Kategorija: Region

Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i kandidat Studentske liste Jovo Bakić izjavio je da bi prihvatio funkciju ministra unutrašnjih poslova Srbije ukoliko bi mandatar nove vlade procijenio da je sposoban da obavlja taj posao. Kao glavni prioritet najavio je temeljnu reformu policije i prekidanje veza državnih institucija sa organizovanim kriminalom.

Bakić je poručio da bi promjene u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) podrazumijevale razdvajanje profesionalnih policajaca od onih za koje tvrdi da su povezani sa kriminalom, kao i uključivanje penzionisanih policijskih stručnjaka u reformu sistema, prenose Nezavisne.

„Ako se zna ko su profesionalni policajci, a ko kriminalci u MUP-u, onda to i neće biti tako teško. Mi već znamo ko su neki profesionalni policajci, a isto tako znamo i za neke kriminalce“, rekao je Bakić.

On je naglasio da bi se stanje u policiji detaljno ispitalo, a da bi u reformu bili uključeni i penzionisani službenici koji su se dokazali profesionalnim radom.

„Pozvaćemo i neke penzionisane policijske stručnjake koji su se dokazali u svom području kao profesionalni policajci i sprovešćemo reformu MUP-a. Ako se ja budem pitao, to će biti prioritet nad prioritetima“, poručio je Bakić.

Govoreći o mogućnosti da postane član buduće vlade, ocijenio je da je još rano za razgovore o podjeli resora. Ipak, jasno je stavio do znanja da bi prihvatio funkciju ministra policije ukoliko bi dobio podršku poslaničkih kolega i mandatara.

Bakić je komentarisao i mogućnost da profesor ekonomije Dejan Šoškić bude novi predsjednik Vlade Srbije, navodeći da je riječ o uglednom ekonomisti koji bi mogao da obavlja tu dužnost.

Najavio ispitivanje veza sa organizovanim kriminalom

Bakić je govorio i o mogućim istragama protiv bivšeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, tvrdeći da bi trebalo detaljno ispitati njegove eventualne veze sa organizovanim kriminalom.

„To bi bio neki srpski Sanader, samo što je njegova kriminalna djelatnost vjerovatno mnogo izraženija od Sanaderove“, rekao je Bakić, poredeći Vučića sa nekadašnjim hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom.

Ove tvrdnje iznio je u razgovoru za Hrvatsku radio-televiziju, u kojem je govorio o prioritetima buduće vlasti i promjenama koje, prema njegovim riječima, treba sprovesti u državnim institucijama.

Promjene najavio i u medijskom sistemu

Pored reforme policije, Bakić je ukazao na potrebu promjena u medijskom sektoru, ocjenjujući da su pojedine televizije tokom prethodnih godina služile kao propagandni kanali vlasti i sredstvo obračuna sa političkim protivnicima.

Založio se za reformu javnog servisa i dijela privatnih televizija, dok je za pojedine medije rekao da predstavljaju prijetnju javnom prostoru i da njihovi vlasnici i direktori treba da snose odgovornost u skladu sa zakonom.

Bakić je kandidat na Studentskoj listi, koja je, prema preliminarnim rezultatima parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra, osvojila 140 od ukupno 250 poslaničkih mandata. Time je obezbijeđena parlamentarna većina koja bi mogla da formira novu Vladu Srbije.

“Studentska lista” nema namjeru da uvodi sankcije Rusiji, izjavio je jedan od osnivača pokreta Radomir Saičić.

Saičić za RIA Novosti rekao da je Srbija i sama prošla kroz period sankcija i uvjerila se da to nije način za rješavanje problema.

On smatra da pitanja treba rješavati dijalogom, pregovorima i dogovorima, a ne sankcijama.

Vlada Srbije u tehničkom mandatu saopštila je sinoć da najoštrije osuđuje svaki oblik nasilja, napade na institucije, privatnu imovinu, ugrožavanje bezbjednosti građana i pokušaje da se nakon održanih parlamentarnih izbora institucionalne i druge promjene sprovode pritiscima, prijetnjama ili nasiljem, izvan zakonom propisanih procedura. Sa druge strane “Studentska lista” saopštila je sinoć da izborni proces još nije završen i pozvala građane da sačuvaju dostojanstvo i nenasilan karakter borbe, ističući da će svi za koje se dokaže da su kršili zakon institucionalno odgovarati nakon formiranja nove vlasti.

U saopštenju Vlade navodi se da izbori predstavljaju izraz suverene volje građana, a da je mirna i zakonita tranzicija vlasti jedno od osnovnih načela demokratskog društva i ustavnog poretka Republike Srbije.

– Izborni proces počinje raspisivanjem izbora, a završava se konstituisanjem Narodne skupštine i Vlade, zbog čega je izuzetno važno da se demokratski legitimitet stečen na izborima sačuva kroz institucije i postupke propisane Ustavom i zakonom. Do izbora novih organa vlasti, postojeći organi nastavljaju da vrše svoje nadležnosti u skaldu sa zakonskim ovlašćenjima i ograničenjima, zbog čega niko ne može samostalno preuzimati njihove nadležnosti, niti zahtijevati da se odluke donose mimo propisanih procedura – navodi se u saopštenju.

Vlada u tehničkom mandatu ističe da je pravo na mirno okupljanje, slobodu izražavanja i javno iznošenje zahteva garantovano je Ustavom Republike Srbije.

“Studentska lista” dodaje da nakon veličanstvene i nedvosmislene pobjede na izborima, bitno je da naglase par stvari.

– Izborni proces i dalje traje i na nama je da osiguramo svaki mandat kako bi naša buduća vlast bila još stabilnija i snažnija – naveli su iz SL u saopštenju objavljenom na mreži.

Istakli su da priznanje poraza odlazećeg režima ne zamenjuje zakonske i institucionalne procedure, prenosi RTRS.

Maloljetno lice, za koje se sumnja da je iz Šapca, napalo je pripadnika Žandarmerije koji je obezbjeđivao objekat sa dva noža uzvikujući “Alahu akber”. Pripadnik Žandarmerije je uzvratio, a napadač je ubijen.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu Ivica Dačić izjavio je da identitet napadača još nije utvrđen.

– Naša služba ga je pratila i poznato je da je bio pristalica Islamske države. Na svom Instagram profilu držao je crnu zastavu i znak Islamske države – rekao je Dačić.

Podignut je nivo bezbjednosne prijetnje od terorizma na najviši stepen i pojačano prisustvo policije na ključnim lokacijama, prenosi RTRS.

Pobjeda Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji otvorila je pitanje mirnog prenosa vlasti i konstituisanja novog saziva Narodne skupštine, dok političke tenzije nakon izbornog dana i dalje traju.

Prema rezultatima navedenim u tekstu koji prenose Nezavisne, Studentska lista osvojila je 141 poslanički mandat, dok je lista „Ujedinjena Srbija“, koju je predvodio Aleksandar Vučić, dobila 103 mandata.

Nakon incidenata u Beogradu, uključujući upad grupe građana u prostorije televizije Informer i okupljanje ispred televizije Pink, studenti su pozvali građane da ostanu mirni i dostojanstveni. Iz grupe „Studenti u blokadi“ poručili su da ne podržavaju upade u medije i institucije, ističući da se za slobodu medija treba boriti kroz institucije.

„Medije ćemo oslobađati u Skupštini, institucionalnom borbom za slobodu i profesionalno novinarstvo“, naveli su studenti, istovremeno zahtijevajući ostavke generalnog direktora Radio-televizije Srbije, njegovog zamjenika i uredništva informativnog programa.

Oglasio se i Aleksandar Vučić, koji je zatražio od državnih organa da reaguju na incidente i zaštite građane. Upozorio je da bi Srpska napredna stranka, ukoliko institucije ne budu djelovale, mogla donijeti odluku o samoorganizovanju.

„Ne bude li država reagovala, mi ćemo u danima koji dolaze morati da donesemo svoje odluke“, poručio je Vučić, pozivajući nadležne da preuzmu odgovornost za zaštitu građana.

Sljedeći važan korak je konstituisanje novog saziva Narodne skupštine Republike Srbije. Nakon što Republička izborna komisija proglasi konačne rezultate izbora, počinje da teče rok od 30 dana u kojem mora biti održana konstitutivna sjednica. Sjednicu saziva predsjednik parlamenta iz prethodnog saziva Ana Brnabić.

Na početku konstitutivne sjednice poslanici će potvrditi mandate i položiti zakletvu, nakon čega slijede izbor predsjednika i potpredsjednika parlamenta, imenovanje generalnog sekretara i izbor članova skupštinskih radnih tijela i stalnih delegacija u međunarodnim institucijama.

Za konstituisanje Skupštine potrebno je potvrditi najmanje dvije trećine poslaničkih mandata, odnosno 167 od ukupno 250. Tek nakon potvrđivanja potrebnog broja mandata novi saziv parlamenta smatraće se konstituisanim, a tada počinje da teče i rok od 90 dana za izbor nove Vlade Srbije.

Pred Srbijom su tako narednih sedmica važni institucionalni koraci, dok će način na koji budu riješeni postizborni sporovi i tenzije biti značajan za miran nastavak političkog procesa.

Aleksandar Vučić izjavio je da bi nova Vlada Srbije, koju bi formirala Studentska lista, vodila politiku koju je označio kao „ogoljeno antisrpsku“, tvrdeći da bi takva vlast mogla promijeniti dosadašnje stavove Beograda o ključnim nacionalnim i spoljnopolitičkim pitanjima.

Nosilac liste „Ujedinjena Srbija“ naveo je da bi, prema njegovoj procjeni, nova vlada mogla priznati da je srpski narod genocidan, poništiti rezultate djelovanja Srbije u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija i uvesti sankcije Rusiji. Ove tvrdnje iznio je gostujući na televiziji Informer, prenosi BN.

Vučić je rekao da raspolaže informacijama o tome ko bi mogao postati novi ministar spoljnih poslova Srbije, navodeći da, prema njegovim riječima, odluke o budućem sastavu vlasti neće donositi studentski plenumi.

„Ja sam tu informaciju već dobio, pošto ne određuju to nikakvi plenumi, plenumi su protočni bojler, to stigne sa strane, i već sam obaviješten ko će biti, pa će vam biti jasno kakvu će politiku da vode“, izjavio je Vučić.

On je ocijenio da bi dio građana koji su podržali Studentsku listu mogao promijeniti mišljenje u narednih pet ili šest mjeseci. Prema njegovim riječima, dio birača bio je motivisan protivljenjem političkim protivnicima, a ne podrškom konkretnom programu.

Vučić se osvrnuo i na incident u prostorijama televizije Informer, gdje su, prema navodima iz izvještaja, prethodne večeri upale pristalice Studentske liste. Izrazio je divljenje zaposlenima te televizije zbog načina na koji su, kako je rekao, podnijeli pokušaje ponižavanja i fizičkog maltretiranja.

Govoreći o medijima i slobodi izražavanja, Vučić je naveo da njegova politička opcija tokom prethodnih 14 godina nije zabranila nijednu televiziju. Istakao je da je odnos prema medijima pitanje demokratije i tolerancije političkih razlika.

Komentarišući izjave nosioca Studentske liste Ilije Srdanovića o njegovim izjavama iz devedesetih godina prošlog vijeka, Vučić je rekao da ga više zanima djelovanje njegovih političkih protivnika nego komentari koje iznose o njemu.

„Ne zanima me šta oni govore o meni, već me interesuje šta oni rade protiv naše države, i to će ljudi tek da vide“, poručio je Vučić.

Aleksandar Vučić očekuje da bi se njegova politička opcija mogla vratiti na vlast za dvije godine, a najavio je i veliku reorganizaciju Srpske napredne stranke (SNS), uz promjene u rukovodstvu i otvaranje prostora za nove ljude.

Vučić je poručio da Srbiju očekuje težak period i da će biti potrebno vrijeme da se političke prilike promijene. Kako prenosi B92, ocijenio je da povratak na vlast nije moguć odmah, ali da bi se to moglo dogoditi u naredne dvije godine.

„Nećemo se sutra vratiti na vlast. To će biti poslije dvije godine, vjerujem. Ako budu još nesposobniji, možda može i ranije, ali je za to potrebno vrijeme“, rekao je Vučić.

Govoreći o budućnosti SNS-a, najavio je temeljne promjene u stranci, uključujući izbor novih ljudi na rukovodeće funkcije i povratak pojedinaca koji su ranije napustili stranku ili su, kako je naveo, nepotrebno udaljeni.

„Nama predstoji velika reorganizacija. Bićemo otvoreni za saradnju sa svima“, poručio je Vučić, dodajući da želi da okupi širi politički front protiv aktuelne vlasti.

Prema njegovim riječima, nakon reorganizacije uslijediće sjednica Glavnog odbora stranke, na kojoj bi trebalo da budu izabrani novi ljudi na najvišim rukovodećim pozicijama. Najavio je i dolazak novih članova, uz povratak onih za koje smatra da ponovo mogu doprinijeti radu stranke.

Vučić je istakao da SNS očekuje i intenzivniji rad na terenu, kroz razgovore sa građanima širom Srbije i predstavljanje političkih stavova stranke. Kao primjere političkih povrataka nakon teških perioda pomenuo je Donalda Trampa i Andreja Babiša.

Osvrćući se na aktuelne političke prilike, Vučić je ocijenio da pred Srbijom stoji niz problema i da će posljedice političkih promjena biti vidljive u narednom periodu. Istovremeno je pozvao svoje pristalice da ostanu mirne i da ne odgovaraju na provokacije.

Govoreći o mogućnosti političkog dijaloga, naveo je da smatra da je za razgovore potrebno poštovanje demokratskih pravila i da nije dobro da se politički odnosi svedu na podjele i sukobe.

Vučić je poručio da će se njegova politička opcija nastaviti boriti za podršku građana, uz uvjerenje da će vrijeme pokazati rezultate političkih procesa koji su trenutno u toku.

Građani Bosne i Hercegovine koji putuju u Crnu Goru i dalje će moći da ulaze u tu zemlju sa važećom ličnom kartom i bez vize borave do 30 dana, dok će im pasoš omogućavati boravak do 90 dana. Ova pravila predviđena su novom Uredbom o viznom režimu koju je Vlada Crne Gore usvojila 27. oktobra, a primjenjivaće se od 1. novembra.

Novom uredbom uređuju se uslovi ulaska, tranzita i boravka stranih državljana u Crnoj Gori, uključujući građane Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih država koje imaju bezvizni režim sa tom zemljom, prenose Nezavisne.

Prema usvojenim pravilima, državljani BiH mogu da pređu crnogorsku granicu i borave u toj zemlji do 90 dana bez vize ukoliko posjeduju važeći pasoš. Oni koji putuju sa ličnom kartom mogu ostati najduže 30 dana.

Ista mogućnost ulaska sa ličnom kartom važi i za državljane Srbije, Albanije, država članica Evropske unije, Sjeverne Makedonije, Švajcarske, Norveške i drugih zemalja navedenih u uredbi.

Nova pravila odnose se i na strance koji imaju važeće šengenske vize, kao i vize Australije, Japana, Kanade, Novog Zelanda, Irske, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva. Oni mogu boraviti u Crnoj Gori do 30 dana bez posebne crnogorske vize, pod uslovom da im važenje postojeće vize omogućava ulazak.

Sličan režim predviđen je i za određene kategorije stranaca koji posjeduju dozvole boravka u navedenim državama. U tim slučajevima boravak u Crnoj Gori može trajati najduže 30 dana, odnosno kraće ukoliko dozvola ističe ranije.

Uredba obuhvata i posebne kategorije putnika, uključujući lica bez državljanstva, izbjeglice i imaoce posebnih putnih isprava. Za pojedine od tih kategorija predviđen je boravak do 30 dana bez vize, dok se za diplomatsko i službeno osoblje primjenjuju i odredbe odgovarajućih bilateralnih sporazuma.

Nova uredba, koja stupa na snagu 1. novembra, precizira uslove pod kojima državljani različitih zemalja mogu ulaziti u Crnu Goru, prolaziti kroz njenu teritoriju i boraviti u njoj bez pribavljanja posebne vize.