VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Stanivuković predao rezoluciju o zabrani društvenih mreža

    Stanivuković predao rezoluciju o zabrani društvenih mreža

    Rezolucija o zaštiti djece u digitalnom okruženju i odgovornom korištenju društvenih mreža” naziv je dokumenta koji je u ponedjeljak, 22. decembra, Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska” predao Narodnoj skupštini Republike Srpske (NS RS), a koja predlaže zabranu korištenja mreža mlađima od 15 godina.

    Kako je rekao, o ovakvoj rezoluciji raspravljali su i poslanici u Australiji i Evropskoj uniji.

    “Naša ideja je da našu djecu do 15 godina sačuvamo i ograničimo u mogućnosti korištenja društvenih mreža”, rekao je Stanivuković dodajući da se obraća roditeljima navodeći da se postavlja pitanje da li je svijest djeteta do 15 godina dovoljno razvijena da shvati sve ono što se nalazi na društvenim mrežama.

    On je dodao da se predviđa da je “punoljetstvo” za korištenje društvenih mreža kada dijete uđe u 16. godinu.

    “Mi smatramo da prekomjerno korištenje društvenih mreža i svog tog sadržaja izaziva teška oboljenja, od depresije, anksioznosti, poremećene koncentracije, niske mogućnosti pažnje, do nasilničkih ponašanja. Mi smatramo da djeca zbog toga manje spavaju, čitaju, traže da budu viđena, lajkovana i prihvaćena kroz razne idole koji se plasiraju i druge vrijednosti koje nisu dobre”, naveo je on.

    Stanivuković je dodao da će sutra u Narodnoj skupštini predložiti i niz zaključaka među kojima su uvođenje uniformi u školama, zdrava hrana, zabrana društvenih mreža, udaljavanje kockarnica, kao i zabranu upotrebe pirotehničkih sredstava.

    Sadržaj rezolucije donosimo u cijelosti:
    1. Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da digitalno okruženje ima presudan uticaj na razvoj djece i omladine, te da sa sobom nosi značajne rizike, uključujući digitalno nasilje, seksualnu eksploataciju, manipulaciju, zloupotrebu ličnih podataka, komercijalno iskorištavanje i izloženost štetnim sadržajima.

    2. Narodna skupština ukazuje na porast slučajeva vrbovanja i iskorištavanja djece putem interneta, te na činjenicu da postojeće digitalne platforme ne primjenjuju pouzdane sisteme verifikacije starosne dobi, niti obezbjeđuju adekvatan nivo zaštite maloljetnika.

    3. Narodna skupština, u cilju zaštite razvojnih, emocionalnih i kognitivnih sposobnosti djece, utvrđuje kako je neophodno djeci do 15 godina starosti onemogućiti pristup društvenim mrežama i njihovim interaktivnim funkcijama, te isključiti mogućnost korišćenja sadržaja i mehanizama koji mogu ugroziti razvojne, emocionalne i kognitivne sposobnosti djece, u skladu sa standardima najboljeg interesa djeteta.

    4. Tehnologije za procjenu starosti moraju biti usaglašene sa najvišim standardima zaštite privatnosti, bez prikupljanja ili čuvanja osjetljivih biometrijskih podataka, a u skladu sa evropskim principima minimalnog obima podataka. Zaštita privatnosti djece mora biti prioritet, te se preporučuje ograničenje prikupljanja, obrade i čuvanja podataka maloljetnika, kao i sprečavanje praćenja ponašanja djece u komercijalne ili druge svrhe.

    5. Narodna skupština izražava očekivanje da digitalne platforme koje pružaju usluge korisnicima u Republici Srpskoj primjenjuju najviše standarde zaštite maloljetnika, uključujući i isključivanje algoritamskog profilisanja u režimu namjenjenom djeci. Algoritamski sistemi preporuka koji maloljetnim licima prikazuju štetne sadržaje moraju biti ograničeni, a posebno: personalizovane preporuke, intenzivirajuće funkcije, mehanizme zadržavanja pažnje, automatsko učitavanje sadržaja i sve oblike dizajna visokog rizika koji mogu dovesti do zavisnosti ili imati povišen negativan uticaj na mentalno zdravlje djece. Pozivaju se nadležne institucije na nivou Republike Srpske da, u okviru svojih nadležnosti, uspostave mehanizme radi provođenja programa digitalne pismenosti, prevencije digitalnog nasilja, edukacije i podizanja svijesti o rizicima digitalnog okruženja, verifikacije platformi, izdavanja preporuka i naredbi za uklanjanje naloga maloljetnika kada postoji rizik po njihovu bezbjednost te komuniciraje sa digitalnim platformama koje pružaju usluge na teritoriji Republike Srpske i BiH, radi uspostavljanja režima korišćenja za maloljetnike koji isključuje algoritamsko profilisanje, intenzivirajuće funkcije i druge oblike dizajna visokog rizika.

    6. Obavezuje se Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske da, u saradnji sa osnovnim i srednjim školama sprovede programe digitalne pismenosti koji se odnose na upotrebu mobilnih telefona i digitalnih uređaja, prevenciju digitalnog nasilja, postupanje u kriznim situacijama i razvoj digitalne pismenosti.

    7. Obavezuje se Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske da u saradnji sa nadležnim institucijama pripremi smjernice za razvijanje programa prevencije i podrške mentalnom zdravlju djece i mladih, sa posebnim akcentom na rizike povezane sa prekomjernom upotrebom digitalnih tehnologija, digitalnim nasiljem i zavisničkim obrascima ponašanja.

    8. Obavezuje se Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske za izradu programa edukacije roditelja o bezbjednom korišćenju digitalnih platformi, prepoznavanju rizika, postavljanju granica i praćenju digitalnog ponašanja djece.

    9. U svrhu sprovođenja ove rezolucije, Narodna skupština imenovaće posebno stručno tijelo zaduženo za nadzor primjene propisa, verifikaciju platformi i izdavanje naloga za uklanjanje naloga maloljetnika, a koje će usko sarađivati sa Regulatornom agencijom za komunikacije Bosne i Hercegovine, kao i svim ostalim institucijama na nivou Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, te će o svome radu podnositi polugodišnje izvještaje Narodnoj skupštini.

    10. Narodna skupština ističe značaj saradnje sa stručnjacima iz oblasti razvojne psihologije, pedagogije, prava, bezbjednosti, kao i naučnoistraživačkim institucijama, radi utvrđivanja optimalnih modela zaštite djece i praćenja efekata predloženih mjera.

    11. Cilj ove rezolucije jeste stvaranje bezbjednog i podsticajnog digitalnog okruženja koje omogućava djeci zdravo odrastanje, očuvanje mentalnog zdravlja i adekvatnu zaštitu od digitalnih rizika i zloupotreba.

    12. Rezolucija predstavlja početni korak u uspostavljanju sveobuhvatnog okvira digitalne bezbjednosti djece i omladine, koji će se dalje razrađivati kroz zakone, strategije i smjernice nadležnih institucija.

  • Blanuša: Nisam još odlučio da li ću preuzeti SDS

    Blanuša: Nisam još odlučio da li ću preuzeti SDS

    Branko Blanuša, kandidat SDS na prijevremenim izborima potvrdio je za RTRS da još nije donio odluku da li će prihvatiti prijedlog da bude predsjednik stranke.

    Blanuša kaže da je prihvatio prijedlog SDS da bude kandidat za predsjednika stranke na Izbornoj skupštini koja će biti održana 28. decembra.

    – U narednim danima ću donijeti odluku i o tome obavijestiti v.d predsjednika SDS Јovicu Radulovića – rekao je Blanuša.

    Ukoliko Blanuša prihvati da preuzme SDS, funkciju predsjednika stranke obavljaće do isteka mandata bivšeg predsjednika Milana Miličevića, koji je izabran na unutarstranačkim izborima.

    Ako ne prihvati kandidaturu, SDS će onda sprovesti unutarstranačke izbore.

  • Cvijanović: Radojičić određuje i raspoređuje kandidate opozicije za inokosne funkcije

    Cvijanović: Radojičić određuje i raspoređuje kandidate opozicije za inokosne funkcije

    Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović istakla je da Igor Radojičić određuje i raspoređuje kandidate opozicije za inokosne funkcije.

     Igor Radojičić određuje i raspoređuje kandidate opozicije za inokosne funkcije. Nije vic – navela je Cvijanovićeva na Iksu.

    Radojičić je objavio danas na društvenim mrežama da su Draško Stanivuković i Branko Blanuša, kao zajednički kandidati opozicije za predsjednika Republike i srpskog člana Predsjedništva BiH, “dobitna kombinacija” za izbore 2026. godine.

  • Radojičić: Dobitna kombinacija za opoziciju su Stanivuković i Blanuša

    Radojičić: Dobitna kombinacija za opoziciju su Stanivuković i Blanuša

    Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta “Svojim putem – Igor Radojičić” i zamjenik predsjednika Pokreta Sigurna Srpska, poručio je da su Draško Stanivuković i Branko Blanuša, dobitna kombinacija za opšte izbore 2026. kada je u pitanju opozicija u Republici Srpskoj.

    “Ovih dana mnogo varnica između opozicionih partija i prvaka. A dobitna kombinacija za 2026. godinu nikad jasnija i lakša: Draško Stanivuković i Branko Blanuša, zajednički kandidati za predsjednika Republike Srpske i srpskog Člana Predsjedništva BiH”, napisao je Radojičić putem svog naloga na društvenoj mreži “X”.

    On je u svoje viđenje jakog izbornog programa za oporavak Republike Srpske našao mjesto i za Jelenu Trivić, predsjednicu Narodnog fronta.

    “Jelena Trivić sa jasnom i kompetentnom ulogom u izvršnoj vlasti, na nekom od dva nivoa. Jak Izborni program za oporavak Republike, ekonomski, politički, demografski … I onda snažno u izbore”, poručio je Radojičić.

  • Dodik: Borci Republike Srpske neće pristati da budu proglašeni agresorima

    Nakon višednevnih medijskih i političkih napada iz Federacije BiH na Radio-televiziju Republike Srpske, povodom priloga o kupovini stanova u Istočnom Sarajevu emitovanog u političkom magazinu „Pečat“ 18. decembra, reagovao je predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić.

    U saopštenju dostavljenom RTRS-u, Ostojić je naveo da reakcije, prijetnje i napadi potvrđuju da iznošenje istine najviše pogađa one koji je, kako tvrdi, pokušavaju sakriti. On je podsjetio na ulogu srpskog naroda u Sarajevu prije rata, ističući da je grad bio jedan od najvećih srpskih centara u bivšoj SFRJ.

    Ostojić je naveo da su srpski borci tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata, uz velike žrtve, branili Sarajevo, ali da su, zbog dejtonskih rješenja, u miru bili primorani da napuste grad. Prema njegovim riječima, srpski narod je podnio dvostruku žrtvu – ratnu i mirnodopsku – ostavljajući iza sebe domove i grobove predaka.

    U saopštenju se navodi da je nakon odlaska iz Sarajeva započeta izgradnja novog grada – Srpskog Sarajeva, koje Ostojić opisuje kao simbol opstanka, vaskrsenja i nacionalnog identiteta. On ističe da Srpsko Sarajevo predstavlja nacionalni projekat Republike Srpske i garant njenog opstanka, slobode i prosperiteta.

    Ostojić naglašava da Srpsko Sarajevo za srpski narod mora prije svega imati duhovnu vrijednost, a tek potom materijalnu, te da će samo takvim odnosom biti sačuvano. U tom kontekstu upozorava da postoje, kako navodi, pokušaji da se ospori njegov srpski karakter.

    Podršku stavovima Boračke organizacije Republike Srpske izrazio je i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je naveo da visoko cijeni patriotski stav BORS-a i njihovo razumijevanje, kako je rekao, pozadine pritisaka na Republiku Srpsku.

    Dodik je na društvenoj mreži Iks naveo da suština neslaganja u BiH proizlazi iz suprotnih tumačenja događaja s početka devedesetih godina, ističući da je za Republiku Srpsku rat bio odbrambeno-otadžbinski, dok se u Sarajevu tretira kao agresija.

    Prema njegovim riječima, borci Republike Srpske su, dok o Srpskoj odlučuje njen narod i izabrani predstavnici, oslobađaoci i stvaraoci Republike Srpske, dok bi, kako tvrdi, u drugačijem političkom kontekstu bili označeni kao agresori. Dodik je poručio da borci i njihovi potomci na takvo tumačenje nikada neće pristati.

  • Dodik: Trenutak iskrenosti Čauševića, Srbima nauk za sva vremena

    Dodik: Trenutak iskrenosti Čauševića, Srbima nauk za sva vremena

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da je danas poslanik SDA Midhat Čaušević savršeno objasnio šta je želja Bošnjaka i šta treba da bude uloga opozicije iz Republike Srpske – dovesti u “red” BiH tako što će ukinuti Republiku Srpsku.

    – Prvo je Alija Izetbegović rekao da čekaju Srbe koji će prihvatiti BiH, a odreći se Republike Srpske. Potom se Mladen Ivanić u Zenici pohvalio šta je sve oteo od Srpske – naveo je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Dodik je dodao da je trenutak iskrenosti Čauševića, Srbima nauk za sva vremena.

     

     

  • Usvojen Prijedlog zakona o VSTS-u, Zakon o Sudu povučen iz procedure

    Usvojen Prijedlog zakona o VSTS-u, Zakon o Sudu povučen iz procedure

    Na 36. hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojen je Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu u prvom čitanju, dok je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH upućen Ustavnopravnoj komisiji, koja mu je prethodno dala negativno mišljenje.

    Za Prijedlog zakona o VSTS BiH, koji su predložili poslanici opozicionih stranaka iz Republike Srpske, glasalo je 17 poslanika, deset je bilo “protiv”, dok je 11 poslanika bilo “suzdržano”.

    Zaključujući današnju sjednicu predsjedavajući Predstavničkog doma Marinko Čavara rekao je da će naredna redovna biti održana 22. januara naredne godine.

  • Branko Blanuša preuzima SDS na godinu dana?

    Branko Blanuša preuzima SDS na godinu dana?

    Branko Blanuša, kandidat SDS-a na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, preuzeće čelo ove stranke, saznaje ATV.

    Prema našim informacijama, Blanuša je pristao da bude vršilac dužnosti predsjednika stranke na godinu dana.

    Ova odluka dolazi nakon sjednice Glavnog odbora stranke održane 17. decembra, kada je i spomenuto da bi Blanuši mogla da bude ponuđena ova funkcija.

    Podsjećamo, nakon prijevremenih izbora za predsjednika Srpske Blanuša je više puta naglašavao da ne razmišlja poziciji lidera SDS-a, ali je očigledno podlegao pritiscima iz stranke, a najviše onima izvan stranke.

    Inače, unutarstranački izbori SDS-a biće održani 28. decembra, potvrđeno je takođe na ovoj sjednici.

    Bez predsjednika od jula

    Podsjećamo, SDS je od jula bez predsjednika stranke kada je Milan Miličević podno neopozivu ostavku na ovu poziciju.Tada je Jovica Radulović, dotadašnji predsjednik Glavnog odbora, postao vršiolac dužnosti predsjednika stranke do unutarstranačkih izbora.

    Pored Miličevića, tada su ostavke podnijela i četiri člana Predsjedništva SDS-a, Ognjen Bodiroga, Mirjana Orašanin, Milica Radovanović i Đorđe Milićević.

     

     

  • Petković: Reforma pravosuđa ne može u hitnoj proceduri bez konsultacija struke

    Petković: Reforma pravosuđa ne može u hitnoj proceduri bez konsultacija struke

    Predsjedavajući Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković istakao je da je struka dala negativno mišljenje Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu /VSTS/, koji su predložili poslanici opozicionih stranaka iz Republike Srpske, a na koji je zakonodavnopravni sektor imao 83 zamjerke.
    Petković je ukazao da predlagači nisu tražili mišljenje VSTS-a o njihovom prijedlogu.

    “Predlagači kažu da je ovaj zakon bitan jer je preduslov za reformu pravosuđa i evropske integracije BiH. Pa, ako je nešto reforma pravosuđa – ne može se raspravljati u hitnoj i skraćenoj proceduri, već u redovnoj”, naglasio je Petković, koji je i pravnik.

    On je upozorio i da predlagači zakona nisu pravnici, te podsjetio da je struka godinama pokušavala da uredi sistem VSTS-a, ali da to do sada nije urađeno.

    “Imali smo razne prijedloge do sada i nismo našli rješenja, a na tim zakonima su radile ozbiljne radne grupe”, podsjetio je Petković tokom rasparve o Prijedlogu zakona o VSTS-u.

    Prema njegovim riječima, ovaj prijedlog nije loša osnova zakona, ali ga treba doraditi i treba konsultovati struku.

    Jedan od predlagača Zakona o VSTS-u Mladen Bosić rekao je da predlagači nisu pravnici, ali da imaju pravo da predlažu zakone, te da su uzeli 95 odsto prijedloga Zakona o VSTS-u koji je izradilo Ministarstvo pravde u Savjetu ministara “razmišljajući da su taj prijedlog uradili pravnici i stručnjaci”.

  • Brisel opet upozorava BiH da mora uvesti vize

    Brisel opet upozorava BiH da mora uvesti vize

    Tri najvažnije institucije Evrpske unije upozorile su u najnovijem izvještaju na niz negativnih trendova u viznoj politici Bosne I Hercegovine u odnosu na EU. Objava izvještaja koincidira s odlukom da se Gruziji počne ukidati bezvizni status s EU.

    “U 2025. godini Bosna i Hercegovina je napravila korak unazad u odnosu na raniji napredak u ovoj oblasti. Bosna i Hercegovina je zadržala broj stalnih bezviznih sporazuma na 72, ali je povećala broj sezonskih bezviznih izuzeća sa 1 na 3. Kao rezultat toga, broj neusklađenosti između vizne politike Bosne i Hercegovine i vizne politike Evropske unije povećan je sa 8 u 2024. godini na 10, koliko ih trenutno ima”, stoji u finalnoj verziji Izvještaja Evropske komisije o usklađenosti viznog režima država zapadnog Balkana i Evropske unije.

    I ovaj, osmi po redu, izvještaj zajedničko je djelo Evropske komisije, Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije, javlja Politički.ba.

    BiH je jedina koja je u posmatranom periodu zabilježila značajniji negativan trend.

    Srbija, Albanija, samopšroflašeno Kosovo, a posebno Crna Gora, pooštrile su svoj vizni režim, mada za Brisel prvi rezultati nisu previše ohrabrujući.

    Sjeverna Makedonija je jedina koja je “ostvarila skoro u cjelosti usklađenost s listom Evropske unije zemalja za koje je potrebna viza, uz samo jednu preostalu razliku u odnosu na listu EU država čijim državljanima je potrebna viza”.

    Objava Izvještaja koincidira s odlukom Brisela da se nosiocima diplomatskih i servis pasoša Gruzije uvede vizni režim EU.

    “Susjedni partneri EU koji uživaju bezvizni režim hitno moraju ostvariti značajan napredak u usklađivanju svojih lista država čijim državljanima nije potrebna viza s listama Evropske unije, kao i u usklađivanju svojih viznih procedura sa šengenskim standardima. To uključuje uvođenje sistematskog prikupljanja biometrijskih podataka, poput digitalne fotografije i otisaka prstiju, kao dijela procesa podnošenja zahtjeva za vizu. Prakse koje nisu u skladu s pravnom stečevinom EU, kao što su sezonska ukidanja viznog režima i omogućavanje bezviznog ulaska na osnovu vize ili boravišne dozvole treće zemlje, moraju biti ukinute.

    Do potpunog usklađivanja, potrebno je uvesti strožije provjere bezviznih dolazaka državljana trećih zemalja, posebno onih iz država koje predstavljaju bezbjednosni rizik ili rizik od nezakonitih migracija”, ističe se u izvještaju.

    Posebno se, nadalje, upozorava da je tokom prošle i ove godine, duga i porozna granica između BiH i Hrvatske postala “glavni ulaz za neregularne migrante koji preko zapadnog Balkana putuju prema EU”.

    U cijelom Izvještaju, BiH se ističe kao problematična, navodi ovaj portal.

    Iako ima napretka, pa se u tom kontekstu ističe konačno otpočinjanje angažmana Frontexa, BiH i tu pravi nepotrebne i do sada nezabilježene probleme.

    Tako se, na primjer, navodi da u readmisiji nema značajnijih zastoja, osim u slučaju BiH.

    Tu su se pojavila “nepotrebna odlaganja procedura”. Doduše, sličan problem uočen je i na KiM.

    Zanimljivo je da je Srbija, pak, istaknuta kao problematična država u kojoj su bande koje krijumčare migrante ‘preuzele opasne i ozbiljne forme’. One su se, naravno, povezale sa sličnim kriminalnim grupama u BiH.

    “U Bosni i Hercegovini i u Srbiji zabilježeno je da su organizovane kriminalne grupe uključene u proizvodnju i distribuciju falsifikovanih identifikacionih dokumenata, uključujući pasoše i vozačke dozvole različitih država članica Evropske unije. U Srbiji je posebno zabrinjavajući obim i nivo sofisticiranosti ovih falsifikata, s obzirom na to da su neki visokokvalitetni falsifikovani elektronski pasoši u stanju zaobići savremene sisteme za provjeru dokumenata”, stoji dalje u ovom dokumentu.

    Ukrajina i samoproglašeno Kosovo pojavljuju se u Izvještaju kao zemlje u kojima je došlo do značajnog porasta priliva migranata.

    No, to ‘nije ništa’ u odnosu na alarmantnu situaciju u Gruziji. Tu se stvorila masa od 160.000 Rusa koji tvrde da su pobjegli iz svoje domovine da ne bi išli u rat s Ukrajinom i traže azilantski status u EU. Brisel u takve tvrdnje uopšte ne vjeruje, posebno obzirom na sve zategnutije odnose s Tbilisijem, podsjeća portal.

    Na kraju dokumenta objavljene su i preporuke i zahtjevi prema BiH:

    “Bosna i Hercegovina je preduzela određene korake kako bi odgovorila na ranije preporuke Evropske komisije. Međutim, potrebni su dodatni napori u sljedećim prioritetnim oblastima:

    a) Usklađivanje vizne politike: Bosna i Hercegovina mora hitno dodatno uskladiti svoju viznu politiku s listom Evropske unije trećih zemalja čijim državljanima je potrebna viza, s posebnim fokusom na države čiji državljani predstavljaju rizik od nezakonitih migracija i/ili bezbjednosni rizik za EU.

    b) Kontrola izdavanja viza: Nadležne vlasti moraju unaprijediti provjere zahtjeva za vize koje podnose državljani trećih zemalja iz visokorizičnih država te pooštriti uslove pod kojima se vize izdaju državljanima tih zemalja.

    c) Upravljanje granicama 1: Bosna i Hercegovina mora intenzivirati napore na unapređenju upravljanja granicama, pri čemu je posebnu hitnost potrebno dati povećanju kapaciteta granične policije, rješavanju problema nezakonitih prelazaka granice te unapređenju implementacije Statusnog sporazuma s Frontexom kroz pokretanje većeg broja zajedničkih operacija na visokorizičnim dionicama kopnene granice.

    d) Upravljanje granicama 2: Do potpunog usklađivanja vizne politike, neophodno je nastaviti i dodatno ojačati provjere na granicama prilikom ulaska državljana trećih zemalja koji imaju bezvizni režim. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti provjeri autentičnosti pasoša. Nadležne vlasti se snažno ohrabruju da proaktivno sarađuju po ovom pitanju s trećim zemljama, kao i s aviokompanijama, te da ostvare napredak u uspostavljanju sistema razmjene podataka o putnicima (API/PNR)”.

    Brisel ne navodi eksplicitno prema kojim državama BiH mora pojačati ili uvesti vizni režim.

    No, od ranije se već zna da Evropska unija od vlasti BiH traže uvođenje viza Kini, Rusiji, Turskoj, Azerbejdžanu, Kataru, Kuvajtu, kao i poništavanje odluke da se odobri sezonski – ljeti – bezvizni režim sa Saudijskom Arabijom.Zvanično Sarajevo već je ukinulo bezvizne aranžmane sa Bahreinom i Omanom u skladu s EU zahtjevima

    No, Briselu to nije dovoljno i ostalih 6+1 bezbizni aranžman smatraju “neusklađenim s politikom EU”.