Kategorija: Region

Radomir Saičić, univerzitetski profesor, priznati hemičar i akademik Srpske akademije nauka i umjetnosti, našao se u centru pažnje javnosti nakon što je u izbornoj noći saopštio pobjedu Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji.

Saičić je bio jedan od istaknutih kandidata političke organizacije „Studentska lista – Studenti pobeđuju“, a iz njenog izbornog štaba poručio je da su građani svojim glasovima pokazali snagu i odlučnost da mijenjaju društvo.

Riječ je o naučniku sa višedecenijskom akademskom karijerom, koji je rođen 31. oktobra 1961. godine u Beogradu. Njegov otac Nikola bio je arhitekta i univerzitetski profesor.

Obrazovanje je započeo u Matematičkoj gimnaziji, nakon čega je upisao Prirodno-matematički fakultet u Beogradu. Diplomirao je 1983. godine, magistrirao četiri godine kasnije, dok je doktorsku disertaciju iz oblasti slobodnoradikalske hemije odbranio 1991. godine, pod mentorstvom profesora Živorada Čekovića.

Profesionalnu karijeru izgradio je na Hemijskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je napredovao od asistenta pripravnika do redovnog profesora, u čije je zvanje izabran 2002. godine.

Na čelu Katedre za organsku hemiju nalazio se od 1999. do 2003. godine, a istu funkciju ponovo obavlja od 2023. godine. Takođe je predsjednik Etičke komisije Hemijskog fakulteta.

Dio naučnog usavršavanja proveo je u Francuskoj, gdje je tokom 1995. i 1996. godine boravio na postdoktorskim studijama u okviru Francuskog nacionalnog centra za naučna istraživanja.

Njegova istraživanja usmjerena su na organsku i medicinsku hemiju, posebno na sintezu prirodnih jedinjenja, uključujući taksol i njegove derivate koji imaju primjenu u liječenju malignih bolesti.

Saičić je 2012. godine postao dopisni član Srpske akademije nauka i umjetnosti, dok je šest godina kasnije izabran za redovnog člana Odjeljenja hemijskih i bioloških nauka. Srpskom hemijskom društvu pripada od 1984. godine, prenose Nezavisne.

Tokom naučne karijere dobio je više značajnih priznanja, među kojima su Oktobarska nagrada grada Beograda za najbolji studentski magistarski rad 1987. godine, Medalja Srpskog hemijskog društva 1995. godine i Nagrada grada Beograda za najbolje naučno ostvarenje u 2006. godini.

U političku javnost snažnije je zakoračio kao jedan od glavnih kandidata Studentske liste, koja ga je predstavila na predizbornom skupu u Novom Sadu.

Nakon izborne pobjede, Saičić je poručio da rezultat predstavlja više od političkog uspjeha i izrazio uvjerenje da Srbija dobija priliku za drugačiju budućnost.

„Studenti su pobedili. A sa njima je pobedila i nada da Srbija može biti zemlja pravde, slobode i dostojanstva“, izjavio je Saičić.

Podsjetimo, Aleksandar Vučić, nosilac liste „Ujedinjena Srbija“, u izbornoj noći priznao je poraz na parlamentarnim izborima, nakon što je Studentska lista osvojila najveću podršku birača.

Ilija Srdanović, prvi na Studentskoj listi koja je odnijela pobjedu na parlamentarnim izborima u Srbiji, pozvao je građane da se uzdrže od svakog oblika nasilja i sačuvaju mir do zvaničnog završetka izbornog procesa.

Srdanović se javnosti obratio video-porukom na Instagramu, naglašavajući da izborni rezultati još nisu zvanično proglašeni i da je neophodno pokazati odgovornost i dostojanstvo.

„Izbori još nisu završeni, izborni rezultati nisu proglašeni. Moramo ostati dostojanstveni do kraja. Nemojte pribjegavati nikakvoj vrsti nasilja. To vas moli vaša Studentska lista i vaš studentski pokret“, poručio je Srdanović.

Njegovo obraćanje uslijedilo je nakon incidenata u Beogradu, gdje su pojedine pristalice Studentske liste učestvovale u nasilnim događajima ispred i unutar medijskih kuća, prenosi BN televizija.

Studentska lista prethodno se ogradila od nasilnih postupaka, saopštivši da ne podržava upade u medijske kuće i državne institucije, niti poziva svoje pristalice na takve aktivnosti.

Iz ovog političkog pokreta naglasili su da izborna pobjeda treba da bude razlog za slavlje, a ne povod za sukobe. Građane koji su se okupili na beogradskoj Slaviji pozvali su da nakon završetka proslave mirno napuste skup i vrate se kućama.

Pozivi na smirivanje situacije uslijedili su nakon što je grupa pristalica Studentske liste upala u prostorije televizije Informer, gdje su, prema izvještajima, demolirane prostorije i upućene prijetnje zaposlenima. Ispred zgrade došlo je i do napada na policijske službenike.

Incidenti su zabilježeni i ispred televizije Pink, gdje su okupljeni gađali zgradu jajima i flašama, dok je objekat obezbjeđivao policijski kordon.

Grupa ljudi koja se okupila ispred zgrade TV Pinka na Dedinju gađala je objekat kamenicama, flašama, jajima i drugim predmetima, a policija je uspjela da ih spriječi da uđu unutra, objavila je jutros ova medijska kuća.

Zbog žestine napada i pokušaja narušavanja bezbjednosti objekta, policija je intervenisala i potisnula napadače, čime je spriječena eskalacija incidenta.

Grupa ljudi, među kojima su bili i pripadnici nekoliko zborova, okupili su se sinoć ispred zgrade.

Policija je postavili kordon ispred ulaza i napravili zaštitni prsten.

Napadu na zgradu Pinka prethodio je incident u prostorijama televizije Informer, gdje su napadači ušli u objekat, oštetili dio opreme i uznemiravali zaposlene u redakciji.

Vlasnik Televizije “Informer” Dragan J. Vučićević rekao je da su nasilniici razlupali redakciju ove medijske kuće i pričinili štetu od više desetina hiljada evra, te pozvao policiju da zaposlenima u “Informeru” zaštiti pravo na život, rad i slobodno kretanje.

Vučićević je naveo da su nasilnici rekli da su studenti, ali da on studente nije vidio, dodajući da su to bili “najgori ljevičarski ekstremisti”.

On je rekao da su htjeli da zapale “Informer” i njega ubiju, ali da su ih u toj namjeri spriječile kamere.

“Da nije bilo odložene intervencije policije, oni bi zapalili `Informer`. Našli smo nedaleko od zgrade auto pun kanti da bezinom”, rekao je Vučićević, koji se uključio u program “Informera” sa, kako kaže, bezbjedne lokacije.

Vučićević je rekao da nisu uspjeli da ga uplaše i da će već sutra ujutro da bude u studiju.

On je naveo da se u trenutku upada u zgradi nalazilo više od 70 zaposlenih, kao i nekoliko njihove djece.

Kaže da je napadnuta i Televiziju “Pink”, ali da je policija spriječila upad u tu medijsku kuću.

Vučićević je upitao medijske organizacije, EU i zapadne ambasade da li podržavaju upad u medije, te naveo da napad, poput ovog na “Informer”, nije viđen u istoriji.

Lider opozicije u Srbiji Aleksandar Vučić oštro je osudio upad u prostorije televizije Informer, ocijenivši da je riječ o nezapamćenom nasilju i direktnom napadu na slobodu izražavanja i novinarstva.

Vučić se povodom incidenta oglasio na svom Instagram profilu, gdje je posebno kritikovao izostanak reakcija Evropske unije i pojedinih novinarskih udruženja, prenosi B92.

„Večeras smo pratili nasilje bez presedana, monstruozno nasilje – upad u Informer, napad na slobodu izražavanja, slobodu javne riječi, slobodu novinarstva“, poručio je Vučić.

On je izrazio nezadovoljstvo zbog, kako tvrdi, ćutanja evropskih institucija, medija i novinarskih organizacija, navodeći da se napadi na glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića prećutkuju.

Vučić je ukazao i na, prema njegovom mišljenju, dvostruke aršine u odnosu prema medijima, upoređujući incident na Informeru sa mogućim sličnim postupcima prema televizijama N1 i Nova S.

„Da smo mi to uradili sa N1 i Novom S, koji su govorili deset puta groznije stvari od bilo čega što je Vučićević govorio o blokaderima, bili bismo najgori nasilnici, diktatori“, istakao je Vučić.

Na kraju obraćanja uputio je poruku da nasilje mora biti zaustavljeno, bez obzira na političke i druge razlike.

„Bezumni napadi na ljude moraju da prestanu“, zaključio je Vučić.

U redakciju “Informera” upale su pristalice studenata, a glavni i odgovorni urednik Dragan J. Vučićević pozvao je policiju i nadležne da reaguju.

“Grupa studenata u blokadi” objavila je na društvenim mrežama da u blokadi drži uredništvo i novinare “Informera”, koji uživo u programu prenosi situaciju u svojim prostorijama.

Oni se verbalno obračunavaju sa Vučićevićem, a među njima je i Dijana Hrka, majka mladića nastradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu.

Vučićević je naveo da se u zgradi “Informera” nalaze djeca predškolskog i školskog uzrasta, koju su roditelji ranije tokom dana uveli u zgradu.

Tokom programa uživo, Vučićević je telefonom uspostavio kontakt sa nosiocem Studentske liste Ilijom Srdanovićem i zamolio ga da svoje pristalice udalji, jer bi, kako je naveo, situacija mogla da eskalira sa velikim posljedicama.

Srdanović je rekao da će provjeriti informaciju, uz podsjećanje da je “Informer” iznosio brojne neistine o studentskom pokretu i njihovim pristalicama.

Srbija nakon održanih parlamentarnih izbora ulazi u proces formiranja nove vlasti, a prema ustavnim i zakonskim rokovima, Narodna skupština mora biti konstituisana u roku od 30 dana od proglašenja konačnih izbornih rezultata, dok za izbor nove vlade postoji dodatnih 90 dana.

Prvi korak predstavlja sazivanje konstitutivne sjednice parlamenta, za šta je nadležan predsjednik Narodne skupštine iz prethodnog saziva. Tu dužnost trenutno obavlja Ana Brnabić, koja će imati važnu ulogu u početnoj fazi uspostavljanja novih institucija.

Kako piše Srpskainfo, prvom sjednicom, do izbora novog skupštinskog rukovodstva, predsjedava najstariji poslanik, uz pomoć najmlađih predstavnika četiri izborne liste sa najvećim brojem osvojenih mandata i generalnog sekretara parlamenta.

Da bi Narodna skupština bila konstituisana, potrebno je potvrditi mandate najmanje dvije trećine poslanika, odnosno njih 167 od ukupno 250.

Nakon potvrđivanja mandata slijedi izbor predsjednika i potpredsjednika parlamenta, imenovanje generalnog sekretara, kao i formiranje poslaničkih klubova i stalnih skupštinskih odbora.

Konstituisanjem parlamenta počinje da teče novi rok od 90 dana, u kojem poslanici moraju izabrati predsjednika i članove Vlade Srbije.

U tom postupku važnu ulogu ima i vršilac dužnosti predsjednika Republike Srbije, a prema navodima izvora, tu funkciju trenutno obavlja Ana Brnabić.

Predsjednik Republike, odnosno vršilac dužnosti, nakon konsultacija sa predstavnicima izbornih lista predlaže mandatara koji može obezbijediti podršku parlamentarne većine.

Kandidat za predsjednika vlade potom pred poslanicima predstavlja program rada, poznat kao ekspoze, zajedno sa prijedlogom sastava ministarskog kabineta.

Za izbor nove vlade potrebna je podrška najmanje 126 od ukupno 250 narodnih poslanika. O programu i predloženom sastavu vlade glasa se istovremeno, a njen mandat počinje polaganjem zakletve pred parlamentom.

Ukoliko Narodna skupština ne uspije da izabere vladu u roku od 90 dana od konstituisanja, predsjednik Republike dužan je da raspusti parlament i raspiše nove izbore.

U tom slučaju novi parlamentarni izbori moraju biti završeni najkasnije 60 dana od njihovog raspisivanja.

Istovremeno sa postupkom formiranja zakonodavne i izvršne vlasti, Srbiju očekuju i predsjednički izbori, koji bi, prema navodima izvora, trebalo da budu održani do kraja godine.

Premijer Slovenije Janez Janša poručio je da Srbija neće moći da računa na slovenačku podršku u procesu evropskih integracija sve dok Ljubljani ne preda arhivsku dokumentaciju nekadašnjih jugoslovenskih bezbjednosnih službi, dok je gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković čestitao Studentskoj listi pobjedu na parlamentarnim izborima u Srbiji.

Janša je istakao da Slovenija podržava mogućnost ubrzavanja pristupnih pregovora Srbije sa Evropskom unijom nakon promjene vlasti, ali da za takav korak postavlja jasan uslov.

Prema njegovim riječima, Ljubljana neće odobriti bilo kakav napredak Beograda na evropskom putu dok ne dobije kompletnu arhivsku građu bivših jugoslovenskih institucija koja se odnosi na Sloveniju.

Kako prenose Nezavisne, Janša je na društvenoj mreži Iks precizirao da zahtjev obuhvata dokumentaciju nekadašnje Uprave državne bezbjednosti (UDBA), Službe državne bezbjednosti (SDV), Jugoslovenske narodne armije (JNA), Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove, kao i drugih službi bivše SFRJ.

Za razliku od Janše, gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković u svojoj reakciji na izborne rezultate naglasak je stavio na pobjedu Studentske liste i demokratski karakter izbornog procesa.

Janković je čestitao studentima izborni uspjeh, uz želju da ostvare dobre rezultate u budućem razvoju Srbije.

Posebno je ukazao na rekordnu izlaznost građana, ocijenivši da je veliko interesovanje birača pokazalo značaj izbora za demokratske procese u zemlji.

Gradonačelnik Ljubljane pozdravio je i činjenicu da je izborni dan protekao mirno, bez ozbiljnijih narušavanja atmosfere tokom glasanja.

Bivši guverner Narodne banke Srbije i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dejan Šoškić našao se među imenima koja se najčešće pominju kao mogući kandidati za novog premijera Srbije, nakon pobjede Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima. Međutim, njegova kandidatura još nije zvanično potvrđena.

Prema podacima Republičke izborne komisije, Studentska lista osvojila je 2.246.423 glasa, odnosno 52,65 odsto, dok je lista „Ujedinjena Srbija“, predvođena Srpskom naprednom strankom, dobila 39,22 odsto podrške birača.

Projekcije Ipsosa i CeSID-a pokazuju da bi Studentska lista mogla imati 139 poslanika u Narodnoj skupštini Srbije, naspram 104 mandata liste okupljene oko Aleksandra Vučića.

Kako prenosi Srpskainfo, Šoškićevo ime sve češće se pojavljuje u medijskim spekulacijama o budućem sastavu Vlade Srbije, iako je on tokom predizborne kampanje negirao da je kandidat za premijersku funkciju.

„Ja sam samo kandidat za narodnog poslanika“, izjavio je ranije Šoškić u intervjuu za Serbia Elects, naglašavajući da će razgovori o formiranju vlade uslijediti tek nakon izbora.

Njegovu moguću kandidaturu tokom kampanje pominjao je i Aleksandar Vučić, koji je na skupu u Beogradskoj areni tvrdio da je Šoškić zapravo kandidat studenata za predsjednika Vlade. Vučić ga je tom prilikom optužio za loše upravljanje finansijama i urušavanje vrijednosti dinara.

Šoškić se na izbornoj listi studenata nalazio na 27. mjestu, a nakon objavljivanja izbornih rezultata obratio se javnosti u ime liste, zahvalio građanima na podršci i pozvao ih da pobjedu proslave mirno.

Riječ je o ekonomisti sa dugogodišnjom akademskom i profesionalnom karijerom. Rođen je 1967. godine u Beogradu, gdje je 1989. diplomirao na Ekonomskom fakultetu kao student generacije. Magistrirao je 1993, a doktorirao 1999. godine iz oblasti finansija.

Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu zaposlen je od 1993. godine, a danas ima zvanje redovnog profesora. Bio je Fulbrajtov stipendista i predavač u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prije imenovanja za guvernera Narodne banke Srbije, obavljao je funkcije savjetnika za finansijska tržišta u Narodnoj banci Jugoslavije, kao i člana i predsjednika Savjeta Narodne banke Srbije.

Na čelo centralne banke došao je 28. jula 2010. godine, a ostavku je podnio u avgustu 2012, obrazlažući svoju odluku neslaganjem sa zakonskim izmjenama za koje je smatrao da ugrožavaju nezavisnost te institucije.

Šoškić je u ranijim javnim nastupima govorio i o mogućim potezima nove vlasti. U intervjuu za nedjeljnik „Vreme“ najavio je kadrovske promjene, donošenje zakona o lustraciji i provjeru porijekla imovine.

Istovremeno je ocijenio da promjena vlasti ne bi trebalo da izazove ozbiljnije ekonomske poremećaje u Srbiji, dok je u razgovoru za N1 tvrdio da je javni dug zemlje od 2012. godine udvostručen.

Kada je riječ o evropskim integracijama, Šoškić je zagovarao ubrzavanje reformi potrebnih za članstvo u Evropskoj uniji, uz stav da bi konačnu odluku o pristupanju trebalo da donesu građani na referendumu.

Iako se njegovo ime pominje u kontekstu budućeg predsjednika Vlade, odluka o mandataru još nije donesena. Konačan izbor zavisiće od dogovora unutar nove parlamentarne većine, nakon čega predsjedni

Ilija Srdanović, nosilac Studentske liste koja je odnijela pobjedu na parlamentarnim izborima u Srbiji, poručio je da će Beograd nastaviti da razvija odnose sa Banjalukom, ali i da će nova vlast nastojati da unaprijedi saradnju sa svim državama regiona.

Srdanović, koji je po profesiji kardiolog i profesor Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, najavio je drugačiji pristup spoljnoj politici Srbije, zasnovan na dijalogu i dobrosusjedskim odnosima.

On je u razgovoru za „Avaz“, a prenose Nezavisne, istakao da je jedan od prioriteta Studentske liste izgradnja demokratskog društva koje će biti pouzdan partner drugim zemljama.

Prema njegovim riječima, političke promjene u Srbiji trebalo bi da doprinesu stvaranju povoljnije atmosfere za razgovore sa susjedima i rješavanje otvorenih pitanja.

Govoreći o dosadašnjoj politici predsjednika Aleksandra Vučića, Srdanović je ocijenio da je koncentracija političke moći u rukama jednog čovjeka negativno uticala na međunarodni položaj Srbije i odnose u regionu.

On je optužio Vučića da svojim izjavama i političkim djelovanjem nije doprinosio smirivanju regionalnih tenzija, podsjećajući i na njegove nastupe tokom devedesetih godina.

Srdanović je naglasio da Studentska lista namjerava da prekine sa, kako smatra, zapaljivom i nedobrosusjedskom retorikom prethodne vlasti.

Posebno se osvrnuo na budućnost odnosa Srbije i Bosne i Hercegovine, ističući da promjena vlasti u Beogradu neće značiti prekid ili slabljenje saradnje sa Republikom Srpskom.

„Odnos Beograda i Banjaluke će se nastaviti da razvija, ali će se dijalog otvoriti i prema svim ostalim partnerima u regionu, odnosno komšijama s kojima treba da imamo dobrosusedske odnose na obostrano zadovoljstvo“, poručio je Srdanović.