VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Vlada povećala cifru: Klokićevo ministarstvo dobilo milione, najviše za lobiranje

    Vlada povećala cifru: Klokićevo ministarstvo dobilo milione, najviše za lobiranje

    Vlada Republike Srpske povećala je drugim rebalansom budžet Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS sa 54,9 na 94,6 miliona maraka.

    Prethodno je prvi rebalansom budžet ovog ministarstva povećan sa 11,6 na 54,9 miliona KM, što znači da je nakon dva rebalansa dobilo ukupno 83 miliona KM više u odnosu na usvojeni budžet.

    Najveći dio tog novca planiran je za stručne usluge (konsultanti i lobiranje) i finansiranje rada predstavništava Republike Srpske u inostranstvu.

    Drugim rebalansom budžeta Republike Srpske, koji će se naći pred poslanicima na posebnoj sjednici zakazanoj 26. novembra, najznačajnija promjena odnosi se upravo na ministarstvo na čijem se čelu nalazi Zlatan Klokić, a preko kojeg Srpska svake godine daje milione maraka za lobiranje.

    Tako su rashodi za stručne usluge povećani sa 21,7 miliona maraka na 42 miliona, odnosno za čak 94 odsto.

    Značajno povećanje predviđeno je i za rad predstavništava Republike Srpske u inostranstvu kojima će umjesto ranije planiranih 30 miliona KM biti raspoređeno 49 miliona maraka.

    Inače, kako podsjeća Capital, Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske je prvim rebalansom budžeta dobilo 43 miliona maraka više novca nego što je to planirano budžetom za 2025. godinu, a kako su ranije rekli on će biti utrošen uglavnom za lobiranje kod nove američke administracije.

    Njihov budžet sada je uvećan za dodatnih 39,7 miliona KM, što znači da je skidanje sankcija najvišim funkcionerima Srpske po svemu sudeći koštalo oko 80 miliona maraka.

  • Oglasio se OEBS nakon izbora u Srpskoj

    Oglasio se OEBS nakon izbora u Srpskoj

    Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) saopštila je danas da su prednosti koje je imala vladajuća stranka u Republici Srpskoj, u kombinaciji sa ukidanjem javnog finansiranja kampanje, stvorile neravnopravne uslove za učešće na izborima za predsjednika, iako su kandidati mogli slobodno da vode kampanju.

    Međunarodni posmatrači, koje su, pored ODIHR, činili i predstavnici Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope (SE) i Evropskog parlamenta (EP), naveli su u zajedničkom saopštenju da je pravni okvir pružio dovoljnu osnovu za održavanje demokratskih izbora.

    – Izbori su bili dobro organizovani, uprkos brojnim izazovima. Svi kandidati na izborima moraju imati jednake mogućnosti, a u ovom slučaju uslovi su bili neujednačeni – ocijenio je šef misije ODIHR Matijaš Eors.

    Proces registracije kandidata bio je inkluzivan i svi kandidati su registrovani, ali uslovi za učešće su i dalje diskriminatorni. Izborna administracija je profesionalno obavljala svoje dužnosti uprkos značajnim izazovima koji su dodatno opteretili njene ograničene operativne kapacitete, navedeno je u saopštenju.

    Posmatrači su na ograničenom broju biračkih mjesta, koje su posjetili na dan izbora, ocijenili proces kao profesionalan i dobro organizovan, uprkos problemima, uključujući izazove tajnosti glasanja.

    “Kampanju obilježila zapaljiva retorika”

    Šef delegacije SE Bernd Veringer pozdravio je “generalno dobro organizovane izbore, uprkos nekim nepravilnostima”.

    – Žalimo, međutim, što je kampanju obilježila polarizacija i zapaljiva retorika i što se nije bavila stvarnim problemima sa kojima se ljudi suočavaju – naglasio je on.

    Međunarodni posmatrači konstatovali su da je “postojala opšta nevoljnost” širom političkog spektra za učešćem na izborima, jer se smatraju nametnutim od Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i značajnim opterećenjem finansijskih resursa pred nacionalne izbore koji će biti održani sljedeće godine.

    – Kampanja se fokusirala na pitanja nacionalnog identiteta, a ne na konkretne društvene i ekonomske teme. Pored polarizujućih narativa, kampanju su obilježili i neki slučajevi zapaljivog jezika, uprkos tome što je izborna administracija pozvala sve stranke da ne daju izjave koje bi mogle izazvati tenzije – ocijenili su posmatrači, piše Fonet.

    Kako je saopšteno, oba javna emitera ispunila su zakonski zahtjev da kandidatima obezbijede besplatno vrijeme emitovanja tokom kampanje, ali je javni emiter u Republici Srpskoj posvetio većinu svog izbornog izvještavanja kampanji kandidata vladajuće stranke, što je negativno uticalo na povjerenje u njegovu nepristrasnost.

  • Novi podaci CIK-a: Karan ispred Blanuše za 1,95 odsto

    Novi podaci CIK-a: Karan ispred Blanuše za 1,95 odsto

    Prema posljednjim podacima Siniša Karan, kandidat SNSD-a za predsjednika RS, vodi ispred Branka Blanuše, kandidata SDS-a na prijevremenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj, za 1,95 odsto.

    Prema posljednjim današnjim preliminarnim, nezvaničnim i nekompletnim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) Karan je osvojio 217.638 glasova ili 50,31 odsto, dok je Blanuša dobio povjerenje 209.207 glasača ili 48,36 odsto.

    Drаgаn Đоkаnоvić iz Savez za novu politiku dobio je 1.878 glasa ili 0,43 odsto, dok je Nikola Lаzаrеvić, kandidat Ekološke partije RS osvojio 1.590 glasova ili 0,37 odsto.

    Što se tiče nezavisnih kandidata, Igor Gašević je dobio podršku 1.284 birača ili 0,30 odsto, dok je Slavko Dragičević osvojio 1.012 glasova ili 0,23 odsto.

    Podsjećamo, juče 23. novembra održani su prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske.

    Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa je imalo 1.264.364 birača.

  • Stevandić: Objedinjena rasprava za sve tri tačke dnevnog reda

    Stevandić: Objedinjena rasprava za sve tri tačke dnevnog reda

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da će na posebnoj sjednici u srijedu, 26. novembra, biti vođena objedinjena rasprava o Prijedlogu drugog rebalansa budžeta Republike Srpke za ovu godinu i dvije prateće tačke.
    Stevandić je naveo da su druge dvije tačke Prijedlog zakona o izmjenama zakona o izvršenju budžeta Srpske za ovu godinu, te Prijedlog odluke o izmjeni odluke o dugoročnom zaduživanju Srpske za ovu godinu.

    On je napomenuo da spajanje ove tri tačke nije ništa novo.

    “Ako izglasamo rebalans budžeta, logično je da morate izmijeniti zakon o izvršenju budžeta jer je drugačiji. Logično je i da moramo uokviriti te tačke, te promijeniti odluku o dugoročnom zaduženju jer će ono biti drugačije, kakav bude rezultat rebalansa”, rekao je Stevandić novinarima nakon sjednice Kolegijuma Narodne skupštine Srpske.

  • Stevandić: “Operacija Šmit” osujećena na izborima

    Stevandić: “Operacija Šmit” osujećena na izborima

    Pobjednom SNSD kandidata, Siniše Karana, na prijevremenim predsjedničkim izborima, osujećen je tzv. “Šmitov plan”, kaže predsjednik Narodne skupštine Srpske, Nenad Stevandić, u objavi na Iksu.

    – Ono što ja znam, zašto su izbori organizovani jeste da se u prvih 15 dana decembra, u slučaju da je uspjela “operacija Šmit” i da je Branko Blanuša bio izabran za predsjednika Srpske, prvo bi, nakon njegove inauguracije i primanja mandata, došlo do raspuštanja Narodne skupštine Srpske. Paralelno sa tim Vlada Srpske bi bila proglašena neustavnom, što bi otvorilo ozbiljnu krizu i omogućilo nefunkcionisanje mnogih institucija Srpske i do Nove godine bi se završila zamjena Savjeta ministara – rekao je Stevandić.

    Kako je naveo, to je ono što su cijelo vrijeme svi znali i to je bila svrha raspisivanja i insistitanja na prijevremenim izborima i znalo se  da je to ta tzv. “operacija Šmit”.

    – U svakom slučaju vitalne stvari za Republiku Srpsku su postignute, one se zasnivaju na stabilnosti institucija, prevashodno Narodne skupštine Srpske koja ostaje u apsulutnom kapacitetu da donosi odluke – naveo je Stevandić.

    Dobili smo i novog predsjednik koji će nakon završetka prebrojavanja glasova preuzeti funkciju, kaže Stevandić.

    – Јa vjerujem i da će se nakon ovoga poraza ili propasti “Šmitovog plana” ranije ići sa pokušajem da se isposluje pokušaj Ustavnog suda o neustavnosti izbora Vlade. Samo da kažem da bi to bio “Pirov posao” zato što ćemo mi to za 24 sata završiti. Ukoliko Karan ne bude primio dužnost mandat može dati i Ana Trišić Babić, tako da mislim da je taj pokušaj samo rezultat bijesa, jer je propao “Šmitov plan” koji sam maloprije naveo – rekao je Stevandić.

    Predstavnici opozicije smatraju da su rezultati prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske neprihvatljivi, dok ne bude ponovljeno glasanje u Laktašima, Doboju i Zvorniku.

    Šef Kluba poslanika SDS-a Ognjen Bodiroga smatra da je upitno da li Vlada Srpske ima legitimitet i da će o tome biti raspravljano na sjednici Ustavnog suda BiH.

  • Dodik tvrdi: Bošnjaci glasali za Blanušu da oslabe Republiku Srpsku

    Dodik tvrdi: Bošnjaci glasali za Blanušu da oslabe Republiku Srpsku

    Milorad Dodik poručio je da su prijevremeni izbori pokazali kako su Bošnjaci podrškom kandidatu opozicije Branku Blanuši željeli da pokažu da nisu lojalni Republici Srpskoj. Naveo je da je na brojnim biračkim mjestima gdje žive Bošnjaci kandidat SNSD-a Siniša Karan ostao bez glasova, što je ocijenio kao organizovan pristup preko Islamske zajednice.

    Dodik je rekao da je opozicija ostala na oko 180.000 glasova, uključujući, kako navodi, 20.000 glasova Bošnjaka, te da se ta podrška jasno vidi analizom biračkih mjesta u Prijedoru i Tesliću. Istakao je da je za SNSD ova etapa završena i da su, kako tvrdi, poraženi oni koji su htjeli da naštete Republici Srpskoj. Dodao je da su izbori završeni, potvrđeni od CIK-a i da je SNSD bio u pravu kada je ranije iznosio brojke.

    Prema njegovim riječima, protiv SNSD-a se već dvije godine vodi haranga, ali su, kako ističe, izbore dobili ranije i ponovo ostvarili isti rezultat. Naveo je da je opozicija uspjela da dostigne raniju procjenu od oko 200.000 glasova, što uključuje i, kako tvrdi, oko 20.000 glasova Bošnjaka na jasno identifikovanim biračkim mjestima, čime je rezultatska neizvjesnost povećana.

    Dodik je podsjetio da se na izborima birao samo predsjednik Republike, Srbin, te da Bošnjaci i Hrvati nisu imali svoje potpredsjedničke kandidate. Ocijenio je da su Bošnjaci zato imali “komfornu situaciju” da glasaju za koga žele i da su, prema njegovim riječima, glasali za Blanušu da bi “usložili situaciju”.

    Optužio je “bošnjački i muslimanski element” da je pokušao da degradira Republiku Srpsku putem visokog predstavnika Christiana Schmidta, dodajući da su na SNSD usmjereni napadi i teške kvalifikacije, dok oni, kako tvrdi, nisu iznosili uvrede prema opoziciji i njihovom kandidatu. Poručio je da je cilj bio destabilizacija Republike Srpske, ali da u tome nisu uspjeli.

    Dodik je rekao da je “narod odnio pobjedu nad Šmitom, lošim namjerama Sarajeva i izdajničkom namjerom opozicije”. Naglasio je da je oko 20.000 Bošnjaka glasalo za Blanušu, što je, prema njegovom tumačenju, pokazatelj lojalnosti prema SDS-u, a ne prema Republici Srpskoj.

    Istakao je zadovoljstvo radom ljudi na terenu, navodeći da će SNSD analizirati izazove, unaprijediti organizaciju i pokrenuti terenske aktivnosti. Najavio je posjete svim mjesnim odborima, kojih je oko 2.400, te okupljanje njihovih predsjednika u martu radi priprema za naredne izbore. Dodao je da SNSD nema razloga za nezadovoljstvo i da su ostvareni rezultati “gotovo nevjerovatni”.

  • Cvijanović: Prijevremeni izbori nisu test, već izbori pod drugačijim okolnostima

    Cvijanović: Prijevremeni izbori nisu test, već izbori pod drugačijim okolnostima

    Potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović poručila je da prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, na kojima je pobjedu odnio kandidat SNSD-a Siniša Karan, nisu nikakav test, već da su u pitanju izbori pod drugačijim okolnostima.

    Ako se vratite unazad u 2006. godinu, imali smo spektakularne rezultate. Godinu dana kasnije imali smo izbore zbog smrti predsjednika i isto se dešavalo. Na ovim izborima ste imali drugačiju, pojačanu aktivnost koja dolazi od bošnjačkog biračkog tijela. Јa ne povezujem ove izbore sa onima koji će biti, kao što ih ne povezujem ni sa prethodnim – poručila je Cvijanovićeva.

    Ističe da se tokom ovih prijevremenih izbora desio drugačiji splet okolnosti.

    – Prije svega, ovi izbori su bili iznuđeni. Pokazali smo da se možemo oduprijeti nečemu što opozicija nije prepoznala. Iskoristili su ovu priliku da nastupe preko okupacije Kristijana Šmita. Mi smo bili posljednji koji su prihvatili izbore, tako da mislim da ovo nije isti način mobilizacije glasača kao što je to inače slučaj na predsjedničkim, opštinskim, načelničkim ili parlamentarnim izborima – naglasila je Cvijanovićeva.

    Napominje da su izbori održani u veoma lošim okolnostima, te da su postojale i brojne vremenske nepogode koje su otežavale izlazak birača.

    – Ali ono što je činjenica jeste da se taj korpus glasova pokazao u situaciji kada imate drugačije okolnosti: iznuđene izbore, smanjenu dinamiku, manje energije. Ljudi su pokazali svoje nezadovoljstvo bojkotom Šmitovih izbora. Naredni izbori će pokazati pun kapacitet SNSD-a. Imamo dobru infrastrukturu i dinamika je drugačija – poručila je Cvijanovićeva.

    Na pitanje novinara da li se već sada može govoriti o imenima kandidata za naredne izbore, Cvijanovićeva je poručila da je SNSD ozbiljna stranka i da ne želi da govori godinu dana unaprijed o kandidatima.

    – Mi smo ozbiljna organizacija. O tome ćemo razgovarati kad dođe vrijeme – zaključila je Cvijanovićeva.

  • Blanuša: Ovi izbori još uvijek nisu završeni

    Blanuša: Ovi izbori još uvijek nisu završeni

    Branko Blanuša, kandidat SDS na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra, poručio je da ti izbori još uvijek nisu završeni dok se ne ponovi izborni proces u Doboju, Zvorniku i Laktašima, gdje, kako je naveo, nije izražena stvarna volja naroda.

    On se putem Facebook-a zahvalio svima koji su na izborima dali podršku viziji jedne drugačije Republike Srpske.

    “Takođe, moja zahvalnost ide i svim političkim subjektima koji su iskreno podržali moju kandidaturu, kao i njihovim liderima – Jeleni, Drašku i Vukanu.  Zahvaljujem se i svom timu koji je bio sa mnom sve ovo vrijeme.  Ovi izbori još uvijek nisu završeni – biće završeni kada se izborni proces ponovi u Doboju, Zvorniku i Laktašima, gdje zahvaljujući izbornim manipulacijama, rezultati ne odražavaju volju naroda. Ukoliko bismo sada odustali, bili bismo isti kao oni – prevarili bi i izdali narod”, napisao je Blanuša, te dodao: “Biće Srpska ponovo ponosna”.

  • Crnadak: Luđački se kralo

    Crnadak: Luđački se kralo

    gor Crnadak, član Glavnog odbora PDP-a, poručio je nakon održanih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, da se “ne smije ćutati na luđačku krađu u režiji SNSD i njegovog Bermudskog trougla Doboj – Zvornik – Laktaši”.

    Naveo je da je odluka naroda Republike Srpske da započne promjene i da se okrene izgradnji normalnog i pristojnog društva nestala u pomenuta tri grada.

    “Kao što su u dijelu okeana u blizini Floride nekada misteriozno nestajali avioni i brodovi, tako je juče u SNSD-ovom Bermudskom trouglu Doboj-Zvornik-Laktaši nestala volja naroda Republike Srpske da prekine vladavinu SNSD-a. Blanuša – Karan 8000 razlike u korist Blanuše u cijeloj Republici Srpskoj, a samo u ova tri grada 20 000 razlike za Karana. Ma nemojte?”, napisao je Crnadak na svom Facebook profilu.

    Dodao je da se ovaj put ne smije dozvoliti da “lopovluk i drskost pobjedi poštenje i pristojnost”.

    “Kad je u strahu, čovjek radi neke stvari nekontrolisano. Baš se zato juče luđački kralo, jer je SNSD osjetio da je gotovo”, poručio je Crnadak.

    On je na kraju uporedio rezultate prijevremenih izbora u Doboju, Laktašima i Zvorniku, sa rezultatima opštih izbora 2022. godine, kada su u trci za predsjednika Republike Srpske bili Milorad Dodik i Jelena Trivić.

    DOBOJ:

    2022. godine, na ukupno 28273 glasača, razlika za Dodika 2178.

    2025. godine, na ukupno 19396 glasača  (9 hiljada manje) razlika za Karana 6260.

    ZVORNIK:

    2022. godine, na ukupno 28273 glasača, razlika za Dodika 2178.

    2025. godine, na ukupno 19396 glasača (9 hiljada manje) razlika za Karana 6260.

    LAKTAŠI:

    2022. godine, na ukupno 19111 glasača, razlika za Dodika 3143.

    2025. godine, na ukupno 15561 glasača (3500 manje) razlika za Karana 4884.

    “U zbiru, u SNSD-ovom Bermudskom trouglu danas je razlika 20 hiljada glasova u korist SNSD-a, šest hiljada više nego kada je  glasalo 22 000 ljudi manje”, poručio je Crnadak.

  • Ko je pobijedio u kom gradu širom Republike Srpske?

    Ko je pobijedio u kom gradu širom Republike Srpske?

    Građani Republike Srpske juče, 23. novembra, birali su predsjednika Republike Srpske, a Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (BiH) objavila je najnovije podatke koji pokazuju ko je pobijedio u kom gradu.

    Banjaluka
    Građani Banjaluke su u nedjelju, 23. novembra, na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, Branku Blanuši, kandidatu SDS-a, dali 43.708 glasova, što je 59,02 odsto u odnosu na ukupan broj.

    Kandidat SNSD-a Siniša Karan je u gradu na Vrbasu osvojio 29.375 glasova, što je 39,67 odsto. Opširnije u posebnom tekstu.

    Laktaši
    Građani Laktaša su u nedjelju, 23. novembra, na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, većinom glasali za SNSD, odnosno njihovog kandidata Sinišu Karana.

    Karan je osvojio 10.419 glasova, odnosno 65,02 odsto u odnosu na ukupan broj.

    Branko Blanuša, kandidat SDS-a, osvojio je u Laktašima 5.423 glasa, odnosno 33,84 odsto.

    Trećeplasirani je bio kandidat Nikola Lazarević (Ekološka partija Republike Srpske, sa 58 odsto glasova (0,36 odsto), a četvrti je bio nezavisni kandidat Igor Gašević sa 47 glasova, što je 0,29 odsto.

    Petu poziciju osvojio je Dragan Đokanović (Savez za novu politiku) sa 41 glasom, odnosno 0,26 odsto, a šesti je nezavisni kandidat Slavko Dragičević sa 36 glasova, odnosno 0,22 odsto.

    Prijedor
    Prema najnovijim podacima CIK-a BiH, u Prijedoru je najviše glasova dobio Branko Blanuša, kandidat SDS-a, i to 10.722 ili 49,32 odsto, dok je Siniša Karan, kandidat SNSD-a, dobio 10.625 ili 48,87 odsto.

    Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku dobio je 116 glasova, Nikola Lazarević 111, Igor Gašević 93, a Slavko Dragičević 74 glasa.

    Gradiška
    Siniša Karan u Gradišci je osvojio 8.229 glasova, odnosno 52,35 odsto, dok je Branko Blanuša dobio podršku 7.267 građana što je 46,23 odsto.

    Đokanović je u Gradišci dobio 70 glasova, Gašević 58, Lazarević 50, a Dragičević 45.

    Prnjavor
    Pobjedu u Prnjavoru je odnio Branko Blanuša, kandidat SDS-a, sa 5.355 glasova što je 55,39 odsto.

    Karan je dobio 4.220 glasova što je 43,65 odsto.

    Savez za novu politiku i Dragan Đokanović dobili su 36 glasova, Nikola Lazarević 21, Slavko Dragičević 20, a Igor Gašević 16.

    Bijeljina
    Kada su u pitanju izbori u Bijeljini najviše glasova imao je Branko Blanuša (SDS) koji je dobio 20.922 glasa ili 53,12 odsto, dok je Siniša Karan (SNSD) imao 17.988 ili 45,67 odsto glasova.

    Osim toga Nikola Lazarević (Ekološka partija RS) u Bijeljini je imao 143 glasa ili 0,36 odsto, a Igor Gašević (Nezavisni kandidat) 126 glasova ili 0,32 odsto.

    Dragan Đokanović (Savez na novu politiku) imao je 115 glasova ili 0,29 odsto, a Slavko Dragičević (Nezavisni kandidat) 96 glasova ili 0,24 odsto.

    Doboj
    U Doboju je najviše glasova imao Siniša Karan (SNSD) 16.488 glasova ili 68,17 odsto glasova dok je Branko Blanuša (SDS) dobio 7.369 glasova ili 30,47 odsto.

    Osim toga Nikola Lazarević (Ekološka partija RS) u Doboju je imao 90 glasova ili 0,37 odsto, a Igor Gašević (Nezavisni kandidat) 76 glasova ili 0,31 odsto.

    Dragan Đokanović (Savez na novu politiku) imao je 69 glasova ili 0,29 odsto, a Slavko Dragičević (Nezavisni kandidat) 96 glasova ili 0,40 odsto.

    Derventa
    U Derventi je najviše glasova imao Siniša Karan (SNSD) 3.614 glasova ili 52,07 odsto glasova dok je Branko Blanuša (SDS) dobio 3.233 glasova ili 46,58 odsto.

    Nikola Lazarević (Ekološka partija RS) u Derventi je imao 24 glasa ili 0,35 odsto, a Igor Gašević (Nezavisni kandidat) 25 glasova ili 0,36 odsto.

    Dragan Đokanović (Savez na novu politiku) imao je 24 glasa ili 0,35 odsto, a Slavko Dragičević (Nezavisni kandidat) 21 glas ili 0,30 odsto.

    Trebinje
    U Trebinju je najviše glasova imao Siniša Karan (SNSD) 7.103 ili 51,25 odsto glasova dok je Branko Blanuša (SDS) dobio 6.579 ili 47,47 odsto.

    Dragan Đokanović (Savez na novu politiku) imao je 56 glasova ili0,40 odsto, dok je

    Nikola Lazarević (Ekološka partija RS) je imao 51 glasova ili 0,37 odsto, a Igor Gašević (Nezavisni kandidat) 39 glasova ili 0,28 odsto Slavko Dragičević (Nezavisni kandidat) 32 glasova ili 0,23 odsto

    Zvornik
    I u Zvorniku je najviše građana glasalo za Sinišu Kаrаna (SNSD) koji je osvojio 12.879 glasova ili 65, 54 odsto dok je iz Branko Blanuša (SDS) 6.583 ili 33, 50 odsto.

    Dragan Đokanović (Savez na novu politiku) imao je 63 glasova ili 0,32 odsto, dok je

    Nikola Lazarević (Ekološka partija RS) u Zvorniku je imao 47 glasova ili 0,24 odsto, a Igor Gašević (Nezavisni kandidat) 41 glasova ili 0,21 odsto Slavko Dragičević (Nezavisni kandidat) 39 glasova ili 0,20 odsto

    Istočno Sarajevo
    U Istočnom Novom Sarajevu Siniša Karan, kandidat SNSD-a, dobio je 2.911 glasova, dok je Branko Blanuša dobio 1.909.

    U ovom mjestu 178 glasova je dobio Dragan Đokanović, 23 Nikola Lazarević, 14 Igor Gašević, a 13 Slavko Dragičević.

    Pobjedu u Istočnoj Ilidži odnio je Blanuša sa 4.095 glasova, dok je Karan dobio 2.778.

    Đokanović je osvojio 135 glasova, Lazarević 20, Gašević 12, a Dragičević 11.

    Sa malom razlikom među glasovima pobjedu je odnio u Palama Blanuša koji je dobio 4.023 glasa, a Karan je dobio podršku 4.017 birača.

    Lazarević je u Palama dobio 126 glasova, Đokanović 103, Gašević 15 i Dragičević osam.

    U Istočnom Starom Gradu, kao jednoj od opština u sastavu Istočnog Sarajeva, pobijedio je Branko Blanuša sa 351 glasom, a Siniša Karan je osvojio 141 glas.

    Nikola Lazarević je u ovom mjestu dobio četiri glasa, dok su pojedan glas dobili Dragan Đokanović, Igor Gašević i Slavko Dragičević.

    U Trnovu je 505 glasova dobio Karan, dok je Blanuša dobio 140 glasova.

    Đokanović je u Trnovu dobio 18 glasova, Dragičević dva, Gašević jedan, dok Lazarević nije imao glasova.

    Kada je riječ o Sokocu, u ovoj opštini više glasova je dobio Karan i to 2.438, dok je Blanuša dobio 2.304.

    Dragan Đokanović je dobio 20 glasova, Igor Gašević 15, Nikola Lazarević 11, a Slavko Dragičević devet.