Kategorija: Politika

Hitna procedura za Prijedlog zakona o državnoj imovini, koju su predložili poslanici iz Federacije BiH Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvis Hodžić, odbijena je zahvaljujući glasovima srpskih poslanika. Nije bilo entitetske većine ni za skraćeni postupak, čime je potvrđeno jedinstvo srpskih predstavnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH po ovom pitanju.

Tokom rasprave o hitnosti postupka, poslanik SNSD-a Nebojša Radmanović naveo je da predlagači nisu ponudili nijedan uvjerljiv argument za hitnu proceduru, ističući da se o temi državne imovine u BiH raspravlja već tri decenije bez političkog dogovora. „Sada neko misli da hitno imamo ovo rješenje, koje smo već odbacili“, rekao je Radmanović, dodajući da o tako važnom pitanju mora postojati širok politički konsenzus, zbog čega će SNSD biti protiv ubrzanog razmatranja.

Sličan stav iznio je i poslanik SNSD-a Milorad Kojić, ocjenjujući da je jedina hitnost u tome da predlagači pokušaju prikupiti političke poene. Prema njegovim riječima, namjera je da se javnosti predstavi kako će predlagači „navodno izboriti“ usvajanje zakona o državnoj imovini.

Na sjednici, koja se održava u redovnom terminu, pred poslanicima se nalazi i sedam prijedloga zakona u vezi sa evropskim integracijama, predviđenih za razmatranje u skraćenom postupku.

Šef Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić ponovila je da imovina pripada entitetima i poručila da Republika Srpska neće dozvoliti pokušaje prenošenja nadležnosti na Kristijana Šmita. „Sve želje ili obećanja Šmitu dogovorite se kako ćete isplatiti, a na račun građana Republike Srpske to nećete raditi i to vam garantujem“, rekla je Vulićeva.

Ona je podsjetila da je teritorijalna podjela u BiH definisana Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN iz 1994. godine, te potvrđena Ženevskim principima iz 1995. godine, usaglašenim prema prijedlogu država članica Kontakt grupe. „U Ženevi su 1995. godine, na osnovu Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN i plana Kontakt grupe, FBiH i Republika Srpska zaključile ugovor poznat kao Ženevski principi“, naglasila je Vulićeva.

Ponovila je i da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik jer, kako je navela, nema potvrdu Savjeta bezbjednosti UN. Prema njenim riječima, problemi u postdejtonskoj BiH nastali su zbog Šmitovog intervencionizma i nedemokratskog djelovanja.

Dok je mađarski šef diplomatije Peter Sijarto danas u Banjaluci primio počasni doktorat Univerziteta u Banjaluci, politička bura oko njegovog dolaska i dalje trese BiH.

Podsjetimo, ministar odbrane BiH Zukan Helez 26. novembra odbio je dati saglasnost za slijetanje mađarskog vojnog aviona na Aerodrom Banjaluka, što je izazvalo diplomatsku i političku frku u regionu. Iako je dolazak diplomatskim putem kasnije riješen, Helezov potez ostao je tema broj jedan.

Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić danas je dodatno zapalio atmosferu objavom na mreži X.

Министар @FM_Szijjarto увијек може наћи други авион, а пут до Бањалуке је чист и слободан. Међутим, З.Хелез, иначе пресуђен за лажно свједочење, не може наћи други мозак да то разумије. Објашњење је можда у јапанском значењу ријечи “зукан”. pic.twitter.com/0UwB9kEV9e

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) November 27, 2025

„Ministar Sijjarto uvijek može naći drugi avion, a put do Banjaluke je čist i slobodan. Međutim, Z. Helez, inače presuđen za lažno svjedočenje, ne može naći drugi mozak da to razumije“, poručio je Stevandić, dodajući i zagonetnu opasku da se „objašnjenje možda krije u japanskom značenju riječi ‘zukan’“.

Poslanik Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nikolina Šljivić izjavila je za Srnu da je poslanik Liste za pravdu i red Zagorka Grahovac u parlamentu iznijela neistinite tvrdnje o njenim profesionalnim kvalifikacijama.

Šljivićeva je navela da se njena diploma Pravnog fakulteta, položen državni ispit i sva zvanična dokumentacija nalaze u kabinetu Narodne skupštine i u potpunosti potvrđuju njen profesionalni put.

– To je jedina istina i jedini relevantan podatak – poručila je Šljivićeva, reagujući na navode Grahovčeve koja je za nju rekla da je “frizerka, a ne pravnik”.

Ona napominje da joj je nevjerovatno da su pojedini mediji objavili neprovjerene i netačne informacije, posebno kada je riječ o nečijim kvalifikacijama i profesionalnom integritetu, prenosi Srna.

Grahovčeva u Narodnoj skupštini u najvećem broju slučajeva iznosi netačne tvrdnje, kaže Šljivićeva, ali to više govori o njoj samoj.

– Ukoliko je došla do zaključka da sam frizerka samo zato što posjedujem salon ljepote, želim jasno reći da je to jedan od trenutno najvećih i najsavremenije opremljenih bjuti salona. Dakle, takva logika ne govori ništa o meni, ali mnogo govori o nivou njenih zaključaka – rekla je Šljivićeva.

Ona je dodala da nije osoba koja će se “valjati u blatu” niti polemisati sa onima koji komunikaciju zasnivaju na uvredama, neistinama i zlonamjernim konstrukcijama.

– Takvo ponašanje je ispod svakog nivoa, časti i dostojanstva i ne predstavlja način na koji radim niti na koji želim da doprinosim institucijama u kojima djelujem – rekla je Šljivićeva.

Vlada Republike Srpske je Šljivićevu imenovana za vršioca dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, a ova odluka stupila je na snagu juče.

Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske Zagorka Grahovac komentarisala je juče na sjednici parlamenta to imenovanje, te navela da je Šljivićeva “frizerka, a ne pravnik”.

Opozicioni kandidat za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša izjavio je da je jutros dobio rezultate glasanja sa četiri biračka mjesta u Zvorniku, Doboju, Laktašima i Bratuncu, te da prema dostupnim podacima postoje ozbiljne indicije o izbornom inžinjeringu i malverzacijama.

Prema njegovim riječima, sve nepravilnosti moraju biti detaljno ispitane, posebno u Zvorniku, Doboju i Laktašima, gdje opozicija zahtijeva ponavljanje izbora.

– Stigle su mi analize iz ove četiri lokalne zajednice koje su po mnogo čemu sporne. Radi se o Zvorniku, Doboju, Laktašima i Bratuncu. Sve nisam uspio vidjeti. Sutra ćemo dati detaljan presjek stanja – rekao je Blanuša.

On je istakao da su preliminarni podaci iz Zvornika posebno zabrinjavajući, navodeći da je na 21 biračkom mjestu kandidat vlasti Karan dobio više glasova nego Milorad Dodik na opštim izborima 2022. godine, i to uprkos znatno manjoj izlaznosti.

– Karan je dobio 1.205 glasova više nego Dodik, što ukazuje da je nešto bilo neregularno, naročito na biračkim mjestima u gradskom jezgru, gdje je rezultat gotovo izjednačen – izjavio je on.

Blanuša naglašava da posebnu sumnju izazivaju biračka mjesta u bratunačkoj opštini, naročito u područjima uz Drinu, gdje, kako kaže, praktično niko ne živi, a zabilježena je visoka izlaznost.

– Navedeno je da je 70 posto građana glasalo u korist Karana. To upućuje na zamjenu identiteta, odnosno glasanje u ime ljudi koji nisu izašli na izbore, što predstavlja falsifikovanje izborne volje – rekao je Blanuša.

Na pitanje da li smatra da je brutalno pokraden, odgovara da se rezultati ne mogu objasniti racionalno.

– Ne tražim da ja moram biti pobjednik. Tražim samo da rezultat predstavlja stvarnu volju birača. Ako vladajući misle da je bilo neregularnosti i na mjestima gdje sam ja pobijedio, neka se sve provjeri – istakao je.

Dodao je da nije problem priznati poraz ukoliko je razlika realna i zasnovana na poštenom glasanju.

– Ako je Karan pobijedio sa 100 ili 200 glasova, ja ću mu čestitati. Ali u situaciji gdje postoje vrlo jasne indikacije i dokumentovane nepravilnosti, to još ne mogu učiniti – naglasio je Blanuša.

Prema njegovim riječima, izjave svjedoka i posmatrača, kao i jednostavna analiza rezultata, potvrđuju da se radilo o izbornom inžinjeringu.

Vlada Hrvatske uputila je u hitnu parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, na samoj granici sa BiH.
Kako se navodi, ovim zakonom obezbjeđuje se prostorno-plansko utvrđivanje lokacije tog centra na području Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Gostujući u Јutarnjem programu RTRS , ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Bojan Vipotnik, poručio je da su predstavljene sveobuhvatne informacije na 16. redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, gdje je predstavljen odgovor Vlade Srpske na plan uvođenja zakona od strane Hrvatske.

– Imamo dosta aktivnosti i velike planove. Mnogo toga je već ispunjeno i definitivno ćemo, što se tiče našeg ministarstva, ispuniti plan. Vidljive su aktivnosti Vlade Srpske kako na terenu, tako i u resornim obavezama – kaže Vipotnik.

Poručuje da je zakon koji je Vlada Hrvatske uputila u hitnu proceduru u suštini zakon koji bi skratio proceduru izgradnje objekta za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

– Na lokaciji Čerkezovac, odnosno u Hrvatskoj, ovaj objekat nije uplanjen. Oni bi trebalo da provedu proceduru izmjena prostornoplanske dokumentacije i da uplaniraju izgradnju takvog objekta. Kada bi pokrenuli tu proceduru, morali bi službenim putem da konsultuju i BiH, a naravno i mi bismo tražili da se uključimo u te aktivnosti. Dostavili bismo naše protivljenje, a oni bi morali zvanično da nam odgovore da to ne prihvataju i da jasno i precizno obrazlože zašto. Kako bi izbjegli tu proceduru, donose zakon koji bi zamijenio taj put. To je jedini razlog – upozorava Vipotnik.

Podsjetio je da slučaj Trgovske gore traje duže vremena i objasnio razliku između odlagališta i skladišta radioaktivnog otpada.

– Da budemo jasni — odlagalište je nešto što je trajnog karaktera, dok skladište ima privremeni karakter. Procedura se razlikuje i oni su od početka govorili o skladištu, ali kad gledate sa ove distance, vidite da sve što su radili nije slučajno — sve je imalo svoje kako i zašto – naglašava Vipotnik.

Dodaje da je Hrvatska svojim potezima maskirala svoje namjere, ali da je strana u BiH i Republici Srpskoj toga potpuno svjesna.

– Ono što je bitno za građane Republike Srpske – zvalo se to odlagalište ili skladište, mi ćemo iskoristiti sve pravne, međunarodne, diplomatske i sve druge raspoložive mehanizme da ih spriječimo u njihovoj namjeri – jasan je Vipotnik.

Podsjetio je da postoje politički subjekti i u Saboru Hrvatske koji se protive uvođenju spornog zakona.

– Nemamo nadu da će Hrvatska sama odustati, ali je zanimljivo pratiti razvoj događaja vezanih za ovaj zakon. Mi konstantno upozoravamo na nečinjenje Hrvatske i kršenje protokola. Ovo što rade nije prvi slučaj u svijetu kada se gradi odlagalište radioaktivnog otpada, ali jeste prvi put da se to čini na granici sa nenuklearnom zemljom koja se tome protivi i koja nije uključena u te aktivnosti – kaže Vipotnik.

Dodaje da su predstavnici Ministarstva razgovarali sa brojnim međunarodnim stručnjacima koji su poručili da, po svim međunarodnim pravilima, koraci Hrvatske nisu ispravni.

– Strana mora da obavještava o svakom koraku i informiše na dnevnom nivou, a obje strane moraju biti uključene u te aktivnosti kako bi se dokazalo da taj objekat neće imati posljedica po zdravlje ljudi. Ovdje je sve suprotno – naglasio je Vipotnik.

Podsjeća da je slučaj dobio i međunarodni karakter, jer je ESPO konvencija otvorila zvaničan predmet po ovom pitanju.

– ESPO konvencija i Sekretarijat otvorili su zvaničan predmet, zatražili odgovor od Hrvatske, dobili ga, te analizirajući zaključili da neke stvari nisu u redu. Imamo zakazano ročište i sučeljavanje naše strane i Hrvatske u Ženevi u maju naredne godine. To je konkretan korak koji smo postigli našim aktivnostima. Mi ćemo biti spremni, jer su sve pravo i pravda na našoj strani. Definitivno ćemo odbraniti svoja prava – zaključio je Vipotnik.

Srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i portparol SNSD-a Radovan Kovačević izjavio je da Republika Srpska od naredne godine ulazi u novi investicioni ciklus, uz plan najmanje četiri milijarde maraka javnih investicija širom Srpske. Istakao je da će se Republika Srpska pretvoriti u „veliko gradilište“, te da u te projekte spadaju putevi, auto-putevi, nove elektrane i druga infrastruktura važna za građane.

Kovačević je rekao da od januara počinje rast penzija, da je povećana minimalna plata, te da je cilj značajno podizanje životnog standarda. Po njegovim riječima, prosječna plata u Republici Srpskoj treba da dostigne 2.000 KM, podsjećajući da je danas veća nego u Federaciji BiH, iako je, kako kaže, nekada bila duplo manja.

Govoreći o ulaganjima u zdravstvo, naveo je da se završava izgradnja bolnice u Trebinju i da predstoji rekonstrukcija bolnice u Prijedoru, uz ocjenu da je cilj modernizacija zdravstvenih ustanova širom Srpske. Dodao je da je opšti cilj vlasti da stvaraju nova radna mjesta, privuku investitore i podignu kvalitet života za sve građane Srpske.

Osvrćući se na nedavno održane izbore, Kovačević je rekao da ih „narod Republike Srpske nije htio“, ali da su uprkos tome održani i da je, kako tvrdi, pobjeda SNSD-a važna platforma za stabilizaciju političkih prilika. Kritikovao je opoziciju, navodeći da „nikada ne prihvata rezultate izbora“ i da ne posjeduje minimum političke korektnosti da čestita pobjednicima.

Prema njegovim riječima, suština je u tome da su izbori bili nametnuti i da je izlaznost to pokazala. Istakao je da je učešće SNSD-a na izborima bilo motivisano potrebom da se očuva stabilnost institucija, prije svega funkcija predsjednika Republike Srpske, „koja po Ustavu izražava državno jedinstvo“. Dodao je da bi scenario u kojem SNSD ne učestvuje ili izgubi izbore doveo do raspada institucionalne stabilnosti i potpunog političkog nereda.

Kovačević je naveo da je aktuelna vlast u prethodnom periodu vodila snažnu diplomatsku ofanzivu, te da su, kako tvrdi, ukinute sankcije svim državnim funkcionerima Srpske. Naglasio je da je Republika Srpska dobila podršku tri velike sile – Kine, Rusije i SAD – na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, što vidi kao znak da su „resetovani odnosi velikih igrača“.

Odbacio je tvrdnje opozicije da su sankcije ukinute zato što je vlast prodala prirodna bogatstva, nazvavši ih „apsolutnim neistinama“. Istakao je da vlast nije pravila nikakve ustupke i da je sve rađeno u interesu Republike Srpske. Na kraju je podsjetio da je SNSD još ranije otvoreno podržao Donalda Trampa, te ocijenio da je njegovom pobjedom otvoren prostor za politički dijalog.

Rebalans budžeta dokaz je da su institucije Republike Srpske funkcionisale tokom godine, poručio je predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić na posebnoj sjednici, ističući da su izmjene bile rezultat potreba i stabilnog kapaciteta sistema.

Stevandić je naveo da su efekti vidljivi kroz penzije, zdravstvenu zaštitu i povećanje plata u različitim sektorima. „To je rezultat nekog rada“, rekao je, naglašavajući da proces ne treba banalizovati.

U obraćanju je reagovao na, kako je naveo, pokušaje osporavanja podataka o deficitima, zaduženosti i nezaposlenosti uz pozivanje na vještačku inteligenciju. Prema njegovim riječima, isti podaci su, unosom u aplikacije poput GROK-a, ocijenjeni kao povoljni. „Nismo to mi učinili, nego naši oponenti“, istakao je.

Osvrnuo se i na obaveze koje se finansiraju iz budžeta, među kojima su izdvajanja za penzije, boračke kategorije i zdravstvo, naglašavajući da iza toga stoji „ogroman rad“ i da se ti procesi ne mogu pojednostavljivati.

Govoreći o kritikama u vezi sa političkim odlukama i međunarodnim odnosima, Stevandić je odbacio tvrdnje da su dogovori imali posljedice na status Republike Srpske. Naveo je da nakon skidanja sankcija nije bilo promjena u pogledu imovine, prava ili intervencija.

Komentarišući lokalne izbore, poručio je da je mala izlaznost zajednička i vlasti i opoziciji. „Ako je izašlo 35% naroda, znate šta to znači? Sve, sem toga, da je narod nezadovoljan sa vlašću“, rekao je, dodajući da bi u suprotnom odziv bio znatno veći. Istakao je i da postoji prostor za samokritičnost, navodeći da pojedine aktivnosti nisu realizovane u dovoljnoj mjeri.

U dijelu obraćanja osvrnuo se i na glasanje Bošnjaka u pojedinim sredinama, navodeći da je riječ o njihovom pravu i da za to ne treba upućivati kritike. „Podaci govore o tome šta je ko radio“, rekao je, uz napomenu da je digresija bila preduga.

Stevandić je zaključio da rebalans potvrđuje funkcionisanje institucija i da je nužan za pripremu budžeta za narednu godinu. „Treba sve to fino posložiti i pripremiti za budžet“, rekao je, zahvalivši se na kraju obraćanja.