Kategorija: Politika

Nismo naročito raspoloženi zbog izborne pobjede.

Ova rečenica Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, tokom izborne noći i proglašenja pobjede njihovog kandidata Siniše Karana na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, održanim 23. novembra 2025, možda i najdirektnije pokazuje da su u SNSD-u, pa priznali to javno ili ne, ipak upaljeni alarmi upozorenja da više nisu bezrezervno uvjereni u svoju snagu i podršku među građanima.

U SNSD-u tijesnu pobjedu, iako rezultati izbora još nisu zvanični, pravdaju činjenicom da je izlaznost bila mala, a direktno iz razloga što, kako tvrde, 150.000 njihovih pristalica nije željelo da izađe na birališta.

Iako uz dozu razumijevanja za te ljude, Milorad Dodik je tokom obraćanja već idućeg dana nakon održanih izbora, jasno stavio do znanja da će morati da istraže zašto se oni nisu pojavili na biračkim mjestima, te je najavio da će SNSD već sada drugačije pristupiti onome što ih čeka, a to su redovni opšti izbori u BiH, koji bi trebalo da se održe 2026. godine.

“Da budemo oprezniji, predaniji, pristupniji, napravićemo analize i onda ćemo krenuti na naše terenske aktivnosti da posjetimo sve naše mjesne odbore, kojih je 2.400. Nemamo nijedan razlog da budemo potišteni, pokazujemo da smo vitalni. Vidjećemo gdje je bio problem, nama ljudi sa terena govore da ljudi nisu željeli da izađu, jer su smatrali da nije fer da izađu zbog onog što se desilo predsjedniku, da su izbori nametnuti od strane (Kristijana) Šmita ili da su rezignirani. Vidjećemo da li je to tako”, poručio je Dodik tokom obraćanja medijima 24. novembra.

SNSD svjestan da je izborni rezultat loš

Sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom slučaju nemaju dilemu da je Dodik, a samim tim i vrh SNSD-a, nezadovoljan izbornim rezultatom uprkos pobjedi.

Kažu da, iako Dodik nastoji da stav da nije raspoložen zbog pobjede prikaže malom izlaznošću, može se zaključiti da je lider SNSD-a krivce već našao u svojim redovima.

Prijedor, Prnjavor, Novi Grad, Šamac i Ugljevik postali su, kako kažu analitičari, potencijalno veliki problem za SNSD, jer iako se radi o jakim lokalnim uporištima ove partije, njihov kandidat Siniša Karan nije uspio da pobijedi Branka Blanušu.

Crveni alarm u SNSD-u, uvjereni su naši sagovornici, upaljen je i zbog situacije u Trebinju, gdje je prednost Karana pala na ispod 600 glasova.

“To svakako jeste alarm za Milorada Dodika, jer novi izbori dolaze za godinu dana, a vremena je sve manje, pogotovo u ovom momentu kada lokalni odbori SNSD-a koji nisu ostvarili očekivan rezultat treba da snose odgovornost”, kaže Mihajlo Mašić, politikolog.

On je uvjeren da će na odgovornost biti pozvani svi lokalni funkcioneri u mjestima u kojima je SNSD ostvario loš rezultat, a ne isključuje ni mogućnost rezova.

“Vrlo je moguće da će doći do smjene tih čelnika, što bi bio dio Dodikovih radikalnih mjera. Svakako, najzanimljivije će biti ispratiti dešavanja u trebinjskom SNSD-u nakon slabijeg rezultata, pogotovo jer se danima govori o statusu Luke Petrovića u ‘Elektroprivredi Republike Srpske'”, naveo je Mašić za “Nezavisne novine”.

Šušak: Zasićenje glasača SNSD-a

Novinar Vladimir Šušak saglasan je da su u SNSD-u svjesni da na ovako malu izlaznost (oko 35 odsto) i resurse koje imaju ovo nije zadovoljavajući izborni rezultat za njih, što je, podsjeća, rekao i Dodik riječima da su navikli na bolji rezultat.

Ipak, Šušak smatra da se mala izlaznost može gledati i iz ugla da su i glasači SNSD-a postali na neki način zasićeni.

“To može biti prilika za njihove političke protivnike za godinu dana na redovnim izborima ukoliko to budu znali da iskoriste. Ne treba zaboraviti i činjenicu da smo sve bliže stvaranju uslova za primjenu novih tehnologija u izbornom procesu, što na izborima 2026. godine sužava prostor za radnje za koje se ozbiljno sumnja da su korištene i na ovim izborima”, poručio je Šušak za “Nezavisne novine”.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sljedeće sedmice mogla bi utvrditi rezultate prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, nakon čega počinju teći rokovi za žalbe.

“Rok do kada CIK treba da utvrdi rezultate je mjesec dana od dana održavanja izbora, ali to će biti prije, možda već iduće sedmice. Nakon utvrđivanja rezultata počinje teći rok za žalbe, a nakon isteka roka i pravosnažnosti odluka po žalbama CIK potvrđuje rezultate izbora i objavljuje ih u službenom glasniku”, ispričao je izvor blizak CIK-u.

Inače, CIK još nije prebrojao sve glasove i ostalo je da se pobroje mobilni timovi, nepotvrđena biračka mjesta i pošta.

Taj posao mogao bi biti završen već danas, najdalje sutra (četvrtak) i tek nakon toga CIK će moći utvrditi rezultate izbore.

Nakon što utvrdi rezultate slijede žalbe, a iz SDS-a u kojem još nisu priznali pobjedu Siniše Karana, kandidata SNSD-a, nad Brankom Blanušom, kandidatom SDS-a, već su najavili podnošenje žalbe.

“Vanredni predsjednički izbori će se okončati samo onda kada se ponovi izborni proces u Doboju, Zvorniku i Laktašima”, rekli su nedavno u SDS-u.

Nakon što SDS uputi žalbu, Centralna izborna komisija BiH odlučivaće o tim žalbama, a u slučaju da ih odbaci ili ne prihvati, SDS će imati mogućnost žalbe Sudu BiH. Rok za odlučivanje o toj žalbi je takođe tri dana, tako da prije polovine decembra neće biti poznato hoće li se eventualno ponoviti izbori u Laktašima, Zvorniku i Doboju.

Podsjećanja radi, SDS nije priznao pobjedu Karana jer smatraju da Doboj, Zvornik i Laktaše “režim koristi kao rezervoar pomoću kojeg manipulišu ukupnim rezultatima izbora”.

S druge strane, u SNSD-u su odbacili te optužbe ističući da su za njih izbori završeni i da je Karan novi predsjednik Republike Srpske, a što su potvrdili i rezultati koje je objavila Centralna izborna komisija BiH.

Rezultate izbora juče su komentarisali i u Pokretu “Sigurna Srpska” pa je tako Igor Radojičić, zamjenik predsjednika tog pokreta, rekao da za njih izbori nisu završeni jer su nepravilnosti ogromne, a razlike tako male.

“Upozorenja na nepravilnosti u Doboju, Zvorniku i Laktašima su takva da se mora uraditi sve što se može da se izbori ponove gdje treba. Ovi izbori ni izbliza nisu završeni”, kazao je Radojičić.

Istakli su da su podržali Branka Blanušu te da je rezultat u Banjaluci pokazatelj da je Banjaluka opoziciono orijentisana.

“Kao što znate, mi se nismo prijavili za prijevremene izbore i nismo imali posmatrače pa nismo mogli reagovati, ali to može SDS i imaju našu podršku”, istakao je Radojičić.

Tvrdi da aktuelna vlast nema razloga za zadovoljstvo.

“Gubitak izbora u njihovim lokalnim zajednicama, nije izašao ni dio njihovih jer nisu zadovoljni. Da sam na mjestu sadašnjih vlasti bio bih jako zabrinut”, poručio je Radojičić.

Najavio je da PSS već kreće u pripreme za izbore 2026.

Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska”, rekao je da vlast slavi Pirovu pobjedu.

“Ključ je da budemo mudri, da zadržimo jedinstvo opozicije i da dođu novi ljudi. Ali želimo da istrajemo na tome da se provjere Laktaši, Zvornik i Doboj. Mi smo potpuno za našeg profesora doktora Branka Blanušu. Mi nemamo ništa protiv da se provjeri Banjaluka i 14 puta ako treba. Režim je na respiratoru i vještačkom disanju još devet mjeseci”, poručio je Stanivuković, koji je juče u Banjaluci razgovarao sa Blanušom.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da je „Sarajevo safari“ smišljen medijski spin sa ciljem destabilizacije Srbije. Stevandić je naveo da se tema pojavila istovremeno na više medija.

„Sarajevo safari je spin lansiran smišljeno i istovremeno na mnogim medijima u cilju destabilizacije Srbije“, napisao je Stevandić na društvenoj mreži X.

Сарајево сафари је спин лансиран смишљено и истовремено на многим медијима у циљу дестабилизације Србије. Нема доказа,имена
цивила,војника,јединица
,али је зато организован прави медијски(а можда и неки други)сафари на Александра Вучића прљаво и подмукло по стереотипу из 90-тих! pic.twitter.com/nyuAVzZAIw

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) November 25, 2025

On je dodao da iznesene tvrdnje nemaju potkrepu. Prema njegovim riječima, „nema dokaza, imena civila, vojnika, jedinica“.

Stevandić je poručio da je umesto toga organizovan napad na predsjednika Srbije. „Ali je zato organizovan pravi medijski (a možda i neki drugi) safari na Aleksandra Vučića prljavo i podmuklo po stereotipu iz 90-tih!“, naveo je on.

U objavi je zaključio da je riječ o kampanji koja se, kako tvrdi, vodi po već viđenim matricama iz prošlosti.

Na u nedjelju održanim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, pravo glasa, kao što je poznato imalo je ukupno 1.264.364 birača.

Od toga broja, njih 20.269 mogli su glasati putem pošte i to su glasači koji žive van BiH, a od kojih se 258 prijavilo da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu.

Neisporučeno više od hiljadu listića
S obzirom na to da je CIK BiH glasačima koji glasaju putem pošte, glasačke pakete uputio ranije, do subote, 22. novembra, u poštanski pretinac CIK-a pristigao je 3.191 glasački paket iz inostranstva. Od toga je 1.031 glasački paket stigao s obavijesti da je neuručen.

To znači da je ispunjene glasačke listiće CIK-u iz inostranstva vratilo 2.160 glasača.

CIK BiH će glasačke listiće za glasanje putem pošte primati pet dana nakon održavanja izbora s tim da datum na kovertama kada su poslate mora biti sa žigom na kojem je najkasnije dan održavanja izbora, odnosno 23. novembar.

Glasovi pristigli putem pošte brojaće se u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu i prvo brojanje, kako je rečeno Raportu počet će u srijedu, 26. novembra.

Biće brojane još tri kategorije listića
Takođe, u Glavnom centru za brojanje biće prije tih glasova prebrojani i glasovi na nepotvrđenim glasačkim listićima, zatim glasački listići birača koji su glasali u odsustvu, te listići onih glasača koji su glasali putem mobilnog tima.

Inače, na svakim izborima u BiH, određen broj birača ima pravo glasati putem pošte ako ispuni propisane procedure. Godinama je interes za glasanje putem pošte daleko manji od broja birača koji na to imaju pravo ili se registruju za izbore.

“No, s obzirom na još uvijek neizbrojane glasačke listiće kojih je nekoliko hiljada, te imajući u vidu da je razlika između kandidata Siniše Karana i Branka Blanuše za predsjednika RS oko deset hiljada, kao i da se traži ponavljanje izbora na nekim biračkim mjestima, pitanje je mogu li ti listići promijeniti izborni rezultat ili će Karan ostati u vodstvu i postati i zvanično predsjednik RS”, piše Raport.

Generalni sekretar Ujedinjene Srpske Neven Stanić poručio je da je totalno pogrešan pristup opozicije u vezi sa analizom rezultata prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

Stanić smatra da opozicija u Srpskoj, umjesto uzimanja u obzir činjenica, više spinuje i potpaljuje vatru za neke eventualne sukobe.

„Prema njihovoj tzv. analizi, Banjaluka, na čijem čelu je gradonačelnik iz republičke opozicije, može imati 14.000 glasova prednosti Branka Blanuše nad Sinišom Karanom, Bijeljina može da ima 3.000 glasova prednosti, ili Teslić 2.000 glasova prednosti. Istovremeno, oni tvrde da Doboj, na čijem čelu je gradonačelnik iz republičke vlasti, ne može imati 9.000 glasova prednosti Karana nad Blanušom, ili Zvornik sa 6.000 glasova prednosti, odnosno Laktaši sa 5.000 glasova prednosti“, izjavio je Stanić.

On je podsjetio da na prethodnim lokalnim izborima opozicija u Laktašima uopšte nije imala kandidata za gradonačelnika, dok su im sada odjednom sporni rezultati izbora u tom gradu.

„To je taj balans velikih gradova i regija gd‌je su politike podijeljene, ali činjenice nesporne. Prema tome, rezultate treba prihvatiti i spremati organizacije i politike za sljedeće političke borbe“, poručuje Stanić.

Za njega kažu da je skroman, čestit i profesionalno ostvaren čovjek, koji je na političku scenu ušao bez pompe, ali s autoritetom koji se gradi karakterom, a ne marketingom. Na prijevremenim predsjedničkim izborima kandidovan je kao neko ko može da ponese teret poraza, ali je neočekivano postao političko otkrovenje.

Branko Blanuša, do juče politički anonimus, potresao je temelje SNSD, koji je u trku poslao iskusnijeg Sinišu Karana, ili „oblik“ Milorada Dodika, kako se sam predstavljao u kampanji. Prema preliminarnim podacima CIK BiH, Karan je osvojio 217.324 glasova ili 50,30 odsto, dok je Blanuša dobio 208.955 glasova, odnosno 48,37 odsto.

Ta činjenica otvorila je pitanje da li će Blanuša, nakon tijesnog poraza, otići u fusnotu političke istorije ili tek započinje svoj uspon. Redovni izbori sve su bliže, ambicije u opoziciji rastu, a haos u njihovim redovima dodatno produbljuje činjenica da SDS i dalje vodi v.d. predsjednika.

Komunikolog Mladen Bubonjić ocjenjuje da su opozicioni lideri pokušali da izbjegnu političku kompromitaciju u slučaju poraza, zbog čega je isturen kandidat koji može da podnese teret rezultata. On sumnja da će Blanuši biti prepušten prostor za pozicioniranje i naglašava ulogu gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, čiji pokret, kako kaže, preuzima ulogu alternative vlasti. Posebno ističe paradoks da je Blanuša osvojio najviše glasova u Banjaluci, dok SDS na lokalnim izborima nije prešao cenzus.

Bubonjić smatra da nisu svi opozicionari iskreno stali uz Blanušu, navodeći da su mnogi čuvali svoje pozicije za naredne izbore. Ponovo naglašava Stanivukovićeve ambicije i mogućnost pregrupisavanja političkih kadrova u sljedećem periodu.

Politička analitičarka Tanja Topić takođe postavlja pitanje odnosa Stanivukovića prema Blanušinom uspjehu, navodeći da je gradonačelnik kampanju iskoristio za lično pozicioniranje pred izbore 2026. godine. Smatra da rezultat Blanuše pokazuje koliko je opozicija bila dezorganizovana, ali i da je javnost reagovala na njegove poruke skromnosti i znanja.

Politikolog Stefan Ličina poručuje da je Blanušin uspjeh posljedica kampanje suprotne uobičajenom SNSD-ovom spektaklu – bez populizma i nacionalnih tenzija, uz fokus na dostojanstvo, borbu protiv korupcije i bolju perspektivu za mlade. On ocjenjuje da je Blanuša izgubio zbog male izlaznosti, navodeći da bi pri odzivu od 50 odsto vjerovatno pobijedio. Podsjeća da je Blanuša trijumfovao u Banjaluci i Bijeljini, dok je poražen u sredinama gdje SNSD ima potpunu kontrolu.

Topićeva ističe da je malo ko vjerovao u ovakav rezultat kandidata koji je došao iz stranke bez rukovodstva i političke anonime. Smatra da je opoziciji udahnuo novi život, ali postavlja pitanje da li će taj rezultat biti kapitalizovan, jer su, prema njenim riječima, sujete i ego u opoziciji često nepremostiva prepreka.

Kako sada stvari stoje, čovjek za kojeg se do juče tvrdilo da je „potpuni politički anonimus“ zamalo je porazio najjaču stranačku mašineriju u Republici Srpskoj. Da li je to kraj iznenađenja – ili tek početak?

Prijevremeni izbori u Republici Srpskoj završeni su rezultatom koji će se još dugo analizirati, ali i osporavati. Siniša Karan, kandidat SNSD-a i vladajuće koalicije, osvojio je tijesnu prednost nad kandidatom opozicije Brankom Blanušom, i to za oko 10.000 glasova. Dok se čekaju potvrde CIK-a BiH, postaje jasno da je ta razlika rođena daleko od ukupne slike Republike Srpske – u tri već dobro poznata grada.

Doboj, Zvornik i Laktaši ponovo su odigrali odlučujuću ulogu. I to ne samo po rezultatu, nego i po simbolici. U ostatku Republike Srpske Blanuša je zbirno odnio pobjedu, ali su upravo ovi „gradovi slučajevi“ prelomili ishod. Godinama pod lupom zbog, najblaže rečeno, neobičnih izbornih cifara koje uporno idu u korist SNSD-u, još jednom su presudili politički bilans.

Još jedan detalj dodatno hrani sumnjičavost opozicije – trajanje brojanja glasova. U Doboju i Zvorniku proces je potrajao značajno duže nego u Banjaluci, gradu koji je više nego dvostruko veći od oba zajedno. SDS i opozicione partije, očekivano, ne priznaju rezultat i najavljuju zahtjeve za poništavanje i ponavljanje izbora upravo u ovim sredinama. Zaplet koji se ponavlja, ali sa sve manje povjerenja u institucije koje bi trebalo da ga razmrsuju.

Pitanje koje se sada postavlja nije samo ko je pobjednik, nego ko će dugo moći da nosi teret takve pobjede. Može li se ona smatrati političkim trijumfom ili tek „pirovom pobjedom“, ako bi u svakoj drugoj kombinaciji Blanuša glatko trijumfovao? Analitičari, očekivano, nude dva sasvim različita odgovora.

Radomir Nešković, politički analitičar, ističe da najveće iznenađenje nije Karanova pobjeda, nego Blanušin rezultat. Po njegovim riječima, neravnopravna utakmica u medijskom i finansijskom smislu učinila je taj rezultat još značajnijim. Ako CIK potvrdi podatke, dodaje on, riječ je o tijesnoj pobjedi SNSD-a i indikatoru da se uticaj vlasti i opozicije gotovo izjednačio. Nešković skreće pažnju na promjene u biračkom tijelu – opozicija raste, vlast opada. Još ima prednost, ali ne zadugo, smatra on. Naredni izbori mogli bi već izgledati sasvim drugačije.

Sasvim drugačiji ugao nudi sociolog Ivan Šijaković. Za njega rezultat nije posljedica lokalne dinamike, nego geopolitičkog matriksa. Po njegovoj tvrdnji, promjena vlasti u društvima poput Republike Srpske nije moguća bez podrške stranih faktora. Šijaković tvrdi da opozicija nije imala realne šanse – ne sada, niti u sljedećih dvadeset godina, sve dok je Milorad Dodik politički aktivan. Podsjeća i na mrežu uticaja koju, prema njegovim riječima, grade međunarodni akteri i povezuje je s dugovlašću Mila Đukanovića u Crnoj Gori.

On posebno naglašava rekordno nisku izlaznost od svega nešto iznad 35 odsto, koju smatra dokazom nelegitimnosti izbora. Po njegovom tumačenju, sistem funkcioniše tako da se na glasanje izvede „onoliko koliko treba“, dok se većina posmatra tek kao dekor demokratije. Kada vlast izgubi podršku onih koji je održavaju, izgubiće i izbore – a do tada, zaključuje Šijaković, teret snose obični građani.

Bez obzira na interpretacije, jedno je izvjesno – Republika Srpska je dobila pobjednika, ali ne i jasan politički odgovor. U zemlji u kojoj se izborna matematika pretvara u političku metafiziku, možda je najvažnije ne ko je pobijedio, nego šta nam takva pobjeda govori o društvu koje je omogućava.

Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta “Svojim putem”, upitao je da li će reagovati organi reda i političari vlasti ili će se nastaviti napadi na opozicione prvake, bez epiloga i osude.

Radojičić je u objavi na mreži X napisao kako je predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska” i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković napadnut večeras u Banjaluci.

Dodao je kako je poznat identitet napadača.

Stanivuković je, podsjetimo, prijavio večeras (24.novembra), policiji da je napadnut u Banjaluci.

Bogoljub Zeljković, odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka, osudio je napada na Stanivukovića.