VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Kojić: CIK hoće da prekroji volju birača u Srpskoj

    Kojić: CIK hoće da prekroji volju birača u Srpskoj

    Poslanik Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je da Centralna izborna komisija BiH na bazi pretpostavke, a ne činjenica, pokušava da prekroji volju birača, i to nakon prijevremenih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj.

    CIK je očigledno postao tijelo koje želi da određuje ono što svaki birač ima pravo, a to je pravo da bira i da bude biran – rekao je Kojić Srni komentarišući odluku CIK-a da poništi izbore na 136 biračkih mjesta i naložio njihovo ponavljanje u 17 opština i gradova.

    On je istakao da je CIK, kao političko tijelo, nezadovoljan voljom birača da Siniša Karan bude predsjednik Republike Srpske, te da na sve načine polušava da prekroji tu volju.

    – CIK sada pokušava da kaže da su postojale određene nepravilnosti na nekim biračkim mjestima, a na tim biračkim mjestima su bili predsjednici i članovih biračkih odbora, ali i posmatrači i predstavnici drugih političkih partija – naveo je Kojić.

    On je zaključio da je CIK izašao iz okvira svojih nadležnosti i da na svaki način želi da vrši pritisak kako bi se promijenila izborna volja.

    – To im definitivno neće poći za rukom i to je nešto što je, nažalost, praksa koju oni sada pokušavaju da dižu na viši nivo i da na taj način utiču na rezultate izbora, a i to im definitovno neće poći za rukom – poručio je Kojić.

  • Stevandić: Odluka CIK-a je posljednja šansa Šmita i rezultat paraobavještajnog podzemlja u FBiH

    Stevandić: Odluka CIK-a je posljednja šansa Šmita i rezultat paraobavještajnog podzemlja u FBiH

    Odluka o ponavljanju izbora na 136 biračkih mjesta je posljednja šansa Šmita i rezultat je paraobavještajnog podzemlja u FBiH i dijela stranih krugova – naveo je predsjednik NSRS Nenad Stevandić na Iksu.

    Zato ćemo ih, kaže Stevandić, razbiti u paramparčad, da CIK podnese ostavku, a da Šmit ide kući.

  • Vulić: Odluka CIK-a je gruba politička manipulacija izvan pravnog okvira

    Vulić: Odluka CIK-a je gruba politička manipulacija izvan pravnog okvira

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da je odluka Centralne izborne komisije BiH da poništi izbore na 136 biračkih mjesta i naloži njihovo ponavljanje u 17 opština i gradova – gruba politička manipulacija izvan svakog pravnog okvira.

    Vulićeva je izjavila Srni da ovakva odluka nema nikakve veze sa pravom, demokratijom, ni zakonskim ovlaštenjima.

    – Mržnja je bolest. Član CIK-a Vanja Bjelica Prutina otvoreno mrzi SNSD, a lične frustracije pretvorila je u političku patologiju. Njena agenda je jasna – rad na realizaciji Islamske deklaracije, što manje Republike Srpske, što više BiH – navela je Vulićeva.

    Ona je poručila da taj projekat neće proći i da se pobjeda ponavlja.

    – Snajka SDA je možda poželjna snajka, ali srpski narod zna šta je svetinja, a to je Republika Srpska – zaključila je Vulićeva.

  • Stanivuković: Vjerujem da će ovo biti opomena svima

    Stanivuković: Vjerujem da će ovo biti opomena svima

    Mi, kao Pokret Sigurna Srpska od samog početka nismo priznavali rezultate vanrednih izbora, jer smo čekali da nadležne institucije, odnosno CIK saopšti stanje i zvanično potvrdi rezultate, i u tom pravcu, pozdravljam ovu odluku i vjerujem da će ovo biti opomena svima koji godinama kradu volju naroda i budućnost Republike Srpske.

    Poručio je to Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska” nakon što je Centralna izborna komisija BiH donijela odluku da se ponove izbori za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta, u 17 lokalnih zajednica.

    “Kao gradonačelnik i neko ko je bio iskrena i snažna podrška kandidatu opozicije, smatram da je od ključne važnosti da se utvrdi stvarno činjenično stanje, jer znam da smo radili pošteno i posvećeno”, naveo je on.

    On je dodao da svako ko je radio časno i pošteno, nema ništa protiv da se utvrdi stvarna volja naroda.

    “Naprotiv, upravo je to temelj demokratskog procesa i povjerenja u institucije. Svaka korupcija i negativne pojave u Republici Srpskoj, počinju upravo na temeljima izborne korupcije i zato moramo osigurati uslove da se poštuje stvarna volja naroda, jer tek tada, više nećemo dolaziti u ovakve situacije”, istakao je Stanivuković.

  • Blanuša: Nadam se da će konačni rezultat biti puno bliži onome što su građani Srpske rekli 23. novembra

    Blanuša: Nadam se da će konačni rezultat biti puno bliži onome što su građani Srpske rekli 23. novembra

    Kandidat SDS za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša rekao je da od momenta kandidature od svih učesnika u izbornom procesu očekuje da svoj posao rade u skladu sa zakonima, te da je osnovni cilj da predsjednik bude kandidat za kojeg su se opredijelili građani.

    Branko Blanuša kaže da je s današnjom odlukom o ponavljanju izbora CIK BiH puno ozbiljnije pristupio ovom poslu.

    – Mislim da je obim uočenih nezakonitih radnji na biračkim mjestima bio toliki da Centralna izborna komisija nije ni mogla da odluči drugačije, nego ovako kako je odlučila. Mislim da je to ispravno i ono što bi zaista bilo poželjno, a ne mislim samo na CIK, nego i na druge državne institucije, je da rade u skladu sa zakonskom regulativom, jer je to u interesu svih građana BiH – rekao je Blanuša za Avaz.

    Prema odluci CIK BiH, prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske biće ponovljeni na 136 biračkih mjesta. Blanuša ukazuje da se radi upravo o biračkim mjestima u lokalnim zajednicama u kojima su se desile najznačajnije izborne nepravilnosti – Laktaši, Doboj, Zvornik i Bratunac. Ko god je slušao pres konferenciju CIK BiH mogao je da čuje i od samih članova CIK koji je obim izbornih malverzacija bio i šta se sve radilo na tim izbornim mjestima. Činjenica je da u ovom prijedlogu za ponavljanje izbora nisu obuhvaćena mnoga biračka mjesta na kojima su utvrđene izborne malverzacije i na kojima je rađen izborni inžinjering. Evo, imamo još neko vrijeme za žalbe, pa donošenje konačne odluke. Očekujem ponavljanje izbora, a mi s naše strane moramo učiniti sve da ovaj put bolje zaštitimo ta izborna mjesta, da ne bi opet bilo nekih manipulacija. Poslije svega, nadam se da će konačni rezultat biti puno bliži onome što su građani rekli 23. novembra. I naravno, postoji mogućnost da dođe do promjene u odnosu na preliminarne rezultate izbora koje imamo sada – kaže Blanuša.

  • CIK poništio izbore za predsjednika Srpske u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta

    CIK poništio izbore za predsjednika Srpske u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila je prijvremene izbore za predsjednika Republike Srpske u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta.

    Kako je navedeno odluka je donesena po osnovu prigovora i utvrđenih nepravilnosti. Navedeno je i da su utvrđene manipulacije i nepravilnosti, između ostalog, oduzimanje i dodavanje glasova kandidatima.

    “Na ovim prijevremenim izborima registrovane su brojne nepravilnosti. Da bi se zaštito integritet izbornog procesa potrebno je poništiti izbore”, rekli su u CIK-u.

    Izbori su poništeni u izbornim jedinicama u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima. Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu. Najviše izbora poništeno je u Laktašima, Doboju i Bratuncu.

    Odluka o raspisivanju novih izbora donijeće se po pravosnažnosti ove odluke od poništavanju izbora.

    Inače, CIK je ranije utvrdio rezultate izbora prema kojima je Siniša Karan, kandidat SNSD-a pobijedio Branka Blanušu, kandidata SDS-a sa 9.577 glasova razlike. Navodno na 136 biračkih mjesta na kojima su izbori poništeni razlika je bila u 15.822 glasova.

    Irena Hadžiabdić, član CIK-a rekla je da ne može podržati ovakav prijedlog ali da se slaže da treba poništiti izbore tamo gdje su dokazane nepravilnosti. Rekla je da je grafolog otkrivo veliki broj krivotvorenih brojeva te da je i ponovno brojanje utvrdilo da je bilo oduzimanja i dodavanja glasova kao i brojanja nevažećih listića.

    “Utvrdili smo činjenično stanje na osnovu dokaza o nepravilnosti i po meni to se odnosi na osam izbornih jedinica i 108 biračkih mjesta. Mi smo sada obuhvatili i određenih izbornih jedinica zbog nevažećih dokumenata i to je povreda ali nismo rasčistili tu nepravilnost. Moguće je da je ljudima omogućeno da glasaju sa nevažećim dokumentima i to je propust biračkih odbora”, rekla je Hadžiabdićeva dodajući da je poništavanje izbora predloženo selektivno.

    Željko Bakalar, član CIK-a rekao je da na 119 od 136 biračkih mjesta preko 900 ljudi glasalo bez validnog dokumenta.

    Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a rekla je da odluka o poništenju izbora nije pravosnažna te da svi subjekti mogu uložiti žalbu.

    Ona je navela da je odluka CIK-a zasnovana na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju dodajući da se izbori poništavaju zbog krivotvorenja potpisa birača i glasanja krivotvorenim dokumentima.

    Navela je i da je preko dve hiljade lica glasalo sa nevažećim identifikacionim dokumentom.

    “Ovom odlukom obuhvaćeno je samo 908 lica i mišljenja sam da je ijedna osoba da to treba poništiti”, rekla je Bjelica – Prutina dodajući da je u Glavnom centru za brojanje utvrđeno da je preko 400 glasova dodano jednom kandidatu a više od 200 oduzeto drugome.

  • Cvijanović: Ukloniti štetne posljedice intervencionizma

    Cvijanović: Ukloniti štetne posljedice intervencionizma

    Srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović naglasila je da, kao suverenista, smatra da je krajnje vrijeme da se BiH vrati svojim narodima i institucijama, a da se odbaci strani intervencionizam i uklone njegove štetne posljedice.

    – Takav pristup je definitivno prevaziđen i vjerujem da je u svijetu sve više onih koji razumiju da je neophodno da pospremimo nered koji se u BiH nataložio posljednjih 30 godina – napisala je Cvijanovićeva na Instagramu nakon razgovora sa ministrom odbrane Italije Gvidom Krosetom.

    Cvijanovićeva je ukazala da je bezbjednosna situacija u BiH stabilna, a da su svi izazovi isključivo političke prirode i mogu se prevazići samo putem političkog dijaloga.

    Ona je dodala da je imala otvoren i konstruktivan razgovor sa Krosetom u Predsjedništvu BiH.

    – Italija je jedan od najvećih i najvažnijih spoljotrgovinskih partnera Republike Srpske i Federacije BiH. Imamo zajednički interes, a to je očuvanje mira i stabilnosti u BiH i cijelom regionu – poručila je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da je tokom sastanka razgovarano i o evropskom putu BiH.

    – Od naredne godine, Italija će biti na čelu misije `Altea` i uvjerena sam da će dobra saradnja biti nastavljena i u tom domenu – istakla je Cvijanovićeva.

  • Stanivuković: Pobjeda je da se priča o problemima kockanja

    Stanivuković: Pobjeda je da se priča o problemima kockanja

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, rekao je u završnoj riječi povodom Nacrta zakona o dopuni Zakona o igrama na sreću, kojim se predviđa da kladionice moraju biti udaljene najmanje 500 metara od ulaza u osnovne i srednje škole u Republici Srpskoj, da je danas velika pobjeda da se o ovoj temi priča.

    “Čim se govori pravi se pomak. Uz ovaj pomak koji smo napravili bilo bi loše da bude poraz da ne može NS RS da kaže hajde da usvojimo nacrt. I sve što smo mi predložili može da bude katastrofalno loše, ali hajde da usvojimo bilo šta što ste vi rekli, hajde da kažemo da se bar kockarnice ne mogu reklamirati na bilbordima, televiziji”, rekao je Stanivuković u obraćanju poslanicima i dodao:

    “Hajde da kažemo da jedan čovjek može da potroši najviše 10-15 odsto od svoje plate, a ne da ga taj porok toliko uhvati da sve prokocka. Hajde da napravimo bilo koji pomak. SNSD kaže pa ne može ni nacrt, a nacrt je samo put do prijedloga. Hajde da diskutujemo do prijedloga.

    Pozvao je da se napravi radna grupa, da iz ovog zakona dođu neki dobri prijedlozi.

  • Republika Srpska plaća najveće kamate pri zaduživanju

    Republika Srpska plaća najveće kamate pri zaduživanju

    Republika Srpska pri zaduživanju plaća veće kamate nego Federacija Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Crna Gora i mnoge druge zemlje.

    Ako ste prezaduženi, a Republika Srpska je prezadužena imate ozbiljan rizik da se taj novac ne vrati i zbog toga su kamate 5-6 odsto i ne mogu biti smanjene iako su prosječne kamate širom Evrope ozbiljno oborene u toku ove godine, na oko 2 odsto, rekao je ekonomista Milenko Stanić.

    U regionu najniže kamate pri zaduženju plaća Hrvatska, oko 3%, dok Srbija i Crna Gora plaćaju od 4 do 5%, iz čega proizilazi da ministri zemalja u regionu mnogo bolje upravljaju finansijama.

    Ekonomista Igor Gavran, komentarišući zaduživanje Srpske u odnosu na region kaže da je jedino u čemu je Vlada u pravu, jeste da samo zaduživanje ne mora značiti generalno ništa loše, jer „tačno je, i drugi se zadužuju“.

    – Međutim, zaduživanje nije loše jedino onda kada su uslovi povoljni. To važi i za građanina kad kupuje bilo šta na kredit, važi i za vladu. Kada kamata i ostali uslovi otplate omogućavaju da vi to izmirite bez većih negativnih efekata na vaš ukupni budžet – rekao je Gavran.

    Naglasio je da je najvažnije da se taj novac upotrebi za nešto što stvara novu vrijednost, mogućnost povrata tog novca.

    – Dakle, ako ste građanin, uzmete kredit da biste kupili stan pa ne plaćate više stanarinu. Poslije toga možda vam u sumi to na kraju bude pozitivno. Ili ako ste privrednik kupite mašinu pa povećate proizvodnju pa od te nove zarade vratite dug. Ili ako ste vlada napravite autoput ili nešto drugo.

    Ali, ako ste vlada pa uzmete kredit i te pare praktično samo nestanu u budžetskim rashodima i morate vraćati iz novog kredita ili tako što ćete više oporezovati građane i privredu onda je zaduživanje katastrofa – kaže Gavran.

    Komentarišući visinu kamata po kojoj se zadužuje Srpska Gavran je objasnio da kamata dobro pokazuje koliko vam vjeruju oni koji vam daju novac.

    – Kamata nije viša Republici Srpskoj zato što neko ne voli Republiku Srpsku nego zbog toga što je stanje već loše, zaduženost je takva, upravljanje ekonomijom je takvo da je jednostavno povjerenje onih koji posuđuju novac jako nisko. Zbog toga što vam ne vjeruju da ćete novac uredno vratiti, sebe štite višom kamatom – rekao je on.

    On je podsjetio na slučajeve u vrijeme prethodnih vlada na primjer Vlada Federacije BiH emitovala vrijednosne papire na tržištu bukvalno bez kamate ili sa kamatom značajno manjom od 1%, dok je Republika Srpska plaćala nekoliko procenata.

    Istakao je da sada nije baš tolika razlika, zavisno od emisije Republika Srpska plaća 5 do 6%, a Federacija 2 ili 3%.

    – Ono što je poseban problem kod Republike Srpske i što mi nije poznato bilo gdje drugo u regiji, jeste da se dešavaju situacije da se pojavi „neki novac“ i da se iz Vlade, sjećam se takvih izjava prethodnog predsjednika Vlade, javno govori „dobili smo određen iznos novca od naših prijatelja, ali nećemo da kažemo od koga, niti pod kojim uslovima“ i onda se sad čovjek pita.

    Znamo za određene razlike u stopama, kod ovih transparentnih zaduživanja, ali ako se pojavljuje neki novac od nekoga ko ga nije poklonio, nego je sigurno takođe zaračunao neku kamatu, onda više ni ne znamo kako se Republika Srpska zadužuje, odnosno koje su sve kamate – kaže Gavran.

    Na pitanje koliko to sve govori o načinu rada ministara finansija u regionu odgovorio je da bi se sa jedne strane svakako moglo reći da ne govori dobro.

    – Ne bih želio ni da izdvajam ministra finansija jer mi znamo da je generalno jedna stvar koja ista i u Republici Srpskoj i u Federaciji i u regionu i u Srbiji i u Hrvatskoj i svugdje, nažalost, ministri u svojim resorima se ne pitaju mnogo – rekao je on.

    Dodao je da uvijek postoji jedan politički lider određene vladajuće stranke koji odlučuje o svemu.

    – Tako da i kada bi Republika Srpska imala najboljeg ministra finansija na svijetu, nažalost apsolutno ne vjerujem da bi on imao autonomiju da donosi odluke koje mu prethodno ne naredi politički lider. Mislim da se u tome Republika Srpska ni najmanje ne razlikuje od regije – rekao je on.

  • Otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci na dugom štapu

    Otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci na dugom štapu

    Za sada nema nikakavih naznaka da će do kraja ove godine biti održana sjednica Upravnog odbora (UO) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH na kojoj bi bile usvojene izmjene i dopune Pravilnika neophodne za otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci, a još manje su šanse, čak i ako bude održana, da će ova, mnogima bitna tačka, biti izglasana.

    Potvrdili su to izvori “Nezavisnih novina”, koji ističu da su na čekanju i brojne druge tačke o kojim treba da odlučuje UO UIO BiH.

    “Zijad Krnjić, ekspert ispred Vlade FBiH u UO UIO BiH, koji je već nekoliko puta oborio pravilnik neophodan za otvaranje novog graničnog prelaza Gradiška, ne odustaje od svog stava. Poznato je već da on traži da se usvoje i poravnjanja koja se odnose na raspodjelu PDV-a. Sada sve stoji, čekaju i brojne druge tačke, a nema naznaka da će u skorije vrijeme biti održana sjednica UO UIO”, kaže sagovrnik “Nezavisnih novina”.

    Otkud im pravo?

    Dragoslav Mihajlović, sekretar Udruženje saobraćaja i veza pri Privrednoj komori Republike Srpske, kaže da ne zna ko ima pravo, moralno i bilo koje drugo, da zaustavi postupak otvaranja novog graničnog prelaza.

    “Ogromne su štete, zastoji, čekanja. Novi prelaz nudi više mogućnosti, više traka za ulazak i izlazak. Očekujemo da on bude u punoj funkciji i kapacitetu što prije i apelujem na sve nadležne institucije da do njegovog otvaranja dođe što prije”, kaže Mihajlović za “Nezavisne novine”.

    Momčilo Sladoje, predsjednik skupštine Udruženja autoprevoznika Republike Srpske, kaže da je otvaranje novog graničnog prelaza bitan za sve.

    “Prvo, bitan je sa aspekta popunjavanja auto-puta. Drugo, važan je i za putnički i za teretni saobraćaj sa stanovišta vremena čekanja. Treće, bitan je za smanjenje zadržavanja robe u prometu. Dakle, značajan je neprocjenjivo, po svim pitanjima – za opstanak privrede, komfor stanovništva, ekonomske pokazatelje”, naglasio je Sladoje.

    Misle samo o svom novčaniku

    To što novoizgrađeni granični prelaz još nije otvoren, on smatra pokazateljem da političare privreda ne interesuje.

    “Ne interesuje ih ni društveni život ni privreda, samo ih njihovi novčanici interesuju. To je strašno šta rade. Svaki privrednik po deset stresova dobije dnevno zbog nerada, bezobrazluka i oholosti ovih koji čine privredni ambijent”, rekao je Sladoje u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, privrednici već duže vrijeme ukazuju da zbog neotvaranja novog graničnog prelaza u Gradišci privreda trpi ogromne gubitke, a dodatni problemi tek dolaze, jer slijede novogodišnji praznici, kada se, kao i svake godine, očekuje kolaps na starom graničnom prelazu.

    BiH je pretrpjela i veliku međunarodnu blamažu jer zbog internih svađa u BiH i međusobnih blokada 11. decembra nije održana ceremonija otvaranja brze ceste od Gradiške do Okučana, koja se nastavlja na trasu auto-puta Banjaluka – Gradiška.

    Naime, nakon više godina kašnjenja i određenog kolebanja Hrvatske da se cesta izgradi, hrvatske vlasti su našle novac i finansirale kompletnu izgradnju iz svog budžeta, iako će najveće benefite u njenom korištenju imati građani BiH, koji će dobiti brži pristup EU.

    Protiv usvajanja

    “Hrvatske ceste” kao investitor su, zajedno s “Integralom”, preduzećem koje je izgradilo cestu, planirale da uz koordinaciju s hrvatskim i bh. vlastima organizuju ceremoniju kojom bi ova cesta, zajedno s mostom na Savi kod Gradiške i dva nova savremena granična prelaza, trebalo da bude puštena na korištenje.

    Ali, zato što je Krnjić, čiji komentar juče nismo uspjeli dobiti, glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO nije bilo moguće otvoriti carinsku ispostavu na bh. strani graničnog prelaza, što praktično znači da ni cesta, iako je 11. decembra formalno otvorena, ne može biti puštena u saobraćaj.