Kategorija: Politika

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je u raspravi o Nacrtu zakona o dopuni Zakona o igrama na sreću potrebno prvo uraditi detaljnu analizu stvarnih uzroka kockanja, posebno kada je riječ o djeci i mladima, umjesto donošenja parcijalnih rješenja.

Stevandić je naveo da, prema dostupnim analizama, oko 80 odsto kockanja danas otpada na online platforme, što, kako je ocijenio, predstavlja suštinski problem koji nije moguće riješiti isključivo ograničavanjem rada kladionica u blizini škola.

„Rezolucija je visok pravno-politički akt i treba da bude samostalan dokument, a ne dio zakonskih rješenja“, rekao je Stevandić, dodajući da se dobra namjera predlagača ne dovodi u pitanje, ali da se zakon i rezolucija ne bi smjeli miješati.

On je istakao da bi pravilno sprovedena rezolucija mogla imati veći efekat od samog zakona, jer bi se fokusirala na online kockanje, koje je trenutno najzastupljenije među mladima.

Stevandić je ukazao da su, prema iskustvima iz Srbije, ključni problem indirektne reklame putem influensera, poznatih ličnosti i javnih osoba, koje kockanje promovišu kroz društvene mreže i medije.

Govoreći o mehanizmima zaštite djece, naveo je da značajan dio online kockanja otpada na kupovinu tzv. X-bonova, koji su lako dostupni na kioscima, benzinskim pumpama i u prodavnicama.

„Ako zatvorimo sve kladionice, a dijete i dalje može kupiti bon i kockati se putem telefona, problem neće biti riješen“, rekao je Stevandić, ističući da se bonovi najčešće prodaju socijalno ugroženim građanima i djeci.

On je naglasio da je potrebno djelovati tamo gdje je problem najveći, te da bi zabrana ili stroža kontrola prodaje bonova mogla imati veći efekat od simboličnih mjera.

Stevandić je predložio formiranje radne grupe, uz učešće nadležnih institucija, kako bi se na osnovu preciznih analiza prihoda i strukture kockanja izradilo sveobuhvatno zakonsko rješenje.

Na kraju je poručio da pitanje kockanja ne bi smjelo biti predmet političkih podjela, te da je zajednički cilj svih političkih aktera zaštita djece i mladih.

Navršio se mjesec dana od održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, a Centralna izborna komisija BiH još nije objavila konačne rezultate, iako je istekom današnjeg dana istekao zakonski rok za njihovo proglašenje. Uprkos činjenici da je riječ o manje od 450.000 glasačkih listića, proces utvrđivanja konačnih rezultata i dalje traje, bez jasnog objašnjenja o razlozima kašnjenja.

Iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj ocjenjuju da je riječ o pokušaju ugrožavanja ustavno-pravnog poretka i onemogućavanja izabranog predsjednika da u potpunosti obavlja svoje dužnosti. Kao dodatni razlog za takve ocjene navode nove aktivnosti CIK-a koje se sprovode nakon isteka zakonskih rokova.

Po nalogu CIK-a, u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu danas su ponovo otvarane vreće sa glasačkim materijalom iz Trebinja, i to one koje sadrže nevažeće glasačke listiće. Prema dostupnim informacijama, izvršena je provjera ukupno 40 nevažećih listića bez bezbjednosnih elemenata koje su koristili mobilni timovi, iako zvanično pojašnjenje svrhe ove provjere nije saopšteno.

CIK je danas ponovo zasjedao i odlučio da uvaži žalbu Srpske demokratske stranke koja se odnosi na jedno biračko mjesto u Doboju. Predmet je vraćen na ponovni postupak, uz nalog da se pribave izjave svih članova biračkog odbora zbog navoda da je jedan od članova bio previše blizu birača tokom glasanja.

Kako je navedeno na sjednici, posmatrač je uložio prigovor jer je članica biračkog odbora, prema navodima, posmatrala način glasanja birača, nakon čega se udaljila. Otvoreno je pitanje da li eventualna odgovornost pojedinog člana biračkog odbora može imati uticaj na izborni rezultat.

Pokušaji da se od CIK-a dobije objašnjenje o razlozima probijanja rokova, uključujući i one koji se odnose na žalbene postupke, nisu dali rezultat. Predsjednik CIK-a Jovan Kalaba nije odgovorio na upite u vezi sa trenutnim statusom procesa.

U političkim krugovima u Republici Srpskoj sve je izraženija sumnja da je Centralna izborna komisija instrumentalizovana. Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić izjavio je da na sam dan izbora nije bilo ozbiljnijih primjedbi, osim dva pojedinačna slučaja koja su, kako je naveo, ispitana.

„CIK je nakon toga razvio čitav sistem aktivnosti kojim je napao integritet izbornog procesa. Cilj je bio i ostao da se devalvira vrijednost predsjednika Republike Srpske i umanji značaj ove funkcije“, rekao je Đokić.

Slično mišljenje iznio je i predsjedavajući Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković, koji smatra da je neozbiljno da CIK, uz sve raspoložive kapacitete i sredstva, nije u stanju da završi izborni proces u zakonskom roku.

Centralna izborna komisija je još 15. decembra, nakon obrade svih biračkih mjesta, saopštila da je kandidat SNSD-a Siniša Karan pobijedio na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske. Ipak, konačni rezultati do danas nisu objavljeni.

Iz Apelacionog upravnog odjeljenja Suda BiH saopšteno je da su zaprimili tri izborne žalbe, sve od Srpske demokratske stranke, te da će odluke biti donesene u zakonom propisanom roku, bez navođenja preciznih rokova.

Iako se žalbeni postupci još vode, činjenica je da je Centralna izborna komisija već probila sve zakonom propisane rokove za objavu konačnih izbornih rezultata.

Poslije skoro četirii sata rasprave o dnevnom redu, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ostao je bez kvoruma i sjednica je prekinuta.

Na dnevnom redu sjednice bila su dva zakona i to Prijedlog zakona o VSTS-u te izmjene i dopune Zakona o Sudu BiH, međutim problem je nastao kada su pojedini delegati tražili dopunu dnevnog reda.

Prvo je Džemal Smajić iz Kluba Bošnjaka tražio da s ena dnevni red stavi Zakon o regulatoru, prenosu i trižištu električne energije ali kao prva tačka dnevnog reda. Nakon toga i Želimir Nešković, dlegat u Klubu Srba tražio je da se isti taj Zakon stavi na dnevni red, ali i još dva, odnosno izmjene zakona o PDV-u i akcizama.

Nakon tih zahtjeva otpočela je rasprava o dnevnom redu uz međusobne optužbe jednih prema drugima da se blokira rasprava o tim zakonima te da je krajnje vrijeme da se oni usvoje.

Odmah nakon ovih zahtjeva delegata uslijedila je pauza, a nakon nastavka zasijedanja delegati su nastavili sa prepucavanjem. Na kraju, i poslije skoro tri sata rasprave izglasano je da se na dnevnom redu kao treća tačka nađe Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije koji je usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Takođe izglasano je i da se Neškovićeve izmjene Zakona o PDV-u nađu na dnevnom redu kao četvrta tačka dnevnog reda, i tu je nastao problem. Nešković je tražio da njegove tačke budu prve, i Dom naroda tu je izgubio kvorum i data je pauza od sat vremena. Nakon pauze na zasijedanju se nisu vratili delegati iz reda srpskog naroda.

Inače, kada je riječ o Zakonu o regulatoru, prenosu i tržištu elektirčne energije njegovim usvajanjem u značajnoj mjeri olakšalo bi se funkcionisanje privrede s obzirom da od 1. januara počinje naplata CBAM-a. Zakonom koji je usvojen u Predstavničkom domu, definisano je da berza električne energije bude u Brčko distriktu, a ne u Mostaru kakao je to usovjeno na Savjetu ministara BiH.

Međutim, tokom rasprave Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda i predsjednik HDZ-a rekao je da su u zabludi svi oni koji misle da će se berza električne energije premjestiti iz Mostara u Brčko.

Sam Nešković nakon što je Dom naroda ostao bez kvoruma rekao je da Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda očigledno nije spreman da vodi sjednicu kako poslovnih nalaže i da nije spreman da usvojimo zakone koji će biti korisni za sve građane.

“Špirić (Nikola Špirić član Kolegijuma Doma naroda) i Čović su reinkarnirali u Ademovića. Ja nemam drugo objšanjenje za činjenicu da predsjedavajući Doma naroda ne dozvoljava da se glasa o dopunama i izmjenama dnevnog reda na način kako sam ja to predložio. Ne može on moje prijedloge mijenjati kako njemu odgovara pa ih onda dati na glasanje, tako se nikad nije radilo niti to poslovih dozvoljava. O njima se mora glasati u obliku u kojem su i predloženi”, rekao je Nešković.

Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je da će Dan Republike u Srpskoj biti obilježen nizom svečanih manifestacija, dok je istovremeno govorio o stanju u javnim preduzećima i infrastrukturnim projektima u Banjaluci.

Minić je naveo da su povodom Dana Republike planirane svečanosti 5, 8. i 9. januara, te da će 5. januara u Trebinju biti otvorena novoizgrađena bolnica. Kako je rekao, 8. januara u Banjaluci biće otkriveno centralno spomen-obilježje borcima Vojske Republike Srpske poginulim u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

„Planirane su svečanosti 5, 8. i 9. januara. U Trebinju ćemo 5. januara otvoriti novoizgrađenu bolnicu, a 8. januara u Banjaluci otkriti centralno spomen-obilježje borcima Vojske Republike Srpske poginulim u Odbrambeno-otadžbinskom ratu“, rekao je Minić novinarima u Banjaluci.

Dodao je da su predviđeni i svečana akademija i defile, te istakao da nema osnova za tvrdnje da Dan Republike neće biti obilježen. Minić je naglasio da je sa boračkim kategorijama postignut dogovor o zakonskim rješenjima, kao i da otkrivanje centralnog spomen-obilježja treba da protekne bez političkog uticaja.

Govoreći o javnim preduzećima, Minić je rekao da je situacija izuzetno složena, ali da mjere koje je Vlada Republike Srpske preduzela postepeno daju rezultate. Istakao je da je Vlada zajedno sa rukovodstvima javnih preduzeća aktivno uključena u rješavanje problema i da se ne izbjegava suočavanje sa suštinom i stvarnim stanjem.

„Razgovarao sam sa direktorom ‘Šuma’ i raduje me što imaju bolji rezultat nego prošle godine. Što se tiče ‘Elektroprivrede’, radimo na rješavanju problema, riječ je o ogromnim sistemima koji podrazumijevaju mnogo posla i mjera koje će morati biti donesene“, rekao je Minić.

On je naveo da Vlada Republike Srpske ima stalnu komunikaciju sa direktorima „Željeznica“, „Šuma“, „Elektroprivrede“ i „Pošta Srpske“.

Minić je ranije, zajedno sa ministrom saobraćaja i veza Zoranom Stevanovićem i direktorom „Puteva Srpske“ Miroslavom Jankovićem, ozvaničio početak izgradnje kružnog toka kod „Audi centra“ u banjalučkom naselju Borik, za koji je navedeno da bi trebalo da ubrza protok saobraćaja i poveća bezbjednost u tom dijelu grada.

Najveći, najpresuđivaniji lažov, koji targetira tuđe porodice, koji ni o čemu pojma nema, ne može da priča o zaštiti djece ni o pušenju jer je javno podržavao pedofila Željka Adžovića, svog najboljeg druga.

Ovim riječima je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razotkrio lažni moral lidera i poslanika Liste za pravdu i red, Nebojše Vukanovića.

„Kada je Adžović uhapšen i presuđen na šest mjeseci zatvora jer je zadovoljavao pohodu pred djetetom u Dubrovniku, Vukanović je pobrisao sve slike sa njim. Neko ko je otvoreno na Kolegijumu branio pedopfile ne može da priča ni o kakvoj zaštiti djece i duvanu. Ne može da napada tuđe porodice“, rekao je Stevandić tokom diskusije.

Vukanoviću je poručio da će o ovom skandalu da priča svuda, ponovo ga optužujući da je zaštitnik pedofila Adžovića.

„Ovdje ste javno rekli „nije on kriv, samo se napio i skinuo gaće“. Što će reći kada se pedofil napije, on nije pedofil. To ste vi, najveći lažov, presuđivani čovjek koji živi od pljuvanja tuđe djece i porodica. Ja živim od pomaganja djeci i porodicama i neću da imam posla sa onima koji podržavaju pedofile“, dodao je Stevandić.

Naglasio je da je napokon vrijeme da se vidi ko je Vukanović, te da mu je žao što nije uspio da postane ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH.

„Ovo sam spremio da vide ko je ministar. Vi ste taj čovjek, najbolji drug Željka Adžovića. Sa njim ste se grlili na istoj toj plaži u Dubrovniku gdje ga je policija uhvatila i vi nekom da držite moralne lekcije! Vi treba da budete upisani u registar onih koji podržavaju pedofile. Vi ste sramota Republike Srpske i političke scene. To što ste toliko puta presuđeni govori da ste lažov koji od toga živi. Udavićete se svojom pljuvačkom, sram da vas bude! Moju porodicu ostavite na miru“, poručio je Stevandić.

Međutim, Vukanović je i u replici nastavio da brani Adžovića.

„Etiketirate čovjeka koji je sa mnom studirao, bio mi kolega. Ja ga se ne odričem. Taj čovjek je napravio glupost i nosi zbog toga određene probleme, ali sigurno se ne radi o kriminalcu, lopovu i pedofilu“, kaže Vukanović.

Dragan Čović, lider HDZ-a i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda rekao je da su u zabludi oni koji misle da će se mjesto trgovanja električnom energijom izmjestiti iz Mostara u Brčko.

“Svi koji se zanose da ćemo izmjestiti mjesto trgovanja električnom energijom iz Mostra u Brčko opet ste u zabludi. To se jednostavno neće desiti kao takvo i to morate razumjeti. Razumijem da se to nekome sviđa, nekome ne sviđa, ali to su vam opet regule većine koje postoje”, rekao je Čović.

Inače, na početku sjednice Doma naroda na čijem dnevnom redu su se našla dva zakona i to Prijedlog zakona o VSTS-u te izmjene i dopune Zakona o Sudu BiH, međutim pojedini delegati insistirali su na tome da se na dnevni red stavi i Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH.

Taj Zakon već je usvojen u Predstavničkom domu, međutim problem je što je u vezi tog zakona još ranije proceduru otpočeo i Dom naroda. U Zakonu koji je usvojio Predstavnički dom usvojen je i amandman koji kaže da je sjedište berze električne energije umjesto u Mostaru u Brčkom.

Taj zakon još ranije je usvojio Savjet ministara BiH, a njime se, između ostalog, planira i osnivanje berze električne energije.

“Donošenje zakona doprinosi i ispunjenju obaveza iz Ugovora o Energetskoj zajednici i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Njime će se stvoriti uslovi za uspostavu organizovanog tržišta električne energije, formiranje berze i njeno povezivanje sa regionalnim i tržištem EU, što je ujedno bio i preduslov za izuzeće od CBAM-a. Zakon je ključan za integraciju obnovljivih izvora energije, sigurnosti snabdijevanja i privlačenja investicija, a izrađen je uz konsultacije sa nadležnim institucijama na svim nivoima vlasti”, navedeno je u obrazloženju usvojenog Nacrta zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH.

Nakon što je predloženo da se na dnevnom redu nađe Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije počela je rasprava o dnevnom redu koja traje već duže od dva sata.

BiH se nalazi na putu da doživi jedno od najvećih neprijatnih iznenađenja u posljednjih nekoliko godina, iako to većina stanovništva još ne vidi.

Bosni i Hercegovini bi se, naime, mogla ponoviti situacija iz 2009. godine, kada su Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji ukinute vize za šengenski prostor, a građani BiH su i dalje ostali u striktnom viznom režimu.

Zemlje zapadnog Balkana nekoliko godina ranije dobile su uslove od strane EU koje treba da ispune kako bi im bile ukinute vize.

Od 144 uslova, koliko je imala BiH, gotovo ništa nije bilo ispunjeno jer su se političari iz Sarajeva, Banjaluke i Mostara beskrajno svađali u vezi s tim koja od tih mjera znači ukidanje nadležnosti ili jačanje države BiH.

Kada su ostale zemlje, nakon što su ispunile šta je od njih bilo traženo, dobile bezvizni režim, a BiH nije, u BiH je došlo do snažnog pritiska javnosti da se uslovi što prije ispune.

Usljed tog pritiska svi preostali uslovi ispunjeni su u rekordnom roku, tako da su građani BiH naredne godine takođe dobili slobodu bezviznog putovanja u EU.

Sada je situacija slična, samo što se ovog puta radi o integracijama zemalja regiona u EU. Kako tada, i sada su zemlje regiona dobile jasnu mapu puta, kao i Plan rasta koji bi trebalo da pomogne i finansijski i tehnički da se ispune uslovi.

Za razliku od BiH, ostale zemlje rade na ispunjavanju uslova, a posebno Crna Gora koja je praktično na pragu ulaska u EU. Ako se ostvare očekivanja Podgorice, ali i dijela evropskih zvaničnika, pa Crna Gora uđe u EU 2028. godine, što je realna mogućnost, BiH će se naći u situaciji kao 2009, ali s tom razlikom da će biti praktično nemoguće u kratkom roku nadoknaditi izgubljeno vrijeme.

Čak i kada bi BiH u najkraćem roku usvojila zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i zakon o Sudu BiH u skladu s evropskim standardima, koji su uslov za početak pregovora, i čak i kada bi sutra imenovala glavnog pregovarača, to neće značiti mnogo ako ne dođe do temeljne promjene odnosa prema evropskim obavezama unutar BiH jer će nas tokom pregovora čekati hiljade sličnih, pa i težih zakonskih propisa i obaveza. Za svaku od njih trebaće maksimalan angažman svih u BiH, bez internih svađa i podjela i beskrajnih rasprava koje pojedu nekoliko godina dok se ne usvoji samo jedan zakon ili propis.

Uslovi koji su trenutno na stolu nisu teški za ispunjavanje, posebno što, prema riječima visokog evropskog diplomate s kojim smo nedavno razgovarali, Brisel pokazuje dovoljno fleksibilnosti da se BiH pomogne.

Prema njegovim riječima, kada je zakon o VSTS-u u pitanju, njegova primjena se može odgoditi da se država i institucije na vrijeme pripreme. Kada je riječ o glavnom pregovaraču, kako nam je objasnio, s obzirom na to da u BiH postoji razumijevanje da bi se glavni pregovarač imenovao na period mandata Savjeta ministara, sada bi trebalo imenovati osobu  koja bi samo pripremila BiH da se sprovede skrining, što je tehnički posao. Kako nam je objašnjeno, u narednom mandatnom periodu nakon izbora 2026. bio bi imenovan novi pregovarač koji bi praktično pregovore vodio kroz klastere i poglavlja.

Ako bi BiH, kako nam je objašnjeno, do marta usvojila dva zakona i imenovala pregovarača do izbora 2026, mogla bi na proljeće biti organizovana prva međuvladina konferencija, započet skrining i sprovedene sve pripreme za pregovore. To znači da bi početkom 2027. sve bilo spremno za suštinski proces pregovaranja, s novim vlastima i mandatom od četiri godine. Na kraju tog perioda BiH bi mogla daleko odmaći na evropskom putu i mogla bi relativno brzo stići svoje susjede.

Ako do marta napretka ne bude, postoji realna opasnost da Brisel digne ruke od BiH. U tom slučaju, odnosi između Brisela i Sarajeva držali bi se u “hladnom pogonu”, gdje bi postojali formalni odnosi, ali bez suštinskih reformskih koraka.

Ako se građani BiH sjete šoka i nevjerice iz 2009, kada nam je stavljeno do znanja da nema ništa od bezviznog režima, mogu samo da pretpostave kakav šok će uslijediti kada shvate da naši susjedi ulaze u EU, a BiH ostaje na Balkanu. Razlika od 2009. biće samo u tome što smo tada mogli brzo nadoknaditi vrijeme, a ovog puta ćemo za odlazak u Budvu ili Herceg Novi morati ispunjavati evropski formular za ETIAS, a na granici s Crnom Gorom davati biometrijske podatke za ulazak u EU. To će biti poniženje za građane, ali imajući u vidu propuštene prilike neće biti nešto što realno ne bismo zaslužili.