VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Stanivuković: Predložićemo zakon o predsjedniku Republike Srpske

    Stanivuković: Predložićemo zakon o predsjedniku Republike Srpske

    Partija demokratskog progresa (PDP) predložiće zakon o predsjedniku Republike Srpske kojim bi se definisalo ko će obavljati funkciju predsjednika Republike kada je on u tome spriječen.

    Najavio je ovo Draško Stanivuković, predsjednik PDP nakon sjednice Predsjedništva ove stranke, te istakao da bi to trebalo da bude rješenje za pravni i politički problem u kojem se Srpska sada nalazi, nakon što je CIK BiH oduzela mandat Miloradu Dodiku na mjestu predsjednika Republike Srpske.

    “Zakon treba da definiše kako se prevazilazi ova situacija. Da li polovina ili dvije trećine narodnih poslanika može izglasati ko će mijenjati predsjednika ako on nije u mogućnosti da obavlja funkciju. Otvoreni smo za razgovor”, rekao je Stanivuković.

    On je komentarišući sutrašnju posebnu sjednicu NS RS i tematiku referenduma i najavljene deklaracije o samopredjeljenju, kazao da oni nisu rješenje trenutne krize već da može dovesti do eskalacije.

    “Mi ne znamo referendumsko pitanje. U ovom trenutku sve to djeluje više kao mobilizacija biračkog tijela. Referendum se po nama može raspisati samo u dva slučaja. Prvi je kada nismo sigurni šta narod misli, a drugi je onaj konačni o našem statusu, a za koji sada nije vrijeme ni kontekst, ni politička snaga. Pitati narod na referendumu da li su za povećanje plata ili jesmo li da nam neko nameće odluke su pitanja na koja već znamo odgovor i nema potrebe da za to trošimo resurse”, kazao je lider PDP.

    Poručio je da Srpskoj treba mir u narednim mjesecima do održavanja redovnih izbora, ali da ukoliko bude prijevremenih izbora, da mora biti jedinstvenog stava o tome.

    “Mi smo za rješenja razgovore i dijalog, da sve ide u korist Republike Srpske i njenih građana”, rekao je Stanivuković.

    Istakao je da će sutra biti u NS RS, Klubu PDP-a, dodajući da će pokušati da urazume vlast da ovdje nema mjesta nikakvom radikalizmu.

    “Sa jasnom porukom da naša borba ne treba da bude vezana ni za čiji mandat, prekinuti, produženi, da mandat nijednog političara ne može biti mandat i budućnost Republike Srpske”, naglasio je predsjednik PDP-a.

    “Vidjećemo je li SNSD kukavica i izdajnik”

    Stanivuković je ponovio stav da PDP poziva sve stranke da se ne ide u prijevremene izbore, ali da sada i vlast ima drugačije stavove po pitanju izlaska na birališta.

    “Čujemo danas na javnom servisu da i SNSD razmatra da izađe na izbore. Pa ja pitam rukovodstvo Republike Srpske da li će oni izaći na izbore? To je kukavičluk i izdaja. Mi smo principijelni, smatramo da se nije trebalo odazvati ni na poziv Suda, da sve ono što je nametnuto spolja i sa strane ne treba imati naš legitimitet. Ako SNSD poklekne, a oni imaju najveću odgovornost, onu institucionalnu i mogu sprovesti da izbora ne bude, onda ćemo vidjeti. PDP neće pokleknuti ako SNSD Bude pokleknuo”, istakao je Stanivuković.

    Naglasio je da će PDP razgovarati sa opozicionim partnerima u Srpskoj.

    “Unutar opozicije treba da razgovaramo i dobro je što postoje različiti stavovi unutar opozicije, to nije podijeljenost već samo vidimo rješenja na različite načine. Svako ima pravo na svoj stav, ja sam zauzeo stav da ne želim da budem kandidat koji će proisteći iz političkog i pravnog nasilja. Ne želimo da se borimo za priču koja traje 7/8 mjeseci. I SNSD smo rekli da je ako dođe do izbora u nestranačkom kandidatu, ali ako oni žele da igraju politiku, onda ćemo i mi igrati politiku i vidjeti kako se treba postaviti”, rekao je predsjednik PDP-a.

    Ponovio je da unutar PDP nema podjela na dvije frakcije, da bi jedna trebalo da ide na sastanak opozicije, a druga ne.

    “PDP je jedinstven, ima svoje organe i vjerujem da će doći do tog sastanka, ove ili sljedeće sedmice”, kazao je on.

    “Dodik se više ne može kandidovati, ali ja mogu”

    Tvrdi da se neće kandidovati na izborima u ovom trenutku šta god da se desi.

    “Sve ankete pokazuju da uz predsjednika Republike Srpske, Dodika, ja kao gradonačelnik Banjaluke imam najveći rejting. Imam ubjedljivo najveću podršku u ovom trenutku. Dodik se više ne može kandidovati, ali ja mogu. Eliminacijom ostajem kao neko ko može ubjedljivo pobijediti svakoga, ali ja kažem da se neću kandidovati. Smatram da je to velika nacionalna, racionalna poruka”, naveo je Stanivuković.

  • Dodik: Cilj Trampove administracije – borba protiv zloupotrebe pravosuđa; On je pobijedio i ja ću

    Dodik: Cilj Trampove administracije – borba protiv zloupotrebe pravosuđa; On je pobijedio i ja ću

    Srpski narod je ohrabren vraćanjem politike zdravog razuma i mirovnim inicijativama na čelu sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom, a naročito posvećenošću njegove administracije borbi protiv zloupotrebe pravosuđa, čiji je cilj suzbijanje slobodnog izražavanja demokratske volje naroda, istakao je predsjednik Repubike Srpske Milorad Dodik.

    – Niko ne razumije našu muku bolje od predsjednika Trampa koji je i sam rekao: “Kada radikalna ljevica ne može da pobijedi na demokratskim izborima, zloupotrebljava pravosuđe i neistomišljenike šalje u zatvor. To je njihova standardna taktika širom svijeta”. Predsjednik Tramp je pobijedio – i ja ću pobijediti. Neću dozvoliti da me prijetnje zatvorom zastraše da bih se sklonio sa funkcije – naveo je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

    U Šmitovoj Njemačkoj, dodaje Dodik, riječima koje kao da su proročki bile upućene upravo Šmitu, potpredsjednik Vens jasno je iznio moralni stav: “Kada vidimo da evropski sudovi poništavaju izbore, a visoki zvaničnici prijete da će poništiti i druge, moramo se zapitati da li zaista poštujemo dovoljno visoke standarde.”

    – Mi nismo sami u borbi protiv diktatora poput Šmita. Јa neću posustati. Ostajemo nepokolebljivi, zajedno sa našim prijateljima u svijetu koji se bore za demokratiju. Sve ovo čemu danas svjedočimo predstavlja nastavak sankcija koje su uveli Obama, Bajden i Šmit protiv Republike Srpske, zato što stojimo uz predsjednika Trampa – protiv masovne migracije, protiv veza iranskog režima i Sarajeva – a zalažemo se za slobodno i ponosno izražavanje našeg nacionalnog identiteta zagarantovanog Dejtonskim sporazumom. Nisu nas slomili sankcijama – neće ni zloupotrebom pravosuđa – ističe Dodik.

  • Stevandić: Svako pravdanje protiv interesa Republike Srpske „gadno zaudara“

    Stevandić: Svako pravdanje protiv interesa Republike Srpske „gadno zaudara“

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr. Nenad Stevandić objavio je danas na društvenoj mreži X snažnu poruku u kojoj ističe značaj odbrane Republike Srpske i prava njenih građana. On je upozorio na, kako je naveo, koordinisani napad „koalicije hulja“ na entitet.

    Stevandić je poručio da pravo na drugačije mišljenje postoji, ali da su dela ta koja definišu čoveka. „Biti na strani svoga naroda, njegovog izbora, Republike, imovine i časti nije stvar principa ili političkog izbora već ljudstva“, naveo je u objavi.

    On je dodao da svaki pokušaj pravdanja protiv ovih vrednosti „gadno zaudara“, ukazujući na kritiku svih onih koji, po njegovom mišljenju, pokušavaju da opravdaju delovanja koja ugrožavaju interese Republike Srpske i njenih građana.

  • Šta piše u ostavci Radovana Viškovića

    Šta piše u ostavci Radovana Viškovića

    Radovan Višković, koji je početkom ove sedmice podnio ostavku na funkciju predsjednika Vlade Republike Srpske, poručio je da je taj potez bio neophodan kao jedini mogući za bolju budućnost Republike Srpske i njenih građana.

    U ostavci koja je dostavljena Narodnoj skupštini RS i koju će Višković sutra detaljnije obrazložiti pred narodnim poslanicima, on je, između ostalog naveo:

    “Kao politički odgovoran čovjek u ovom izazovnom vremenu za opstanak i dalji razvoj Republike Srpske, cijeneći da su Republika Srpska i jedinstvo srpskog naroda iznad svakog pojedinca i bilo koje funkcije i uvažavajući potrebu da Republika Srpska treba Vladu koja će biti odraz nacionalnog jedinstva i najšireg političkog konsenzusa, aktera na političkoj sceni Republike Srpske, smatrao sam neophodnim da napravim, ovaj za mene, jedini mogući potez”.

    Višković je kazao da je odluka o ostavci donesena i iz razloga jer je bio svjestan činjenice “da zbog ranije izvršenih promjena u sastavu Vlade RS nije moguće izvršiti rekonstrukciju aktuelnog sastava Vlade na kvalitetan način”.

    Ovo obrazloženje, dodao je, prihvaćeno je i uz konsultacije sa predsjednikom Republike Srpske, predsjednikom Narodne skupštine i srpskim članom Predsjedništva BiH.

    “Ovim putem izražavam zadoovoljstvo što je Vlada Republike Srpske u periodu od 2018. do današnjeg dana i pored svih izazova na unutrašnjem i međunarodnom planu uspjela da održi institucionalnu i finansijsku stabilnost i obezbijedi pretpostavke za društveni i ekonomski napredak Republike Srpske u narednom periodu i što ova Vlada ostavlja Republiku Srpsku ekonomski i društveno stabilnu i bezbjednosno sigurnu za sve njene stanovnike”, naveo je Višković.

  • Dodik: Referendum 18. ili 25. oktobra – biće ispoštovane sve procedure

    Dodik: Referendum 18. ili 25. oktobra – biće ispoštovane sve procedure

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potvrdio je da je sinoć održan sastanak vladajuće koalicije na kojem je dogovoreno da referendum bude održan 18. ili 25. oktobra.

    – Zbog svih procedura koje moraju biti ispoštovane – rekao je Dodik.

  • Karan: 913 koraka ka unitarnoj BiH

    Karan: 913 koraka ka unitarnoj BiH

    Visoki predstavnici svojim odlukama sistematski 30 godina ruše dejtonski Ustav sa jedinim ciljem da od Republike Srpska naprave administrativnu jedinicu, unište njen ustavni kapaciteti, te stvore unitarnu, “građansku”, a u suštini muslimansku BiH u kojoj bi druga dva naroda bili potpuno asimilovani, istakao je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

     

    Kolumnu profesora Karana za Srnu prenosimo u cijelosti:

    Јačanje BiH na štetu entiteta, a posredstvom međunarodne zajednice, formalnopravno, a i praktično, predstavlja odstupanje od dogovorenih Osnovnih principa, potpisanih u Ženevi 8. septembra 1995. godine, kada je tačkom 2 određeno da se “Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine, koja je osnovana Vašingtonskim sporazumom i Republike Srpske”.

    Treba napomenuti da je visokim predstavnicima na ovom zadatku Ustavni sud BiH pomogao tako što je prihvatio predmetne odluke kao domaću vlast i time i on doprinijeo rušenju BiH.

    SVE ODLUKE VISOKIH PREDSTAVNIKA U OSNOVI SU PRENOŠENjE NADLEŽNOSTI

    Sve odluke visokih predstavnika u osnovi su prenošenje nadležnosti, a bitno je napomenuti da je nadležnost ključni element svih federalnih država, te kada nema nadležnosti federalnih jedinica nema više ni federacije.

    Svi visoki predstavnici svoja ovlašćenja koristili su selektivno, vrlo često za nametanje zakonskih i drugih rješenja, te gotovo neprestano koristili pritiske i ucjene u radu sa domaćom političkom strukturom.

    Može se zapaziti da visoki predstavnici i nelegalni Kristijan Šmit nisu samo donosili zakone kada su vlasti BiH i entiteta propuštale da to blagovremeno same učine, već su mijenjali i ukidali važeće zakone i druge propise koji su bili blagovremeno doneseni od domaćih vlasti, ali čija sadržina prema njihovoj ocjeni nije bila odgovarajuća.

    Generalno posmatrajući, imajući u vidu institucije osnovane odlukama visokih predstavnika, ali i njihovu ulogu u reformama koje su provele domaće vlasti i način na koji su tu ulogu vršili, može se zaključiti da su akti visokih predstavnika i nelegalnog Šmita najviše doprinijeli situaciji u kojoj Ustavom BiH ustanovljen pravni sistem u stvarnosti predstavlja nešto sasvim drugo i da je država ustanovljena Ustavom BiH imaginarna, posebno u segmentu njene suverenosti, dok je njena stvarnost u formi protektorata.

    Zapanjujući je podatak o intervencijama visokih predstavnika i nelegitimnog Šmita u ustavnopravni poredak BiH kroz donesenih 913 odluka.

    Posmatrajući pojedinačno djelovanje visokih predstavnika i nelegalnog Šmita može se zaključiti da je najaktivniji bio Pedi Ešdaun donoseći 409 odluka, te Volfgang Petrič sa 237 nametnutih odluka, dok je Karlos Vestendorp nametnuo 73, Kristijan Švarc-Šiling 68, Miroslav Lajčak 31, Valentin Incko 70, a nelegitimno i nelegalno djelovanje nesrećnog Šmita pretočeno je u 25 odluka.

    Visoki predstavnici i nelegitimni Šmit nametnuli su 128 odluka o simbolima i pitanjima na nivou BiH, od kojih treba posebno istaći odluke kojima je intervenisano u ustave Republike Srpske i BiH, kojima je direktno uticao na ustavotvornu, zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast u BiH.

    Potrebno je istaći i odluke o nametanju Zakona o graničnoj službi, Zakon o osnivanju Suda BiH, te odluke kojima se proglašava Zakon o imunitetu Republike Srpske, Federacije BiH i BiH. Najviše odluka, ukupno 59 za vrijeme njegovog mandata, u ovoj oblasti nametnuo je Pedi Ešdaun.

    Po pitanju odluka visokih predstavnika i nelegitimnog Šmita o ekonomiji, od ukupno 99 odluka, Vestendorp je nametnuo devet, Petrič 36, Ešdaun 34, Švarc-Šiling 13, Lajčak tri, Incko i nelegalni Šmit po dvije.

    Između ostalih, visoki predstavnici su nametnuli Odluku o nametanju Zakona o telekomunikacijama BiH, Odluku o osnivanju Instituta za akreditaciju BiH, Odluka kojom se nameće Zakon o metrologiji BiH, Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH i mnoge druge.

    Od 186 odluka visokih predstavnika i nelegitimnog Šmita o pravnoj reformi najviše je intervenisao Ešdaun sa ukupno 128 odluka. U ovoj oblasti veoma su značajne odluke kojim je osnovano Tužilaštvo BiH, te kojima je intervenisano u kompletno krivično zakonodavstvo.

    Odluke visokog predstavnika i nelegitimnog Šmita za područje Federacije, Mostara i Hercegovinsko-neretvanskog kantona broje ukupno 78 odluka, od kojih je Ešdaun nametnuo 41.

    Visoki predstavnici su donijeli ukupno 206 odluka o smjenama i suspenzijama. Kroz analizu i slijed donošenja odluka iz ove oblasti, kao i uvidom u spisak ličnosti koje su smijenjene, moguće je pratiti razvoj interesovanja i širenje ovlašćenja visokog predstavnika. Treba napomenuti da je ovo oblast u kojoj je visoki predstavnik donio najveći broj odluka.

    Kroz 19 odluka visokih predstavnika o medijima uspostavljane su nove institucije u oblasti komunikacija, odnosno telekomunikacija. Tako je 1998. godine uspostavljena Nezavisna komisija za medije, kao i Regulatorna agencija za komunikacije, da bi 2001. Odlukom visokog predstavnika došlo do spajanja nadležnosti Nezavisne komisije za medije i Regulatorne agencije za telekomunikacije, čime je uspostavljeno jedno regulatorno tijelo za komunikacije pod nazivom Regulatorna agencija za komunikacije, u čiju nadležnost spadaju elektronski mediji i telekomunikacije.

    Visoki predstavnici donijeli su ukupno 125 odluka o imovinskim zakonima, povratku raseljenih osoba i izbjeglica, a posebnu pažnju ovoj temi posvetio je Volfgang Petrič donoseći 58 odluka.

    Visoki predstavnici donijeli su ukupno 72 odluke o pojedincima koji su osumnjičeni za ratne zločine počinjene na području bivše Јugoslavije.

    NEUSTAVNO INSTITUCIONALNO UČEŠĆE MEĐUNARODNE ZAЈEDNICE U VLASTI BiH

    Ustav BiH ne sadrži odredbe koje bi se odnosile na institucionalno učešće međunarodne zajednice u stvaranju i funkcionisanju vlasti u BiH, iako je to učešće u praksi veoma prisutno, ponajprije izraženo kroz postojanje i funkcionisanje Savjeta za implementaciju mira, konstituisanog Londonskom deklaracijom od decembra 1995. godine.

    Sjednice Savjeta za implementaciju mira, odnosno njegovog Upravnog odbora, se organizuju kao konferencije na kojima prisustvuju predstavnici zemalja garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma /osim Srbije i Hrvatske/, strana potpisnica tog sporazuma, međunarodni predstavnici u BiH ili predstavnici međunarodnih organizacija koje imaju mandat u BiH, te predstavnici zemlje domaćina, a tačan vremenski raspored njihovog održavanja nije unaprijed određen.

    Neke od najznačajnijih konferencija koje su do sada održane su one u Londonu (decembra 1996. godine), Sintri (maja 1997. godine), Bonu (decembra 1997. godine), Luksemburgu (juna 1998. godine), Madridu (decembra 1998. godine), Briselu (maja 2000. godine), a vrijedi pomenuti i Deklaraciju iz Njujorka (novembra 1999. godine), s obzirom na to da je taj akt dobio težinu prethodno pobrojanih konferencija.

    Na nekim od ovih konferencija došlo je do pretakanja političkih stavova u formalne pravne kategorije i ovlaštenja, kojima je ostvaren uticaj na nadležnost i rad institucija BiH, na način i u formi koju Ustav BiH, kao ni ustavi entiteta, ne poznaju.

    Dakle, iako prvenstveno politički akti, deklaracije konferencija u stvarnosti su dobile sasvim drugačiju ulogu, stekle su status ugovora i sporazuma koji je kasnije (u parlamentarnoj proceduri ili mimo nje u vidu odluka visokog predstavnika) ozakonjen.

    Na ovaj način dio međunarodne zajednice vrši stalnu reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma i to, sudeći bar po dosadašnjoj praksi, uglavnom na štetu entiteta. Takvi postupci ulozi Savjeta daju negativnu konotaciju, jer reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao svakog međunarodnog ugovora, mogu vršiti samo strane potpisnice.

     

    Nadležnosti nisu poklon, nego rezultat međunarodnog sporazuma. Dejtonski sporazum je međunarodni ugovor, a njegovo kršenje od visokih predstavnika i institucija BiH predstavlja opasanost ne samo za BiH, već i za međunarodno pravo u cjelini.

    Visoki predstavnici, od prvog do posljednjeg, pa sve do nesrećnog i nelegitimnog Šmita srušili su sve i napravili svoju privatnu državu, protektorat neviđenih razmjera.

    Republika Srpska ne traži ništa više od onog što joj pripada, a to je njena ustavna pozicija, priznata i verifikovana Dejtonskim mirovnim sporazumom. Zato zahtijevamo poštovanje potpisanog u Dejtonu 1995. godine, a budući da ga visoki predstavnici i nesrećni Šmit 30 godina u kontinuitetu urušavaju, onda će to obezbijediti narod i to putem referenduma kao najdemokratskijeg načina izražavanja narodne volje.

  • Referendum neće provesti RIK, već ad hoc komisija

    Referendum neće provesti RIK, već ad hoc komisija

    Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske zakazana je za sutra u 10 časova, a Kolegijum parlamenta usvojio je dnevni red od četiri tačke, od kojih bi vjerovatno najinteresantnija trebala da bude Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi (po hitnom postupku) RS.

    Kako je potvrđeno za “Nezavisne novine”, izmjenama i dopunama ovog zakona trebalo bi da se definiše da najavljeni referendum u Srpskoj sprovede Ad hoc komisija umjesto Republičke izborne komisije (RIK).

    “Mi smo predložili da bude mogućnost da ad hoc komisija, kao model koji smo imali na referendumu o Danu Republike, sprovede taj referendum. Znači da ga ne sprovodi Republička izborna komisija u aktuelnom sastavu ni neka nova, jer je nismo izabrali još, nego da se ostavi mogućnost da se odlukom Narodne skupštine RS, a po prijedlogu Komisije za izbor i imenovanje, imenuje komisija koja će sprovesti referendum”, kazao je Srđan Mazalica, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a.

    Dodao je da će ovaj zakon biti uvod u četvrtu tačku koja je na dnevnom redu posebne sjednice, a to je “Razmatranje i usvajanje odluke o raspisivanju referenduma povodom odluka Suda BiH izrečene predsjedniku Republike Srpske i odluci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjedniku Republike Miloradu Dodiku”.

    “Tu ćemo donijeti odluku o raspisivanju referenduma sa naravno referendumskim pitanjem i datumom održavanja”, poručio je Mazalica.

    Na pitanje može li da otkrije kada bi to trebalo da bude, pošto je u srijedu nakon sastanka vladajuće koalicije u Republici Srpskoj saopšteno da su datumi za održavanje referenduma 18. ili 25. oktobar, Mazalica je rekao:

    “Pratimo i analiziramo kako će se stvari odvijati s obzirom na rokove. Jer imamo sada ovaj zakon o referendumu, potrebno je da on stupi na snagu i onda da nakon njega NS RS imenuje komisiju koja će provesti referendum i da utvrdi konačan datum referenduma”.

    Mazalica nije mogao u ovom trenutku da otkrije na koji način će se birati ad hoc komisija i ko bi je mogao činiti.

    Što se tiče ostalih tačaka koje su na dnevnom redu, pred poslanike će prvo izaći Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske u ostavci, koji treba da obrazloži zbog čega je podnio ostavku.

    Poslanici neće imati mogućnost da o tome razgovaraju sa Viškovićem, jer se to samo prima k znanju, a nema glasanja niti rasprave.

    Nakon toga, predviđeno je da bude razmotrena “Informacija o presudi Suda BiH izrečene predsjedniku Republike Srpske i odluci CIK BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Miloradu Dodiku i zauzimanje stava Narodne skupštine o budućim aktivnostima institucija Republike Srpske”.

    Kako je Mazalica rekao ovim povodom, predviđeni su određeni zaključci, ali nije otkrio više detalja o njima.

    Tvrdi da institucije u Srpskoj samo izvršavaju političku borbu za poziciju Republike Srpske.

    “Odbacićemo presudu Suda BiH i CIK BiH. Prijevremeni izbori u Srpskoj neće biti održani”, poručuje Mazalica.

    Na naše pitanje koliko je siguran u to, odgovara:

    “Ako budu održani, neće biti prihvaćeni. Neće imati potreban ni legitimitet, ali Srpska to ne treba dozvoliti jer se radi o kršenju Ustava Republike Srpske, a znamo šta znači kad se krši ustav. Na kraju krajeva, ni ta odluka CIK BiH nije u skladu sa nekim ranijim odlukama koje su se odnosile na FBiH, gdje je stavljen prioritet na Ustav FBiH u odnosu na Izborni zakon BiH. Mi praktično imamo ovdje da su u obje intervencije Kristijana Šmita, i na Izborni zakon BiH i na Krivični zakon BiH, a radi se o dva jako važna zakona, praktično stvorene pretpostavke za političku eliminaciju i smjenu predsjednika Republike Srpske, što je ozbiljan udar koji ne samo da nije usklađen sa Ustavom RS, nego nije u skladu ni sa Bonskim ovlašćenjima niti sa mandatom i legitimitetom samog Kristijana Šmita”.

    Igor Crnadak, predsjednik Kluba poslanika PDP-a, smatra da se vladajuća većina na ovaj način sprema da “ide putem radikalizacije i eskalacije, a ne da vodi stvari putem mira, stabilnosti i sigurnosti građana”.

    Ističe da ne zna kakvi bi mogli biti zaključci koji se tiču odbijanja presude Suda BiH prema Miloradu Dodiku, ali da je sve više primjera u javnom diskursu da je ta presuda ipak prihvaćena, iako vlast u Srpskoj to negira.

    “RTRS koja je javni servis više ne imenuje predsjednika Republike Srpske na taj način, nego samo predsjednikom. Svi znaju da je i kazna zatvora plaćena baš u skladu sa tom presudom, tako da nije jasno šta se želi postići sa informacijom o kojom ćemo raspravljati sutra”, navodi Crnadak za “Nezavisne novine”.

    On se nada da Narodna skupština RS neće donijeti nikakve odluke koje bi Srpsku mogle uvući u dodatne probleme i izolaciju, ali i stvoriti uznemirenost građana Republike Srpske.

  • Biračka mjesta pod znakom pitanja

    Biračka mjesta pod znakom pitanja

    Milorad Dodik ponovo je zakoračio u zonu političke provokacije. Ovoga puta njegova meta nisu samo protivnici u Sarajevu, već sam ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Predsjednik Republike Srpske bez ovlaštenja, nakon pravosnažne presude i gubitka mandata, tvrdi da izbora u ovom entitetu neće biti. Najavljuje izmjene zakona, krivičnu odgovornost i, kako kaže, “niz stvari” koje će učiniti da onemogući održavanje glasanja. Da li je to prijetnja ili puka iluzija moći?

    Dodik je otišao i korak dalje – pozvao je saradnike da mu se pridruže u ovom pohodu, a policiji poručio da spriječi otvaranje biračkih mjesta. Njegova poruka je jasna: nijedna škola, nijedan dom kulture neće smjeti biti stavljeni u funkciju izbora. Tako, barem prema njegovim riječima, želi “poslati jasnu poruku ljudima da se drže po strani”.

    Odgovor je stigao brzo. Ramiz Salkić, poslanik u Narodnoj skupštini RS, poručio je da Bošnjaci neće odustati od svog biračkog prava i da će na prijevremenim izborima učestvovati u skladu sa Ustavom BiH. Za njega, Dodikova najava je ništa drugo do nastavak antiustavnog djelovanja. Uostalom, kaže Salkić, nije prvi put da NSRS usvaja zakone koje Ustavni sud kasnije obara.

    Ali dilema ne staje unutar entitetskih granica. Šta je s dijasporom? Hiljade građana BiH širom svijeta imaju zakonsko pravo da glasaju putem pošte ili u konzularnim predstavništvima. Tu Dodikova moć ne dopire, koliko god on to želio. Struka je kategorična: on kao “običan građanin” ne može zaustaviti ni izbore u RS, ni glasove iz inostranstva. Sve što pokuša, kaže bivši sudija Suda BiH Branko Perić, nema pravnu težinu. Štaviše, takve prijetnje uvode ga, i one koji ga eventualno poslušaju, u zonu krivične odgovornosti.

    U pravnom smislu, situacija je paradoksalna. Dodik je izgubio mandat, ali institucije još nisu imenovale vršioca dužnosti predsjednika. Dok se čeka potez Narodne skupštine, RS funkcioniše u svojevrsnom institucionalnom vakuumu. Perić to naziva “potpunim kolapsom pravnih institucija”.

    Sličan stav iznosi i pravni stručnjak Vehid Šehić. Podsjeća da je CIK jedina institucija ovlaštena da raspiše izbore i da niko ne može zabraniti njihovo održavanje. Dodik je, kaže, danas samo građanin RS, a svaka njegova prijetnja da će izbora onemogućiti ostaje bez pravnog temelja. Šehić vjeruje da će ipak prevladati razum i da će se poštovati zakoni i Ustav, jer sve drugo vodi u anarhiju.

    I dok stručnjaci govore o vladavini prava, Dodik nastavlja sa retorikom sile. Poručuje da će se izmjenama zakona obezbijediti krivična odgovornost za one koji učestvuju u izborima i time jasno prijeti svakom građaninu koji odluči da bude dio izbornog procesa. Ali, čak i da pokuša, realnost je neumoljiva – izbori se ne raspisuju u Banjaluci, već u Sarajevu, a CIK je već potvrdio da će postupiti po zakonu i obezbijediti da građani izađu na birališta.

    Politička scena tako ulazi u novu fazu napetosti. Dodik, bez formalnih ovlaštenja, pokušava zadržati ulogu vođe. Opozicija je podijeljena, dio već govori o mogućem bojkotu, dok analitičari upozoravaju da je uvlačenje institucija i građana u krivična djela opasan teren. Profesor Drago Vuković iz Banjaluke priznaje da su mogući različiti scenariji – od bojkota, preko minimalnog izlaska birača, pa sve do pokušaja potpune blokade izbora. Ali jedno je jasno: formalno-pravno, izbori će biti raspisani.

    Sada ostaje da se vidi ko će prevagnuti – institucije ili Dodikova politička upornost. U pravnoj državi dileme ne bi bilo. U Bosni i Hercegovini, međutim, pravna logika često biva tek jedan od glasova u političkom haosu.

  • Blumberg: Evropski lideri razmatraju prijedlog Meloni o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu

    Blumberg: Evropski lideri razmatraju prijedlog Meloni o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu

    Prijedlog italijanske premijerke Đorđe Meloni koji predviđa mehanizam kolektivne odbrane po uzoru na član 5 Povelje NATO, ali bez punopravnog članstva Ukrajine u Alijansi, u središtu je evropskih diplomatskih napora da se Ukrajini obezbjede bezbjednosne garancije u slučaju novog sukoba sa Rusijom, piše Blumberg.

    Kako su rekli izvori agencije, iako bi opcija “NATO-lajt” bila daleko manja od kolektivne odbrambene obaveze vojnog saveza u članu 5 povelje NATO-a, ona bi obavezala zemlje koje su potpisale bilateralne sporazume sa Ukrajinom da se brzo dogovore o odgovoru u slučaju napada.

    Opcije bi, kako su dodali izvori, zatim uključivale pružanje brze i kontinuirane odbrambene podrške Kijevu, ekonomske pomoći, jačanje ukrajinske vojske, kao i uvođenje sankcija Rusiji, ali, kako ističe Blumberg, nije poznato da li bi plan podrazumijevao slanje trupa pojedinačnih evropskih zemalja u Ukrajinu.

    Evropski zvaničnici su počeli da rade na izradi garancija, uključujući plan za slanje francuskih i britanskih trupa u Ukrajinu kao dio potencijalnog mirovnog sporazuma, ali, navodi američka agencija, nije jasno kako se italijanski prijedlog uklapa u te planove.

    Izvori kažu da bi kao model za mehanizam koji je predložila Meloni bio bi bilateralni sporazum između Rima i Kijeva potpisan 2024. godine, koji sadrži međusobne bezbjednosne aranžmane.

    – Najbolji mehanizam će na kraju biti izabran. Sa NATO-om bi svakako bio obezbeđen viši nivo odvraćanja – izjavio je italijanski ministar odbrane Gvido Kroseto za italijanski list Republika, naglašavajući da ideja Đorđe Meloni omogućava ili kolektivni odgovor NATO-a ili angažovanje pojedinačnih država.

    Tokom nedavne posjete Vašingtonu, Meloni je istakla da je ponosna što inicijativa po modelu člana 5 ima italijansko porijeklo, i da je spremna da doprinese rješenjima za mir i dijalog.

    Meloni je još u martu ocijenila da je model bezbjednosnih garancija održivije rješenje od raspoređivanja stranih trupa, dok Moskva i dalje oštro protestuje protiv bilo kakvog približavanja Ukrajine NATO-u, ocjenjujući to kao jedan od razloga za početak sukoba 2022. godine.

  • Lukač: Sada kada je važnije nego ikada da pokažemo jedinstvo, pojedinci imaju preča posla

    Lukač: Sada kada je važnije nego ikada da pokažemo jedinstvo, pojedinci imaju preča posla

    Veoma je zabrinjavajuće da i u klupama Skupštine grada Banjaluka sjede pojedinci koji predstavljaju građane samo onda kada njima to politički odgovara, rekao je odbornik SNSD-a Dragan Lukač.

    – Kada se govori o opasnosti u koju je dovedena Republika Srpska i svi njeni građani, kada je važnije nego ikada da pokažemo jedinstvo, oni imaju preča posla – naveo je Lukač.

    Istakao da je da možda neće Deklaracija usvojena u Banjaluci promijeniti tok aktuelne političke situacije, ali kada to cijela Republika Srpska uradi, uključujući i Banjaluku, “imamo dobre šanse i šaljemo snažnu poruku”.

    – Poruku u ime srpskog naroda i demokratije koja se ne smije ignorisati – istakao je Lukač.

    Podsjetio je da će već iduće sedmice u skupštinskoj sali raspravljati o lokalnim temama i najvažnijim tačkama za Grad.

    – Sačuvaćemo desetine miliona KM i ponuditi sistemska rješenja. Јedno za Gradski olimpijski bazen smo već ponudili danas. Zato pozivam gradonačelnika i njegove saradnike da se, umjesto populizmom, ovih dana bave osnivačkom dokumentacijom za Gradski olimpijski bazen. Kada postane javna ustanova, kako smo predložili, moći će sigurno nesmetano da funkcioniše – zaključio je Lukač.