Kategorija: Region

Tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije formiralo je predmete povodom krivičnih prijava protiv ministra spoljnih poslova Marka Đurića, ambasadora Srbije u Sjedinjenim Američkim Državama Dragana Šutanovca i više drugih diplomata i funkcionera Ministarstva spoljnih poslova, zbog sumnji na krivična djela povezana sa ostvarivanjem biračkog prava u inostranstvu.

Kako pišu Nezavisne, tužilaštvo je postupanje pokrenulo nakon prijema krivičnih prijava koje se odnose na navodne zloupotrebe službenog položaja, povredu prava glasanja i sprečavanje održavanja glasanja.

Predmeti su najprije formirani povodom prijava protiv ambasadora Srbije u Slovačkoj Aleksandra Nakića i ambasadora u SAD Dragana Šutanovca. Tužilaštvo je 20. oktobra zatražilo potrebne informacije od Ministarstva spoljnih poslova Srbije i Republičke izborne komisije kako bi prikupilo podatke za dalji predistražni postupak.

Nakon toga dostavljeno je još 13 krivičnih prijava, među kojima su i one koje se odnose na pomenute ambasadore.

Prijavama su obuhvaćeni i ambasadori Srbije u Francuskoj Ana Hrustanović, Rumuniji Dragan Simeunović, Švajcarskoj Ivan Trifunović, Bugarskoj Milan Ravić, Crnoj Gori Nebojša Rodić, Australiji Rade Stefanović, Kanadi Stefan Tomašević i Ujedinjenim Arapskim Emiratima Vladimir Marić.

Osim Đurića, Šutanovca i ostalih diplomata, prijave se odnose i na načelnika Odeljenja za bezbjednost u Generalnom sekretarijatu Ministarstva spoljnih poslova Veska Radovića i vršioca dužnosti generalnog sekretara tog ministarstva Dušana Kozareva.

Prema navodima tužilaštva, Đurić i Radović prijavljeni su zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja i povredu prava glasanja, dok se prijava protiv Kozareva odnosi na sumnju na zloupotrebu službenog položaja.

Tužilaštvo je saopštilo da je postupajući javni tužilac, nakon prijema prijava, zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, da prikupi potrebna obavještenja i izvrši odgovarajuće provjere.

Prijave su povezane sa organizacijom glasanja državljana Srbije u inostranstvu na izborima 25. oktobra. Sporno je određivanje biračkih mjesta i sumnje da je dijelu birača otežano ostvarivanje prava glasa u pojedinim gradovima.

O formiranju predmeta odlučuje se u fazi provjera navoda iz krivičnih prijava, što samo po sebi ne znači da su prijavljena lica počinila krivična djela.

Ilija Srdanović, nosilac pobjedničke Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji, najavio je drugačiji pristup u odnosima sa susjednim državama, posebno Hrvatskom, poručivši da otvorena pitanja neće biti korištena za dnevno-političke obračune.

Srdanović je u razgovoru za Hinu ocijenio da su odnosi Beograda i Zagreba godinama opterećeni neriješenim problemima, za koje smatra da ih je prethodna vlast dodatno produbljivala, umjesto da radi na njihovom prevazilaženju, prenose Nezavisne.

„Nastojаćemo da ih ne zloupotrebljavamo u dnevno-političke svrhe, kako su to činili Aleksandar Vučić, njegovi saradnici i pojedini mediji, već da razvijamo normalne, demokratske i prijateljske odnose“, poručio je Srdanović govoreći o odnosima Srbije i Hrvatske.

On je naglasio da bi nova spoljna politika Srbije trebalo da se zasniva na dijalogu i odgovornom pristupu, uz poseban značaj koji imaju odnosi sa državama u neposrednom okruženju.

„Prvo morate graditi dobre odnose sa susjedima jer, u protivnom, ne možete očekivati ni dobre odnose sa velikim zemljama i svjetskim silama“, rekao je Srdanović.

Govoreći o saradnji sa Hrvatskom, istakao je da iz ličnog iskustva ima pozitivna saznanja o odnosima sa tamošnjim kolegama i da želi da takav pristup prenese i na nivo zvaničnih bilateralnih odnosa.

„Lično mogu reći da se sva moja dosadašnja stručna i međuljudska saradnja s kolegama iz Hrvatske temelji na najboljem uzajamnom razumijevanju i da ću to nastojati da kreiram i na svakom drugom mogućem nivou i u bilateralnim odnosima, jer samo tako možemo graditi i razvijati normalan suživot“, naveo je Srdanović.

Prvi kontakti nakon izbora već su ostvareni. Hrvatski premijer Andrej Plenković razgovarao je telefonom sa Srdanovićem u ponedjeljak, dan nakon parlamentarnih izbora, i čestitao mu pobjedu.

Plenković je potom izjavio da izborni pobjednici imaju jasan mandat građana da preuzmu odgovornost za vođenje Srbije, izrazivši očekivanje da će unapređenje odnosa sa susjednim državama biti među prioritetima buduće vlasti.

„Nadamo se da će i taj dio spoljne politike, koji se odnosi na odnose sa susjednim zemljama, biti u njihovom fokusu“, poručio je Plenković, dodajući da očekuje poboljšanje odnosa Hrvatske i Srbije u narednom periodu.

Srdanović, novosadski kardiolog i univerzitetski profesor, predvodio je listu „Studenti pobjeđuju“ na prijevremenim parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra.

Prema nepotpunim zvaničnim rezultatima navedenim u izvještaju, Studentska lista ostvarila je prednost veću od pola miliona glasova u odnosu na listu Srpske napredne stranke. Time je otvoren put formiranju nove vlade nakon dugogodišnje dominacije SNS-a.

Iako još nije poznato ko će biti novi premijer Srbije niti ko će preuzeti ključne ministarske funkcije, Srdanovićeve poruke o odnosima sa susjedima predstavljaju najavu pravca u kojem bi pobjednička lista mogla razvijati buduću spoljnu politiku zemlje.

Studenti u blokadi u Srbiji zatražili su hitne ostavke rukovodstva Radio-televizije Srbije (RTS), kao i odgovornost Regulatornog tijela za elektronske medije (REM), uz zahtjev da se rad javnog servisa oslobodi političkih uticaja.

Otvoreno pismo uputili su 27. oktobra na tri adrese – rukovodstvu RTS-a, Savjetu REM-a i Narodnoj skupštini Srbije, navodeći da građani imaju pravo na objektivno i nepristrasno informisanje, pišu Nezavisne.

„Građani imaju pravo na istinito, potpuno i nepristrasno informisanje. Zahtijevamo odgovornost institucija i oslobađanje javnog servisa od političkih uticaja“, poručili su studenti u objavi na društvenim mrežama.

Od rukovodstva RTS-a zahtijevaju hitne ostavke generalnog direktora, njegovog zamjenika i uredništva informativnog programa. Takođe, traže uspostavljanje privremene uprave, koja bi bila predložena u dogovoru Studentske liste i reprezentativnih sindikata javnog servisa, uz imenovanje u skladu sa zakonom.

Studenti su se obratili i Savjetu REM-a, od kojeg očekuju nezavisno postupanje, transparentnost odluka i obrazloženje postupanja u slučaju televizije Informer.

Zatražili su da im REM u roku od sedam dana od prijema pisma dostavi javan i obrazložen odgovor.

U dijelu koji se odnosi na Narodnu skupštinu Srbije, studenti su naveli da će se zalagati za popunjavanje upražnjenih mjesta u Savjetu REM-a kroz zakonit i transparentan postupak, uz izbor kandidata na osnovu stručnosti i nezavisnosti.

„Javni servis mora da služi građanima“, poručili su studenti u blokadi.

Nakon izborne pobjede Studentske liste u Srbiji, u javnosti se sve više govori o mogućim imenima budućeg premijera i ministara, ali konačan sastav nove vlade još nije poznat.

Studentska lista osvojila je 140 od ukupno 250 poslaničkih mjesta, čime je obezbijedila većinu potrebnu za samostalni izbor nove Vlade Srbije. Ipak, tokom kampanje nije predstavljen kompletan tim koji bi preuzeo odgovornost za vođenje države, pa se sada razmatraju mogući kandidati za najvažnije funkcije, pišu Nezavisne.

Među imenima koja se pominju za mjesto premijera su univerzitetski profesori Dejan Šoškić i Radomir Saičić. Šoškić je bivši guverner Narodne banke Srbije, koju je vodio od 2010. do 2012. godine, dok je Saičić hemičar, profesor i član Srpske akademije nauka i umetnosti.

Šoškićevo iskustvo u ekonomiji i monetarnoj politici izdvaja se kao jedan od razloga zbog kojih se njegovo ime povezuje sa funkcijom predsjednika Vlade. Saičić je, s druge strane, privukao pažnju govorom tokom izborne noći, kada je pobjedu Studentske liste opisao kao „pobjedu nade nad ravnodušnošću“.

Među mogućim članovima buduće vlade pominje se i Ilija Srdanović, kardiolog i profesor Medicinskog fakulteta iz Novog Sada, koji je predvodio Studentsku listu. Zbog svog profesionalnog iskustva mogao bi preuzeti resor zdravstva, ali njegova buduća funkcija još nije poznata.

Posebnu pažnju privlači ime proslavljenog srpskog košarkaša Dejana Bodiroge, koji se pominje kao mogući kandidat za ministra sporta i mladih. Ipak, ni u njegovom slučaju nema zvanične potvrde da će biti dio izvršne vlasti.

Značajnu ulogu u oblikovanju buduće politike mogao bi imati i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Jovo Bakić, koji se zalaže za odlučniju borbu protiv organizovanog kriminala i promjene u radu policije.

„Najvažnija stvar, po mom mišljenju, jeste borba protiv organizovanog kriminala. Mi moramo da sasečemo sve veze države sa organizovanim kriminalom“, izjavio je Bakić za „Danas“, prenose Nezavisne.

U razgovorima o budućem sastavu vlasti pominje se i advokatica Sarah El Sarag, koja je učestvovala u izradi pravnog programa Studentske liste i pružala pravnu pomoć studentima tokom protesta. Među potencijalnim kandidatima je i Feđa Dimović, advokat i član grupe Beogradski sindikat, čije se ime povezuje sa mogućim funkcijama u oblasti pravosuđa, unutrašnjih poslova ili kulture.

Na listi su i druge javne ličnosti i predstavnici različitih oblasti, među kojima su rektorka Univerziteta umetnosti u Beogradu Mirjana Nikolić, ekološki aktivista Zlatko Kokanović i inženjer Zoran Đajić, poznat po javnim istupima u vezi sa rekonstrukcijom Željezničke stanice u Novom Sadu.

Iako izborni rezultat omogućava Studentskoj listi da samostalno formira vladu, raspodjela funkcija tek treba da bude dogovorena. Prije izbora nove izvršne vlasti potrebno je konstituisati Narodnu skupštinu Srbije i sprovesti propisanu proceduru za izbor premijera i ministara.

Upravo će izbor budućih nosilaca najvažnijih resora pokazati na koji način Studentska lista namjerava da sprovede najavljene promjene u pravosuđu, policiji, zdravstvu, obrazovanju i ekonomiji.

Aleksandar Vučić poručio je da se nije uplašio političkih pritisaka i da ga u narednom periodu očekuju teški izazovi, uz ocjenu da će njega i njegove političke saradnike progoniti zbog rezultata koje su ostvarili.

„Da li ste stvarno mislili da sam se uplašio? Čeka nas težak put, proganjaće nas“, poručio je Vučić, govoreći o političkoj situaciji u Srbiji i pritiscima sa kojima se, kako tvrdi, suočavaju on i njegovi saradnici.

Osvrćući se na rezultate ostvarene tokom prethodnih godina, Vučić je ocijenio da će politički protivnici nastaviti da vrše pritisak na njega zbog povećanja plata i penzija, izgradnje puteva, pruga i bolnica, kao i zbog političkih odluka koje je Srbija donosila.

Prema njegovim riječima, predstoji period u kojem će biti potrebno mnogo strpljenja i odlučnosti kako bi se odgovorilo na političke izazove.

Vučić se osvrnuo i na događaje ispred televizije Informer, ocijenivši da je riječ o ozbiljnom incidentu i pokušaju ponižavanja njenog vlasnika Dragana J. Vučićevića.

Upozorio je da nadležni organi moraju reagovati na nasilje bez obzira na to kome su napadi usmjereni, te da bi izostanak reakcije države mogao dovesti do dodatnih problema.

„Ne bude li država reagovala, mi ćemo u danima koji dolaze morati da donesemo svoje odluke“, poručio je Vučić, upozoravajući na posljedice nastavka fizičkih napada i pritisaka na ljude koji imaju drugačije političke stavove.

Govoreći o političkim protivnicima, osvrnuo se i na takozvanu Studentsku listu, poručujući da bi njeni predstavnici trebalo da pokažu šta mogu da urade ukoliko dobiju priliku da preuzmu odgovornost za upravljanje državom.

Vučić je kritikovao i dio medijske scene, iznoseći tvrdnje o ulozi pojedinih televizija u produbljivanju političkih podjela u Srbiji.

Na kraju obraćanja poručio je da neće odustati zbog pritisaka i da ga, kako je naveo, niko neće ućutkati.

• „U grob da me stavite, nećete me ućutkati“, poručio je Vučić, uz ocjenu da će vrijeme pokazati kakve će posljedice donijeti aktuelna politička dešavanja, piše B92.

Zahtjevi za ostavku gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića i raspisivanje vanrednih izbora u glavnom gradu Srbije intenzivirani su nakon pobjede Studentske liste na parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra. Predstavnici organizacija koje traže promjene smatraju da aktuelna gradska vlast više nema politički legitimitet.

Organizacija „Beograd u pokretu“ zatražila je hitno pokretanje postupka za raspisivanje vanrednih izbora, uz ocjenu da rezultati glasanja pokazuju da građani žele promjenu i na nivou glavnog grada, pišu Nezavisne.

Izvršni direktor ove organizacije Nikola Radin ocijenio je da Šapić već duže vrijeme nema političko opravdanje za nastavak mandata, a da su rezultati parlamentarnih izbora dodatno potvrdili takav stav.

„Beograd se nalazi pred finansijskim kolapsom, gradska preduzeća tonu u dugove, a glavnom gradu prijeti potpuni finansijski slom. Beograd više nema vremena da plaća cijenu nesposobnosti i neodgovornosti gradske vlasti. Svaki dodatni dan ovakvog upravljanja produbljuje finansijsku krizu i ugrožava funkcionisanje grada“, upozorio je Radin.

On smatra da bi nova Vlada Srbije trebalo da pokrene zakonom predviđene procedure kako bi vanredni lokalni izbori bili održani u što kraćem roku, ne samo u Beogradu nego i u drugim lokalnim samoupravama.

„Građani moraju dobiti priliku da odlučuju o svojoj budućnosti. Srbija je rekla svoje – sada je red na Beograd“, poručio je Radin.

Jovanović: Izborni rezultat jasna poruka građana

Ostavku Šapića i raspisivanje vanrednih izbora podržao je i direktor Centra za lokalnu samoupravu Nikola Jovanović, koji smatra da su rezultati parlamentarnih izbora pokazali raspoloženje građana prema aktuelnoj gradskoj vlasti.

Jovanović je naveo da je Studentska lista u Beogradu osvojila 63 odsto glasova, što je protumačio kao jasnu poruku birača protiv politike koju vode Šapić i Srpska napredna stranka.

„Beograđani su plebiscitarnom podrškom studentskoj listi od 63 odsto istovremeno rekli ne i Aleksandru Šapiću, Srpskoj naprednoj stranci, pljačkanju Beograda, Ćacilendu, korumpiranim direktorima javnih komunalnih preduzeća i svemu onome što je ‘krasilo’ njihovu vladavinu“, izjavio je Jovanović.

On je ocijenio da su finansijski problemi grada dostigli ozbiljan nivo i ustvrdio da gradske vlasti imaju poteškoće čak i sa redovnom isplatom plata zaposlenima. Zbog toga smatra da bi ostavka gradonačelnika i izlazak na vanredne izbore predstavljali izlaz iz postojeće situacije.

Promjena gradske vlasti zahtijeva zakonsku proceduru

Zahtjevi za promjenu vlasti u Beogradu uslijedili su nakon što je Studentska lista, prema preliminarnim rezultatima Republičke izborne komisije, osvojila apsolutnu većinu u Narodnoj skupštini Srbije.

Rezultati glasanja u glavnom gradu dodatno su podstakli raspravu o političkoj podršci aktuelnoj gradskoj administraciji. Ipak, parlamentarni izbori sami po sebi ne znače automatski prestanak mandata gradonačelnika niti raspuštanje Skupštine grada.

Za smjenu gradske vlasti ili raspisivanje vanrednih lokalnih izbora potrebno je sprovesti odgovarajuće zakonske postupke.

Za sada nije poznato da li će Aleksandar Šapić odgovoriti na najnovije zahtjeve za ostavku i vanredne izbore.

Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Jovo Bakić najavio je temeljnu reformu Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala, ističući da je neophodno prekinuti sve veze između državnih institucija i kriminalnih struktura.

Bakić, koji je na parlamentarnim izborima 25. oktobra bio kandidat na Studentskoj listi, poručio je da nova vlast mora da se obračuna sa kriminalom i korupcijom ukoliko želi da sprovede suštinske promjene u političkom sistemu Srbije, pišu Nezavisne.

„Najvažnija stvar, po mom mišljenju, jeste borba protiv organizovanog kriminala. Mi moramo da presiječemo sve veze države sa organizovanim kriminalom i onda taj organizovani kriminal, koji se nikad ne može do kraja iskorijeniti, suzbijemo do najvećih mogućih granica“, rekao je Bakić.

On je naveo da već ima razrađen plan za borbu protiv kriminala, ali da još nije izvjesno da li će lično biti zadužen za njegovo sprovođenje. Dodao je da će, bez obzira na to ko bude vodio taj posao, pružiti podršku njegovoj realizaciji.

Temeljne promjene u policiji

Govoreći o budućnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, Bakić je ocijenio da su neophodne ozbiljne kadrovske promjene, kako bi se iz policijskih struktura uklonili pojedinci povezani sa kriminalom, a na njihova mjesta došli profesionalci.

„Moraće samo Ministarstvo unutrašnjih poslova temeljno da se očisti od kriminalaca. I onda da se ojača profesionalcima“, poručio je Bakić.

Prema njegovim riječima, u tom procesu važnu ulogu mogli bi da imaju i penzionisani policijski službenici koji su tokom karijere stekli profesionalni ugled i povjerenje.

„Tu će nam biti potrebni i neki penzioneri, za koje znamo da su časni policajci, koji će svoje znanje prenositi mlađim policajcima“, rekao je on.

Bakić smatra da reforma neće biti jednostavna, ali da se može sprovesti ukoliko buduća vlast pokaže dovoljno političke odlučnosti.

Studentska lista najavljuje promjenu sistema

Osvrćući se na izbornu noć, Bakić je ispričao da je nakon glasanja otišao u izborni štab Studentske liste na Novom Beogradu, gdje su kandidati i njihovi saradnici pratili pristizanje rezultata.

Prema njegovom opisu, među prisutnima je vladala optimistična atmosfera, a pojedini članovi tima očekivali su pobjedu i prije nego što su objavljeni prvi rezultati.

Bakić je posebno izdvojio akademika Radomira Saičića, koji je tokom izborne večeri nastavio da čita doktorsku disertaciju jednog kandidata, jer je od završetka tog posla zavisilo njegovo zaposlenje.

Profesor je rekao i da zbog oduševljenja u štabu nije uspio da do kraja čuje obraćanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, nakon što je postalo jasno da je dotadašnja vlast izgubila izbore.

Bakić je ocijenio da pobjeda Studentske liste nosi veliku odgovornost, jer građani od nove parlamentarne većine očekuju promjenu načina funkcionisanja države.

„Ova lista, koja je, blagodareći našem narodu, ubjedljivo pobijedila, ima obavezu da promijeni sistem. Ja sam uvjeren da će moći“, poručio je Bakić.

Dodao je da će se lično zalagati za ispunjavanje obećanja datih građanima, izrazivši nadu da nova vlast neće iznevjeriti njihova očekivanja.

Predsjednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić oglasio se nakon izbornog neuspjeha svoje stranke, koja prvi put od uvođenja višestranačja nije uspjela da pređe cenzus za ulazak u Narodnu skupštinu Srbije, poručivši da socijalisti neće odustati od političke borbe.

Dačić je putem Instagrama zahvalio građanima koji su podržali njegovu izbornu listu na vanrednim parlamentarnim izborima, ističući da je stranka djelovala u izuzetno teškim političkim okolnostima.

„Hvala svima koji su u nemogućim uslovima i atmosferi glasali za nas. Život se sastoji od uspona i padova. Nije strašno pasti, važno je ustati“, poručio je Dačić.

On je naglasio da izborni poraz ne znači i kraj Socijalističke partije Srbije, izrazivši uvjerenje da će se stranka oporaviti i nastaviti političko djelovanje.

„Kao i uvijek do sada ustaćemo, još jači i čvršći“, naveo je lider socijalista.

U nastavku obraćanja pozvao je građane da sačuvaju mir i dostojanstvo, bez obzira na političke razlike i rezultate izbora.

„Treba svi da sačuvamo dostojanstvo i mir. I svoju zemlju Srbiju. Sa mnom ili bez mene, svejedno. Živjeće ovaj narod i ova partija!“, poručio je Dačić, prenosi Srpskainfo.

Njegova reakcija uslijedila je nakon što je Republička izborna komisija objavila preliminarne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora, prema kojima je Studentska lista osvojila 52,17 odsto glasova i 140 poslaničkih mandata.

Lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dobila je 39,17 odsto glasova, odnosno 104 poslanička mjesta.

Sa druge strane, lista Socijalističke partije Srbije osvojila je svega 2,17 odsto glasova, što nije bilo dovoljno za prelazak izbornog cenzusa.

Takav rezultat predstavlja istorijski neuspjeh socijalista, koji su od obnove višestranačkog sistema u Srbiji 1990. godine bili neprekidno zastupljeni u republičkom parlamentu.

Uprkos izbornom porazu, Dačić je poručio da njegova stranka namjerava da nastavi političko djelovanje, uz poziv pristalicama da sačuvaju jedinstvo i vjeru u njen oporavak.

Studentska lista osvojila je 140 poslaničkih mandata na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, dok je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dobila 104 mjesta u Narodnoj skupštini, pokazuju najnoviji preliminarni podaci Republičke izborne komisije.

Prema rezultatima predstavljenim na sjednici Komisije u ponedjeljak uveče, nakon obrade izbornog materijala sa 8.187 biračkih mjesta, Studentska lista osvojila je 52,71 odsto glasova, a lista okupljena oko Aleksandra Vučića 39,17 odsto.

Predsjednik Republičke izborne komisije Vladimir Dimitrijević saopštio je da je za listu „Studenti pobeđuju“ glasalo 2.267.615 birača, dok je Vučićeva lista dobila podršku 1.685.022 građana.

Time je Studentska lista ostvarila prednost od 582.593 glasa, odnosno 13,54 procentna poena, prenose Nezavisne.

Prema trenutnoj raspodjeli mandata, pobjednička lista ima apsolutnu većinu u parlamentu, koji broji 250 poslanika. Za izbor Vlade potrebno je najmanje 126 glasova, što znači da studenti imaju dovoljno mandata da samostalno formiraju novu izvršnu vlast.

Sa druge strane, Socijalistička partija Srbije, koja je na izborima nastupila pod nazivom „Ivica Dačić – Faktor stabilnosti“, ostala je bez predstavnika u parlamentu. Socijalisti su osvojili 93.280 glasova, odnosno 2,17 odsto, što nije bilo dovoljno za prelazak izbornog cenzusa.

Pored dvije vodeće liste, mjesta u Narodnoj skupštini obezbijedile su četiri liste nacionalnih manjina.

Savez vojvođanskih Mađara, predvođen Balintom Pastorom, osvojio je 34.762 glasa i dva mandata, dok je Albanska koalicija sa 27.670 glasova takođe dobila dva poslanička mjesta.

Po jednog poslanika imaće lista „Rasim Ljajić – Ljudski“, koja je osvojila 20.544 glasa, i „SDA Sandžaka – Čuvari Sandžaka“, za koju je glasalo 12.399 birača.

Bez mandata ostala je lista „Usame Zukorlić – Pokret za ujedinjenje“, uprkos osvojenih 11.852 glasa.

U parlament nisu ušle ni liste „Autentična desnica – dr Miloš Jovanović“, koja je dobila 0,90 odsto podrške, kao ni „Evropska Srbija – Marinika Tepić, Zdravko Ponoš“, sa 0,28 odsto glasova.

Prema podacima Republičke izborne komisije, u do sada obrađenom izbornom materijalu evidentirano je 6.253.475 birača sa pravom glasa, a na izbore je izašao 4.304.641 građanin.

Ukupno je glasalo 4.301.985 birača, pri čemu je registrovano 4.246.513 važećih i 55.472 nevažeća glasačka listića. Izlaznost je iznosila približno 68,84 odsto.

Iako najnoviji rezultati potvrđuju ubjedljivu prednost Studentske liste, oni još nisu konačni. Zvanična raspodjela poslaničkih mjesta biće poznata nakon završetka svih izbornih procedura, a do tada su moguće manje promjene u broju mandata.

Studentska lista odnijela je ubjedljivu pobjedu na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji i obezbijedila većinu potrebnu za samostalno formiranje Vlade, ali nova vlast neće odmah preuzeti dužnost. Prije toga neophodno je završiti izborni postupak, potvrditi rezultate, konstituisati Narodnu skupštinu i izabrati novi kabinet, što bi moglo potrajati nekoliko mjeseci.

Prema preliminarnim podacima Republičke izborne komisije, lista „Studenti pobeđuju“ osvojila je 52,71 odsto glasova, odnosno 140 poslaničkih mjesta. Lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dobila je 39,17 odsto glasova i 104 mandata, dok su preostala mjesta pripala predstavnicima nacionalnih manjina.

Iako pobjednička lista ima više od potrebnih 126 poslanika, konačna raspodjela mandata još nije potvrđena, a predstoje i zakonom propisane procedure koje moraju biti završene prije izbora nove Vlade, prenose Nezavisne.

Zoran Alimpić, član Gradske izborne komisije Beograda, objasnio je da Republička izborna komisija najprije mora obraditi zapisnike sa svih biračkih mjesta i riješiti eventualne nepravilnosti.

Pojedine greške, poput nedostatka kontrolnog listića, viška glasačkih listića ili nepropisno potpisanih zapisnika, mogu dovesti do ponavljanja glasanja na određenim biračkim mjestima.

Dodatno vrijeme mogu zahtijevati i izborni prigovori. Građani kojima je povrijeđeno biračko pravo, kao i podnosioci izbornih lista, imaju 72 časa za njihovo podnošenje, dok Republička izborna komisija ima isti rok za odlučivanje.

Ukoliko podnosioci prigovora nisu zadovoljni odlukom, mogu pokrenuti postupak pred Upravnim sudom. Tek nakon okončanja svih postupaka i isteka žalbenih rokova moguće je proglasiti konačne izborne rezultate.

Alimpić je ocijenio da bi, zbog velike razlike u broju osvojenih glasova, trebalo izbjeći nepotrebno odgađanje primopredaje vlasti.

Prema zakonskim odredbama, Republička izborna komisija dužna je da objavi ukupan izvještaj o rezultatima najkasnije 96 časova nakon prijema svih zbirnih izvještaja lokalnih izbornih komisija. Potom slijedi dodjela poslaničkih mandata, za koju je predviđen rok od deset dana.

Nakon proglašenja konačnih rezultata počinje da teče rok za održavanje prve sjednice novog saziva Narodne skupštine Srbije. Ustav propisuje da ona mora biti održana najkasnije u roku od 30 dana, a saziva je predsjednik parlamenta iz prethodnog saziva.

Skupština se smatra konstituisanom kada budu potvrđeni mandati najmanje dvije trećine poslanika, odnosno 167 od ukupno 250. Nakon toga slijedi izbor skupštinskog rukovodstva i formiranje parlamentarnih tijela.

Sljedeća faza je izbor nove Vlade. Predsjednik Srbije obavlja konsultacije sa predstavnicima parlamentarnih lista, nakon čega predlaže mandatara koji treba da obezbijedi podršku skupštinske većine.

Mandatar zatim predstavlja program rada i sastav budućeg kabineta, o kojima poslanici odlučuju glasanjem. Za izbor predsjednika i članova Vlade potrebno je najmanje 126 glasova.

Studentska lista, prema trenutnoj raspodjeli mandata, ima dovoljno poslanika da samostalno formira izvršnu vlast, bez potrebe za koalicionim partnerima.

Međutim, Ustav predviđa i krajnji rok za završetak tog postupka. Nova Vlada mora biti izabrana najkasnije 90 dana od konstituisanja Narodne skupštine.

Ukoliko parlament u tom periodu ne izabere Vladu, predsjednik Republike dužan je da raspusti Skupštinu i raspiše nove parlamentarne izbore.

Do izbora novog kabineta, dosadašnja Vlada nastavlja da obavlja poslove u skladu sa zakonskim ograničenjima, dok nova izvršna vlast zvanično preuzima dužnost polaganjem zakletve pred Narodnom skupštinom.

To znači da, uprkos ubjedljivoj izbornoj pobjedi Studentske liste, datum formiranja nove vlasti u Srbiji još nije poznat.