VRBAS Media

Kategorija: Region

  • “Otvoreni Balkan” zaživio: Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija brišu granice

    “Otvoreni Balkan” zaživio: Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija brišu granice

    Zbog stupanja na snagu “Otvorenog Balkana”, za poljoprivredne proizvode između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije od početka godine više neće biti zadržavanja kamiona na graničnim prelazima.

    Kako ističu zvaničnici u sve tri zemlje, ovo će značiti da se više neće dešavati da na graničnim prelazima danima stoje kamioni s poljoprivrednim proizvodima, te da više neće biti opasnosti da se roba pokvari i propadne, što je izazivalo milionsku štetu za kompanije u ovim zemljama.

    Kako je za RTS objasnio Goran Đaković, savjetnik ministra poljoprivrede Srbije, kamion s, na primjer, robom iz Srbije s odredištem u Sjevernoj Makedoniji više neće morati da bude kontrolisan na granici, već će srpske vlasti obavijestiti makedonske, a oni će kontrolu obaviti na mjestu istovara robe, odnosno na odredištu.

    “Imaćemo poverenje jedni među drugima i stalno će se raditi kontrole, kao što su se i do sada radile, ali to neće otežavati izvoz već želimo da ubrazamo promet proizvoda”, rekao je Đaković.

    On je pojasnio da će i u režimu “Otvorenog Balkana” biti potrebna ista dokumentacija kao i do sada, odnosno fitosanitarni i veterinarski sertifikati, s tim da će države prihvatati nalaze jedni drugih, odnosno priznavaće sve sertifikate.

    Kamioni će, kao i do sada, prolaziti kroz carinu, ali će službenici samo provjeravati dokumentaciju koju je izdala zemlja porijekla, i generalno neće raditi dodatne kontrole. Sporadične kontrole i provjere su moguće kao i do sada, ali će se, kako je pojašnjeno, sprovoditi o trošku države.

    Vlasti Srbije ističu da je obim razmjene između tri zemlje 300 miliona evra, a da će “Otvoreni Balkan” značajno povećati obim razmjene jer će olakšati sve procedure.

    BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo I dalje odbijaju da uđu u ovu inicijativu.

  • “Zabrinjavajuća i preteća poruka” Srbima na tzv. Kosovu: “Ovo je prvo zvanično priznanje”

    “Zabrinjavajuća i preteća poruka” Srbima na tzv. Kosovu: “Ovo je prvo zvanično priznanje”

    Predsednica Evropskog pokreta Srba sa KiM Rada Trajković izjavila je da je albanska politička elita priznala da je povratak proteranih Srba politički uslovljen.

    Trajković je na Tviteru, osvrćući se na intervju koji je bivši glavi pregovorač Kosova u dijalogu sa Srbijom Edita Tahiri dala za Kosovo onlajn ocenila da je to “zabrinjavajuća i preteća poruka” Srbima na Kosovu.

    “Ovo je prvo zvanično priznanje kosovsko-albanske elite da se povratak proteranih Srba politički uslovljava i da se namerno stvara neprijateljska atmosfera za članove srpske zajednice u kosovskim gradovima. Vrlo zabrinjavajuća i preteća poruka prema Srbima na Kosovu”, istakla je Trajković.

  • Poruka iz Prištine: “Mi smo spremni”; “To neće moći bez priznanja Kosova”

    Poruka iz Prištine: “Mi smo spremni”; “To neće moći bez priznanja Kosova”

    Premijer u Prištini Aljbin Kurti izjavio je da su spremni da ove godine postignu sporazum o normalizaciji odnosa sa Beogradom.

    Ali, tvrdi i da to “mnogo više zavisi od Srbije”, piše RTS.

    Aljbin Kurti je u intervju za TV Kljan rekao da mnogo više zavisi od Beograda, nego od Prištine da li će doći do sporazuma.

    “Mi smo spremni. Sporazumi koji ne podrazumevaju uzajamno priznavanje kao centar sadržaja, naravno, za nas nisu prihvatljivi, ali i nikome nisu od koristi”, rekao je Kurti.

    Prema njegovim rečima, postizanje konačnog sporazuma koristilo bi obema stranama, jer bi ubrzalo proces integracije Beograda i Prištine u evropsku porodicu.

    “Srbija želi da nastavi evropski put, ali to neće moći bez priznanja Kosova, a, sa druge strane, Kosovo želi evropske i evroatlantske integracije i za to nam je potrebna potpuna normalizacija sa Srbijom”, rekao je Kurti.

    On smatra da u Beogradu imaju dileme prema integraciji u EU.

    “Srbija ima dileme jer ima Sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom, kupuje oružje od Rusije i deo je Evroazijske ekonomske unije. Gasprom ima 50 odsto naftne industrije Srbije i 51 odsto gasnog skladišta u Banatskom dvoru u Vojvodini, pa imaju dileme, dok smo mi na čistom evropskom i zapadnoevropskom putu”, kaže Kurti.

    Najavio je da će sledeće godine Priština da podnese zahtev za status kandidata u EU.

  • Zabranjeno i u Hrvatskoj

    Zabranjeno i u Hrvatskoj

    Od juče je u Hrvatskoj zabranjeno stavljanje na tržište plastičnih kesa. Resorno ministarstvo pozvalo je sve da koriste platnene vreće ili korpe.

    Reč je o zabrani na osnovu Zakona o upravljanju otpadom, a odnosi se na kategoriju plastičnih vrećica za nošenje s debljinom do 50 mikrometara.

    I dalje je dozvoljena upotreba vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje koje su tanje od 15 mikrometara i koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprečavanju bacanja hrane, saopštilo je ministarstvo, preneo je Poslovni dnevnik.

    Lagane plastične vrećice za nošenje, koje su već stavljene na tržište i trgovci ih imaju na zalihama, moći će da se koriste i nakon 1. januara 2022. do isteka zaliha, uz valjanu evidenciju da su vrećice stavljene na tržište pre tog datuma.

    Iz ministarstva kažu da je reč o kategoriji plastičnih vrećica koja se u najvećoj meri pojavljuje na tržištu, a koja se zbog debljine najčešće ne može višekratno upotrebljavati, zbog čega u značajnoj meri zagađuje okolinu.

    Plastične vrećice za nošenje koje su deblje od 50 mikrometara i koje se mogu upotrebljavati više puta i dalje se mogu koristiti i prodavati, jer višekratno korišćenje doprinosi sprečavanju nastanka otpada.

    Vrlo lagane plastične vrećice samo na mestima gde se prodaje hrana

    Plasiranje na tržište vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje, kako su pojasnili, biće dozvoljeno na pijacama, u pekarama, ribarnicama, poslastičarnicama, u prodavnicama mešovite robe, mesarama i na drugim mestima gde se prodaje hrana, isključivo iz razloga da se u njih stavlja rasuta, odnosno industrijski nezapakovana hrana, ili hrana koja je prethodno samo umotana u privremenu ambalažu, poput folija.

    Vrlo lagane plastične vrećice neće moći da se koriste na prodajnim mjestima u kojima se ne prodaje hrana, poput prodavnica s odećom, obućom, kućnim aparatima, apotekama, knjižarama i slično.

    “Odbačene plastične vrećice su, nažalost, postale vrlo česta pojava u prirodi te će se, na osnovu direktiva Evropske unije, u budućnosti ići u ukidanje i ostalih oblika plastičnih vrećica za nošenje. Dotad, Ministarstvo ekonomije i održivog razvoja poziva sve građane da od Nove godine u kupovinu idu s vlastitom platnenom vrećicom ili drugim predmetima za nošenje, poput korpi, te da se prilikom kupovine odlučuju za papirnate vrećice i slične alternative”, poručili su iz tog ministarstva.

  • Na predstojećem referendumu u Srbiji 6.510.233 glasača

    Republička izborna komisija objavila je da je ukupan broj glasača u Srbiji na predstojećem referendumu o ustavnim promenama 6.510.233.
    RIK je na današnjoj sednici doneo Odluku o objavljivanju ukupnog broja glasača na dan 31. decembra 2021. godine, koja će biti objavljena u Službenom glasniku Republike Srbije.

    Štampanje glasačkih listića za referendum počeće sutra, prenosi RTS.

    Referendum, na kojem će se građani izjašnjavati o promjenama koje su predviđene aktom o promjeni Ustava Srbije, biće održan u nedjelju, 16. januara, od 7.00 do 20.00 časova.

  • Od danas pooštreni uslovi za ulazak u Crnu Goru, test obavezan ali nije dovoljan

    Od danas pooštreni uslovi za ulazak u Crnu Goru, test obavezan ali nije dovoljan

    Zbog epidemiološke situacije, od danas su pooštreni uslovi za ulazak u Crnu Goru, pa više nije dovoljno imati negativan test već je potrebna i covid potvrda, saopćeno je iz crnogorskog Ministarstva zdravlja.

    Crnogorski državljani i stranci mogu ući preko svih graničnih prelaza, uz posjedovanje jednog od dva dokaza iz covid potvrde.

    Prvi dokaz je da je osoba potpuno vakcinisana propisanim brojem doza vakcina protiv koronavirusa i da od druge doze vakcine nije prošlo više od šest mjeseci, a drugi je da je osoba preboljela Covid-19, prenose crnogorski mediji.

    U oba slučaja, kako je saopćeno iz Ministarstva zdravlja, mora se posjedovati ili negativan PCR test koji nije stariji od 72 sata ili brzi antigenski koji nije stariji od 48 sati.

    Državljani Crne Gore i stranci sa privremenim boravkom mogu ući u zemlju bez ovih dokaza, ali uz određivanje samoizolacije u trajanju od 10 dana, koju je moguće prekinuti najranije nakon tri dana poslije negativnog PCR testa.

  • “Ne osjećam se udobno u toj koži” Vučić poručuje da poslije izbora napušta čelo SNS

    “Ne osjećam se udobno u toj koži” Vučić poručuje da poslije izbora napušta čelo SNS

    Predsjednik Srbije, ali i čelni čovjek SNS Aleksandar Vučić rekao je u novogodišnjem intervjuu da smatra da je deset godina na mjestu predsjednika vladajuće partije sasvim dovoljno.

    Neću više da budem predsjednik stranke, mislim da je deset godina dovoljno. Ne govorim slučajno da treba da dođu mlađi. Ne osjećam se udobno u toj koži, i zato će neko drugi biti izabran za predsjednika stranke poslije izbora. Ali ću na izbore ići svom snagom zajedno sa SNS, da se izborimo za veliku pobjedu koja će značiti sigurnu budućnost za Srbiju. Snovi su jedina granica koju imamo i zajedničku možemo da se izborimo za uspješnu i pobjedničku Srbiju, rekao je Vučić za Novosti.

    Predsjednik Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić odbio je krajem novembra da prihvati jednoglasan prijedlog svih članova te stranke da se ponovo kandiduje kao jedini kandidat za predsjednika SNS.

    Na izbornoj skupštini tada je izabrano je sedam novih potpredsjednika stranke, kao i novi članovi predsjedništva stranke.

    Na izbornoj skupštini SNS za nove potpredsjednike SNS odabrani su Miloš Vučević, Siniša Mali, Vladimir Orlić, Nevena Đurić, Marko Đurić, kojem je zamrznut mandat zbog svog ambasadorskog angažovanja, Aleksandar Šapić i Ana Brnabić.

  • Luka Beograd ima novog vlasnika: Sudskim poravnanjem do 93,6 odsto akcija

    eogradski Metico Investment postao je vlasnik 93,6 odsto akcija Luke Beograd, navodi se u podacima Centralnog registra hartija od vrednosti.

    Na Beogradskoj berzi 30. decembra objavljen je dokument po kome je ta kompanija, koja nije imala akcije Luke, do krupnog vlasništva došla zahvaljujući prenosu akcija po osnovu sudskog poravnjanja.

    Metico je osnovan polovinom 2020. godine, a jedini vlasnik te kompanije čiji je zakonski zastupnik Goran Mrđa je Oradea Monoprosopi Ike iz Grčke.

  • Vučić: Najviše brige zbog BiH i Kosmeta

    Vučić: Najviše brige zbog BiH i Kosmeta

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da ga najviše uznemirava situacija u regionu, posebno u BiH, te pritisci spolja.

    “Najviše me brine situacija u BiH i sve što može, naravno ne samostalnim djelovanjem, već uz podršku onih koji su stvorili takozvano državu Kosovo, da se desi na teritoriji Kosova i Metohije”, rekao je Vučić za Večernje novosti.

    Povodom optužbi da se sprema da prizna samoproglašeno Kosovo, kategorično je odgovorio “ne”.

    Vučić je rekao kako ne misli da su Vašington i administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena glavni generator pritisaka i na njega lično i na Srbiju, već da su to prije neki krugovi u Evropi “koji su dugo bili u opoziciji, a sada se dočepali vlasti”.

    Na pitanje da li misli na “zelene”, odgovorio je da ne želi da generalizuje i da govori “a priori”, te da odlaskom Angele Merkel “Njemačka kao uporište evropskih narodnjaka, ali i izvor stabilnosti, više to nije”.

    Što se tiče izazova u narednoj godini za Srbiju, Vučič je ponovio da je prvi očuvanje mira i stabilnosti u regionu, zatim energetika, a novi izazov je da Srbija mora da počne da vodi računa o hrani i vodi, jer će u budućnosti očigledno hrana biti izvor moći.

    Kao četvrti izazov, naveo je očuvanje zdravstvenog sistema Srbije i unapređenje zdravlja ljudi.

  • Region u 2021: Prepucavanja, ostavke, izbori

    Region u 2021: Prepucavanja, ostavke, izbori

    Osim pandemije virusa korona, s kojom se gotovo dvije godine suočava cijeli svijet, i energetske krize, koja je takođe svjetskih razmjera, zemlje regiona u narednu godinu ulaze s teretom neuspješnih kohabitacija vlasti i političkim i institucionalnim krizama.

    “OTVORENI BALKAN”: Godina za nama obilježena je uspostavom inicijative prvobitno nazvane “Mali Šengen”, potom preimenovane u “Otvoreni Balkan”, koju su podržali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev.

    Predsjednik Srbije održao je s albanskim i makedonskim premijerima niz sastanaka u ovkiru ove inicijative u Beogradu, Skoplju i u Tirani, na kojima su potpisali niz sporazuma koji znače pojednostavljenje carinskih propisa prilikom transporta robe, međusobnih putovanja s ličnim kartama, ali i jednostavniji proces i režim u oblasti izdavanja radnih dozvola i zapošljavanja. Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija pozvale su i ostale zemlje regiona, a prvenstveno Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu te Kosovo, da im se priključe u tom procesu.

    DIJALOG BEOGRAD PRIŠTINA: S druge strane, iako se očekivalo, nije došlo do pomaka u pregovorima na rješavanju pitanja odnosa Beograda i Prištine. Odluka prištinskih vlasti da ne priznaju registarske oznake iz Srbije na teritoriji Kosova uzrokovala je zategnute odnose i njihovu eskalaciju, zbog čega su danima bile blokirane saobraćajnice na sjeveru Kosova, nastanjenom uglavnom srpskim stanovništvom. Odluka je bila uvedena kao kontramjera s obzirom na to da Srbija već godinama ne omogućava upotrebu kosovskih tablica na svojoj teritoriji.

    HRVATSKA: U Hrvatskoj, članici EU, političku scenu obilježilo je javno prepucavanje predsjednika i premijera Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića i nekih ministara u aktuelnoj vladi, prije svega ministrom odbrane Mariom Banožićem.

    Razmjene uvreda i neprimjerena retorika među predstavnicima tamošnje vlasti su gotovo svakodnevne, zbog čega su nerijetko na meti analitičara i medija, koji uglavnom za Milanovića, inače socijaldemokratu, tvrde da je prešao na stranu desnice. Da kohabitacije vlasti nema, ukazuje i to da na relaciji predsjednik premijer nema dogovora ni o izboru ambasadora, ni o izboru određenih ličnosti na čelnim pravosudnim funkcijama i funkcionisanju bezbjednosnih službi i Oružanih snaga, pa čak ni u vezi s mjerama u borbi protiv korona virusa.

    U Hrvatskoj su se desile i promjene nakon lokalnih izbora. Naime, iako je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) generalno ostvarila najbolji rezultat od svih stranaka, izbore je obilježila pobjeda kandidata zelenolijeve koalicije Tomislava Tomaševića (platforma “Možemo!”) u Zagrebu. Tomašević je u drugom krugu izbora dobio gotovo 200.000 glasova i time nadmašio najviši izborni rezultat koji je postigao Milan Bandić 2013.

    CRNA GORA: Ovu godinu u Crnoj Gori prvenstveno su obilježili neredi na protestima uoči ustoličenja mitropolita crnogorskoprimorskog Joanikija na Cetinju 5. septembra. Ovi neredi su otkrili duboke podjele u Crnoj Gori. Grupa nezadovoljnih građana nekoliko puta se sukobila s policijom u blizini manastira u Cetinju, gdje je trebalo da bude održano ustoličenje. Građani su blokirali i ulaz u grad kako srpski patrijarh Porfirije i ostali sveštenici Srpske pravoslavne crkve ne bi mogli da uđu u Cetinje. Među okupljenima bili su i predstavnici procrnogorskih organizacija i opozicije koji se protive ustoličenju. Na putu je bilo postavljeno kamenje, gume i kontejneri, kako bi spriječili prolaz prema gradu. Demonstranti su uzvikivali “Ovo nije Srbija! Ovo je Crna Gora!”, a mnogi su ostali na mjestu blokada i tokom noći jer su čuli da će crnogorska policija poslati dodatne snage.

    Došlo je i do smjene crnogorskog ministra pravde Vladimira Leposavića zbog izjava u vezi s događajima u Srebrenici jula 1995. Leposavić je smijenjen na prijedlog premijera Zdravka Krivokapića zbog javnog iznošenja stava kojim je izrazio rezervu da se u Srebrenici dogodio genocid. Inače, ove godine u crnogorskom parlamentu je došlo i do usvajanja Rezolucije o Srebrenici, kojom se potvrđuje da se u tom mjestu dogodio “genocid”. Ovo je dovelo do političke i institucionalne krize u Crnoj Gori.

    SJEVERNA MAKEDONIJA: Zbog poraza njegove stranke SDSM, na lokalnim izborima u Sjevernoj Makedoniji ostavku na mjesto premijera podnio je Zoran Zaev. Posljednjih dana ove godine mandat za sastav nove vlade od predsjednika Stevana Pendarovskog dobio je Dimitru Kovačevski iz SDSM, koji je izjavio da novi tim treba da odgovori ozbiljnim izazovima koji čekaju ovu zemlju u turbulentnim vremenima, vremenima krize i neizvjesnosti. Očekuje se da nova vlada bude izabrana 16. januara, a do tada će funkcionisati vlada u tehničkom mandatu.