VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • EU odobrila Ukrajini i Moldaviji status kandidata za članstvo

    EU odobrila Ukrajini i Moldaviji status kandidata za članstvo

    Lideri EU 27 na samitu u Briselu nakon višečasovne debate odlučili su da podrže preporuke Evropske komisije za dodjeljivanje kandidatskog satatusa Ukrajini i Moldaviji, objavio je predsjednik Evropskog savjeta, Šarl Mišel na Twitteru.

    “U pitanju je istorijski trenutak. Ovo je ključni kora na vašem putu ka EU. Čestitam Volodomiru Zelenskom i Maii Sandu kao i narodu Ukrajine i Moldavije. Imamo zajedničku budućnost”, poručio je Mišel.

    Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Laje takođe je čestala liderima Ukrajine, Moldavije, ali i Gruzije koja je dobila evrospsku perspektivu.

    “Vaše zemlje su dio evrospke porodice, a današnja odluka lidera to potvrđuje”, poručila je Lajen na Twitteru.

  • “Bitka za dva ključna grada se bliži užasnom kraju”

    “Bitka za dva ključna grada se bliži užasnom kraju”

    Bitka za dva ključna grada na istoku Ukrajine, Severodonjeck i Lisičansk, “bliži se užasnom kraju”, rekao je Oleksij Arestovič, savetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog. Rusi, naime, već nedeljama žestokim napadima pokušavaju osvojiti Severodonjeck i Lisičanska, poslednja dva preostala grada pod kontrolom Ukrajine u regiji Lugansk. Borbe su se pretvorile u krvavi rat iscrpljivanjem, pri čemu obe strane imaju teške gubitke. No, ruske snage su u poslednje dve nedelje ostvarile značajan napredak. “Bitka ulazi u neku vrstu užasne završnice”, rekao je Arestovič u intervjuu.

    Serhij Hajdaj, ukrajinski guverner Luganska, jutros je rekao da su “ruske snage uspešno napreduju”, dodavši kako su Rusi osvojili Loskutivku, naselje južno od Lisičanska, te prete da će potpuno opkoliti ukrajinske branitelje, zbog čega će morati da se povuku. Što se tiče Severodonjecka, veruje se da ruske snage kontrolišu gotovo ceo grad. Jedini izuzetak je hemijska fabrika Azot, u kojoj se skrivaju stotine civila i ukrajinskih branitelja.

  • Borelj: Kalinjingrad nije pod blokadom

    Borelj: Kalinjingrad nije pod blokadom

    Evropska unija ne želi da blokira saobraćaj između Rusije i Kalinjingradske oblasti, izjavio je vrhovni komesar Evropske unije za inostrane poslove i politiku bezbednosti Žozep Borelj, a prenosi list “Open”. “Situacija s Kalinjingradom nije blokada”, tvrdi diplomata, ali dodaje da EU, istovremeno, želi da mere kontrole spreče bilo kakav pokušaj zaobilaženja sankcija, bez ometanja komercijalngo saobraćaja.

  • Evropski lideri za integrisanje zapadnog Balkana u EU

    Evropski lideri za integrisanje zapadnog Balkana u EU

    Evropski lideri izrazili su nedvosmislenu podršku integrisanju zapadnog Balkana u EU i iskorištavanju podstreka koji su stvorila geopolitička dešavanja za preduzimanje novih koraka u saradnji na evropskom kontinentu, navodi se u saopštenju o rezultatima današnjeg sastanka lidera EU i zapadnog Balkana objavljenom na internet stranici Evropskog savjeta.

    Usaopštenju nakon razgovora lidera EU i regiona, pred sastanak Evropskog savjeta, navodi se da su razgovori nadogradili postojeće bliske odnose EU i zapadnog Balkana, te da su lideri razgovarali o napretku na putu evrointegracije i izazovima koji proizilaze iz specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini.

    – Ovo je važan trenutak jer postoji veoma snažna politička volja da se ponovo doda energija procesu sa zapadnim Balkanom, da se pošalje vrlo jasna i snažna poruka – izjavio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

    Sastanak je pružio i priliku da se provjeri napredak u ključnim ulaganjima u okviru Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan, da se razgovara o geostrateškim pitanjima i istraže načini za jačanje kontakata među ljudima, te da se unaprijedi poštovanje evropskih vrijednosti i zajedničke spoljne i bezbjednosne politike.

    Među ciljevima sastanka bilo je da se istraže inovativni načini za ubrzavanje pregovora o pristupanju, podstaknu reforme i ostvari napredak u postepenoj integraciji između EU i regiona, te da se prepravi metodologija Unije za proširenje.

    Sastanak je dao i mogućnost da lideri prodube dalju saradnju u svjetlu rata u Ukrajini. Konkretno, lideri su predstavili ključne postupke sa ciljem unapređenja otpornosti partnera sa zapadnog Balkana na hibridne prijetnje, kao što su kibernetičke prijetnje i dezinformisanje, te da se zemlje regiona zaštite od meteža na energetskom i tržištu hrane.

    U saopštenju se ističe da su se lideri EU i zapadnog Balkana osvrnuli na važna ulaganja u okviru Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan, koji omogućuje ključno finansiranje regiona za suočavanje sa geostrateškim izazovima, konkretno u smislu poboljšane povezanosti i energetske bezbjednosti, ali i u smislu unapređenja ulaganja u privatni sektor radi podrške ekološkoj i digitalnoj transformaciji Evrope.

    Sastanak je bio prilika i da se unaprijedi djelovanje sa ciljem stvaranja mogućnosti za mlade i suočavanje sa “odlivom mozgova” u regionu, te da se lideri osvrnu na pitanja pomirenja i dobrih susjedskih odnosa.

    Prema tekstu saopštenja, cilj je da se ojača osjećaj pripadnosti istoj zajednici među građanima EU i zapadnog Balkana.

    Lideri su razmijenili mišljenje o spoljnoj politici i poštovanju zajedničke spoljne i bezbjednosne politike, a razgovaralo se o načinima ograničavanja uticaja Rusije u regionu i o borbi protiv onoga što je u saopštenju opisano kao “ruska propaganda i dezinformisanje”.

  • Putin se obratio na samitu BRIKS

    Putin se obratio na samitu BRIKS

    Članice BRIKS-a (Brazil, Rusija, Kina i Južnoafrička Republika) produbljavaju saradnju na cijelom planu i programu, a autoritet bloka raste iz godine u godinu, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin na samitu BRIKS-a održanom u formatu video-konferencije.

    “Zemlje našeg bloka produbljuju saradnju na nizu pitanja globalne i regionalne agende. Autoritet i uticaj BRIKS-a na globalnoj sceni konstantno rastu iz godine u godinu”, rekao je Putin.

    On je istakao da se radi o objektivnom procesu, jer pet zemalja imaju zaista ogroman ekonomski, naučni, tehnološki i ljudski potencijal.

    Prema njegovim riječima, zemlje mogu efikasno da rade zajedno kako bi osigurale međunarodnu stabilnost i bezbjednost, održivi rast i napredak, kao i dobrobit svojih naroda.

    Putin je naveo da Moskva smatra da je relevantna tema današnjeg sastanka pod nazivom “Podstičite visokokvalitetno partnerstvo BRIKS-a, uvedite novu eru za globalni razvoj”.

    Ruski predsjednik skrenuo je pažnju na to da kompleksnost transnacionalne prirode izazova i prijetnji sa kojima se suočava međunarodna zajednica zahtijeva traženje kolektivnih odgovora sa aktivnim učešćem bloka, javio je TASS.

    “Govorili smo u više navrata da samo zajedno možemo riješiti takve probleme kao što su rješavanje sukoba, borba protiv terorizma, organizovanog kriminala, uključujući kriminalnu upotrebu novih tehnologija, te borba protiv klimatskih promjena i širenja opasnih zaraza”, naglasio je Putin.

    Putin je zahvalio predsjedniku Kine Si Đinpingu i drugim kineskim kolegama na aktivnom radu ove godine sa ciljem unapređenja strateškog partnerstva BRIKS-a.

    Dvodnevni 14. samit zemalja BRIKS-a, pod predsjedavanjem Kine, počeo je danas sa radom u formatu video-konferencije.

  • Borelj: Danas nije dobar dan za zapadni Balkan

    Borelj: Danas nije dobar dan za zapadni Balkan

    Danas bi trebali krenuti u pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom i ne mogu sakriti svoje razočarenje.

    Ono je, pretpostavljam, i razočaranje mnogih ljudi. Trebali bismo ovo pokrenuti. Ali još ima nade, ne znam šta bugarski parlament može učiniti u narednim satima. Ali stvari ne idu dobro i trebamo pokušati to popraviti – poručio je visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj.

    Dijalog Srbije i Kosova
    Obraćajući se novinarima pred početak sjednice Evropskog savjeta s liderima šest balkanskih država on je istakao i da”“ovo još jednom pokazuje da je jednoglasnost veliki problem za donošenje odluka”.

    • Dakle, moramo razmišljati kako donosimo odluke u Evropskoj uniji, jer ne možemo nastaviti s blokadom jedne zemlje mjesecima i mjesecima. Ali, imam i dobre vijesti.

    Dobili smo dogovor u dijalogu Kosova i Srbije kako bismo energetsku stranu problema sproveli u djelo, što je važan korak naprijed.

    Nastavićemo raditi na dijalogu, a možda ćemo do kraja mjeseca moći održati sastanak na visokom nivou i time napraviti još jedan korak – rekao je Borelj.

    Ukrajina i Moldavija će dobiti kandidatski status
    Ipak, istakao je da pred EU stoji zadatak više i dinamičnije aktivnosti i brže integracije “ljudi sa zapadnog Balkana u naš rad”.

    • To ću učiniti u Savjetu za vanjske poslove, pozivajući ih da dođu i učestvuju u našim raspravama. U drugim sektorskim politikama oni mogu učiniti istu stvar – najavio je.

    Visoki predstavnik EU svoje je obraćanje zaključio pesimistički:

    • Moramo nastaviti raditi i održavati plamen evropske perspektive živim. Ali danas nije dobar dan.
  • Usvojena rezolucija za dodjelu statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji

    Usvojena rezolucija za dodjelu statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji

    Članovi Evropskog parlamenta usvojili su danas većinom glasova rezoluciju da se Ukrajini i Moldaviji bez odgađanja dodijeli kandidatski status.

    Rezoluciju je podržalo 529 poslanika, 45 je bilo protiv, a 14 suzdržano.

    U tekstu rezolucije navodi se da je parlament pozvao “lidere zemalja i vlada koji će se danas i sutra sastati u okviru Evropskog savjeta da bez odgađanja dodijele kandidatski status Ukrajini i Moldaviji”.

    Parlament je pozvao na sličnu odluku kada se radi o Gruziji, ali tek nakon što vlasti te zemlje “ispune navedene prioritete u mišljenju Evropske komisije”.

    Evropska komisija predložila je prošle sedmice da Ukrajina i Moldavija dobiju status kandidata ukoliko ispune niz preduslova prije početka pregovora o integraciji. Gruzija tada nije navedena među predloženim državama.

  • Njemačka, Francuska i Holandija protiv kandidatskog statusa BiH

    Njemačka, Francuska i Holandija protiv kandidatskog statusa BiH

    Bosna i Hercegovina ništa nije uradila u proteklom periodu da se približi Evropskoj uniji – sve je glasnija poruka iz Brisela.

    Kako N1 saznaje iz diplomatskih krugova u Briselu, uprkos inicijativi Slovenije koju su podržale i Mađarska, Hrvatska i Poljska, protiv dodjele kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini su Francuska, Njemačka i Holandija.

    U Briselu je danas počeo dvodnevni samit EU – Zapadni Balkan, a u fokusu je dodjela statusa kandidata Ukrajini, Moldaviji i Gruziji, kao i planovi za stvaranje Evropske političke zajednice.

    Kako N1 saznaje uprkos inicijativi Slovenije da se Bosni i Hercegovini bez odlaganja dodijeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, uz realizaciju Briselskog sporazuma, to se vjerovatno neće dogoditi, iako ima i onih koji navode da i Ukrajina dobija status kandidata bez bilo kakvih uslova.

    Iz diplomatskih krugova N1 saznaje da su neke od “velikih” članica Evropske unije generalno protiv proširenja.

    Podsjetimo, iz nekih diplomatskih krugova došle su i informacije da bi BiH mogla dobiti uslovni kandidatski status ukoliko bi se usvojili propisi iz Briselsko sporazuma, a to su izmjene Zakona o VSTV, Zakona o javnim nabavkama, Zakon o sudovima i Zakon o sukobu interesa.

    Komesar za proširenje EU Oliver Varhelji nedavno je poručio da nema ublažavanja uslova za Bosnu i Hercegovinu kako bi dobila kandidatski status i da se mora ispuniti svih 14 prioriteta za članstvo u Uniji.

  • Mišel: Zapadni Balkan je prioritet EU

    Mišel: Zapadni Balkan je prioritet EU

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel istakao je danas, pred Samit EU, da se Unija nalazi pred odlučujućim trenutkom, geopolitički važnim, pošto će biti donesene odluke u korist stabilnosti i prosperiteta.

    Izrazio je uverenje da će na Samitu EU biti donesena odluka o statusu kandidata za Ukrajinu i Modlaviju, kao i jasna evropska perspektiva za te dvije zemlje i Gruziju.

    “Imamo važan sastanak sa liderima Zapadnog Balkana, i postoji želja da unesemo novu energiju u naš proces. Imamo trenutno problem u Bugarskoj i pokušavamo da stavimo prijedloge na sto da bi bili u mogućnosti da što prije otpočnemo pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. To nam je sada glavni prioritet i učinićemo sve da u tome napredujemo”, rekao je Mišel novinarima.

    Kazao je i da su svi napori koje je BiH preduzela na putu u EU imali pozitivne efekte na smanjenje tenzija i da će EU učiniti sve da institucije te zemlje budu funkcionalne.

    “Ovaj samit je od geopolitičkog značaja, jer ćemo donijeti odluke u korist stabilnosti i prosperiteta. Zapadni Balkan je prioritet za nas i angažovaćemo se da unesemo novu energiju u proces integracije“, naglasio je Miše

  • SZO procjenjuje proglašavanje vanredne situacije zbog majmunskih boginja

    SZO procjenjuje proglašavanje vanredne situacije zbog majmunskih boginja

    Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) sastaju se danas kako bi procijenili da li epidemiju majmunskih boginja treba proglasiti za vanrednu situaciju po javno zdravlje od međunarodnog značaja, kao što je to bio slučaj sa pandemijom kovid-19, prenosi Rojters.

    Ranije je proglašeno samo šest takvih vanrednih situacija: kovid-19 (2020), izbijanje ebole u Demokratskoj Republici Kongo (2019), virus zika (2016), poliomijelitis ili dečja paraliza (2014), epidemija ebole u Zapadnoj Africi (2014) i H1N1 virus ili svinjski grip koji je izazvao pandemiju (2009).

    Ako bi se to desilo, bilo bi moguće aktivirati mehanizme međunarodne saradnje čiji je cilj da se ograniči dalje širenje bolesti, a to bi istovremeno bio signal i pojedinačnim zemljama da budu u pripravnosti, odnosno da ojačaju kapacitete svojih zdravstvenih službi, navodi britanska agencija.

    SZO definiše vanrednu situaciju po javno zdravlje od međunarodnog značaja, kao “vanredni događaj za koji je utvrđeno da predstavlja rizik za javno zdravlje drugih država usljed međunarodnog širenja bolesti i da potencijalno zahtijeva koordinisan međunarodni odgovor”.

    Direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus izjavio je ranije da je jasno da postoji neobična situacija, jer se virus sada ponaša drugačije i da se majmunske boginje pojavljuju u sve većem broju država, zbog čega je potreban koordinisan odgovor.

    Ovo proglašenje u velikoj mjeri služi da skrene pažnju i ne otvara zvanično finansiranje ili nove mjere, iako može dati veću težinu savjetima SZO i akcijama koje preduzimaju zemlje.

    Stručni komitet daje preporuku, ali konačnu odluku o proglašenju vanredne situacije po javno zdravlje od međunarodnog značaja, donosi generalni direktor Tedros Adhanom Gebrejesus, navodi Rojters.