradonačelnik Lavova Andrij Sadovji objavio je fotografije iz grada noć nakon napada, prikazujući zgrade kao tamne siluete nakon prekida struje. Teško pogođen, grad je bio bez struje tokom ponedeljka i utorka.

    Mnogi Ukrajinci tvrde da će novi ruski ratni komandant Sergej Surovikin, ozloglašen po svom gađanju civilnih ciljeva u Siriji, uništavanje infrastrukture učiniti ključnim delom svoje ofanzive.

    Shvativši ovu opasnost pre Surovikinovog imenovanja, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski vršio je pritisak na zapadne saveznike za isporuku napredne PVO, upravo radi zaštite civilnih ciljeva, uključujući elektrane i brane.

    Predsednik SAD Džo Bajden obećao mu je isporuku u ponedeljak. U Kijevu, veliki privatni sanbdevač električnom energijom DTEK, pod kontrolom najbogatijeg nacionalnog oligarha Rinata Ahmetova, objavio je da bi od utorka mogla doći do kontinuiranog isključenja struje.

    Prema toj kompaniji, stanovnici Kijeva trebalo bi da očekuju ​​nestanke struje u trajanju do četiri sata dnevno.

  • Bajden zapretio Saudijcima: “Biće posljedica”

    Bajden zapretio Saudijcima: “Biće posljedica”

    Predsednik SAD Džo Bajden rekao je da će “biti posledica” za Saudijsku Arabiju posle prošlonedeljne odluke OPEK+ da smanje proizvodne kvote.

    Bajden je to rekao sinoć u interjvuu za televiziju Si-En-En (CNN), ali nije precizirao kakve bi odluke mogle da budu donete.

    “Biće posledica za to što su uradili, sa Rusijom”, rekao je Bajden za CNN.

    Nedavna odluka organizacije OPEK+, zemalja-proizvođača nafte i partnerskih zemalja, u kojoj je i Rusija, da smanji proizvodnju nafte za dva miliona barela dnevno, razljutila je Zapad gde su mnogi to videli kao potez koji će pomoći Putinu da finansira ruski rat u Ukrajini.

    Smanjenje proizvodnje takođe preti da očekivanim povećanjem cena benzina oteža situaciju za predsednika SAD Bajdena i njegovu Demokratsku stranku uoči novembarskih izbora za Kongres.

    Ranije juče portparol američkog Saveta za nacionalnu bepbednost Džon Kirbi rekao je da predsednik Bajden želi da “preispita” odnose između SAD i Saudijske Arabije posle odluke o smanjenju kvote za proizvodnju nafte, što bi moglo da dovede do skoka cena tog energenta.

    Kirbi je dodao da je Bajden spreman da radi sa američkim Kongresom da se razmotri kakvi odnosi treba da budu sa Saudijskom Arabijom.

    OPEK+ okuplja 13 zemalja članica OPEK predvođene Saudijskom Arabijom i njihovih deset partnera predvođenih Rusijom.

  • Varhelji poručio da su sve oči uprte u “elitu u BiH”

    Varhelji poručio da su sve oči uprte u “elitu u BiH”

    Ponuda o dodjeljivanju BiH statusa kandidata za učlanjenje u EU dobija se jednom i sa velikim očekivanjima, izjavio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.

    On je na konferenciji za novinare nakon predstavljanja izvještaja za ovu godinu rekao da su sve oči uprte u “elitu u BiH”, te da se očekuje da se nakon izbora održanih 2. oktobra brzo uspostave institucije i da se vlasti usredsrede na reforme koje narod u BiH zaslužuje. Varhelji je napomenuo da je Evropska komisija spremna da bude partner u tome.

    Varhelji je naglasio da 14 prioriteta koje BiH mora da ispuni ostaju nepromijenjeni i da BiH mora da ih ispuni prije otvaranja pregovora o učlanjenju

    Komesar je naveo da EU godinama ulaže u zapadni Balkan, kako bi približila region bloku, te da je Unija u junu potvrdila privrženost pristupanju zapadnog Balkana bloku.

    On je podsjetio da je dosta toga urađeno kako bi se zemlje zapadnog Balkana ubijedile da ubrzaju procese integracije u EU, kroz sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan, te kroz prošireno učešće regiona u programima EU, ali i kroz inkluzivne okvire regionalne saradnje i jačanje regionalne ekonomske integracije, što može da ubrza ulazak regiona na jedinstveno tržište EU, koje Unija otvara regionu.

    Varhelji je naglasio da se mora smanjiti zavisnost EU i regiona od ruskog gasa, te da će posebna usredsređenost biti na sprovođenju plana ulaganja u vrijednosti od 30 milijardi evra koji je pokrenut prošle godine, kao i na detaljnu provjeru njegovog sprovođenja.

    Prema njegovim riječima, EU je već započela investiranje od 3,4 milijarde dolara u 24 projekta koji smanjuju socijalnu i ekonomsku prazninu između EU i regiona.

    Varhelji je naveo da EU želi da pomogne partnerima na zapadnom Balkanu da ojačaju energetsku bezbjednost, te da ubrzava sve projekte o energetskoj nezavisnosti, efikasnosti i tranziciji.

    On je podsjetio da je Komisija preporučila statuz za BiH, ali da se moraju ispuniti određeni uslovi.

    Varhelji je istakao da je ponuda Komisije “evropska ponuda narodu BiH” i da vlasti treba da potnuno iskoriste tu mogućnost i sprovedu potrebne reforme.

    U ranije objavljenom izvještaju Komisije, koji je Varhelji ponovio tokom konferencije za novinare, navodi se da BiH, kao prioritet, mora da usvoji dopune postojećeg Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te da usvoji novi zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću i zakon o sudovima u BiH.

    Prema objavljenom tekstu, od BiH se očekuje i to da usvoji zakon o sprečavanju sukoba interesa, da preduzme odlučne korake ka jačanju sprečavanja i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

    EU očekuje od BiH da odlučno unaprijedi rad sa ciljem osiguravanja efikasne koordinacije na svim nivoima, posebno u upravljanju granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama, te obezbjeđivanju funkcionisanja sistema za azil.

    Osim toga, od BiH se zahtijeva da osigura zabranu mučenja, prije svega uspostavljanjem preventivnog mehanizma na nivou BiH protiv torture i maltretiranja.

    U tekstu se ističe da BiH treba da garantuje slobodu govora i medija, te zaštitu novinara, prije svega obezbjeđivanjem odgovarajućeg sudskog postupka u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.

    Od BiH se, prema tekstu saopštenja, očekuje i to da osigura rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usaglašavanje programa za usvajanje pravne akvizicije EU.

  • Veliki kopneni napad sa Bjelorusijom?

    Veliki kopneni napad sa Bjelorusijom?

    Institut za rat je saopštio da Rusija vjerovatno vadi municiju i drugi materijal iz bjeloruskih skladišnih baza.

    Kako iz Instituta navode, to je nespojivo sa planiranjem velikog ruskog i bjeloruskog kopnenog napada na Ukrajinu.

    Glavna vojnoobaveštajna uprava Ukrajine saopštila je juče da je voz sa 492 tone municije iz grada Gomelja stigao na železničku stanicu Kirovskaja na Krimu, ali se ne zna tačno kada.

    Takođe su saopštili da Belorusija planira da pošalje dodatnih 13 vozova sa oružjem, opremom, municijom i drugim neutvrđenim materijalom iz pet različitih beloruskih baza na železničke stanice Kamenska i Marčevo u Rostovskoj oblasti. Geolokacija je, piše institut, utvrdila da najmanje dva beloruska voza prevoze tenkove T-72 i vojne kamione Ural u Minsku i lansere raketa zemlja-vazduh Tor-M2 u Oršu.

    “Prebacivanje beloruske opreme u Rusiju pokazuje da je malo verovatno da će ruske i beloruske snage uspostaviti okupljališta u Belorusiji. Beloruska oprema i zalihe Krima i Rostovske oblasti pokazuju da su ruske snage manje uverene u bezbednost ruskih kopnenih komunikacionih linija koje prolaze kroz severne i zapadne Luganske oblasti s obzirom na tamošnju ukrajinsku kontraofanzivu”, navodi se u analizi Instituta.

    U Bjelorusiji nema formiranja vojnih grupa
    Ukrajina, kažu, nije primetila formiranje vojnih grupa u Bjelorusiji i malo je verovatno da će Rusija i Belorusija napasti Ukrajinu sa beloruske teritorije.

    “Bez obzira na ovo, Bjelorusija materijalno podržava Rusiju i pruža svojim vojnicima utočišta iz kojih mogu da napadnu Ukrajinu. Ruske snage su u ponedeljak pogodile Kijev dronovima Šahed-136 lansiranim sa beloruske teritorije”, saopštio je Institut.

    Ukrajina je takođe navela da je Rusija pre dva dana u Bjelorusiji rasporedila 32 drona Šahed-136 i da će do petka rasporediti još osam, zaključio je institut.