– Operacija Šmit je propala, a razlika nije veća jer narodu nismo dobro objasnili scenario destabilizacije Republike Srpske.
Hvala svakom glasaču i pozicije i opozicije kao i gospodinu Karanu i Blanuši – rekao je Stevandić.
Vršilac dužnosti predsjednika Srpske demokratske stranke (SDS) Јovica Radulović izjavio je da ova partija neće ishitreno donositi zaključke, ali da izborni rezultati, prema njihovom mišljenju, ukazuju na drugačije stanje.
„Ne priznajemo njihovu pobjedu. Izborni rezultati pokazuju nešto drugo“, rekao je Radulović, dodajući da je razlika od nekoliko stotina glasova i da treba sačekati rezultate mobilnih timova i glasova iz inostranstva.
Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima Branko Blanuša ocijenio je da je izlaznost manja od očekivane. „Kandidati nisu imali jednaki tretman“, istakao je Blanuša.
On je naveo da će odluka o daljim koracima biti donesena u narednom periodu zbog, kako je rekao, određenih nepravilnosti u glasovima biračkih odbora tri zajednice.
Siniša Karan kandidat SNSD-a na prijevremenim predsjedničkim izborima zahvalio se građanima Republike Srpske koji su mu pružili povjerenje.
Karan se zahvalio predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku i politikama koje on vodi već 30 godina.
– Srpski narod sve može podnijeti. Dali smo sada odgovor, da ne damo da uzrupator bira za nas. Mir i stabilnost je prioritet srpskog naroda – kaže Karan.
Karan je dodao da je narod Srpske institucijama Republike dao veliku moć.
– Srpska nije nikome prijetnja – kaže Karan.
Podsjećamo, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da je kandidat na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske Siniša Karan pobijedio.
– Ovi izbori su rađeni u nepovoljnim okolnostima – kaže Dodik, ističući kako ove izbore nije htio narod.
Ova pobjeda je, kako Dodik dodaje za SNSD velika.
– Ovaj izborni rezultat je pobjeda Srpske – kaže on, dodajući da je ona od nesumnjivog značaja.
Dodik je čestitao Karanu na ubjedljivoj pobjedi i istakao da je ova pobjeda neupitna.
– Pobijedio je sa skoro 10.000 glasova. Pobjeda je ostvarena u usovima kada ste morali objašnjavati tuđe poteze a ne svoje. ovaj rezultat je pokazao da vlast u rs ima podršku ovog naroda i ona je od neumljivog značaja – kaže Dodik.
Godinama je projekt Južne gasne interkonekcije služio kao poligon za politička nadmetanja unutar Federacije BiH. Umjesto da bude standardni infrastrukturni poduhvat, pretvoren je u dugotrajni izvor koalicionih napetosti između Sarajeva i Mostara. Tek sada, nakon višegodišnjih blokada, stiže nova ponuda – i ona dolazi iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država. Poruka je jasna: ukoliko domaći akteri ne mogu postići stabilan dogovor, kontrola nad projektom preći će u ruke stranog koncesionara, i to dugoročno.
Od 2019. godine, kada su počeli prvi tehnički koraci, interkonekcija je zabilježila sve elemente političke krize: različite vizije upravljanja, međusobna optuživanja, institucionalno nadmetanje i pokušaje preglasavanja. Hrvatska strana insistirala je da se o projektu odlučuje u kantonima u kojima će gasna infrastruktura funkcionisati, dok je Sarajevo pokušavalo centralizovati ključne poluge odlučivanja. Posebno vidljiva bila je strategija Trojke, koja je kroz parlamentarnu većinu nametala rješenja bez saglasnosti hrvatske komponente.
Ovakva praksa potrajala je do trenutka kada je, prema dostupnim informacijama, američka administracija poslala jasnu poruku: projekat mora izaći iz faze blokade. Nakon toga, uslijedio je iznenadni politički zaokret. Lideri Trojke, koji su godinama insistirali da je BH Gas jedini legitimni nosilac projekta, preko noći su prihvatili mogućnost da koncesiju preuzme američka kompanija na period od najmanje tri decenije. Time je BH Gas faktički gurnut na sporednu poziciju, uprkos tome što je upravo ta kompanija bila centralna tačka prethodnih zakonskih rješenja.
Čak su i politički akteri koji su najglasnije branili zakon o Južnoj interkonekciji – usvojen preglasavanjem i bez saglasnosti hrvatskih predstavnika – počeli priznavati da zakon nije proizveo planiranu dinamiku. Time se indirektno potvrđuje da je pravni okvir bio usklađen više s političkim interesima nego s realnim tehničko-institucionalnim potrebama projekta. Sada će morati da se mijenja, i to uz priznanje da je prethodni pokušaj bio neodrživ.
Nova, odblokirana faza podrazumijeva izgradnju konekcije na budući Jonsko-jadranski plinovod, sa ulazom u BiH kod Posušja i nastavkom prema Tomislavgradu, Kupresu, Bugojnu i Travniku, uz paralelnu rutu prema Širokom Brijegu i Mostaru. Na taj način bi se uspostavio sistem od oko 170 kilometara, kojim bi gasni transportni tokovi Hercegovine bili direktno povezani s Hrvatskom i širim evropskim koridorima.
Lider HDZ-a BiH, Dragan Čović, naglasio je da je angažman SAD faktor koji uklanja dugogodišnji politički pritisak u Federaciji i omogućava da se projekat konačno odvije bez tehničkih i institucionalnih opstrukcija. No, dok se politički dijelovi jednačine sada donekle razjašnjavaju, ekonomski ostaju izazovni. Procijenjena vrijednost projekta u nekoliko godina skočila je s početnih 100 miliona eura na oko 400 miliona, uz napomenu da će realizaciji i u optimalnom scenariju trebati više godina.
Najmanje tri godine već su izgubljene pokušajima političke dominacije unutar Federacije, što je dovelo do odgađanja ključnih odluka i narušavanja povjerenja među koalicionim partnerima. Novi pristup pod američkom egidom mogao bi ubrzati proces, ali ujedno otvara novo pitanje: da li će dugoročna koncesija postati cijena političkog kompromisa, i koliki će stvarni upliv domaćih institucija ostati u upravljanju strateškom energetskom infrastrukturom?
Iz Ambasade je navedeno da se danas obilježavaju tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je postavio okvir za mir i funkcionisanje BiH.
U objavi na društvenoj mreži Iks istaknuto je da su Sjedinjene Američke Države i dalje čvrsto posvećene podršci stabilnosti i bezbjednosti BiH i regiona zapadnog Balkana.
Krišto je istakla da će u srijedu naredne sedmice uslijediti i zvanična potvrda.
Na Samitu lidera zemalja regiona i Evropske unije, održanom u Tirani, Krišto je zajedno s komesarkom EU za proširenje Martom Kos i drugim visokim evropskim zvaničnicima razgovarala o novim inicijativama za jačanje regionalne saradnje i ekonomskog povezivanja.
Kako je navela, nakon potvrde Reformske agende slijedi imenovanje koordinatora i ratifikacija dva sporazuma – Sporazuma o ratifikaciji i Sporazuma o zajmu.
Republika Srpska ovih dana bruji o snimcima i aluzijama na razne poroke, iako u njima nema direktnih scena koje bi to opravdale. Prije toga, javnost je zabavljala priča o navodnom seks-skandalu „mladog političara“. U međuvremenu, dok se nagađalo ko stoji iza koje afere i da li je smjena dr Vlade Đajića imala ikakve veze sa viralnim sadržajima, Vlada Republike Srpske donijela je odluku koja daleko ozbiljnije utiče na građane: odlučila je da preuzme na sebe dugove zdravstvenih ustanova.
Ministarka finansija Zora Vidović pojasnila je da će kompletan zaostali dug javnih zdravstvenih ustanova biti pokriven u narednoj godini. Navela je da je Vlada usvojila plan o dugoročnom zaduženju od 1,81 milijardi KM, uz obrazloženje da je riječ o obavezama koje se moraju pod hitno sanirati, posebno u zdravstvenom sektoru. Iza toga je dodala poznatu frazu – da se RS i dalje svrstava među slabije zadužene zajednice.
Drugim riječima, dugovi koje su ustanove gomilale godinama biće vraćani iz džepa građana. A ta obaveza će vjerovatno ostati i generacijama koje dolaze.
Način realizacije kredita dodatno je objasnio ministar finansija i trezora BiH, Srđan Amidžić. On je rekao da će više od 75 miliona KM iz kredita Svjetske banke biti iskorišteno upravo za pokrivanje zaostalih dugova javnih zdravstvenih ustanova u RS.
Saopštenje Vlade RS, iako sročeno birokratskim jezikom, otkriva ključnu stvar: sredstva Svjetske banke, prvobitno namijenjena razvojnim projektima u oblasti zdravstvene politike, koristiće se za vraćanje poreskih dugovanja, a ne za unapređenje sistema.
Na spisku ustanova čiji će dugovi biti izmireni nalaze se bolnice u Bijeljini, Prijedoru, Foči, Trebinju, Zvorniku i Doboju, kao i Specijalna bolnica za psihijatriju u Sokocu.
Osim toga, dio sredstava biće iskorišten za izmirenje dugova domova zdravlja Banjaluka i Bijeljina prema Fondu zdravstvenog osiguranja RS, te za pokrivanje obaveza JZU “Apoteka Foča”.
Vlada je u obavezu stavila Poresku upravu RS, Fond zdravstvenog osiguranja, Fond PIO i sve obuhvaćene zdravstvene ustanove da preduzmu mjere kako se novi poreski dug ne bi stvarao iznova.
Zvaničnici tvrde da su ranije već riješeni dugovi domova zdravlja, a da će se uskoro pristupiti i potpunoj sanaciji dugovanja bolnica.
Šta će biti sa Univerzitetskim kliničkim centrom Republike Srpske – ostaje da se vidi. Ili će, možda, prije toga javnost dobiti još jedan viralni snimak da se njime zabavlja dok se donose ovako krupne finansijske odluke.
– Što se naslova tiče, prije 50 godina smo svi nosili pionirsku kapu i slavili sve što je pripadalo tom periodu. Odraz vremena i društvenog dogovora koji je tada važio – poručila je ovo Cvijanovićeva povodom izjava Zukana Heleza da je slavila Dan državnosti.
Poručila je da se u Republici Srpskoj obilježava Dejtonski sporazum.
– Inače, čemu nervoza? Mi u Republici Srpskoj obilježavamo Dejtonski sporazum, prihvatajući zemlju koja je njime nastala. Nismo iskazivali ambicije da ga nametnemo Federaciji BiH. Helez obilježava praznik koji je nastao u vrijeme sasvim drugačijeg poretka, kojeg smo ostavili iza sebe – istakla je Cvijanovićeva.
Dodaje da Helez ima pravo da ga obilježava, ali da nema pravo da ga nameće drugima.
– On, naravno, ima pravo da ga obilježava, ali nema pravo da ga nameće drugima. Obmana je tvrditi da je praznik “državnosti” cijele BiH. Uostalom, licemjerno je da 25. novembar slave baš oni koji su 1. marta preglasavanjem srušili ono pozitivno što je u sebi taj datum sadržio, a to su jednakost i konstitutivnost naroda – naglasila je Cvijanovićeva.
Ističe da što se tiče antifašizma, Srbi su bili nosioci antifašističke borbe u BiH.
– O tome svjedoče nepobitne istorijske i statističke činjenice, kao što su broj boraca i žrtava. Znači, Helezova “predavanja” na tu temu su suvišna – jasna je Cvijanovićeva.
Dodaje da je tema nešto drugo, pa da valja to ponoviti.
– Tema je nešto drugo, pa valja ponoviti: BiH nema zakon o praznicima, što znači da se oni utvrđuju i obilježavaju na nivou entiteta. Federacija BiH ne obilježava Dejtonski sporazum, jer bošnjačka politička elita ne prihvata postojanje Republike Srpske, a ni konstitutivnost naroda. BiH nema ni dan državnosti, ni dan nezavisnosti, ni dan bilo čega, dok se o tome ne postigne dogovor svih u BiH. A, dogovora nema već cijelih 30 godina. Tako je, kako je – zaključila je Cvijanovićeva.
Predsjednik HDZ-a Dragan Čović istakao je da samo kroz ravnotežu između tri entiteta, BiH će moći napredovati i pružiti jednakost svim narodima.
– Pregovarački proces za Evropsku uniju mogao bi biti platforma za ostvarenje tih promjena, ali to zahtijeva našu političku odgovornost i pragmatizam. Ako to ne uspijemo dogovoriti, bićemo prisiljeni tražiti pomoć međunarodnih partnera – poručio je Čović, prenosi Јutarnji list.
Naglasio je da je odlazak OHR-a trebao biti davno realizovan.
Čović je zaključio da će BiH, uz odgovornu političku volju, moći uspješno odgovoriti na izazove.