VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Cvijanović dala podršku stanovnicima Glamoča

    Cvijanović dala podršku stanovnicima Glamoča

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović stoji uz stanovnike Glamoča i neće dozvoliti formiranje vojnog poligona na teritoriji ove opštine koje je predložilo Ministarstvo odbrane BiH, izjavio je šef Kabineta srpskog člana Predsjedništva Dušan Petrović.

    Komentarišući namjeru Ministarstva odbrane da izmjesti vojni poligon kod sela Pribelja ispod Vitoroga, gdje su na dva dunuma zemljišta uništavane zaostale mine, granate i eksplozivna sredstva, na nova 102 kvadratna kilometra na visoravni između Kupresa i Glamoča, Petrović je za Srnu podsjetio da se odluke iz domena odbrane u Predsjedništvu donose konsenzusom svih članova, a ova inicijativa neće dobiti podršku srpskog člana bez saglasnosti lokalnog stanovništva.

    “Zabrinutost stanovnika Glamoča je razumljiva i apsolutno opravdana, imajući u vidu posljedice koje je izazvalo uništavanje municije na poligonu `Odlučna Barbara`, a koje se ogledalo u oštećenjima stambenih objekata, te zagađenju zemljišta i vode teškim metalima”, naglasio je Petrović.

    On je istakao da je zadatak institucija da olakšaju, a ne da dodatno otežaju uslove života srpskim povratnicima, kao i svim drugim ljudima koji žive u ovoj zapostavljenoj opštini.

    Prema tome, dodao je Petrović, stav srpskog člana Predsjedništva o ovom pitanju je jasan, a podrška lokalnom stanovništvu neupitna.

  • Draško Stanivuković potvrdio da Igor Crnadak osniva svoju partiju

    Draško Stanivuković potvrdio da Igor Crnadak osniva svoju partiju

    Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i Pokreta “Sigurna Srpska”, potvrdio je da Igor Crnadak napušta redove PDP-a i da osniva svoju stranku.

    “Rekao mi je to prije mjesec dana. Mi smo sjedili i razgovarali. Ja sam mu tada poželio mnogo sreće i uspjeha. Želim mu sve najbolje i njemu i svakome ko god smatra da je tako nešto potrebno da se desi na političkoj sceni. Kod nas nema gordosti i sujete”, rekao je on.

    On je istakao da se nastavlja boriti za demokratsku Republiku Srpsku, PDP i Pokret “Sigurna Srpska”.

    Prema njegovim riječima, Crnadak se formalno-pravno i dalje vodi kao šef kluba.

    “Ja se ne žurim da te procese ubrzam već kad on kaže da je taj njegov subjekat registrovan, mi ćemo tada imenovati novog šefa kluba. Mi već znamo ime, kao i ime novog zamjenika”, rekao je Stanivuković.

  • Minić: Krivični postupak više ne može buti instrument pokušaja revizije istorije u BiH

    Minić: Krivični postupak više ne može buti instrument pokušaja revizije istorije u BiH

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je danas u Banjaluci da će institucije Srpske uraditi sve da krivični postupak više ne bude instrument pokušaja revizije istorije u BiH, te najavio mogućnost održavanja posebne sjednice Narodne skupštine Srpske na kojoj bi se takvim postupcima Suda BiH stalo ukraj.

    Prije početka konferencije “Krivični progon kao instrument revizije istorije – ugrožavanje slobode mišljenja i govora presudama Suda BiH”, Minić je novinarima rekao da ovdje nije riječ o običnom zakonodavnom procesu, već o ozbiljnom političkom problemu koji ima elemente revizije istorije.

    “Svako demokratsko društvo mjeri se stepenom slobode govora koju omogućava svojim građanima. Sa druge strane, svaka ozbiljna država počiva i na odgovornosti za javno izrečenu riječ. Međutim, između te dvije krajnosti mora postojati jasna ravnoteža. U ovom slučaju, stiče se utisak da je ta ravnoteža narušena”, ocijenio je Minić.

    On je naveo da je dobro poznato da je jedan od visokih predstavnika, na samom kraju svog mandata, donio zakon koji je institucijama BiH dao instrumente da sankcionišu određene oblike govora.

    “Problem nastaje onda kada se ti instrumenti koriste na način koji prevazilazi zaštitu od govora mržnje i ulazi u sferu kažnjavanja samog iznošenja mišljenja. U praksi, to znači da pojedinac može biti osuđen na višegodišnju kaznu zatvora zbog izrečenog stava, čak i onda kada taj stav ne predstavlja direktan poziv na nasilje ili mržnju”, istakao je Minić.

    Upoređujući sa nekim ranijim sistemima, Minić je rekao da se dolazi do paradoksalne situacije, te napomenuo da su u bivšoj Jugoslaviji za verbalni delikt kazne bile znatno blaže nego što se sada predviđa u određenim slučajevima.

    On je nagalsio da niko ne može i ne smije biti spriječen da se bavi istorijom.

    “Istorijske činjenice moraju biti predmet istraživanja, analize i javne rasprave. Zabrana ili kažnjavanje iznošenja određenih tumačenja istorijskih događaja dovodi do opasnosti od nametanja jedne `službene istine`, što nije u skladu sa demokratskim principima”, konstatovao je Minić.

    Premijer Srpske je ocijenio da dodatnu zabrinutost izaziva i percepcija neujednačene primjene zakona.

    “U javnosti se često ukazuje na slučajeve u kojima pojedinci nisu procesuirani za izjave ili djela koja bi, po istim kriterijumima, kod drugih dovela do krivične odgovornosti. Takva selektivna primjena zakona podriva povjerenje u pravosudni sistem i stvara osjećaj nepravde”, smatra Minić.

    On je podsjetio da je posljednjih godina primjetan i porast broja krivičnih prijava koje se podnose protiv pojedinaca, često uz istovremeno navođenje više teških krivičnih djela, poput izazivanja nacionalne ili vjerske mržnje.

    “Kada se takve prijave koriste kao sredstvo pritiska, a ne kao instrument pravde, onda se postavlja pitanje da li se pravni sistem zloupotrebljava u političke svrhe i da li želimo društvo u kojem će građani moći slobodno da izražavaju svoje stavove, ili društvo u kojem će postojati strah od sankcija za izrečenu riječ? Odgovor na to pitanje određuje ne samo karakter našeg političkog sistema, već i kvalitet života svih građana”, izjavio je Minić.

    On je naglasio da stav koji se ovdje iznosi nije usmjeren protiv bilo kog naroda ili institucije, već da je riječ o nastojanju da se obezbijedi jednak tretman svih, očuvanje institucionalnog integriteta i zaštita osnovnih prava.

    “Namjera nije napad, već odbrana principa”, istakao je Minić.

    On je zaključio da je neophodno jasno razgraničiti legitimnu borbu protiv govora mržnje od zloupotrebe zakona radi političkih obračuna ili nametanja jednostrane interpretacije istorije.

    Konferenciji prisustvuju i ministar pravde Goran Selak, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić, kao i profesori prava, sudije i istoričari.

    Podršku skupu, koji organizuje Centar za društveno-politička istraživanja Republike Srpske, dolaskom su dali i predstavnici boračkih kategorija.

    Ispred sjedišta Vlade Republike Srpske, gdje se konferencija održava, okupilo se više od 200 predstavnika boračkih kategorija, koje je premijer Srpske pozdravio.

    Skup se održava uz podršku premijera i Ministarstva pravde Republike Srpske.

  • Stevandić: I ovo malo Srba što živi u FBiH trpi teror; Sve treba zabilježiti i sanckionisati

    Stevandić: I ovo malo Srba što živi u FBiH trpi teror; Sve treba zabilježiti i sanckionisati

    I ovo malo Srba što živi u FBiH trpi teror i zazo sve treba zabilježiti i sanckionisati, rekao je predsjednik NSRS Nenad Stevandić, komentarišući diskriminaciju Srba u FBiH.

    – Prosto je neverojatno koliki je to veliki paradoks, da je zapravo najveće etničko čišćenje u ratu i poslije rata provedeno u Federaciji BiH. U Sarajevu, je protjerano preko 160.000 Srba i sada su na nivou statističke greška – izjavio je Stevandić.

    Stevandić je naveo da u Banjaluci živi značajan broj Bošnjaka i Hrvata i to ne toliko manje kao prije rata.

    – I žive sa svim benefitima i bez ikakvih incidenata. Takođe je prosto neverojatno da su neka mjesta potpuno očišćena od Srba, Zenica i drugi djelovi FBiH. A ovo malo Srba što je ostalo trpi teror. Bošnjaciu  mnogo značajnijoj mjeri participiraju i javnom i društvenomu životu i stanovniništu u Republici Srpskoj  i imaju jako velika naslja po 10.000 stanovnika u Јanji kod Bijljeine ili Kozarcu u Prijedoru – naveo je Stevandić.

    Rekao je da su Bošnjaci potpuno integrisani u društvo i nemaju nikvih problema.

    – Niti su u Srpskoj zabilježeni neki veliki ncidenat, čak ni onda kada je muslimanski terorista upao u Policijsku stanicu u Zvorniku i ubio policajca – podsjetio je Stevandić-

    Naveo je da treba razbijat stereotipe da su Srbi krivi za sve.

    – I da se iživljavanje nad našim narodom ne kažnjava, nego se stalno pravda floskulama o agresorima. To moramo razbiti – istakao je Stevandić.

  • Cvijanović: Sve krize u BiH su rezultat spoljnih antidejtonskih intervencija

    Cvijanović: Sve krize u BiH su rezultat spoljnih antidejtonskih intervencija

    U BiH se desilo upravo ono na šta je Venecijanska komisija upozoravala 2004. godine – da će se zbog stranog intervencionizma razviti kultura zavisnosti od međunarodne zajednice, rekla je srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović.

    Navela je su sve krize u BiH rezultat spoljnih antidejtonskih intervencija koje su nespojive sa demokratskim karakterom države.

    – Sramota za evropski kontinent je to što toleriše praksu nametanja unilateralnih odluka stranih pojedinaca. Ne postoji nijedna država na svijetu, izuzev BiH, u kojoj neizabrani stranci mogu donositi zakone umjesto domaćih, demokratskih institucija. Nijedno slovo Ustava, ni Dejtonskog sporazuma nije dalo ovo pravo visokim predstavnicima. Desetine ljudi bile su žrtve nelegalnih odluka neizabranih stranaca, protiv kojih nije bilo pravne odgovornosti, niti pravnog lijeka – rekla je Cvijanovićeva.

    Takođe, kako je istakla, ne postoji država u kojoj sudije Ustavnog suda, uključujući i evropske sudije, mogu da kreiraju nova ustavna rješenja i da mijenjaju, umjesto da štite postojeći Ustav.

    – Takve sudije su u memoarima naknadno priznavale da su prije donošenja odluka morali da se konsultuju sa visokim predstavnicima, što dokazuje da su se rukovodili političkim, a ne pravnim kriterijumima. U svakom slučaju, krajnje je vrijeme za preispitivanje svih nametnutih odluka, kao i za uklanjanje njihovih štetnih posljedice – poručila je Cvijanovićeva.

    Naglasila je da je vrijeme da se proces odlučivanja u BiH konačno vrati konstitutivnim narodima, njihovim demokratski izabranim predstavnicima i domaćim institucijama na svim nivoima vlasti.

  • Vlado Đajić podnio ostavku: Definitivni kraj sa SNSD-om

    Vlado Đajić podnio ostavku: Definitivni kraj sa SNSD-om

    Vlado Đajić, dugogodišnji funkcioner SNSD-a, podnio je ostavku na članstvo i sve stranačke funkcije, potvrdio je Đajić za “Nezavisne novine”.

    “Ovo je definitivni kraj sa SNSD-om”, kratko je poručio Đajić za “Nezavisne novine”.

    Zahvalnost za sedam godina i ključne rezultate

    On je dodao da je zahvalan ovoj partiji na dosadašnjoj saradnji.

    “Zahvalan sam na dosadašnjoj saradnji koju smo imali u zadnjih sedam godina, na koju sam ponosan i koja je imala velike rezultate u razvoju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, kao i u očuvanju i unapređenju institucija Republike Srpske”, kazao je Đajić.

    Nastavlja političko djelovanje kao pojedinac

    Kako je rekao, kao pojedinac i patriota, svim svojim kapacitetima ostaje i dalje na raspolaganju svima koji žele da rade u interesu Republike Srpske.

    Kako je dodao, sutra će održati pres-konferenciju na kojoj će javnost upoznati o svojim daljim koracima u političkom djelovanju.

    Dugogodišnje funkcije u SNSD-u i NS RS

    Naime, Đajić je u više mandata bio narodni poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a obavljao je i funkciju predsjednika Gradskog odbora SNSD-a u Banjaluci.

    Smjena sa čela UKC-a nakon spornog snimka

    Takođe, bio je i direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske sve do novembra prošle godine, kada je smijenjen nakon što je u javnosti objavljen video-snimak na kojem se vidi kako razgovara sa jednim muškarcem o narkoticima.

    Podsjećamo, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik tada je izjavio da se Vlado Đajić “sam razriješio svih funkcija”, upravo nakon objavljivanja spornog snimka.

  • Stanivuković pod pritiskom: da li mu se stranka raspada iznutra

    Stanivuković pod pritiskom: da li mu se stranka raspada iznutra

    Politička scena u Republici Srpskoj dobija novu liniju razdvajanja, ali pitanje je – da li je riječ o stvarnom ideološkom raskolu ili o borbi za kontrolu nad istim političkim prostorom.

    Odluka Igor Crnadak da Osnovnom sudu u Banjaluci podnese zahtjev za registraciju nove političke organizacije pod imenom Partija demokratskog progresa Republike Srpske predstavlja više od puke formalnosti. To je, suštinski, jasan signal da je proces unutrašnjeg raslojavanja u PDP-u dostigao tačku bez povratka.

    Crnadak nije marginalna figura koja napušta stranku u tišini. Naprotiv, riječ je o jednom od najprepoznatljivijih aktera koji su godinama gradili identitet PDP-a. Njegov potez zato ima težinu političkog presedana – prvi put „stari PDP“ pokušava da institucionalno preživi mimo strukture koju je sam stvarao.

    U pozadini tog poteza nazire se dublji sukob koncepcija. Sa jedne strane je politika koju danas personifikuje Draško Stanivuković, oslonjena na lični politički brend i paralelne organizacione strukture. Sa druge, dio stranačkog kadra koji očigledno smatra da takav pristup vodi gašenju partije, a ne njenoj transformaciji.

    Priče o mogućem prelasku dodatnih funkcionera u novi politički projekat samo potvrđuju da nezadovoljstvo nije izolovan slučaj. Naprotiv, ono ukazuje na širi problem unutar opozicionog bloka – nedostatak jasne strategije i međusobnog povjerenja.

    Posebno je zanimljiv narativ o saradnji sa SNSD-om, koji se sve češće koristi kao političko oružje unutar opozicije. Da li je riječ o stvarnoj političkoj konvergenciji ili o pokušaju diskreditacije – ostaje otvoreno pitanje. Međutim, sama činjenica da takve optužbe postoje govori o dubini krize.

    Kritike koje dolaze od Nebojša Vukanović dodatno zaoštravaju sliku. Njegove tvrdnje da se politička promocija finansira kroz gradske resurse nisu nove, ali u kontekstu ovog raskola dobijaju dodatnu težinu. Ako se percepcija zloupotrebe resursa učvrsti u javnosti, to može imati dugoročnije posljedice od samog stranačkog cijepanja.

    S druge strane, analitički pogled Tanja Topić uvodi važnu dimenziju: pitanje odgovornosti. Umjesto da se fokus zadrži samo na Crnatkovom potezu, ona ga vraća na izvor problema – odluke koje su prethodile i koje su, očigledno, dovele do ove tačke.

    Ključna nepoznanica ostaje obim raskola. Ako se Crnatku pridruži veći broj iskusnih kadrova, PDP bi mogao izgubiti ne samo infrastrukturu, već i politički kontinuitet. U tom slučaju, Stanivukovićev projekat ostaje bez formalnog partijskog okvira, dok nova stranka preuzima nasljeđe koje je nekada činilo osnovu opozicione politike.

    Na kraju, ova situacija otvara šire pitanje: da li opozicija u Republici Srpskoj ulazi u fazu redefinisanja ili u još jednu epizodu samorazgradnje? Jer bez obzira na to ko će iz ovog sukoba izaći kao formalni pobjednik, gubitnik bi mogla biti ideja jedinstvene i kredibilne alternative vlasti.

  • Cvijanović: Najoštrije osuđujem napad na Trampa

    Cvijanović: Najoštrije osuđujem napad na Trampa

    Zaprepastila me vijest o oružanom napadu na predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, njegovu porodicu i saradnike – navela je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Najoštrije je osudila ovaj, kako kaže, užasni čin.

    – Dobra okolnost je što napadač nije uspio u svojoj namjeri i što niko nije poginuo u ovom podmuklom napadu. Nadam se brzom oporavku ranjenog pripadnika obezbjeđenja. Nasilje nije i ne može biti prihvatljivo sredstvo političke borbe – istakla je Cvijanović.

  • Crnadak formira novu političku stranku

    Crnadak formira novu političku stranku

    Šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, predao je Osnovnom sudu u Banjaluci zahtjev za registraciju nove političke stranke.

    Kako Srpskainfo saznaje, nova politička partija nosiće naziv Partija demokratskog progresa Republike Srpske.

    Time je, praktično, stavljena tačka na višemjesečne spekulacije oko toga da će Igor Crnadak zbog neslaganja s aktuelnim vrhom PDP i novoformiranog političkog pokreta gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, napustiti PDP u čijem je radu učestvovao od samog osnivanja.

    Iako još nije poznato ko bi sve od dosadašnjih visokih funkcionera PDP, pored Crnatka, mogao da pređe u PDP Republike Srpske, odlično obaviješteni izvori našeg portala tvrde da će se u novoj partiji naći još „zvučnih imena“ kako iz PDP, tako i nekih drugih političkih stranaka.

    Inače, prethodnih mjeseci aktuelni šef kluba poslanika PDP u NS RS u svojim izjavama nije skrivao da se ne slaže s politikom koju vode Draško Stanivuković i njegov novi pokret, da se protivi sve očiglednijoj saradnji Stanivukovićevog pokreta sa SNSD, kao i sve vidljivijim pokušajima da se PDP potpuno ugasi.

    Govoreći još krajem septembra prošle godine o stanju u PDP, Crnadak je za Srpskainfo, podsjećamo, tada rekao da „ako se pred njega stavi dilema da mora da odustane od onoga u šta vjeruje“ da će se „vjerovatno razići sa aktuelnim rukovodstvom PDP“.

    – Apsolutno ne želim nikakvu saradnju s onima koji su uništili Republiku Srpsku, uspostavili ovoliku korupciju, napravili sistem u kojem se radi za jedan mali, uski krug porodica, koji su okrenuli vrijednosti u društvu. Mi, jednostavno, moramo do kraja raščistiti ovu situaciju u narednom periodu – rekao je tada Crnadak.

    Istakao je i da se „do kraja mora raščistiti situacija u PDP, opoziciji u Republici Srpskoj i generalno na političkoj sceni“.

  • Blanuša: Logično je da SDS ima pravo prvog izbora

    Blanuša: Logično je da SDS ima pravo prvog izbora

    Meni lično ništa ne treba i jedino što želim jeste da promijenimo stanje u Republici Srpskoj.

    Ovo je izavio predsjednik SDS, Branko Blanuša, dodajući da mu je želja da njegovi studenti, kako je rekao, više ne odlaze i da ovdje imaju perspektivu.

    – Znate li vi šta znači i koliko žrtve traži odgojiti i obrazovati jedno dijete, finansirati njegovo školovanje? Onda nam takva djeca odlaze, jer ovdje nemaju perspektivu. Umjesto da grade i razvijaju svoju zemlju, bisere i budućnost izvozimo vani – izjavio je Blanuša za „Oslobođenje“.

    Između ostalog, Blanuša je podsjetio kako su ga Glavni odbor i Skupština SDS jednoglasno predložili za kandidata za predsjednika Republike Srpske.

    – Kao predsjednik SDS uvijek ću poštovati odluke organa stranke. Ali, želim podsjetiti i da je SDS najjača opoziciona partija koja ima najbolju infrastrukturu, najveći broj odbornika, poslanika, gradonačelnika i načelnika, a i moj rezultat na prijevremenim izborima je za mnoge bio iznenađenje, pa je sasvim logično i prirodno da ima pravo prvog izbora kada je riječ o kandidaturama – poručio je Blanuša.