Kategorija: Svijet

  • “Ovo prkosno ponašanje neće ostati bez odgovora”

    “Ovo prkosno ponašanje neće ostati bez odgovora”

    Vašington nije dao dozvolu za specijalni let ruskog državnog aviona u SAD, izjavila je danas portparolka ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    “Vašington se još jednom istakao u neprijateljstvu protiv naše zemlje i nije dao dozvolu za poseban let kojim je trebalo da se vrate kući službenici ruskih diplomatskih misija u SAD i članovi njihovih porodica”, navodi se u saopštenju Zaharove i poručuje da odbijanje Vašingtona neće ostati bez odgovora.

    “Ovo prkosno ponašanje američkih vlasti neće ostati bez odgovora. Kao što smo ranije upozoravali, ako i jednom ruskom specijalnom letu bude odbijena dozvola za ulazak u SAD neminovno će uslediti kontramere, uključujući i asimetrične”, navodi se u saopštenju ministarstva spoljnih poslova Rusije.

  • EU se privremeno vraća uglju

    EU se privremeno vraća uglju

    Evropska unija će se privremeno vratiti na ugalj kako bi se izborila sa smanjenim dotokom ruskog gasa, izjavila je danas Elina Bardram, vršilac dužnosti direktora za međunarodne poslove i klimatske finansije u Evropskoj komisiji.

    Prema njenim riječima, Evropa će se privremeno okrenuti fosilnim gorivima kao alternativi za ruski gas u svjetlu, kako kaže, posljednjih aktivnosti vlasti ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali ovaj potez neće poremetiti dugoročne evropske ciljeve vezane za klimatske promjene, prenosi Rojters.

    Evropski lideri su crvenom olovkom zaokružili Rusiju jer je dotok gasa u Evropu gasovodom Sjeverni tok 1 smanjen na samo 40 odsto kapaciteta, što je produbilo energetsku krizu nakon pokretanja ruske vojne operacije u Ukrajinu zbog koje je Evropska unija uvela oštre sankcije Moskvi.

    “Nezakonita invazija Rusije na Ukrajinu dovela je do vanredne situacije u EU. Zbog bezobraznih poteza Putinove administracije, u smislu da je Gasprom vrlo naglo spustio protok gasa, pripremamo neke veoma važne mjere, ali su sve one privremene”, rekla je Bardram na Afričkom energetskom forumu u Briselu, misleći na upotrebu uglja.

    Zemlje EU su pripremile niz mjera kako bi izdržale krizu snabdijevanja energijom i kako bi se uhvatile u koštac s problemom nestašica energije tokom zime i rastom inflacije.

    Ukazujući na ozbiljnost problema, njemački ministar finansija Kristijan Lindner je izjavio u utorak uveče da postoji opasnost od ozbiljne ekonomske krize i podvukao potrebu za alternativnim snabdijevanjem radi prevazilaženje deficita energije u naredne tri ili više godina.

  • Putin: Razmatra se međunarodna rezervna valuta BRIKS-a

    Putin: Razmatra se međunarodna rezervna valuta BRIKS-a

    U toku je razmatranje o kreiranju međunarodne rezervne valute zemalja članica BRIKS-a, saopštio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin u pozdravnom obraćanju učesnicima poslovnog foruma ekonomske asocijacije BRIKS, koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika.

    “Ramatra se pitanje stvaranja međunarodne rezervne valute na osnovu korpe valuta naših zemalja“, rekao je šef Ruske Federacije, izvještava Tas s.

    Putin je takođe naveo da je ruski sistem za razmenu finansijskih poruka, kao alternativa SWIFT-u, otvoren za povezivanje banaka iz zemalja članica BRIKS-a.

    “Zajedno sa našim partnerima iz BRIKS-a radimo na pouzdanim alternativnim mehanizmima za međunarodna plaćanja. Ruski sistem za razmenu finansijskih poruka je otvoren za povezivanje banaka iz naših pet zemalja”, kazao je on.

    Putin je dodao da ruski poslovni krugovi u koordinaciji sa poslovnim zajednicama iz zemalja BRIKS-a preduzimaju hitne korake na razvoju transportne infrastrukture, prilagođavanju logističkih ruta i stvaranju novih proizvodnih lanaca.

    “Želio bih da istaknem da se ruska strategija ne mijenja – jačajući naš ekonomski, tehnološki i naučni potencijal, spremni smo za otvorenu saradnju sa svim fer partnerima na principima uvažavanja interesa jedni drugih, bezuslovne supremacije međunarodnog prava i ravnopravnost zemalja i naroda“, poručio je Putin.

  • Švajcarska uvezla više od tri tone ruskog zlata

    Švajcarska uvezla više od tri tone ruskog zlata

    Švajcarska je uvezla u maju zlato iz Rusije prvi put od februara, izvestila je agencija “Blumberg”.

    Američka agencija dodaje da taj potez nagoveštava da stav zapadne industrije prema ruskim plemenitim metalima možda omekšava.

    Švajcarskoj je prošlog meseca isporučeno više od tri tone zlata iz najveće evropske države, navodi njujorška agencija pozivajući se na podatke švajcarske Federalne uprave carina.

    Ta kupovina predstavlja oko 2,0 posto od ukupnog majskog uvoza zlatnih poluga te zemlje. Švajcarska je ključni prerađivački centar u kojem se obrađuje dve trećine svetskog zlata.

    Nakon početka vojne operacije Moskve u Ukrajini i uvođenja međunarodnih sankcija, Londonska asocijacija za tržište plemenitih metala suspendovala je sve ruske kompanije za preradu zlata i srebra sa svoje liste odobrenih dobavljača, prenosi Raša tudej.

    U industriji na Zapadu taj potez je shvaćen kao de facto zabrana, zbog čega većina tamošnjih rafinerija odbija da prihvati nove količine zlata iz Rusije

    Ovaj plemeniti metal je označen kao moguća nova meta sankcija EU prema Moskvi.

    Prema jučerašnjem izveštaju Rojtersa, lideri EU nameravaju da nastave sa pritiskom na Rusiju na samitu ove nedelje.

    Za sada ostaje nepoznanica da li će Švajcarska, koja nije deo EU, ispoštovati moguću zabranu uvoza ruskog zlata.

  • Zelenski: Sve članice EU će podržati davanje kandidatskog statusa Ukrajini

    Zelenski: Sve članice EU će podržati davanje kandidatskog statusa Ukrajini

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izrazio je uvjerenje da će sve članice EU podržati dodjeljivanje kandidatskog statusa njegovoj zemlji na samitu kasnije ove sedmice.

    On je u virtuelnom obraćanju studentima Mankove škole za globalne poslove i javnu politiku u Torontu rekao da je podrška članica EU za Ukrajinu kao “kretanje ka svjetlu iz tame”.

    “Vjerujem da će svih 27 zemalja EU podržati naš kandidatski status”, izjavio je Zelenski.

  • Putin: Zbog poteza Zapada globalni ekonomski problemi postaće hronični

    Putin: Zbog poteza Zapada globalni ekonomski problemi postaće hronični

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da će zbog poteza Zapada globalni ekonomski problemi postati hronični.
    U pozdravnom govoru na poslovnoj konferenciji zemalja BRIKS-a, on je rekao da se “pojačavaju mehanizmi vršenja pritiska na konkurenciju uvođenjem novih politički motivisanih sankcija iznova i iznova” prenosi agencija Tass.

    “Na djelu je namjerno raskidanje odnosa saradnje, prekidaju se transportni i logistički lanci. Sve je to suprotno zdravom razumu i elementarnoj ekonomskoj logici, šteti interesima preduzeća u globalnim razmjerama i ima negativan uticaj na blagostanje stanovništva, u suštini, svih zemalja”, naveo je Putin.

    Ruski lider je ocijenio da će kao rezultat svega toga, problemi u globalnoj ekonomiji postati hronični, nabrajajući u tom kontekstu smanjenje poslovne aktivnosti, rast nezaposlenosti, manjak sirovina i komponenti, pogoršanje problema u obezbjeđivanju globalne prehrambene sugurnosti, rast cijene žitarica i drugih osnovnih poljoprivrednih proizvoda.

    “Preduzetnici u našim zemljama (BRIKS) moraće da razvijaju poslovanje u otežanim uslovima pošto zapadni partneri zanemaruju osnovne principe tržišne ekonomije, slobodne trgovine, nepovredivosti privatne svojine, vode suštinski neodgovoran makroekonomski kurs, uključujući pokretanje štamparija novca, nekontrolisanu emisiju i gomilanje neobezbijeđenih dugova”, rekao je Putin.

    Prema njegovim riječima, ruska makroekonomska politika pokazuje djelotvornost u uslovima pritiska spoljnih sankcija.

    “Naša makroekonomska politika se zapravo pokazala djelotvornom. Uspejli smo da zaštitimo ruski finansijski sistem i da krenemo sa stabilizovanjem situacije u industriji pružajući ciljanu socijalnu podršku građanima”, rekao je ruski predsjednik.

  • Šolc ohrabruje partnere u istočnoj Evropi

    Šolc ohrabruje partnere u istočnoj Evropi

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da se partneri u NATO u istočnoj Evropi mogu osloniti na Njemačku, jer ponovo oprema svoju vojsku tako da može da brani saveznike kao i sebe od svih budućih napada.
    “U najvećoj evropskoj bezbjednosnoj krizi decenijama, Njemačka – najveća ekonomija EU i najmnogoljudnija zemlja preuzima veoma posebnu odgovornost”, poručio je Šolc u Parlamentu, prenosi agencija Rojters.

    Kako je dodao njemački kancelar, Njemačka preuzima posebnu odgovornost, ne samo zbog sopstvene bezbjednosti, već i zbog bezbjednosti svojih saveznika.

  • Hodorovski: Naftne sankcije više štete EU nego Rusiji

    Hodorovski: Naftne sankcije više štete EU nego Rusiji

    Mihail Hodorovski, prvi čovek nekadašnjeg ruskog naftnog giganta, kompanije Jukos, koji je protivnik režima ruskog predsednika Vladimira Putina, izjavio je da naftne sankcije Rusiji više štete samoj EU, nego zemlji kojoj su namenjene.

    Bivši najbogatiji čovek Rusije istakao je da je EU ili trebalo da obezbedi alternativno snabdevanje pre nego što je uvela embargo ili da razmotri sasvim drugi pristup, kao što je uvođenje carina na ruske energente, a ne uvođenje potpune zabrane, te da bi, da je tako postupila, “Evropa Ukrajini mogla da kupi više oružja“, navodi evropski portal Politiko.

    “U ovom trenutku energetske sankcije štete Evropi, a ne Rusiji. To je bilo i ostalo moje gledište. Šta zaboga, radite“, izjavio je Hodorovski u Briselu na dvodnevnim sastancima sa zvaničnicima EU i drugima, koje je organizovao istraživački centar GLOBSEC sa sedištem u Bratislavi, prenosi Politiko.

    Hodorkovski je proveo 10 godina u zatvoru pod optužbom da je izbegavao plaćanje poreza, a potom je vodio kampanju za promovisanje demokratije i ljudskih prava u Rusiji kroz svoju organizaciju Otvorena Rusija, navodi Politiko.

  • Glavni zapovjednik Oružanih snaga Finske tvrdi da je država spremna za borbu sa Rusijom

    Glavni zapovjednik Oružanih snaga Finske tvrdi da je država spremna za borbu sa Rusijom

    Finska je nedavno aplicirala za članstvo u NATO savezu, a glavni zapovjednik Oružanih snaga te države, kazao je kako bi Rusima bilo skoro nemoguće slomiti otpor Finaca.

    “Finska se desetljećima sprema za potencijalni ruski napad i pružit će snažan otpor ukoliko se on dogodi”, rekao je general Timo Kvinen, zapovjednik Oružanih snaga Finske.

    Ova skandinavska država izgradila je značajan arsenal naoružanja, ali pored toga ključan faktor je činjenica da bi Finci u slučaju napada Rusije, bili motivirani za borbu.

    “Najvažnija linija odbrane je ona između ušiju, što rat u Ukrajini u ovom trenutku dokazuje”, kazao je Kvinen.

    Finska je dva puta tokom 1940-tih ratovala protiv svog istočnog susjeda sa kojim dijeli 1.300 kilometara granice.

    Nekada nesvrstana zemlja, Finska je nedavno aplicirala za članstvo u NATO savezu, zbog zabrinutosti da bi Rusija mogla izvršiti invaziju na nju kao što je to učinila sa Ukrajinom.

    Od Drugog svjetskog rata, Finska održava visok nivo vojne spremnosti.

    “Mi smo sistematski razvijali svoju vojnu odbranu baš za ovaj tip ratovanja koji se trenutno odvija u Ukrajini, sa ogromnom upotrebom vatrene moći, oklopnih i zračnih snaga”, kazao je finski general.

    Istakao je da je Ukrajina za Rusiju “težak zalogaj”, te da bi to bio slučaj i sa Finskom.

    Za vrijeme dva rata, 100.000 Finaca poginulo je u borbi protiv Sovjetskog saveza, a Finska je izgubila i desetinu svoje teritorije.

    Država ima 5,5 miliona stanovnika, od čega 280.000 vojnika i 870.000 obučenih rezervista, te nikada nije ukinula služenje vojnog roka za muškarce.

    Finska planira nabaviti 2.000 dronova, nastaviti razvijati vlastitu protuvazdušnu opremu, a trenutno gradi barijere na granici sa Rusijom.

    Ministarstvo odbrane Finske u maju je sprovelo anketu na temu spremnosti stanovnika da učestvuju u nacionalnoj odbrani države ukoliko bi ona bila napadnuta, na kojoj je 82 posto ispitanika potvrdilo da bi se u slučaju agresije pridružili odbrani.

  • Šolc nije ni spomenuo BiH, ali je rekao da Njemačka stoji uz zapadni Balkan

    Šolc nije ni spomenuo BiH, ali je rekao da Njemačka stoji uz zapadni Balkan

    Njemačka očekuje da će Bugarska na sutrašnjem samitu EU i zapadnog Balkana donijeti ispravnu odluku i omogućiti da Sjeverna Makedonija i Albanija započnu pregovore s EU, rekao je Olaf Šolc, njemački kancelar u govoru u Bundestagu.

    U svom govoru, Šolc nije spomenuo BiH i Srbiju, već je dio govora o proširenju fokusirao na Sjevernu Makedoniju, za koju je rekao da je promijenila ime, riješila istorijski spor s Grčkom, a Bugarska je i dalje blokira koristeći sporove iz istorije za odluke koje donosi.

    Rekao je da su zemlje zapadnog Balkana prije gotovo 20 godina dobile obećanje da će postati članice EU, a do danas se to nije desilo, zbog čega, kako je istakao, razumije razočaranje u tim zemljama u EU.

    “Zato mora biti jasno rečeno da želimo zapadni Balkan u EU. To će biti poruka sutra na sastanku s liderima zapadnog Balkana”, rekao je Šolc.

    On je dodao da predstojeći samit evropskih lidera neće biti lak, ali da Njemačka želi da poruči da je na strani zemalja zapadnog Balkana.

    Ponovio je da Njemačka podržava kandidaturu Ukrajine i Moldavije u EU, i da se nada da će i Gruzija uskoro krenuti tim putem.