Kategorija: Region

Olujni vjetar u Sloveniji nosio je krovove kuća, rušio zidove, stabla, električne stubove, a više od 100 objekata teško je oštećeno u opštini Komenda.

Snažno olujno nevrijeme zahvatilo je sinoć Sloveniju, a najteže je pogodilo opštine Komenda i Cerklje na Gorenjskom. Razmjere štete tek su se jutros vidjele.

Načelnik opštine Јurij Kern rekao je da je šteta ogromna i da su najviše stradala sela Nasovče, Breg, Klanec, Potok i dio Komende. On je dodao da nisu oštećeni samo krovovi nego da su na brojnim kućama gotovo srušeni i zidovi zbog čega će sanacija biti veoma zahtjevna.

Kern je naveo da nema podataka o povrijeđenima, ali je dodao da je stradala stoka, najviše perad.

Opština Komenda saopštila je da su brojni privredni i stambeni objekti ostali bez krovova, da su srušena brojna stabla, putevi prekinuti, a pojedini dijelovi opštine bez električne energije.

Mještanka mjesta Klanec kod Komende, koje je jedno od najpogođenijih, prizore je opisala kao potpuno razaranje, prenose slovenački mediji.

– Tamo je pola sela srušeno, doslovno. Takvo nešto nikad nisam vidjela – rekla je ona.

Hrvatski premijer Andrej Plenković nije htio da komentariše presudu Visokog krivičnog suda, koji je Branimira Glavaša pravosnažno osudio na sedam godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad srpskim civilima u Osjeku 1991. godine.

Plenković je rekao novinarima da je pročitao vijest, odnosno “primio k znanju”.

Visoki krivični sud Hrvatske pravosnažno je osudio ratnog komandanta hrvatskih snaga u Osijeku Branimira Glavaša na sedam godina zatvora u slučaju “Selotejp” za ratne zločine nad osječkim Srbima 1991. godine.

Osim Glavaša, Gordana Getoš Magdić pravosnažno je osuđena na četiri godine zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, a Dinko Kontić i Zdravko Dragić na po tri godine.

Glavaš najavio nastavak pravne borbe

Glavaš je najavio nastavak pravne borbe i smatra da je ova presuda pokazala da Visoki krivični sud nije potreban hrvatskom pravosuđu.

Više hrvatskih udruženja zatražilo je od predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da Glavašu oduzme generalski čin i državna odlikovanja.

Milanović je Glavašu vratio čin i odlikovanja, koja mu je oduzeo nekadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Kršeći odluku Josipovića, Milanović se tada pozvao na odluku Ustavnog suda iz 2015. godine, koju je, inače, osporavao Vrhovni sud Hrvatske, piše Srna.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da razmišlja o kandidaturi za premijera kao i da planira da podnese ostavku na funkciju predsejdnika Srbije.

Na pitanje da li planira da podnese ostavku u naredna tri do četiri mjeseca, Vučić je za Radio Beograd 1 rekao da će to biti “možda i ranije”.

– I pri tome neću da kažem narodu da sam skratio mandat, nego ću da kažem podnio sam ostavku – rekao je Vučić dodajući i da to neće biti iznenađenje za bilo koga.

Povodom kandidature za premijera on je rekao da u stranci svaki dan “razmišljaju o tome”.

– Imamo sad važan sastanak, imaćemo i večeras u osam važan sastanak – rekao je Vučić.

On je dodao i da je počeo da pakuje knjige u Predsjedništvu.

– Imam mnogo knjiga i gledam gdje da stavim. Molio sam sve moje prijatelje da mi kažu gdje može, ko može da primi 500 knjiga, ko može 1.000. Pokloniću 1.200 knjiga koje sam dobio tokom predsjedničkog mandata, pokloniću nekoj ustanovi. Јoš razmišljam koja će to ustanova da bude – rekao je Vučić.

Na pitanje da li SNS razmišlja o kandidatu za predsjednika za naredne predsjedničke izbore, Vučić je odgovorio da razmišljaju, ali da na skupu za Vidovdan još neće izaći sa imenom kandidata.

– Biće svakako pobjednički kandidat. Svakako neko i odgovorniji, usuđujem se da kažem i obrazovaniji, pošto imam određena lica u glavi, i energičniji i čovjek ko zna šta je država, nego što su njihova dvojica potencijalnih kandidata, Đokić i Bodiroga. Mnogo obrazovaniji, posebno od ovog jednog – rekao je Vučić.

On je pozvao ljude da dođu na skup 27. juna jer će na njemu, kako je rekao, tamo govoriti o planovima, programima i paketima o kojima je pričao.

– Reći ćemo i kako će biti ime liste. Govorićemo i po kom principu će lista biti sastavljena. Dakle, mi ćemo imati veliki broj i studenata, mladih ljudi, energičnih ljudi, da pokažemo i tu promjenu krvnih zrnaca, dakle kao što rade najuspešnije i kompanije na sveijtu. Mi ćemo da pravimo studentsku listu, ali ćemo da napravimo najozbiljniju listu, listu najodgovornijih ljudi, gdje će svakako biti i studenti, tako da ljudi, kad budu hteli da glasaju za studente, da glasaju za našu listu – rekao je Vučić.

Predsjednik Aleksandar Vučicć je na pitanje o mogućnosti priznavanja nezavisnosti tzv. Kosova u zamjenu za ubrzanje puta ka Evropskoj uniji i otključavanje ekonomske budućnosti, u intervjuu za “Foks njuz” odbacio takvu mogućnost.

On je poručio da ekonomska saradnja i bolji politički odnosi moraju prethoditi statusnim pitanjima.

– Ne kažem da sam spreman da prekršim Ustav svoje zemlje. Uvijek sam bio otvoren za razgovore ili kompromisna rješenja, uvijek sam bio otvoren za razvoj odličnih ekonomskih veza i nesumnjivo mnogo boljih političkih veza. Ali ne govorim o priznavanju ičije nezavisnosti – rekao je on.

Odgovarajući na pitanje da li zemlja u sve podijeljenijem svijetu može nastaviti da balansira između Istoka i Zapada, Vučić je odbacio tezu o nužnosti biranja strana. Kao primere je naveo posjetu Kini, kao i razgovore predsjednika SAD Donalda Trampa sa Pekingom.

Kako je rekao to su primjeri pragmatične diplomatije vođene isključivo nacionalnim interesima i profitom za sopstvene kompanije.

Isti pragmatizam, prema njegovom mišljenju, potreban je i za rješavanje aktuelnih ratnih sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku, uz poruku da je uvijek bolje imati hiljade dana pregovora nego jedan dan rata.

Vučić je istakao je da su odnosi Srbije i Sjedinjenih Američkih Država prošli kroz dramatičnu transformaciju za vreme mandata predsjednika Donalda Trampa, kao i da je ta promjena izmijenila percepciju javnosti u zemlji u kojoj su sjećanja na NATO bombardovanje 1999. godine duboko ukorenjena.

Dodao je da je podrška SAD naglo porasla za vrijeme Trampovog mandata i pozvao američkog predsjednika da posjeti Beograd.

Pohvalio je Trampov pristup Balkanu, navodeći da je fokus njegove administracije na ekonomskoj saradnji, a ne na političkom pritisku, što je imalo odjeka kod mnogih Srba.

– Predsednik Tramp i njegov tim do sada su vrlo marljivo i predano radili na Zapadnom Balkanu. Mnogi Srbi njegovu administraciju doživljavaju vrlo drugačije od prethodnih američkih vlada. Ukoliko ljude u Srbiji pitate da uporede administraciju bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona i Donalda Trampa ili demokrata i republikanaca ne biste mogli da vjerujete. Bilo bi 90 prema 10 ili 95 prema 5 – rekao je Vučić.

Predsjednik Srbije je ponovio da je nedavno uputio poziv Trampu da posjeti Srbiju.

– Nadam se da ćemo moći da ga ugostimo. Više ljudi će da bude spremno da ga pozdravi i sačeka nego što bi on možda i očekivao.

– Usuđujem se da kažem čak i više od stotina hiljada ljudi – rekao je Vučić.

Vučić je govorio da se poboljšani odnosi između Vašingtona i Beograda sve više fokusiraju na ekonomiju, investicije i tehnološku saradnju, kao i na konzervativne vrijednosti koje obje zemlje neguju.

Kazao je i da se zemlje spremaju za pokretanje strateškog dijaloga koji će se fokusirati na energetiku, infrastrukturu, vještačku inteligenciju, saradnju u oblasti odbrane i investicione mogućnosti, a među projektima o kojima se razgovara su energetska infrastruktura, saradnja u oblasti tečnog prirodnog gasa, centri podataka i napredne računarske tehnologije.

Upitan o napetostima koje uključuju Iran i širi sukob na Bliskom istoku, Vučić je ponovio da je Srbija jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja ne oklijeva da sarađuje sa Izraelom.

– I ponosan sam što to mogu javno i otvoreno da kažem – rekao je on.

Vučić je upozorio na rastući antisemitizam širom svjeta, podvukao da se Srbija oduprla tim trendovima i obećao da će to nastaviti da čini dok je on na čelu države.

– To se ne dešava u Srbiji, i neće se dešavati dok sam ja predsjednik – rekao je.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je na sastanku sa komandantom Vrhovne komande NATO savezničkih snaga u Evropi Aleksusom Grinkevičem značaj očuvanja mira i stabilnosti na Kosmetu kao i neophodnost zaštite srpskog naroda i poštovanja međunarodnog prava i Rezolucije 1244.

On je napomenuo da se danas navršilo 27 godina od donošenja Rezolucije 1244 u Savjetu bezbjednosti UN.

Vučić je zahvalio sagovorniku za ulogu KFOR-a u održavanju stabilnosti i izrazio nadu da će nastaviti da obavlja važnu ulogu u zaštiti mira.

On je naveo na “Instagramu” da je dijalog jedini put ka očuvanju stabilnosti i bezbjednosti u regionu i da će Srbija nastaviti da bude pouzdan i odgovoran partner u očuvanju mira.

Vučić je istakao da je za Srbiju od ključnog značaja očuvanje vojne neutralnosti, ali i nastavak odgovorne i profesionalne saradnje sa NATO-om kroz program “Partnerstvo za mir”, uz puno poštovanje njenih interesa i politike koju vodi.

Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je danas nakon sastanka sa predsjednikom Angole Žoaom Manuelom Gonsalvešom Lorensom da dvije zemlje imaju najbliže političke i prijateljske odnose i poručio da Srbija i Angola treba da unaprijede ekonomsku saradnju.

– Danas imamo posebnu čast da ugostimo predsjednika Angole, Žoaoa Lorensa, u našoj zemlji. A kad kažem posebnu čast, ne biste vjerovali, posljednji put kada je angolski predsjednik bio u posjeti Srbiji to je bilo pre 49 godina, 1977. godine. I nevjerovatno je koliko sam srećan i zadovoljan što sam poslije mnogo poziva uspio danas da ugostim Žoaoa Lorensa, iskrenog prijatelja Srbije, naše zemlje – rekao je Vučić.

On je podsjeto da ima 50 godina otkako je Angola stekla nezavisnost i istakao da je naša zemlja uvijek bila podrška njihovoj velikoj borbi.

– Divili smo se junacima Angole. Rekao sam predsjedniku Lorensu da sam ja odrastao u ulici Јurija Gagarina, a nedaleko odatle je bila i ulica Agostina Neta, i da smo i kao djeca znali sve o hrabroj borbi angolskog naroda za slobodu i nezavisnost. I još iz tog vremena, rekao bih, da imamo najbliže političke prijateljske odnose, i naši bilateralni politički odnosi nikada nisu bili dovođeni u pitanje – rekao je Vučić.

Naglasio je da jedni druge podržavaju u međunarodnim institucijama i organizacijama i da je posebno zahvalan predsjedniku Lorensu na tome što Angola podržava teritorijalni integritet Srbije, baš kao što i Republika Srbija uvijek i na svakom mjestu podržava i teritorijalni integritet, ali i interese Luande.

– Mi smo razmijenili stavove o svim važnim političkim pitanjima, i rekao bih, u gotovo svim stvarima naši se i interesi i politički stavovi poklapaju. Mi vodimo dvije nezavisne i suverene države koje uvijek, pre svega, vode računa o svojim interesima, trudeći se da budu otvorene za saradnju sa svim velikim silama i sa svim drugim državama svijeta. Ono na šta smo obojica ukazali i tokom plenarnog sastanka i tokom razgovora u četiri oka jeste činjenica da nismo dovoljno zadovoljni našom ekonomskom saradnjom i vjerujemo da možemo i moramo mnogo toga da promijenimo i da mnogo toga po tom pitanju možemo da učinimo – istakao je Vučić.

Predsjednik Angole boravi u posjeti Srbiji od 8. do 10. juna.

U blizini aerodroma u Vrsaru u Istri jutros, 9. juna, došlo je do pada manjeg aviona, a prema prvim informacijama jedna osoba je povrijeđena.

Kako prenose hrvatski mediji, policija je dojavu o nesreći primila danas oko 8.35 časova.

Odmah nakon prijave na mjesto događaja upućene su sve nadležne službe, uključujući policiju, Hitnu pomoć i vatrogasce.

Prema za sada dostupnim informacijama, u nesreći je povrijeđena jedna osoba kojoj se pruža medicinska pomoć.

Okolnosti pod kojima je došlo do pada aviona još nisu poznate, a više detalja biće poznato nakon uviđaja i istrage koju sprovode nadležne službe.

Nesreća se dogodila u blizini aerodroma u Vrsaru.

Druga nesreća za nekoliko dana

Pad aviona kod Vrsara dogodio se samo nekoliko dana nakon teške avionske nesreće kod Medulina, takođe u Istri. Tada se manji avion srušio nedaleko od sportskog aerodroma, a  poginule su četiri osobe.

Prema riječima iskusnog pilota Nijaza Delića, letjelica koja je dolazila iz Austrije iz za sada nepoznatih razloga napravila je spiralu prilikom prilaza aerodromu i potom se srušila.

Samo nekoliko dana prije toga, 31. maja, mali avion srušio se i u Sloveniji, u blizini granice sa Hrvatskom. Pilot je tada preživio nesreću i helikopterom je prevezen na liječenje.

Kompanija “Ledo” sa hrvatskog tržišta preventivno povlači sladoled “kvatro klasik” sa ukusom kakaa, lješnika, vanile i čokolade radi provjere ambalaže.

Državni inspektorat Hrvatske obavijestio je potrošače o povlačenju ovog sladoleda težine 495 grama, sa rokom upotrebe 27. avgust 2027. godine.

Iz Inspektorata navode da proizvod nije u skladu s uredbom o utvrđivanju opštih načela i uslova zakona o hrani Evropske agencije za bezbjednost hrane.

Iz kompanije “Ledo” koja posluje na tržištu BiH za sada nema informacije o povlačenju ovog proizvoda.

Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije (CIK) u Prištini, na osnovu obrađenih 99,40 odsto biračkih mjesta, na vanrednim izborima za skupštinu privremenih institucija samouprave vodi Pokret Samoopredjeljenje sa 42,92 odsto glasova, odnosno 297.296 osvojenih glasova.

U sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice jutros u 7 časova otvorena su biračka mjesta na vanrednim izborima za skupštinu privremenih prištinskih institucija, među kojima i biračko mjesto broj 3 u zgradi Osnovne škole „Sveti Sava“.

Veliki broj građana već je u 7 časova bio na biračkim mjestima kako bi ostvario svoje biračko pravo.

U sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice pravo glasa ima 17.604 građana, od kojih je 4.168 registrovano za glasanje van Kosova i Metohije.

U Kosovskoj Mitrovici glasa se u šest biračkih centara, odnosno na 21 biračkom mjestu.

Predizbornu kampanju u Kosovskoj Mitrovici obilježio je niz jednostranih poteza Prištine, a takozvana kosovska policija privodila je i čelnike lokalnih institucija, pa su tako u petak privedeni gradonačelnik Sjeverne Mitrovice Milan Radojević i predsjednik Skupštine opštine Ivan Zaporožac, nakon što su sa radnicima opštinske inspekcije pokušali da uklone natpis „Volim Mitrovicu“, koji je postavljen tokom mandata nelegitimnog albanskog gradonačelnika Erdena Atića.

Odluku o uklanjanju tog natpisa nedavno je donijela Opština Sjeverna Mitrovica.

U sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice takođe su postavljene table sa izmijenjenim nazivima ulica, bez konsultacija sa srpskom zajednicom i protivno odluci Opštine Sjeverna Mitrovica.

Vanredni izbori za skupštinu privremenih institucija samouprave održavaju se nakon što parlament u Prištini nije uspio da izabere predsjednika privremenih institucija u roku koji je odredio Ustavni sud u Prištini, odnosno do 28. aprila.

Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) u Prištini, pravo glasa ima 2.092.174 građana, a izbori se održavaju u 949 biračkih centara sa 2.550 biračkih mjesta.

Na izborima učestvuju tri koalicije, 17 stranaka i jedan nezavisni kandidat, a najjača srpska stranka u Pokrajini – Srpska lista (SL) na glasačkom listiću je pod brojem 119.

Iz srpske zajednice, kojoj pripada 10 mandata u skupštini privremenih institucija, na izborima, osim Srpske liste, učestvuje i stranka Za slobodu, pravdu i opstanak.

Skupština privremenih prištinskih institucija ima 120 poslaničkih mjesta, od kojih se za 100 takmiče stranke Albanaca, 10 je zagarantovano predstavnicima Srba, a 10 predstavnicima nesrpskih nevećinskih zajednica (Roma, Aškalija, Egipćana, Bošnjaka, Turaka i Goranaca).

Ovo su treći izbori za skupštinu privremenih institucija u nepunih 16 mjeseci.