Kategorija: Svijet

  • Borelj upozorava da će ruska vojska biti “zbrisana”

    Borelj upozorava da će ruska vojska biti “zbrisana”

    Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žozep Borelj upozorio je u četvrtak Moskvu da će njene snage biti “zbrisane” vojnim odgovorom Zapada ako ruski predsjednik Vladimir Putin upotrijebi nuklearno oružje protiv Ukrajine.
    “Putin kaže da ne blefira. Pa, on sebi ne može priuštiti blefiranje i mora biti jasno da ljudi koji podržavaju Ukrajinu i Evropsku uniju i države članice, i Sjedinjene Države i NATO takođe ne blefiraju”, rekao je Borelj na otvaranju Diplomatske akademije u Briselu.

    Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku rekao je da bi nuklearni napad stvorio odgovor.

    “Svaki nuklearni napad na Ukrajinu stvoriće odgovor, ne nuklearni odgovor, već tako snažan odgovor s vojne strane da će ruska vojska biti zbrisana”, dodao je Borelj, prenosi “KyivPost“.

    Strahovi da bi Moskva mogla upotrijebiti taktičko nuklearno oružje u Ukrajini porasli su nakon što je Putin obavio aneksiju četiri okupirane regije.

  • Makron: “Francuska neće odgovoriti”

    Makron: “Francuska neće odgovoriti”

    Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je da Francuska neće odgovoriti nuklearnim oružjem ako ga Rusija upotrebi protiv Ukrajine.

    Ovo je prvi put da Makron detaljno govori o francuskom nuklearnom naoružanju u tom kontekstu. Dodao je da nije dobro da se o tome previše govori. Uprkos Putinovim pretnjama, nema konkretnih naznaka da Rusija premešta nuklearno oružje, što bi označavalo da se sprema za njegovo korištenje.

    “Naša doktrina počiva na temeljnim interesima nacije”, izjavio je Makron.

    Makron je rekao da Putin mora da se vrati, kako bi razgovarali o miru u Ukrajini I da misli da će Kijev morati da pregovara s njim u nekom trenutku.

    “Putin mora da zaustavi ovaj rat, da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine i vrati se za sto, kako bi razgovarali”, zaključio je Makron.

  • “Zapad hoće da otvori drugi front “

    “Zapad hoće da otvori drugi front “

    Zapad pokušava da otvori drugi front kako bi odvukao resurse Rusije, prenosi Belta reči šefa beloruskog KGB, general-potpukovnika Ivana Tertelja.

    “Tertelj je naglasio: Zapad preduzima pokušaje da se otvori drugi front u bilo kom pravcu kako bi se odvukli resursi Rusije na rešavanje na usputnih zadataka. Zbog toga predviđamo pogoršanje situacije u regionu”, prenosi Belta. Kako je naveo, u takvim uslovima protivnik koristi različite instrumente, tradicionalno je to opozicija, dodao je on.

    “To su ljudi koji su bežali u inostranstvo nakon što 2020. U Bjelorusiji nisu dovršili posao. Mi konkretno znamo ko ih drži i zbog čega. Zato je sada sve fokusirano na pripremu intervencije protiv Belorusije. Na teritoriji Ukrajine formiran je niz nelegalnih oružanih formacija”, rekao je on.

    Zapad nastoji da uništi ODKB

    Tertelj je upozorio i na ozbiljne mere Zapada kako bi se izazvao raspad ODKB.

    “Cilj je jednostavan – da mi promenimo naše geopolitičke prioritete i da se svrstamo među zemlje-satelite istočne Evrope. Zapad se usredsredio na to da ne dopusti mogućnost realizacije cilja uspostavljanja konkurencije na postsovjetskom prostoru. Zapravo, u toku je proces usmeren na raspad ODKB, preduzimaju se ozbiljne mere da ne postoji takva vrsta integracije kao što je Evroazijska ekonomska zajednica”, rekao je šef KGB.

  • Preketnica?

    Preketnica?

    Vršilac dužnosti guvernera DNR Denis Pušilin rekao je da, prema njegovom mišljenju, dolazi prekretnica u oslobađanju teritorije republike.

    “Sada dolazi prekretnica, po mom dubokom uverenju, jer se sada koristi sve više i više snaga, uključujući i mobilisane, koje se još uvek koordiniraju”, rekao je on, prenosi TASS.

    To im, kako je primetio Pušilin, omogućava preciznije planiranje narednih operacija za oslobađanje naših naselja.

    “Zapad Ukrajinu snabdeva zastarelim oružjem”
    Pušilin je u emisiji TV kanala Rusija 24 rekao da republika povećava broj sistema PVO.

    “Vredi napomenuti da zapadne zemlje snabdevaju Ukrajinu zastarelom municijom i oružjem. Ali, ipak, zbog njegove ogromne količine, prinuđeni smo da obnavljamo i elemente PVO. Sada povećavamo broj protivvazdušnih sistema”, citiraju ga RIA Novosti.

    On je naglasio da se vlasti DNR rukovode potrebom da se što više suprotstave ukrajinskom granatiranju iz artiljerije kalibra 155 mm.

  • “Za razliku od Rusije, nama neće nestati oružja”

    “Za razliku od Rusije, nama neće nestati oružja”

    Britanski ministar odbrane Ben Volas kaže da ne postoji rizik da zapadni saveznici ostanu bez oružja za podršku Ukrajini.

    Volas je rekao novinarima da “za razliku od Rusije, koja se već izolovala”, Zapad može “prenameniti ili stvoriti novi lanac snabdevanja”.

    “To je ono što sada radimo”, dodao je Volas.

    Na pitanje kako će NATO odgovoriti na moguću rusku upotrebu nuklearnog oružja, Volas je rekao da ne želi da spekuliše, dodajući da se članovi odbrambenog saveza redovno sastaju kako bi osigurali spremnost “za sve moguće situacije”.

  • Ukrajina i zapadni Balkan ključ za bezbjednost Evrope

    Ukrajina i zapadni Balkan ključ za bezbjednost Evrope

    Ministri zemalja članica NATOa i članovi Kontakt grupe za Ukrajinu zaključili su da su Ukrajina i zapadni Balkan ključni regioni za bezbjednost Evrope.

    Danas, drugog dana sastanka, na kojem su razgovarali ministri odbrane NATOa, zaključeno je da je potrebno nastaviti s pružanjem pomoći Ukrajini, a riječi je bilo i o bezbjednosnoj situaciji na zapadnom Balkanu.

    Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATOa, rekao je da će poseban akcent biti na zaštiti kritične infrastrukture u Evropi. Stoltenberg je pozdravio glasanje u Generalnoj skupštini UN i dodao da rezultat glasanja pokazuje da je Rusija sve više izolovana. Što se tiče eventualne upotrebe nuklearnog oružja, on je rekao da bi to bilo opasno jačanje eskalacije i dodao da se nuklearni rat ne može dobiti.

    Što se tiče zapadnog Balkana, Stoltenberg je rekao da su sa Žozefom Borelom, visokim predstavnikom EU za bezbjednost i spoljnu politiku, razgovarali o produbljavanju saradnje EU i NATOa te dodao da NATO energično radi na produženju misije EUFOR Althea.

    Rekao je da je BiH zemlja na putu ka članstvu u NATO, što Alijansa podržava, ali da odluku o tome mora donijeti BiH.

    “Ako zemlja želi da ostane neutralna, mi to podržavamo, a ako želi članstvo, postoji put kako se to postiže”, rekao je Stoltenberg.

    Ministri zemalja članica NATOa su, inače, prvog dana imali sastanak u okviru Kontakt grupe za vojnu podršku Ukrajini na kojem učestvuje 50 zemalja, među kojima je i BiH, koju je predstavljao Sifet Podžić, ministar odbrane BiH. Sastanku je prisustvovao i Aleksij Reznikov, ukrajinski ministar odbrane.

    Lojd Ostin, američki sekretar odbrane, zahvalio je svim zemljama koje su pružile podršku Ukrajini i izrazio zadovoljstvo onim što je do sada urađeno.

    Borel je rekao da će sa NATO zemljama, osim o Ukrajini, kojoj će EU pružiti značajnu pomoć, razgovarati i o EU vojnim misijama u BiH i na Kosovu.

    “U BiH imamo misiju Althea, gdje radimo zajedno sa NATOom. I naša misija na Kosovu EULEX takođe radi zajedno sa NATOom. Na zapadnom Balkanu NATO i EU moraju tijesno sarađivati, kako bi osigurali stabilnost regije”, rekao je Borel.

    Na nezvaničnim brifinzima za predstavnike medija NATO zvaničnici su ocijenili da se ukrajinska ofanziva na terenu uspješno nastavlja i da ruski udari po ukrajinskim gradovima predstavljaju nemoć Moskve da preokrene situaciju na terenu. Oni ističu da ruska vojna industrija sve teže može da nađe opremu i komponente za svoje precizno naoružanje i da se to može pripisati djelovanju sankcija. NATO zvaničnici su takođe govorili o opasnosti od izbijanja nuklearnog rata. Izrazili su nadu da se taj scenario može izbjeći, jer bi on predstavljao katastrofu za cijeli svijet.

    Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, kaže da je očigledno Ukrajina tema koja dominira ministarskim sastankom, šta je posebno aktuelnizirano nedavnim ruskim napadima po ukrajinskim ciljevima u dubokoj pozadini.

    “Zato je na ministarskom sastanku tema koja je dobila primat kako organizovati ukrajinsku protivvazdušnu odbranu. Zato su i Stoltenberg i Ostin i svi funkcioneri u prvom redu govorili o sistemima protivvazdušne odbrane”, rekao je Radić.

  • Erdogan: Uprkos preprekama Turska ima za cilj zaustaviti krvoproliće u Ukrajini

    Erdogan: Uprkos preprekama Turska ima za cilj zaustaviti krvoproliće u Ukrajini

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan rekao je tokom svog obraćanja na regionalnom samitu u Kazahstanu da je njegova država spremna pomoći kako bi se zaustavilo krvoproliće u Ukrajini.

    “Naš cilj je da nastavimo postignuti neki pomak uprkos poteškoćama na terenu i zaustavimo krvoproliće što je prije moguće”, rekao je Erdogan tokom samita Konferencije o interakciji i mjerama za izgradnju povjerenja u Aziji (CICA) u Kazahstanu.
    Erdogan je također rekao da je cijeli svijet vidio i cijenio intenzivne napore Turske s UN-a i zaraćenim stranama na suzbijanju negativnih posljedica sukoba.

    On je naglasio da su sporazum o žitu iz Istanbula postignut u julu i razmjena zarobljenika između Rusije i Ukrajine u septembru “opipljiva dostignuća” u tom pravcu.

    Kasnije tokom dana, u planu je i sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i Erdogana, a sve kako bi se razgovaralo o nedavnim dešavanjima i ratu koji je u toku.


    Rusija vjeruje da će Erdogan “zvanično” ponuditi posredovanje između Moskve i Kijeva tokom mirovnih pregovora.

    “Turci nude svoje posredovanje. Ako dođe do bilo kakvih razgovora, onda će najvjerovatnije biti na njihovoj teritoriji: Istanbulu ili Ankari”, rekao je novinarima u Moskvi savjetnik za spoljnu politiku Kremlja Jurij Ušakov.

    “Erdogan će vjerovatno nešto zvanično predložiti” tokom razgovora s Putinom u Astani u četvrtak, dodao je Ushakov.

    Ujedno, tokom svog govora na samitu, Erdogan je rekao kako se “pravedan pravedan mir može postići diplomatijom, da neće biti pobjednika u ratu i gubitnika u pravednom miru”.

  • Ukrajinci uzvraćaju: Gađali ruski grad

    Ukrajinci uzvraćaju: Gađali ruski grad

    Stambeni blok u jednom ruskom gradu pogođen je u ukrajinskoj artiljeriskoj paljbi, javljaju ruski mediji.

    To je potvrdio gradonačelnik Belgoroda Anton Ivanov.

    “I danas je proglašena vazdušna opasnost”, napisao je on na Telegram kanalu.Podsećanja radi, u poslednjih nekoliko dana pojačani su raketni napadi ruske vojske na vojne i infrastrukturalne ciljeve u Ukrajini.

  • Ambasada Ukrajine: “Zahvalni smo Srbiji”

    Ambasada Ukrajine u Beogradu zahvalila je Srbiji na podršci rezoluciji Generalne skupštine UN kojom se osuđuje održavanje referenduma o pridruživanju Rusiji.

    “Zahvalni smo Republici Srbiji što je podržala rezoluciju Generalne skupštine UN ‘Teritorijalni integritet Ukrajine: zaštita principa Povelje UN'”, navela je ukrajinska ambasada na Tviteru.

    Za usvajanje te rezolicije glasale su 143 zemlje članice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija od ukupno 193 članica, među kojima je i Srbija.

  • Odlulka OPEK Plus mogla bi globalnu ekonomiju poslati u recesiju

    Odlulka OPEK Plus mogla bi globalnu ekonomiju poslati u recesiju

    Odluka Organizacije proizvođača i izvoznika nafte i njihovih saveznika /OPEK plus/ da se smanji nivo dnevne proizvodnje dovela je do rasta cijena i mogla bi da globalno ekonomiju odvede u recesiju, saopšteno je danas iz Međunarodne agencije za energiju /IEA/.
    “Pogoršanje stanja u privredi i povećanje cijena izazvano je planom OPEK plusa da smanji dnevnu proizvodnju i utiče na potražnju za naftom. Usljed pritiska zbog rasta inflacije i kamatnih stopa počajačanje dnevne proizvodnje nafte može biti prekretnica za globalnu ekonomiju koja je već na ivici recesije”, navodi se u saopštenju IEA.

    Prema ocijeni IEA, aktuelan gubitak isporuke nafte biće oko milion barela nafte dnevno, a ne dva miliona koliko je objavio OPEK plus.

    Američki predsjednik DŽozef Bajden najavio je “posljedice” po odnose SAD i Saudijske Arabije poslije odluke grupe OPEK plus da umanji proizvodnju naFte.

    Detalji za sada nisu poznati.