Kategorija: Region

  • Vučić o specijalnim izaslanicima: Mnogo babica kilavo dete

    Vučić o specijalnim izaslanicima: Mnogo babica kilavo dete

    Što je veća “poplava” specijalnih izaslanika za Zapadni Balkan, plašim se da je sve manje validnih i dobrih prijedloga za nas, poručio je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    “Valjda svi pokazuju preveliku brigu, a ponekad mi se čini – mnogo babica, kilava deca. Videćemo”, rekao je Vučić odgovarajući na pitanje da li ga zabrinjava “poplava” specijalnih predstavnika za Zapadni Balkan, a poslije spekulacija da bi i Francuska mogla da imenuje svog specijalnog izaslanika.

    Kako je rekao, važno je da se razgovara na domaćoj političkoj sceni u Srbiji, u parlamentu, čim se formira, sa predstavnicima vlade, kao i sa zemljama u okruženju, kako bi se vidjelo kakav naš stav treba da bude prema svemu.

    Kaže da treba razgovarati sa svima, da poštuje sve, ali Srbija, poručuje, ima svoju politiku, planove, program i tako će se postupati u budućnosti.

  • Predsjednik Srbije o Dijani Hrkalović i Nebojši Stefanoviću

    Predsjednik Srbije o Dijani Hrkalović i Nebojši Stefanoviću

    Nadležni organi su ustanovili da je prisluškivanja bilo. Čini mi se više od 1.600 ili 1.800 puta. Vjerujem da će nadležni organi utvrditi i sve ostalo, rekao je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na pitanje o nedavnom intervjuu bivše državne sekretarke MUP Dijane Hrkalović.

    Kontroverzna bivša državna sekretarka MUP je svog tadašnjeg pretpostavljenog, ministra policije Nebojšu Stefanovića, optužila da je prisluškivao predsjednika Aleksandra Vučića, namjestio slučaj “Jovanjica” i štitio Veljka Belivuka i njegov klan.

    Vučić je, upitan da prokomentariše, rekao da je na nadleđnim organima da utvrde sve.

    – Nadležni organi su ustanovili da je prisluškivanja bilo. Čini mi se više od 1.600 ili 1.800 puta. Vjerujem da će nadležni organi utvrditi i sve ostalo. Ni riječ više neću reći, jer znam kako bi pojedini mediji to prenijeli – kazao je Vučić.

    Stefanović najavio da će za 48 sati reagovati na optužbe Dijane Hrkalović

    Istakao je i da nema pravo da kaže šta misli.

    – Ne zamjerite mi koliko sam ostario ovih godina, jedino mi brzo i dobro radi mozak, pa bih rekao neki ciničan komentar – kazao je on.

    Dva puta je, kako kaže, gledao šta je rekla gospođa Hrkalović.

    – Dvaput sam gledao intervju, imao bih neka pitanja, ali neka ih postave nadležni organi. Biće ono što kaže tužilaštvo. To je njihov posao. Nisam ja tu da postavljam pitanje, već nadležni organi. Psihologijom se pomalo bavite i vidite da li je bila iskrena ili ne. Jedino je sigurno – da ja nisam njima učinio ništa nažao. O moralu da ne pričam… O tome da se prisluškuje šef države da ne pričam. Šta vam je poslije toga ostalo? Dvije, dvije i po godine ima da sam o tome pričao – istakao je Vučić.

    Naglasio je i da vjeruje u institucije Srbije.

    – Ne mogu ja time da se bavim, ja moram da se bavim Briselom, ugljom, mazutom. Vjerujem u institucije, vjerujem u državu Srbiju, to je važna poruka za građane – istakao je Vučić, prenosi Blic.

  • Vučić: Nikada neću izdati Republiku Srpsku

    Vučić: Nikada neću izdati Republiku Srpsku

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da će predstojeći samit lidera EU i čelnika država Zapadnog Balkana u Briselu biti najznaimljiviji i najznačajniji dan u posljednjih deset godina, jer će lideri zemalja u regionu moći da zaključe kakva će biti arhitektura Evrope i na osnovu toga da procijene svoje mjesto.
    Vučić nije mogao da odgovori da li će u četvrtak, 23. juna, ići u Brisel, jer mora da obavi konsultacije sa članovima Vlade, liderima zemalja članica inicijative “Otvoreni Balkan” i čelnicima država u okruženju.

    “Dobio sam zvaničan poziv da prisustvujem sjednici u Briselu, ali tek kada objavim sve konsultacije, onda ćemo donijeti odluku da li ćemo ići i koju poziciju ćemo tamo imati”, rekao je Vučić.

    Govoreći o odnosima Srbije i Republike Srpske, Vučić je istakao da Srpsku nikada neće izdati, niti iznevjeriti, kako to neki govore, niti će bilo kada uzvraćati jezikom mržnje na takve optužbe.

    “Svi u Srpskoj znaju da je Srbija posljednjih godina za Srpsku učinila više nego ikada i da ima svega nekoliko opština u kojima nemamo projekat iz Srbije. Mi ćemo uvijek biti uz narod u Republici Srpskoj!”, poručio je Vučić.

    Na pitanje kako komentarišu svojevrsnu poplavu specijalnih izaslanika za z6apadni Balkan, Vučić je odgovorio da se plaši da je, što je ta poplava veća, sve manje dobrih rješenja i prijedloga za region.

    “Puno babica, kilava djeca”. Tako mi se ponekad čini, ali vidjećemo. Veoma je važno da o svemu razgovaramo u parlamentu Srbije, sa članovima Vlade, ali sa zemljama u okruženju da vidimo šta možemo da uradimo”, rekao je Vučić.

    Komentarišući nastavak dijaloga Beograda i Prištine u Briselu, predsjednik Srbije naveo je da se nada da će nekakav prvi dogovor o konkretnim problemima biti postignut, ističući da bi to bilo značajno.

  • Fajon: Slovenija će danas predstaviti plan za dodjelu kandidatskog statusa BiH

    Fajon: Slovenija će danas predstaviti plan za dodjelu kandidatskog statusa BiH

    Ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon prisustvovat će danas u Luksemburgu sastanku šefova diplomatija država Evropske unije na kojem će se razgovarati o situaciji u Ukrajini, ali i o dodjeli kandidatskog statusa ovoj državi.

    Fajon je uoči sastanka naglasila kako joj je izuzetna čast što će prisustvovati današnjem susretu koji je ocijenila iznimno važnim.

    “Prvi put sam ovdje kao šefica diplomatije Slovenije i čast mi je prisustvovati sastanku. Danas ćemo imati važnu diskusiju u vezi Ukrajine. Slovenija će nastaviti svoju politiku podrške Ukrajine i narodu ove države. Također podržavamo dodjelu kandidatskog statusa ovoj državi kao i svim državama unutar Istočnog partnerstva”, rekla je Fajon.

    Ipak, naglasila je kako se na današnjem sastanku ne smije zaboraviti Zapadni Balkan i države koje čekaju ulazak u Evropsku uniju.

    “Ne smijemo zaboraviti države Zapadnog Balkana. Slovenija će danas predstaviti plan kako podržati Bosnu i Hercegovinu i dodijeliti joj kandidatski status. Predstavit ćemo ovaj projekt pred šefovima diplomatija drugih zemalja EU. Također, razgovarat ćemo o konačnom početku pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te o liberalizaciji viznog režima za Kosovo što također podržavamo”, poručila je Fajon.

    Osim Tanje Fajon, uoči današnjeg sastanka medijima su se obratili i šef češke diplomatije Jan Lipavsky, ministar vanjskih poslova Austrije Alexander Schallenberg, grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias te šef diplomatije Luksemburga Jean Asselborn.

    Ministri su naglasili kako je važno podržati Ukrajinu i dodijeliti joj kandidatski status, ali da se u priči o proširenju EU ne smije zaboraviti Zapadni Balkan, a naročito Albanija i Sjeverna Makedonija za koje je ocijenjeno kako predugo čekaju proces početka pregovora s EU o pristupanju ovoj organizaciji.

  • Gujon: Spremni smo da pomognemo Srbima da sačuvaju svoj identitet

    Gujon: Spremni smo da pomognemo Srbima da sačuvaju svoj identitet

    Direktor Uprave Vlade Srbije za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon sastao se u Sjevernoj Makedoniji sa predstavnicima Srba i iskazao spremnost Uprave da sufinansiranjem projekata pomaže njihove napore da sačuvaju svoj identitet u ovoj zemlji.

    Gujon se sastao i sa gradonačelnikom Kumanova Maksimom Dimitrijevskim sa kojim je razgovarao o podršci srpskoj zajednici u ovom gradu.

    On je otvorio koncert KUD-a “Srpski vez” povodom devete godišnjice njihovog rada i poručio folklorašima da na najljepši mogući način čuvaju srpsku kulturu i identitet u Sjevernoj Makedoniji, saopšteno je iz Uprave.

    Tokom boravka u Sjevernoj Makedoniji Gujon je sa ambasadorom Srbije u toj zemlji položio vijenac ispred kripte crkve Svetog Arhangela i Mihaila u Skoplju, gdje počivaju srpski vojnici stradali u Prvom svjetskom ratu.

    On je posjetio i spomen-kosturnicu na brdu Zebrnjak, podignutu u čast poginulim srpskim vojnicima tokom Kumanovske bitke u Prvom balkanskom ratu.

  • Sijarto: Rusija obećala da će nastaviti s isporukama gasa

    Sijarto: Rusija obećala da će nastaviti s isporukama gasa

    Rusija je obećala da će nastaviti sa isporukama gasa Mađarskoj i da će “Gasprom” ispuniti svoje ugovorne obaveze prema Budimpešti, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    Sijarto je u intervjuu za javni radio rekao da su ga izvršni direktor “Gasproma” Aleksej Miler i zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak uvjerili tokom telefonskog razgovora da će ta kompanija ispuniti obaveze prema Mađarskoj, koje su predviđene ugovorom.

    On nije precizirao kada je obavljen telefonski razgovor, ukazuje Rojters.

    Sijarto je naglasio da je energetska bezbjednost Mađarske, uključujući isporuke gasa, stabilna i da se isporuke ovog energenta vrše svakodnevno i na vrijeme, bez ikakvih ometanja, kao što je predviđeno ugovorom.

    Prema ugovoru koji je potpisan sa “Gaspromom” prošle godine, Mađarska dobija 3,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje preko Bugarske i Srbije u okviru dugoročnog ugovora sa Rusijom i još milijardu kubnih metara gasa preko gasovoda iz Austrije.

    Ugovor važi 15 godina, uz mogućnost izmjena kupljenih količina nakon deset godina.

    Gasprom je nedavno, kao odgovor na zapadne sankcije Moskvi, obustavio isporuke gasa danskom “Orstedu” i “Šel enerdžiju” za njihov ugovor o snabdijevanju Njemačke gasom.

    Ruska kompanija je prekinula i isporuke gasa holandskoj kompaniji “Gas Tera”, kao i Bugarskoj, Poljskoj i Finskoj zbog odbjanja da plate za gas u ruskim rubljama.

  • Nestašica goriva na pumpama u Sloveniji

    Nestašica goriva na pumpama u Sloveniji

    U mnogim mjestima u Sloveniji građani danas nisu mogli da natoče gorivo na pumpama, a problemi postoje kod svih dobavljača.

    Nestanak goriva je prijavljen na benzinskim pumpama “OVM-a”, “Petrola” i “MOL-a”, prenose slovenački mediji.

    Štajerska, Pomurje, Prekmurje, Gornja Savinjska dolina, Ilirska Bistrica, Velenje, Jesenice, Kamnik, Nova Gorica, Goriška brda samo su neka od mjesta u kojima nema goriva.

    Građani po dolasku na pumpu dobijaju poruku da goriva trenutno nema na zalihama zbog povećane potražnje.

    U “Petrolu” uvjeravaju građane da je panika nepotrebna, jer imaju dovoljne zalihe i da nema straha od nestašice.

    “Problemi se javljaju širom Slovenije”, rekla je Brigita Zorec iz “Petrola” i dodala da je panika nepotrebna i da su prekidi u snabdijevanju građana samo kratkotrajni.

    Ona je navela da su zbog povećane prodaje već povećali zalihe na prodajnim mjestima, a snabdijevanje je zbog vikenda logistički otežano, što dovodi do kašnjenja u isporuci.

    Nadležni smatraju da građani reaguje na najavljeno povećanje cijena goriva i gomilaju zalihe.

    Osim toga, povećana potražnja je zbog vikenda i povećanog tranzita kroz Sloveniju.

    Premijer Slovenije Robert Golob iznio je prošle nedjelje prve prijedloge za ublažavanje krize, što je jedan od prioriteta nove vlade na početku mandata.

    Vlada će, kako je rekao, ponovo uvesti regulaciju marži trgovaca na benzinskim pumpama van autoputeva i objaviti marže i cijene na autoputevima. Režim će stupiti na snagu 21. juna i trajaće 12 mjeseci.

    “Novim mjerama će cijene goriva u Sloveniji biti slične cijenama u Hrvatskoj van autoputeva”, rekao je Golob i dodao da će biti niže od cijena u Austriji i Italiji.

    Mediji su prenijeli da će, prema ulaznim parametrima, cijena benzina od 95 oktana narednog utorka dostići oko 1,74 evra po litru, a cijena dizela 1,81 evra.

  • Mediji: Sve brutalniji napadi na Vučića

    Mediji: Sve brutalniji napadi na Vučića

    Napadi na Srbiju zbog samostalne i nezavisne politike u vezi sa Kosovom i neuvođenjem sankcija Rusiji postaju sve brutalniji i perfidniji, prenose mediji.

    Najnoviji klevetnički udar izveden je preko Dževada Galijaševića, bivšeg borca Alije Izetbegovića, koji se u medijima u Srbiji i regionu više od 10 godina promoviše kao nezavisni, ali navodno objektivni tumač političkih i bezbednosnih prilika na Balkanu, piše NS uživo, prenosi 24sedam.

    Međutim, u trenutku kada se Srbija nalazi ne meti zapadnih supersila, kao jedina država u Evropi koja odbija da uvede sankcije Rusiji, i kada odbija ultimatume za priznavanje Kosova, bivši Alijin borac se pridužio neprijateljima Srbije, iznoseći niz od preko 15 besmislica i neistina protiv predsednika Aleksandra Vučića, prenose mediji.

    Njegove optužbe protiv Vučića i Srbije, nisu objavljene slučajno, baš u trenutku kada sve najmoćnije države Zapada sprovode kampanju prisiljavanja Srbije da uvede sankcije Rusiji i prizna Kosovo. Sve optužbe, od Otvorenog Balkana, preko odnosa sa Crnom Gorom, Republikom Srpskom, statusom Kosova i Rusijom, sračunate su s ciljem da naruše stabilnu poziciju Srbije, kako u odnosu na sankcije, tako i u odnosu na pitanje Kosova, i zaštitu Srba u regionu, prenosi 24sedam.

    Srbija izdvaja ogromna sredstva za pomoć lokalnim samoupravama
    Optužbe da se Srbija ne bori za Kosovo i da ne pomaže Crnoj Gori i Republici Srpskoj kada Srbija izdvaja ogromna sredstva za pomoć njihovim lokalnim samupravama, kada im gradi škole, vrtiće, mostove, i kada uprkos svetskoj krizi, zbog sukoba u Ukrajini nastavlja da jača i da se razvija nisu slučajne. Može se zaključiti da je upravo jačanje Srbije od dolaska Vučića na vlast, i njegova beskompromisna borba za interese Srba na Kosovu i u celom regionu trn u oku, mnogim liderima iz okruženja, ali i njihovim zapadnim patronima. Najnoviji napadi nisu neočekivani, oni su deo dublje strategije, koja je pripremana godinama. Optužbe su perfidne i usklađene su sa strategijom vođenja širokopojasne kampanje protiv Vučića u kojoj učestvuju mnogi igrači, koji naizgled imaju različite poglede, ali imaju iste uloge, prenose mediji.

    Postavlja se pitanje na osnovu kojih argumenata Alijin mudžahedin optužuje Srbiju, kada je Srbija jedina zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji, mada je najveće svetske supersile na to primoravaju svakog dana, a istovremeno ignoriše činjenicu da se među državama koje su uvele sankcije nalazi i Bosna i Hercegovina?

    Najmanje pet lidera u regionu kojima ne odgovara uspon Srbije
    Kada se sve to ima u vidu, postavlja se pitanje ko naručuje takve tekstove i da li je zaista moguće da su Srbi narod bez imalo pameti, bez imalo svesti i razuma kada Alijin mudžahedin ide po našim televizijma i piše tekstove po našim portalima, i drži nam predavanja iz patriotizma, vođenju države i zaštiti državnih i nacionalanih interesa, i određuju kakvo državnu politiku treba da vodimo?

    Spisak mogućih naručilaca je širok. Pored međunarodnog, antisrpskog faktora, ima najmanje pet lidera u regionu kojima ne odgovara ekonomski i politički uspon Srbije, i koji žele da je destabilizuju i oslabe, i da oslabe Vučića, prenosi 24sedam.

  • Slovenija traži da BiH dobije status kandidata, ovo je njihov prijedlog

    Slovenija traži da BiH dobije status kandidata, ovo je njihov prijedlog

    N1 je u posjedu dokumenta koji su pripremili slovenski diplomati, a kojim se traži da se Bosni i Hercegovini bez odlaganja dodijeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Ovaj prijedlog Slovenije će biti predstavljen sutra na sastanku ministara vanjskih poslova EU, a u susret samitu čelnika EU u Briselu u četvrtak i petak.

    U dokumentu se navodi da prije otvaranja pristupnih pregovora Bosna i Hercegovina mora usvojiti zakone navedene u Političkom sporazumu koji su prihvatili predstavnici bh. političkih stranaka u Briselu prošle sedmice.

    U dokumentu u koji je N1 imala uvid navodi se:

    “Cilj prijedloga Slovenije da se Bosni i Hercegovini bez odlaganja dodjeli status kandidata za članstvo u EU je da se odmah pošalje pozitivan signal prema BiH i cijeloj regiji Zapadnog Balkana. Takav signal za BiH, otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i vizna liberalizacija za Kosovo, ponovo bi potvrdili opredijeljenost EU prema Zapadnom Balkanu.”

    Slovenački prijedlog je zasnovan na “Političkom sporazumu o načelima osiguravanja funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu”, a koji su podržali predstavnici 12 bh. političkih stranaka na sastanku u Briselu prošle sedmice.

    Kako N1 saznaje, cilj prijedloga je “da se povećaju šanse za otvaranje pristupnih pregovora vezanih za poglavlja 23 i 24 u vezi sa vladavinom prava”.

    “Budući da su problemi u oblasti vladavine prava u BiH postali fokus angažmana EU, bilo bi važno stvoriti poseban prostor za otvaranje pregovaračkih poglavlja o vladavini prava (čime bi se spriječilo da pitanja koja nisu s tim u vezi određuju napredak po ovom pitanju)”, navodi se.

    Prijedlog Slovenije glasi:

    1. Bosni i Hercegovini se odmah dodjeljuje status kandidata za članstvo u EU na sastanku Evropskog vijeća u junu 2022. godine
    2. Prije otvaranja pristupnih pregovora, Bosna i Hercegovina mora usvojiti sljedeće zakone, navedene u Političkom sporazumu o načelima osiguravanja funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu od 12. juna 2022. godine:

    a) Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i Zakon o sudovima;

    b) Zakon o sprečavanju sukoba interesa;

    c) Zakon o javnim nabavkama.

    1. Implementacija ovih zakona dovesće do otvaranja pristupnih pregovora o poglavljima 23. (Pravosuđe i osnovna prava) i 24. (Pravda, sloboda i bezbijednost).
    2. Ostala pregovaračka poglavlja bi se otvorila nakon što Bosna i Hercegovina završi izbornu reformu i relevantne kriterije, kako je navedeno u Političkom sporazumu od 12. juna 2022. godine. Ovi kriteriji isključuju spomenute zakone u vezi s vladavinom prava koji ostaju uslov za pregovaračka poglavlja 23 i 24.

    Ovaj dokument bit će predstavljen sutra u Luksemburgu na sastanku ministara vanjskih poslova Evropske unije, a u Briselu naredne sedmice će ga predstaviti diplomati, slovenski ministri i predsjednik Vlade Republike Slovenije Robert Golob.

  • Linta: Zagreb i Sarajevo ne žele povratak Srba

    Linta: Zagreb i Sarajevo ne žele povratak Srba

    Prognani Srbi sa područja Hrvatske i Federacije BiH ni nakon 27 godina od završetka rata ne mogu da ostvare imovinska, statusna i druga prava koja su imali prije sukoba, a u Zagrebu i Sarajevu nema političke volje za obezbjeđivanje njihovog održivog povratka, ocijenio je predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta povodom Svjetskog dana izbjeglica.

    Linta smatra da je ključno da Vlada Srbije pokrene suštinski dijalog sa zvaničnim Zagrebom i Sarajevom i da, ako je potrebno, budu formirane i međudržavne komisije kako bi se došlo do sveobuhvatnih, pravičnih i trajnih rješenja.

    Temelj tog dijaloga, prema njegovim riječima, treba da bude Bečki sporazum o sukcesiji, odnosno, Aneks “G” tog sporazuma, u kojem je navedeno da svim građanima i pravnim subjektima moraju biti vraćena i zaštićena prava koja su imali na dan 31. decembar 1990. godine, a da se svi ugovori sklopljeni pod pritiscima i prijetnjama moraju biti proglašeni ništavnim.

    On je podsjetio da je iz Hrvatske protjerano više od pola miliona Srba, koliko i iz FBiH, ali da se mali broj njih vratio na svoja ognjišta.

    “Procjena je da će popis stanovništva u Hrvatskoj pokazati da u toj zemlji ne živi više od 150.000 Srba, dok ih je prije rata bilo više od 700.000, dok u FBiH živi oko 50.000 Srba”, rekao je Linta. (Srna)