Kategorija: Region

  • Koja je veza Tamaša i Zelenskog?

    Koja je veza Tamaša i Zelenskog?

    Redovni član i bivši predsednik separatističke tzv. Vojvođanske akademije nauka i umetnosti (VANU), penzionisani profesor rusinistike na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Julijan Tamaš, već duže vreme u javnosti istupa kao žestoki kritičar srpskih vlasti, ma koje ideološke orijentacije bile, iznoseći na njihov račun krajnje zlonamerne i apsolutno neutemeljene optužbe, poput one da su odgovorne za navodnu “balkanizaciju” Vojvodine.

    Pomenute Tamaševe konstrukcije su
    dostigle vrhunac u intervjuu koji je za
    balkanski servis “Al Džazire” marta prošle
    godine dao bivšem predsedniku Nezavisnog
    društva novinara Vojvodine (NDNV),
    osvedočenom srbomrscu i eksponentu
    zapadnih interesa Nedimu Sejdinoviću. U
    ovom intervjuu, čiji je šlagvort mapiranje
    navodnih istorijskih uzroka rusko-
    ukrajinskog sukoba, i koji obiluje antisrpskim
    i antiruskim stavovima, izneo je tezu “s one
    strane” zdravog razuma da odlukama vlasti
    Srbije kao suverene države zapravo upravlja
    predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin,
    koga je inače uporedio sa vođom nacističke
    Nemačke Adolfom Hitlerom, optužujući
    srpskog predsednika Aleksandra Vučića da
    od dolaska na vlast “neguje Putinov imidž”.
    Pored toga, u pokušaju da opravda NATO
    bombardovanje naše zemlje, izneo je gnusnu
    laž da je do toga došlo kada je “milion
    Albanaca podignuto sa
    svojih ognjišta i proterano u šume”.

    Ono što je posebno interesantno je da je u
    ovom intervjuu na nekoliko mesta istaknuto
    da je Tamaš 1996. godine dobio “prestižnu”
    Povelju 55 osnivača nezavisne Ukrajine, te
    da je redovni inostrani član ukrajinske
    Nacionalne akademije nauka i umetnosti. S
    tim u vezi, treba napomenuti da su konekcije
    Tamaša sa Ukrajinom dodatno ojačane od
    prošlogodišnjeg izbijanja rusko-ukrajinskog
    konflikta, kada je od strane režima
    Volodimira Zelenskog odabran kao jedan od
    stranih lobista, sa zadatkom da “širi reč” o
    navodnoj ničim izazvanoj ruskoj agresiji na
    miroljubivu Ukrajinu, za šta na mesečnom
    nivou prihoduje veoma izdašne honorare. Da
    se još malo zadržimo na ovoj temi: na
    platnom spisku ukrajinskih vlastipo istom
    osnovu kao i Tamaš je i bivši lider Lige
    socijaldemokrata
    Vojvodine (LSV) Nenad Čanak, koga sa
    Tamašem povezuje i to što je bio na čelu
    Skupštine AP Vojvodina 2003. godine, kada
    je ovo telo donelo Odlukuo osnivanju VANU.

    Još jedan aspekt u kojem treba pomenuti
    Tamaša, a koji je trenutno i više nego
    aktuelan, jeste njegova podrška predsedniku
    Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU)
    Vladimiru Kostiću, pružena 2015. godine u
    kontekstu Kostićeve u najmanju ruku veoma
    problematične izjave da je “jedina politička
    mudrost” kako dostojanstveno napustiti
    Kosovo, jer ono ni de jure ni de facto više
    nije u rukama Srbije. Naime, imajući u vidu
    da su za kraj marta zakazani izbori za novo
    rukovodstvo SANU, na kojima će Kostić
    i njegova “ekipa”, sačinjena mahom od
    eksponenata interesa zapadnog faktora i
    jednog od kreatora globalnog neoliberalnog
    poretka Džordža Soroša, na sve načine
    pokušati da ostane “u sedlu”, nema sumnje
    da će u tome imati snažnu podršku Tamaša i
    njegovih istomišljenika i mentora. A vrlo
    moguće, i stranom valutom napunjenu
    “čestitku” od Zelenskog.

  • Vučić uručio odlikovanja

    Vučić uručio odlikovanja

    Povodom Sretenja, Dana državnosti Srbije, predsednik Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja najzaslužnijim građanima i institucijama.

    Nakon intoniranja državne himne, obraća se predsednik Aleksandar Vučić.

    “Da li patriotizam znači samo čovekovo toplo osećanje za zemlju u kojoj je rođen ili patriotizam znači, pre svega, vrelu ljubav za narodnu tradiciju i jezik?”, pitao je Vučić.

    On je rekao da je otadžbina kolektivni duh jednog naroda. Kaže da su prijatelji države svi oni koji su nešto učinili za nju i njene građane.

    Predsednik je rekao da su za Srbiju 15. februar i 1804. i 1835. dani velikih srpskih pobeda i crveno slovo u našem kalendaru. Ističe da stvaranje države može da bude avantura, ali da avantura ne sme da postoji kada već imate državu. Poručio je da sa državom niko ne može da se igra.

    “Danas, kada je naša zemlja pritisnuta sa različitih strana i u vreme kada najviše napreduje, mi moramo da jasno kažemo svima da imamo samo jednu mogućnost, a to je da budemo svoji o svome, da čuvamo i brinemo o svojoj državi i svojim građanima i da gledamo u budućnost”, rekao je on.

    Predsednik je poručio da je u Miloševoj crkvi video koliko je dobra zajedništvo i jedinstvo države, naroda i crkve donelo srpkom rodu.

    “Nadam se da dobre stvari i dobro naučene lekcije iz 19. veka nećemo prokockati u 21. veku”, kazao je on.

    Ordenom Srpske zastave prvog stepena nagrađen je Ričard Grenel za istaknute zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive saradnje i prijateljskih odnosa između Republike Srbije i Sjedinjenih Američkih Država.

    Ordenom Srpske zastave prvog stepena nagrađen je Sahil Babajev za istaknute zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive saradnje i prijateljskih odnosa između Srbije i Azerbejdžana.

    Istim ordenom odlikovan je i Stanislav Hočevar za istaknute zasluge i lični doprinos u širenju sloge, mira, duha tolerancije i verske saradnje.

    Sretenjski orden prvog stepena dobio je profesor dr Milovan Bojić za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u oblasti razvoja kardiovaskularne medicine.

    Elena Mina nagrađena je ordenom zastave trećeg reda za kontinuiran doprinos razvoju i jačanju bilateralnih odnosa Republike Srbije i Republike Kipar.

    Uručenje nagrade Sahilu Babajevu/FOTO TANJUG/ ZORAN ŽESTIĆ/bs
    Uručenje nagrade Sahilu Babajevu/FOTO TANJUG/ ZORAN ŽESTIĆ/bs
    Odlikovane su i Biblioteka Matice srpske koja je dobila Sretenjski orden prvog stepena za naročite zasluge u prikupljanju i očuvanju književnog fonda od istorijskog i kulturnog značaja, povodom 185 godina postojanja.

    Isto priznanje dobila je i Beogradska filharmonija za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u javnim i kulturnim delatnostima, posebno u oblasti muzičke umetnosti, povodom 100 godina postojanja.

    Ovim ordenom nagrađen je Balet Narodnog pozorišta u Beogradu za naročite zasluge i postignute rezultate u oblasti baletske umetnosti, povodom 100 godina postojanja stalnog baletskog ansambla i repertoara. Sretenjskim ordenom prvog stepena nagrađeno je Jugoslovensko rečno brodarstvo a. d. Beograd povodom 130 godina uspešnog rada, kao i Institut za sudsku medicinu “Milovan Milovanović” Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

    Sretenjski orden drugog stepena

    Radmila Živković – za naročite zasluge u javnim i kulturnim delatnostima, posebno u oblasti glume.

    Vukov sabor u Tršiću – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u oblasti javnih i kulturnih delatnosti, povodom 90 godina postojanja.

    Narodni muzej Niš – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u oblasti kulture povodom 90 godina postojanja.

    Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor – za naročite zasluge u oblasti geologije, rudarstva i metalurgije, povodom 60 godina postojanja.

    Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu – za naročite zasluge u visokoškolskom obrazovanju, naučno-istraživačkom radu i razvoju u oblasti mašinstva, povodom 75 godina postojanja.

    Sretenjski orden trećeg stepena

    Etnografski institut SANU – za naročite zasluge u naučno-istraživačkom radu, povodom 75 godina postojanja.

    Institut za proučavanje lekovitog bilja “Dr Josif Pančić” – za naročite zasluge u naučno-istraživačkoj i proizvodnoj delatnosti, povodom 75 godina postojanja.

    Gimnazija “Veljko Petrović” Sombor – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u prosvetnoj delatnosti, povodom 150 godina od osnivanja.

    Osnovna škola “Vuk Karadžić” Sočanica – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u prosvetnoj delatnosti, povodom 105 godina postojanja.

    Osnovna škola “Miladin Mitić” Laplje Selo – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u prosvetnoj delatnosti.

    Džez orkestar Big Bend RTS – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u javnim i kulturnim delatnostima, povodom 75 godina postojanja.

    Niški simfonijski orkestar – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u javnim i kulturnim delatnostima, posebno u oblasti muzičke umetnosti, povodom 70 godina postojanja.

    Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma “Martovski festival” – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u javnim i kulturnim delatnostima, povodom 70 godina postojanja.

    Umetnička galerija “Nadežda Petrović” Čačak – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u javnim i kulturnim delatnostima.

    Filmski festival u Sopotu – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u javnim i kulturnim delatnostima, povodom 50 godina postojanja.

    Gimnazija “Žarko Zrenjanin” Vrbas – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u prosvetnoj delatnosti.

    Svetlana Stević – za naročite zasluge i postignute rezultate u oblasti javnih i humanitarnih delatnosti.

    Živanka Radovančeva – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u oblasti poljoprivrede.

    Bora Dimitrijević – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u oblasti javnih i kulturnih delatnosti.

    Slavko Mitrović Cale – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u oblasti javnih i kulturnih delatnosti, posebno u oblasti muzičke umetnosti.

    Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u očuvanju istorijskih vrednosti i negovanju tradicije.

    Pozorište lutaka “Pinokio” – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u oblasti lutkarske umetnosti, povodom 50 godina od osnivanja.

    PTT muzej – za naročite zasluge u prikupljanju i očuvanju poštanskog, telegrafskog i telefonskog saobraćaja od istorijskog i kulturnog značaja za Republiku Srbiju i njene građane.

    Klinika za digestivnu hirurgiju, Prva hirurška Univerzitetskog kliničkog centra Srbije – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u zdravstvenoj zaštiti i razvoju medicinske prakse, povodom 100 godina postojanja.

    Orden karađorđeve zvezde prvog stepena
    Lazar Ristovski – za naročite zasluge i uspeh u javnim i kulturnim delatnostima, posebno u oblasti glume.

    Pripadnik Ministarstva odbrane i Vojske Srbije potpukovnik Dejan Stanojević, posthumno – za naročite zasluge u predstavljanju Republike Srbije u oblasti bezbednosti i odbrane.

    Siniša Mihajlović, posthumno – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane i postignute rezultate u oblasti sporta.

    Orden karađorđeve zvezde trećeg stepena
    Jelena Mitrović – za naročite zasluge u jačanju odnosa Republike Srbije i Švajcarske Konfederacije u oblasti kulturnih i humanitarnih delatnosti.

    Slobodan Lalić – za naročite zasluge u očuvanju nacionalnog identiteta Republike Srbije i njenih građana u Republici Hrvatskoj.

    Prof. dr Dragan Bošković – za naročite zasluge u jačanju odnosa Republike Srbije i Sjedinjenih Američkih Država u oblasti informacionih tehnologija.

    Saša Dimitrijević – za naročite zasluge u razvijanju prijateljskih odnosa Republike Srbije i Kraljevine Norveške u javnim delatnostima, posebno u oblasti novinarstva.

    Ranko Tomović – za naročite zasluge u razvijanju prijateljskih odnosa Republike Srbije i Republike Poljske u javnim i privrednim delatnostima.

    Zoran Kalabić – za naročite zasluge u jačanju odnosa Republike Srbije i Republike Austrije u oblasti javnih i privrednih delatnosti.

    Aleksandar Nikolić – za naročite zasluge u razvijanju prijateljskih odnosa između Republike Srbije i Države Izrael.

    Kornelije Kovač, posthumno – za naročite zasluge i postignute rezultate u oblasti muzičke umetnosti. Orden primila ćerka Anja Kovač.

    Zlatna medalja za hrabrost “Miloš Obilić”

    Dejan Pantić – za ispoljenu izvanrednu požrtvovanost i hrabrost.

    Poručnik Božidar Žugić, posthumno – za ispoljenu izvanrednu hrabrost i delo ličnog herojstva. Orden primio potomak Mladen Velimirović.

    Zlatna medalja za zasluge
    Fevzi Šilik, posthumnoza – izuzetne zasluge i postignute rezultate u privrednim delatnostima.

    Čen Danjen – za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti književnosti i promociju Republike Srbije u Narodnoj Republici Kini.

    Milan Đurić – za izuzetne zasluge u razvijanju prijateljskih odnosa Republike Srbije i Mađarske u javnim i kulturnim delatnostima.

    Streljački savez Srbije – za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti sporta, povodom 135 godina postojanja.

    Društvo matematičara Srbije – za izuzetne zasluge i postignute rezultate u razvoju inovacionog sistema Republike Srbije.

    Fond za inovacionu delatnost za izuzetne zasluge i postignute rezultate u javnim i kulturnim delatnostima.

    Prof. Miletu Poštića – za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti muzičke umetnosti.

    Branimira Đokića – za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti operske umetnosti.

    Željka Lučića – za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti baletske umetnosti.

    Konstantina Eduardoviča Kostjukova – za izuzetne zasluge u radu, dostignuća i ostvarenja u oblasti privrede.

    Radovana Raičevića – za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti javnih delatnosti.

    Živadina Jovanovića – za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti javnih i humanitarnih delatnosti.

    Mlađena Cicovića – za izuzetne zasluge u oblasti modnog dizajna.

    Vericu Rakočević – za izuzetne zasluge u javnim i kulturnim delatnostima,posebno u oblasti muzičke umetnosti.

    Bojana Suđića – za izuzetne zasluge u javnim i kulturnim delatnostima.

    Srebrna medalja za zasluge
    Izdavačko preduzeće Pravoslavna reč Novi Sad – za izuzetne zasluge u kulturnim delatnostima i promociji Republike Srbije u Republici Italiji.

    Gabrijelu Karluči – za izuzetne zasluge i postignute rezultate u javnim delatnostima, posebno u oblasti nauke.

    Doktora Jakšu Vučičevića – za izuzetne zasluge u negovanju i očuvanju srpske kulture i tradicije.

    Sretenski orden trečeg stepena

    Muzej na otvorenom „Staro selo“ Sirogojn – za naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane u oblasti grafičko-štamparske delatnosti, povodom 125 godina rada.

    Vojnu štampariju (Odlikovanje će biti uručeno na Dan osnivanja Vojne štamparije, 6. maja 2023. godine.)

    Pripadnike Ministarstva odbrane i Vojske Srbije (Odlikovanja će biti uručena na Dan Vojske Srbije, 23. aprila 2023. godine). – za zasluge i izuzetne rezultate pokazane u obavljanju dužnosti i zadataka u oblastima odbrane i bezbednosti Republike Srbije.

    Zlatna medalja za revnosnu službu
    Potpukovnika Slobodana Čikarića, posthumno za izuzetne zasluge i postignute rezultate u oblasti odbrane i bezbednosti Republike Srbije.

    Zlatna medalja za zasluge
    Nenada Ivančevića, pukovnika.

    Adama Horvata, potpukovnika.

    Biljanu Babić, državnog službenika.

    Srebrna medalja za zasluge
    Vladimira Vukajlovića, pukovnika.

    Gorana Nestorovića, pukovnika.

    Maria Arbutinu, pukovnika.

    Milana Elenkova, pukovnika.

    Nebojšu Cvetkovića, pukovnika.

    Sašu Petrovića, pukovnika.

    Srđana Nikolića, pukovnika.

    Branimira Ignjatovića, potpukovnika.

    Gorana Petrovića, potpukovnika.

    Zorana Sekulića, potpukovnika.

    Ivana Cvetkovića, potpukovnika.

    Radeta Adamovića, potpukovnika.

    Sašu Stankovića, potpukovnika.

    Sašu Puača, potpukovnika.

    Branislava Petrovića, kapetana fregate.

    Dragišu Milenkovića, majora.

    Safeta Hasanovića, majora.

    Slobodana Katančevića, majora.

    Milana Jankovića, zastavnika prve klase.

    Ninoslava Tasića, zastavnika prve klase.

    Radoicu Ristića, zastavnika prve klase.

    Sašu Milosavljevića, zastavnika prve klase.

    Darka Gajića, zastavnika.

    Dobricu Stojkovića, zastavnika.

    Đorđa Jovanovića, starijeg vodnika prve klase.

    Radoša Lazića, starijeg vodnika prve klase.

    Zorana Vasića, vojnog službenika.

    Zdravka Sekulića, vojnog službenika.

    Slobodana Mandića, vojnog službenika.

    Smiljku Letica-Janković, vojnog službenika.

    Za zasluge i izuzetne rezultate pokazane u obavljanju dužnosti i zadataka u oblastima odbrane i bezbednosti Republike Srbije.

    Zlatna medalja za revnosnu službu
    Dragana Panića, pukovnika.

    Žarka Nešića, pukovnika.

    Predraga Kraljevića, pukovnika.

    Slavka Rakića, pukovnika.

    Vladu Glišića, potpukovnika.

    Zorana Stevanovića, potpukovnika.

    Ivana Radovića, majora.

    Igora Bubala, zastavnika prve klase.

    Srebrna medalja za revnosnu službu
    Željka Senića, pukovnika.

    Milana Kankaraša, pukovnika.

    Milorada Jankovića, pukovnika.

    Predraga Stamenkovića, pukovnika.

    Aleksandra Radojevića, potpukovnika.

    Dalibora Gajića, potpukovnika.

    Dejana Milosavljevića, potpukovnika.

    Dragana Petrovića, potpukovnika.

    Dušana Mandića, potpukovnika.

    Zvonka Piskulića, potpukovnika.

    Zorana Jakšića, potpukovnika.

    Jasmina Dobrijevića, potpukovnika.

    Miroslava Jovanovića, potpukovnika.

    Srboljuba Radojevića, potpukovnika.

    Acu Trifunovića, majora.

    Vukašina Vukovića, majora.

    Danila Milovanovića, majora.

    Zorana Čelara, majora.

    Branka Gligorića, kapetana prve klase.

    Bratislava Đorđevića, kapetana prve klase.

    Dejana Sokolovića, zastavnika prve klase.

    Dragoljuba Bićanina, zastavnika prve klase.

    Krstomira Đukovića, zastavnika prve klase.

    Srđana Vidakovića, zastavnika prve klase.

    Aleksandra Koraća, zastavnika.

    Bojana Vidanovića, zastavnika.

    Veroljuba Jevtića, zastavnika.

    Gorana Ristića, zastavnika.

    Danka Ritana, zastavnika.

    Dobrosava Jovanovića, zastavnika.

    Zlatka Jovanovića, zastavnika.

    Ivana Ćubovića, zastavnika.

    Batrića Filipovića, starijeg vodnika prve klase.

    Zorana Ilića, starijeg vodnika prve klase.

    Milana Đorđevića, starijeg vodnika prve klase.

    Miroslava Pavlovića, starijeg vodnika prve klase.

    Vladimira Cenića, desetara.

    Dejana Božilovića, desetara.

    Desimira Tasića, desetara.

    Aleksandra Goranovića, vojnog službenika.

    Danijelu Radojčić, vojnog službenika.

    Draganu Živulović, vojnog službenika.

    Žunju Stepanović, vojnog službenika.

    Jelenu Mirković Novaković, vojnog službenika.

    Nevenu Tomić, vojnog službenika.

    Radoša Rončevića, vojnog službenika.

    Svetlanu Šćekić, vojnog službenika.

    Antona Nađa, vojnog nameštenika.

    Radoslava Jovina, vojnog nameštenik

  • Povodom Dana državnosti: Vučić naglasio da je Sretenje rodno ime Srbije

    Povodom Dana državnosti: Vučić naglasio da je Sretenje rodno ime Srbije

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas u Kragujevcu da je Sretenje rodno ime Srbije, najznačajniji datum i crveno slovo za sve Srbe jer su kao narod mnogo toga uradili na taj dan.
    Vučić je na sretenjskoj akademiji “Knežev zapis”, povodom Dana državnosti Srbije, istakao da će samo brigom o državi, čineći je jačom i boljom, biti dat značaj onome što je urađeno u Kragujevcu 1835. godine.

    On je naglasio da je najvažnija poruka koju želi da pošalje to da Srbija, suočena sa posljedicama rata na istoku Evrope i pritiscima u vezi sa Kosovom i Metohijom spas može da nađe u tome što je u posljednjih 10 godina stvorena jaka, demokratska, slobodna i suverena država, koja se razvija i čuva svoje interese.

    “Bez države mi bismo bili kao narodi koji imaju teritoriju, ali ne i državu, pa su prepušteni na milost i nemilost tuđih interesa. Narodi stvaraju države, a države čuvaju narode. Država je građena ovde u Kragujevcu i otada Srbija nikada nije umirala”, naglasio je Vučić.

    On je istakao da Sretenjski ustav, donesen na današnji dan 1835. godine, uči da se ne treba igrati ni sa državom, ni sa sudbinom, niti sa istorijom.

    “Jasno je da to možemo samo ako je ta država dovoljni jaka da ostane slobodna i da ostane na jasnom putu ka jasnom cilju. Drugog garanta za sve nas u Srbiji i Srbe u drugim državama nema – bez demokratske, suverene i slobodne Srbije”, poručio je Vučić.

    On je naveo da stvaranje države jeste avantura, ali da država, kada je stvorena, više ne trpi nikakav avanturizam, već jasne, odgovore i ozbiljne odluke.

    Vučić je ukazao da sigurnost, mir, standard i napredak nisu samo proizvodi na političkoj pijaci, već postamenti na kojima počivaju mogućnosti i sposobnost nacije da stvara i ima budućnost.

    “Zato opominjem sve nas da sa tim ne smemo da se igramo, već da nastavimo putem koji su utemeljili naši preci – i veliki Đorđe, i veliki Miloš, čije smo spomenike uklanjali na obodima Kalemegdana, ali ćemo ih uskoro vratiti. Naše je da brinemo o državi i činimo je jačom i boljom, jer ćemo samo tako dati značaj onome što je urađeno u Kragujevcu 1835. godine”, poručio je Vučić.

    Sretenjskoj akademiji u Kragujevcu prisustvovali su predsjednik Skupštine Srbije Vladimir Orlić, ministri u Vladi Srbije, predstavnici Srpske pravoslavne crkve i drugih institucija, kao i diplomatskog kora.

    Vučić je prije svečanosti u Staroj skupštini posjetio staru crkvu posvećenu Svetoj Trojici, koju je podigao knez Miloš Obrenović 1818. godine, kada je Kragujevac proglasio prijestonicom Srbije.

    Srbija danas obilježava Sretenje – Dan državnosti, u znak sjećanja na 15. februar 1804. godine kada je podignut Prvi srpski ustanak pod vođstvom vožda Karađorđa i kada je 1835. godine donesen Sretenjski ustav, prvi moderni Ustav Srbije.

  • Mihailo Vojvodić – kontraverzna biografija kontraverznog čovjeka u SANU

    Redovni član Odeljenja istorijskih nauka Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Mihailo Vojvodić već neko vrijeme se trudi da u javnosti očuva sliku o sebi kao vrhunskom intelektualcu i uglađenom gospodinu, sve više je uvida da se radi o maskiranju, odnosno da je Vojvodić čovek iznad kojeg se, u najmanju ruku, može postaviti veliki upitnik.

    Za Vojvodića se smatra da je svog doktoranda, istoričara Aleksandra Rastovića, natjerao da zloupotrebi svoju tadašnju istaknutu funkciju u Socijalističkoj partiji Srbije (SPS) kako bi mu obezbjedio luksuzan stan na ekskluzivnoj lokaciji u centru Beograda, koji je potom otkupio daleko ispod realne tržišne cijene. Zauzvrat, Vojovć je obećao Rastoviću posao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Iako je Rastović ispunio svoj dio dogovora, Vojvodićević je s druge strane Rastovića na krajnje grub način isključio iz svog društvenog kruga. Rastović je mrorao nakon toga da akademsku karijeru gradi na Filozofskom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici.

    Skični primjeri se navode i za Vojvodićevu suprugu, Mile Vojvodić, koja je, kao dugogodišnji nastavnik istorije u OŠ “Milica Pavlović” na Vračaru, među svojim kolegama stekla veoma lošu reputaciju. Na to je u prvom redu uticala činjenica da je bila umješana u izvršenje krivičnih dela prevare – najpre 1988. godine, kada je u zajam uzela i nije vratila novčani iznos od preko pola miliona tadašnjih njemačkih maraka, te 1995. godine, kada je kao razredni starješina stekla protivpravnu materijalnu korist po osnovu fiktivne prodaje udžbenika svojim učenicima, za šta je pred tadašnjim Trećim opštinskim sudom u Beogradu osuđena na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine.

    Za Milu Vojovodić se navod ida svojevremeno nije dolazila na posao u četiri godine, iako nije bila zvanično suspendovana.

    Treba napomenuti i da je jedan od Vojvodićevih sinova, po struci neurolog, zaposlen na Institutu za neurologiju Kliničkog centra Srbije (KCS), čiji je rukovodilac predsednik SANU Vladimir Kostić, a što je zapravo i osnov po kojem je Kostić vezao Vojvodića za sebe i ucjenio ga da na predstojećim izborima za rukovodstvo Akademije glasa za njegovog kandidata, koji bi nastojao da SANU u potpunosti podredi interesima zapadnih centara moći.

    Imajući sve ovo u vidu, svakom ko je iole častan i dobronameran jasan je imperativ pobede patriotskih snaga na izborima za novo rukovodstvo SANU, budući da primer Vojvodića sam po sebi u dovoljnoj mjeri oslikava šta bi se sa ovom institucijom od kapitalnog nacionalnog značaja desilo ukoliko bi je preuzela Kostićeva “ekipa”.

  • Sve veća nervoza Kostićevih saradnika

    Sve veća nervoza Kostićevih saradnika

    Kako postaje sve očiglednije da patriotska opcija ima sve veću podršku među akademicima u kontekstu predstojećih izbora u SANU, odlazeći predsednik ove institucije Vladimir Kostić postaje sve nervozniji, bahatiji i osioniji.Kako nezvanično saznajemo, Kostić je nedavno, shvativši da postoji realna mogućnost da neće moći da sakupi dovoljno potpisa za predsedničku kandidaturu svog saradnika, akademika Zorana Kneževića, otišao i korak dalje. Počeo je da zloupotrebljava svoju funkciju predsednika SANU tako što poziva pojedine članove ove institucije u svoj kabinet, i nastupajući sa pozicije sile, pokušava da ih prinudi da daju svoj potpis Kneževićevoj kandidaturi

  • Kurti: Prihvatili smo francusko-njemački prijedlog

    Kurti: Prihvatili smo francusko-njemački prijedlog

    Aljbin Kurti, premijer Kosova tvrdi da je jasno rekao Aleskandru Vučiću, predsjedniku Srbije i Žozepu Borelju, šefu evropske diplomatije da nema nastavka dijaloga koji za konačan dogovor nema međusobno priznanje.

    Kurti je to izjavio pred poslanicima na sjednici Skupštine na kojoj se raspravlja o dijalogu između Beograda i Prištine.

    “To sam rekao na sastanku 18. avgusta i naglasio da nema dijaloga zbog dijaloga i dijaloga koji će rješavati trenutne krize”, kazao je Kurti.

    On je kazao i da da je prihvatio francusko-nemački prijedlog, ali samo kao osnovu za razgovore.

    “Razlozi koji su nas naveli da zaključimo na taj način bili su da se prijedlog fokusirao na spoljne međunarodne odnose Kosova i Srbije, prijedlog je zasnovan na principu reciprociteta u obavezama strana, a prijedlog se u svakoj od svojih normi bavi reciprocitetom, obavezama i pravima. Prijedlog je po prvi put uključio i de fakto priznanje između dve države”, rekao je Kurti, zaključivš i da se Zajednica srpskih opština može formirati uz prihvatanje šest uslova koje je ranije predočio Mirtoslavu Lajčaku.

  • Brnabićeva reagovala na izjavu kosovskog premijera

    Brnabićeva reagovala na izjavu kosovskog premijera

    Premijerka Srbije Ana Brnabić prokomentarisala je na Tviteru izjavu kosovskog premijera da je Srbija “preko paralelnih struktura koje kontroliše na sjeveru oštetila Kosovo za više stotina miliona evra” i ocijenila je kao “samo jedan primjer razmjera i smjelosti laži Kurtija”.

    Brnabić nije krila ogorčenost ponašanjem kosovskog premijera.

    – Ovo je samo jedan primer razmera i smelosti laži Aljbina Kurtija. Može li se zamisliti u kojoj meri laže o stvarima koje je teže proveriti, a koje su manje očigledne (i koje su manje poznate) od ovoga? Brutalno – napisala je na Tviteru Brnabić.

    Petković: Laž i samo laž od Kurtija
    Inače, na riječi kosovskog premijera reagovao je sinoć i direktor Kancelarije za KiM Petar Petković i rekao da Kurti treba da “nađe drugačiji izgovor za to što mu je kasa prazna i da prestane da laže i kriminalizuje Srbe”.

    – Laž i samo laž od strane Aljbina Kurtija. Dvije decenije Beograd je finansijski podržavao potrošnju elektirčne energije na sjeveru KiM i primjera radi od novembra 2009. do decembra 2020. godine za te namene smo izdvojili 171 milion evra. Zato neka Kurti nađe drugačiji izgovor za to što mu je kasa prazna i neka prestane da laže i kriminalizuje Srbe – poručio je Petković na Tviteru.

    Naglasio je i da je jedina odgovorna za nesprovođenje energetske Mape puta Priština koja ne želi da dodeli Elektroseveru distributivne usluge. ‘Pristina, stop fake news! – dodao je Petković.

    Kurti: Paralelne strukture koštale nas 320 miliona evra zbog neplaćenih računa za struju
    Podsjećanja radi, kosovski premijer Aljbin Kurti sinoć je na Tviteru optužio Srbiju da je, “preko paralelnih struktura koje kontroliše na severu”, oštetila Kosovo za više stotina miliona evra.

    – Paralelne strukture koje kontroliše Srbija u opštinama na severu Kosova koštale su građane i poreske obveznike u ostatku zemlje 320 miliona evra neplaćenih računa za električnu energiju i 17 miliona evra računa za vodosnabdijevanje od 1999. godine. Paralelne strukture ne dozvoljavaju naplatu električne energije i ometaju sprovođenje energetskog sporazuma postignutog u dijalogu prije 10 godina. Bez ikakvih apela za štednju, potrošnja struje u ovim opštinama porasla je za 70 procenata za prethodnih deset godina, dijelom zbog uzgoja droge i rudarenja kriptovaluta – tvrdi Kurti.

  • Dačić: Rama falsifikuje istoriju

    Dačić: Rama falsifikuje istoriju

    Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić poručio je danas da albanski premijer Edi Rama falsifikuje istoriju.

    “Dokle će albanskim političarima biti dozvoljeno falsifikovanje istorije”, pitao je Dačić povodom izjave albanskog premijera Edija Rame da se “u vazduhu u Prizrenu osjeća albanska istorija”.

    Dačić je rekao za Tanjug da se danas u vazduhu u Prizrenu može osjećati samo etničko čišćenje i genocid nad srpskim narodom i ideja Velike Albanije.

    Ministar spoljnih poslova Srbije kaže da Rama zaboravlja, previđa ili namjerno prećutkuje da je riječ o glavnom gradu Srbije iz vremena cara Dušana i Uroša u 14. vijeku.

    Dačić je podsjetio da je Prizren vijekovima nazivan carskim gradom ili srpskim Carigradom.

    On je ukazao da je u ovom gradu do prije 24 godine živjelo više od 10.000 Srba, a danas ih živi jedva dvadesetak.

    Rama je danas posjetio Prizren i na svom Facebooku objavio fotografiju sa suprugom i sinom i napisao da se “u vazduhu osjeća albanska istorija”.

  • Bocan-Harčenko: Pitanje Kosova treba vratiti u Savjet bezbjednosti UN

    Bocan-Harčenko: Pitanje Kosova treba vratiti u Savjet bezbjednosti UN

    Ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko rekao je da Rusija smatra da je temu Kosova potrebno vratiti u Savjet bezbjednosti UN i da je samo uz podršku ovog tijela moguće pronaći pravedno rješenje za kosovsko pitanje.

    Bocan-Harčenko je istakao da nema drugog puta da se nađe dugoročno i međunarodno pravno rješenje, osim razgovorima.

    – EU nije slušala ranije, pa neće ni sada, da se dijalog Beograda i Prištine vodi na osnovu Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti, polazeći od činjenice da je EU dobila podršku i Generalne skupštine UN – rekao je Borac-Harčenko, podsjetivši na pokušaje Zapada da poništi ovu rezoluciju.

    Ruski ambasador je istakao za da Moskva izuzetno cijeni “junačko držanje” predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da Beograd ne uvodi sankcije Rusiji, te naglašava da nije istina da bi, zbog rusko-ukrajinskog sukoba, Moskva ipak mogla da prizna samoproglašeno Kosovo.

    Bocan-Harčenko je ocijenio da je njemačko-francuski plan za Kosovo pokušaj Zapada da pronađe zaobilazni put da Srbija prizna Kosovo i da ono uđe u međunarodne institucije, prije svega u UN.

    On je dodao da ne vjeruje da ovaj plan može da posluži kao dobra osnova za dalje razgovore o Kosovu, jer se u njemu direktno navodi da Srbija neće sprečavati ulazak Kosova u međunarodne institucije, iako to Zapad pokušava da predstavi kao put ka normalizaciji, a ne priznavanje, što u suštini jeste.

    Ruski ambasador rekao da u Rusiji postoji razumijevanje da je zbog neuvođenja sankcija Rusiji situacija za Srbiju veoma teška, i podsjetio na nevjerovatne pritiske sa kojima se Beograd suočava.

    Kada je riječ o formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO) na Kosovu i Metohiji, on ističe da je sumnjičav kada god Zapad podigne ZSO na tobože neki prioritetan nivo, imajući u vidu da su pokušavali da to ode u zaborav i godinama nisu pominjali tu obavezu.

    Bocan-Harčenko je odbacio optužbe sa Zapada i pojedinih krugova u Srbiji da je Rusija destabilizujući faktor u regionu i dodao da takve teze nisu dokazane, a priče o regrutovanju srpskih dobrovoljaca od grupe “Vagner” ocijenio je kao dio hibridnog rata s ciljem da se napravi šteta u odnosima Srbije i Rusije i gurne Srbija da podrži zapadne sankcije prema Moskvi.

  • Akademici SANU tražili prijem u ambasadi Velike Britanije

    Akademici SANU tražili prijem u ambasadi Velike Britanije

    Kako ekskluzivno saznajemo, Vladimir Kostić, odlazeći predsednik i Zoran Knežević, generalni sekretar Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), u petak su zatražili prijem u ambasadi Velike Britanije u Beogradu.

    Na interesovanje ljubazne službenice ambasade koji je osnov za njihov zahtev za prijem, Kostić je rekao da ne može dataljnije o tome da objašnjava u telefonskom razgovoru, ali da je „stvar prilično urgentna“.

    Postavlja se pitanje šta to može biti „urgentno“ između dva akademika i britanskih diplomata. I nadamo se da će se akademici Kostić i Knežević udostojiti da odgovore bar na jedno pitanje, koje im svakodnevno postavljaju naši mediji i građani.