Kategorija: Politika

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da se u Sjedinjenim Državama sada mnogo glasnije čuje ono što srpski predstavnici kažu od onog što govori političko Sarajevo, čiji bi predstavnici željeli da se vrate u vrijeme kada je srpski glas bio zabranjen.
Komentarišući pismo koje je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić uputio predsjedniku Univerziteta Džadson u SAD, u kojem traži otkazivanje dodjele priznanja lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, Stevandić je rekao da su bošnjački predstavnici navikli da ranijim akcijama Ustavnog suda BiH i visokih predstavnika Srbi nemaju glasa i da se ništa ne čuje što kažu.

“Sada se ono što srpski predstavnici kažu u Americi čuje mnogo glasnije nego ono što govori političko Sarajevo, pa bi sada ponovo da se vrate u to vrijeme stereotipa kada je naš glas bio zabranjen”, istakao je Stevandić.

On je naveo da je istina bolna, a da to pokazuju reakcije ljudi koji se uporno zalažu da oni biraju predstavnike Srba, kao i koji će Srbi glas da upotrijebe.

“Oni to više ne da ne biraju, nego kukaju kada Srbi koje izabere srpski narod govore glasnije od njih i bolje se čuju. Drago nam je da kukaju i kukaće još više kada vide šta ćemo da uradimo”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci.

Duel između gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića i premijera Republike Srpske Sava Minića izazvao je brojne reakcije u javnosti, ali je otvorio i pitanje kvaliteta političkog dijaloga u javnom prostoru.

Tokom debate često su dominirale međusobne replike i političke poruke, dok su konkretna rješenja i planovi ostali u drugom planu. Posmatrači su primijetili da su učesnici više pažnje posvetili političkom nadmudrivanju nego argumentovanoj raspravi o ključnim temama.

Pitanja poput projekata, javnih politika i konkretnih rješenja rijetko su dobijala prostor, dok su teme poput političkih odnosa, veza i izbornih rezultata često dolazile u prvi plan.

U javnosti se posebno izdvojila i rasprava o poznavanju institucija i ustavnog poretka, nakon pitanja o broju članova Ustava Republike Srpske, na koje tokom debate nije dat jasan odgovor.

Dugo najavljivana debata, prema ocjeni dijela stručne javnosti, nije ispunila očekivanja koja su postavljena prije njenog održavanja.

Nepoznavanje javnosti

Marija Milić, strateški savjetnik za javnu komunikaciju, smatra da je način na koji je duel organizovan dodatno doprinio negativnom utisku.

„Agresivni komentari, koji su uslijedili nakon duela, uključujući i one od visokih političkih funkcionera, srozali su javni prostor za još jednu stepenicu niže. Ono što smo sinoć gledali nije bio problem formata. Bio je problem organizacije i nepoznavanja javnosti. Vizuelni i produkcijski aspekt duela ne odgovara 2026. godini. U vremenu gotovo savršene produkcije, dobili smo televizijski prenos koji je ispod svakog standarda. To nije samo tehničko pitanje, niti bih odgovornost pripisala javnom servisu – to je pitanje cjelokupnog odnosa organizatora prema publici“, kaže Milićeva.

Prema njenim riječima, moderator ima ključnu ulogu u ovakvim emisijama.

„U ovom slučaju imali smo moderatora koji fizički ne vlada prostorom, što je u startu ideju normalne komunikacije osudilo na propast. Dakle, sve što smo vidjeli je posljedica loše organizacije i – što je važnije – nepoznavanja psihologije publike. Vidjeli smo nešto mnogo ozbiljnije od lošeg TV formata – izgubili smo prostor i svijest u kojem je debata uopšte moguća. Suviše mnogo ličnog je uneseno u razgovor, posebno kada je u pitanju premijer. Premalo kontrole, premalo strukture. Javni nastup u političkoj komunikaciji nije samo pitanje šta ćete reći – nego kakav utisak ostavlja cjelokupno ponašanje“, kaže Milićeva.

Dodaje da Minić, prema njenom mišljenju, nije u potpunosti iskoristio priliku koju je imao, posebno imajući u vidu da je Vlada preuzela organizaciju događaja.

„Minić je u prethodnom periodu djelovao kao osvježenje u komunikaciji SNSD, ali se sinoć taj utisak izgubio. Govor tijela, unošenje suviše ličnog i ukupna postavka nastupa pokazali su da nije spreman za format koji nosi toliki pritisak. Iz iskustva koje imam u javnoj komunikaciji, ovakve situacije najčešće znače da je u posljednjem trenutku uključeno previše ‘savjetnika’, a premalo jasne strategije. Važno je podsjetiti da se TV debata ne održava zbog aktera, već isključivo zbog ljudi. Ono što smo vidjeli tokom organizacije događaja – najave, izmjene, odustajanja – nije stvar formata, već lošeg odnosa prema javnosti i odsustva kulture komunikacije“, smatra ona.

Milićeva ističe da su političke debate važne za javni prostor, ali da način njihovog organizovanja mora biti kvalitetniji.

„Ali ne ovako. Jer ako ovako nastavimo – ne gubimo samo kvalitet emisije. Gubimo prostor u kojem je debata uopšte moguća.“

Koja je poenta?

Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da se postavlja pitanje da li se ovaj događaj uopšte može nazvati klasičnim televizijskim duelom.

„Postoje pravila za TV duele, a to je da se najčešće održavaju u predizbornim periodima, kada se kandidati, najčešće za iste funkcije, javno nadmeću pred kamerama. Ovdje to nije bio slučaj. Nije poznato da li će Stanivuković biti kandidat za predsjednika, dok Minić otvoreno kaže da neće. Već taj prvi uslov nije ispoštovan“, kaže Bubonjić.

Dodaje da je tokom debate bilo pokušaja odgovora na konkretna pitanja, ali da su učesnici često skretali razgovor na teme koje su njima odgovarale.

„Zadovoljili su formu vidljivosti, pojavili su se u javnosti, s namjerom da na neki način pokažu da su društveno i političko odgovorni. Koja je svrha ovog duela? Postoje spekulacije da je sve bilo izrežirano i da je poslužilo za neke druge svrhe, za podizanje rejtinga jednog ili drugog, da se utabaju temelji za nešto u budućnosti. Mnogo je stvari nejasno“, rekao je on.

Bubonjić je ukazao i na vizuelne poruke koje su učesnici poslali tokom debate.

„Vidjeli smo da je Minić na duel došao u ležernom odijelu, bez kravate, čime je pokazao da ne pridaje previše pažnje sagovorniku i cijelom događaju.“

„Vidjeli smo da su kod Stanivukovića neki detalji prenaglašeni, kao što je maramica sa bojama srpske zastave i igla na reveru sa zastavom, iz čega se vidi da se on vizuelno priprema za nastup koji prevazilazi lokalni nivo. Mogli smo da vidimo i pokušaje skretanja pažnje pomoću vizuelnih i grafičkih prikaza, teatralne nastupe, što je konkretno i obilježilo dosadašnji politički život Stanivukovića. Ništa novo. Jedino novo je što je nejasna cijela forma i koncept cijelog duela“, rekao je Bubonjić.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković razmijenili su danas oštre poruke na društvenoj mreži X, u kojima su iznijeli međusobne optužbe i političke stavove.

Dodik je u svojoj objavi kritikovao Stanivukovića, navodeći da želi kandidaturu na predstojećim opštim izborima kako bi, kako tvrdi, „pobjegao iz grada u kojem je sve upropastio“, te je naveo da grad, prema njegovim riječima, ima dug od 56 miliona KM.

On je Stanivukovića nazvao „pozerskim političarem“, optužujući ga za iznošenje neistina, nepoštivanje zakona i loše upravljanje Gradskom upravom. Dodik je takođe naveo da je gradonačelnik, prema njegovim tvrdnjama, odgovoran za nezakonito trošenje budžetskih sredstava, te je postavio pitanje njegovih ličnih finansija i kupovine nekretnina u Banjoj Luci.

Predsjednik SNSD-a je poručio da je ta stranka politički stabilna i da nema dilema oko svojih kandidata, uz ocjenu da Stanivuković nije ostvario značajnije rezultate ni u političkoj organizaciji iz koje dolazi.

Ubrzo je uslijedio odgovor Stanivukovića, koji je Dodika kritikovao zbog dugogodišnjeg boravka na vlasti i, kako je naveo, izostanka odgovora na ključna pitanja.

„Gospodine Dodik, slobodno vi računajte na Minića, ali od sinoć – narod na njega više ne računa“, naveo je Stanivuković.

On je Dodika optužio da više od dvije decenije izbjegava odgovore na pitanja koja se odnose na projekte i upravljanje javnim resursima u Republici Srpskoj, uključujući izgradnju memorijalnog kompleksa u Donjoj Gradini i rad javnih preduzeća.

Stanivuković je na kraju poručio da očekuje potvrdu svojih političkih rezultata na narednim izborima, završivši poruku riječima: „Prijatno i doviđenja.“

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić istakao je da se primjena Odluke o direktnoj podršci na tržištu naftnih derivata realizuje na 124 prodajna mjesta širom Republike Srpske uz povrat od 0,10 KM po litru goriva direktno na pumpama.

– Cilj je ublažavanje negativnih efekata poremećaja na tržištu naftnih derivata i direktna podrška građanima i privredi Republike Srpske – istakao je Minić na Iksu.

Од данас је почела примјена Одлуке о директној подршци на тржишту нафтних деривата, која се реализује на 124 продајна мјеста широм Републике Српске, уз поврат од 0,10 КМ по литри горива директно на пумпама.
Циљ је ублажавање негативних ефеката поремећаја на тржишту нафтних… pic.twitter.com/AxR9hRVdHn

— Саво Минић (@minic_savo) April 15, 2026

Ovom odlukom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica u Srpskoj ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog benzina i dizel-goriva u iznosu od 0,10 KM po litru na benzinskim pumpama u Srpskoj.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da se Republika Srpska osjeća sigurnije kada vidi značajan napredak odbrambenih kapaciteta Srbije.

Cvijanović je objavila na Instagramu da je delegacija Republike Srpske razgovarala danas u Beogradu sa rukovodstvom Srbije, predvođenim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, o aktuelnim bezbjednosnim izazovima u regiji, koje smatraju zajedničkim.

“Ostajemo posvećeni očuvanju mira, stabilnosti, kao i bezbjednosti Srbije, Srpske i svih naših građana”, poručila je Cvijanović.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da ljudi u Sjedinjenim Državama, za razliku od očekivanja ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića, znaju o čemu se radi u BiH i da njegova pisma ne mogu da promijene to da će na američkom Univerzitetu Džadson primiti priznanje kao ličnost koja promoviše slobodu i demokratiju.

Dodik je istakao da je Konaković, šaljući pismo ovom američkom univerzitetu, zloupotrijebio položaj i da ono što je naveo nije politika BiH, već njegov lični stav.

“Za razliku od njegovih očekivanja, ljudi tamo razumiju o čemu se radi”, rekao je Dodik novinarima u Beogradu.

Sve što je Konaković radio u svom mandatu, kaže Dodik, radio je mimo stavova Predsjedništva BiH i dogovorene spoljne politike.

“To je raspala politika i embrion, odnosno suština raspada BiH. Oni koji su imali monopol da lažu, kao što su /bošnjački član Predsjedništva BiH/ Denis Bećirović i Konaković, sada smatraju da su nezaobilazni i da samo oni mogu da govore. To je potpuno promašen pristup koji ne doprinosi očuvanju povjerenja među faktorima u BiH i ničemu ne pomaže”, rekao je Dodik.

Istakao je da oni ne mogu da promijene razlog zbog kojeg putuje u Sjedinjene Države i zbog kojeg prima priznanje od Univerziteta DŽadson.

“Sada je i opravdan razlog zbog kojeg će mi biti dodijeljeno to priznanje kao ličnosti koja promoviše sloobodu i demokratiju. Oni vide u kakvim uslovima mi radimo i da je opravdan moj izbor ove godine”, naglasio je Dodik.

Ako se držimo neke normalnosti, koje ovdje nema, kaže Dodik, moraju se poštovati procedure, zakoni i dogovori u BiH.

“Niko, pa ni ja, ne može iznijeti stav u ime BiH ako to nije dogovoreno u instituciji Predsjedništva BiH. Oni misle da su oni Bosna. Samo lažu i petljaju. Banjaluka, Doboj, Bijeljina, Trebinje, Istočno Sarajevo, Foča sve to pripada Republici Srpskoj. To je dominantno srpska zajednica sa dominantnom vlašću Srpske”, rekao je Dodik.

Oni, ističe Dodik, mogu samo da razvaljuju to što se zove BiH, a time samo jačaju Republiku Srpsku.

“Biće prilike da i u Americi pričam o tome kakav je taj bajni ministar koji je razvalio sve što je mogao. Bez obzira na lažni proces i njihovo seirenje na tome, mi više prodiremo na međunarodnom planu nego što to on čini. NJegove laži su mnogi prepoznali”, rekao je Dodik.

On je naveo da nije otkazao avionsku kartu za Sjedinjene Države, te da ga uprava Univerziteta Džadson nije reagovala niti ga je obavijestila o zahtjevu Konakovića.

Konaković je u pismu Univerzitetu Džadson izrazio, kako je naveo, bojazan da bi obraćanje Dodika bilo u suprotnosti sa vrijednostima koje oni zastupaju.

Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac poručio je danas da ne odustaje od borbe za zaštitu domaće proizvodnje, te da je spreman na uvođenje zaštitnih mjera na uvoz čelika i proizvoda od čelika.

“Stiže nam još jedan `prijateljski i dobronamjerni` gest briselskih zvaničnika – odlučili su da pooštre mjere za uvoz čelika iz trećih zemalja na EU tržište. Ograničavaju uvoz čelika i dižu carine, sve sa ciljem zaštite domaće proizvodnje”, napisao je Košarac na društvenoj mreži “Instagram”.

On upozorava da evropske barijere jačaju, a BiH ostaje u ćorsokaku zbog odlučivanja na Savjetu ministara i elementarnog nerazumijevanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanja BiH i EU.

Prema njegovim riječima, žrtva takve politike su privrednici iz Republike Srpske i Federacije BiH.

“Neću odustati od borbe za zaštitu domaće proizvodnje! Spreman sam da odmah po dobijanju nove inicijative predložim Savjetu ministara uvođenje zaštitnih mjera na uvoz čelika i proizvoda od čelika”, naglasio je Košarac, koji je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

On je poručio da prioritet i cilj mora biti zaštita domaćih rudara, radnika, Željezare, te željeznica Republike Srpske i FBiH.

“Neću da prihvatim nikakve bespredmetne, neargumentovane i populističke priče, jer ne smijemo ostaviti naše radnike na cjedilu!”, poručio je Košarac.

Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić pozdravio je zajedništvo Srbije sa Republikom Srpskom.

“Zadovoljan sam snagom Srbije i zajedništvom sa Republikom Srpskom”, objavio je Stevandić na društenoj mreži “Iks” nakon sastanka rukovodstva Republike Srpske sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i predstavnicima Ministarstva odbrane i Vojske Srbije.

Sastanku su, osim Stevandića, prisustvovali presjednik Republike Srpske Siniša Karan, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, premijer Savo Minić, ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir i direktor Policije Siniša Kostrešević.

Prisustvovali su i ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić, te načelnik Generalštaba general Milan Mojsilović.