VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Da li su direktori javnih preduzeća zaslužili povećanje plata od 500 KM?

    Da li su direktori javnih preduzeća zaslužili povećanje plata od 500 KM?

    Rekonstrukcija rada javnih preduzeća u Republici Srpskoj zbog izuzetno lošeg stanja u brojnim firmama bila je jedna od najčešćih najava Radovana Viškovića, bivšeg predsjednika Vlade RS, do trenutka do kada je bio premijer, a istim koracima od septembra 2025. nastavio je i njegov nasljednik Savo Minić.

    “Nisam zadovoljan stanjem u javnim preduzećima, prije svega u ‘Elektroprivredi Republike Srpske’. Nekako sam mislio da onaj ko ima energiju ima sve, ali tamo će se morati sada najviše raditi. Sa kapacitetom koji imamo morali smo uraditi više”, kazao je Minić, 17. decembra 2025, tokom pres-konferenciji povodom 100 dana od rada njegove vlade.

    Svega nekoliko dana kasnije, Minić je još jednom ponovio da su problemi složeni.

    “Kada su u pitanju ‘Željeznice RS’, ‘Šume Srpske’, ‘Pošte’, ERS, aktivno smo uključeni u rješavanje te problematike koja je izuzetno složena i nijednog momenta ne bježim od suštine i istine kada su u pitanju problemi”, rekao je Savo Minić, 23. decembra 2025.

    Preduzeća grcaju u dugovima

    Nakon ove dvije izjave, sve je vodilo ka tome da će Vlada RS u 2026. ući sa konkretnim mjerama za ozdravljenje brojnih javnih preduzeća koja grcaju u dugovima od više stotina miliona KM zbirno, pa čak i kaznama za odgovorne.

    To se moglo pretpostaviti i nakon što je Narodna skupština RS, krajem decembra prošle godine, u Zakonu o javnim preduzećima predvidjela novi sistem kontrole poslovanja, a koji, između ostalog, podrazumijeva i da u nadzornim odborima preduzeća budu imenovani nezavisni članovi.

    Ali, dok se iščekivao epilog svega, rukovodiocima javnih preduzeća, konkretno, direktorima i izvršnim direktorima, sa Trga Republike stigla je novogodišnja čestitka u vidu povećanja plata, na način da je ograničenje na njihove plate podignuto za 500 KM.

    Kako je objavio portal “Capital”, Vlada RS je na sjednici, održanoj 28. decembra 2025, donijela odluku kojom se mijenja zaključak Vlade Srpske od 3. marta 2011. godine, a prema kojem su plate direktora javnih preduzeća bile ograničene na maksimalno 3.000 KM, dok su plate izvršnih direktora bile ograničena na 2.500 KM. Prema novoj odluci, direktori i izvršni direktori ne mogu imati platu veću od 3.500 KM, odnosno 2.500 KM.

    Za mnoge ova mjera nije dobra, niti je njena poruka dobra, naročito kada se u obzir uzme da u gotovo svim najvećim javnim preduzećima u Srpskoj, od rudnika i termoelektrana, “Željeznica”, “Elektroprivrede RS”, sjede aktuelni narodni poslanici ili odbornici, što dalje vodi ka tome da ta dva primanja njima mjesečno donose nerijetko i 5.000 KM.

    Minić: Ne mijenjamo plate, nego limit

    Međutim, premijer Savo Minić tvrdi da Vlada RS nije povećala plate direktorima.

    “Nismo povećali plate, samo je promijenjen limit sa 3.000 na 3.500 KM. To uopšte ne podrazumijeva bilo kakvo povećanje, već je samo data takva mogućnost”, rekao je Minić.

    Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, saglasnost za povećanje plata nije van pameti, ali ako se radi o rukovodiocima koji firmi donose dobit, što kod nas i nije slučaj.

    Najveći problem u radu javnih preduzeća, dodaje on, jeste što su ona politički plijen.

    “Mi smo doveli javna preduzeća na ivicu propasti, jer smo loše upravljali ili ih u značajnoj mjeri oštetili na račun privatnog interesa. Javna preduzeća postala su centri zapošljavanja ljudi, a menadžeri, odnosno direktori, tamo su najčešće na poziciji vršioca dužnosti i nisu u mogućnosti da upravljaju procesima, jer su najčešće uslovljeni nalozima koji dolaze od šefova partija. Izlaz iz ove situacije je da se partije potpuno izbace iz operativnog upravljanja firmama. Po mom mišljenju, one mogu biti članovi upravnih odbora, nadzornih odbora, mogu da daju naloge, ali operativni posao moraju raditi profesionalci i zato moraju dobiti veće plate”, kaže Pavlović za “Nezavisne novine”.

    Momić: Platu direktora vezati uz minimalac

    Srđan Mazalica, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a, navodi da odluka Vlade RS da podigne ograničenje na iznos plate direktora, ne znači nužno da će te plate biti povećane za 500 KM.

    “Svako preduzeće donijeće odluku da li će povećati platu u skladu sa svojim mogućnostima. Staro ograničenje je usvojeno još 2011. i tada je ta plata bila velika, ali danas 3.500 KM za menadžment nekog javnog preduzeća nije ni plata kojom možete privući nekoga da dođe na to mjesto. Za 14 godina je došlo i do povećanja prosječnih plata, od 2018. je prosječna plata u Srpskoj porasla oko 80 odsto”, kaže Mazalica za “Nezavisne”.

    Novinar Darko Momić kaže da je zaključak Vlade Aleksandra Džombića iz 2011. godine kojim su ograničene plate direktora javnih preduzeća na 3.000 KM imao smisla tada kada je donesen, iako je to i tada predstavljalo populističku mjeru.

    “Pri tom je nesumnjivo neustavan, samo što niko od direktora iz razumljivih razloga nije potezao to pitanje pred Ustavnim sudom RS. Pored toga, taj zaključak nije striktno ni poštovan, ali se prećutno prelazilo preko toga”, kaže Momić.

    Za razliku od tog zaključka, ocjenjuje on, odluka aktuelnog premijera Save Minića nije čak ni populistička i nisu jasni motivi za njeno donošenje, osim ako nije htio da izazove neopravdano negativne reakcije na društvenim mrežama.

    “Negativne reakcije su neopravdane i populističke zato što povećanje plata direktorima za 500 KM nakon 15 godina suštinski nije problem, jer se mora uzeti u obzir inflacija, kao i činjenica da su u tom periodu rasle i plate svih zaposlenih u Srpskoj. To pitanje treba riješiti na drugi način, odnosno tako što će plate direktora biti vezane za minimalnu platu u omjeru npr. tri prema jedan, ali i stimulacijom menadžerskim bonusima koji će zavisiti od poslovnog rezultata”, kaže Momić.

    On ističe da je nerealno očekivati da neko rukovodi sistemima kao što su “Pošte”, “Šume” i posebno “Elektroprivreda RS” za platu od 3.000 KM zato što danas dobar električar ili keramičar može da zaradi toliku platu.

    “To ne znači da direktorima treba dati blanko astronomske plate, već da na kraju godine, ako ta javna preduzeća iskažu višemilionsku dobit, imaju pravo na menadžerske bonuse kakve bi imali u privatnim preduzećima u kojima bi svojim vlasnicima donijeli višemilionsku dobit”, zaključuje Momić.

  • Čović traži osnivanje nove kompanije u Mostaru za Južnu interkonekciju

    Čović traži osnivanje nove kompanije u Mostaru za Južnu interkonekciju

    Naš primarni cilj je definisati kompaniju koju bi napravili kao jednu asocijaciju kompanija iz javnog segmenta djelovanja iz Hrvatske i BiH, Federacije BiH, koja bi bila nositelj projekta Južne plinske interkonekcije sa sjedištem u Mostaru, rekao je Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH.

    Paralelno s tim, prema Čovićevim riječima, cilj je raditi sve druge projekte.

    On je u razgovoru za HRT najavio u sljedećih 10 dana razgovore s američkim kompanijama koje su zainteresovane za gradnju Južne gasne interkonekcije.

    Čović dodaje kako je uz niz novih propisa još potrebno izmijeniti postojeći zakon o gasnom povezivanju, koji je prihvaćen na brzinu i bez predstavnika Hrvata u BiH.

    “Ali mi je drago da smo krenuli i da vidimo nekakve interese, a naš strateški interes je upravo da američki partneri zajedno s nama krenu u realizaciju ovog projekta”, rekao je Čović.

  • Zašto Sarajevu smeta mirna Bosna?

    Zašto Sarajevu smeta mirna Bosna?

    Bosna i Hercegovina, tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, i dalje je talac retrogradnih politika koje počivaju na negaciji realnosti. Posljednji istupi ministra odbrane Zukana Heleza o ukidanju entiteta, fantazmagorične ideje Mustafe Cerića o tzv. “bosanskoj pravoslavnoj crkvi”, te uznemirujući snimci militarizacije iz Bužima, nisu izolovani incidenti. To je sinhronizovana kampanja kojom se testira izdržljivost Republike Srpske i dejtonske arhitekture mira.

    Političke iluzije i ustavna zbilja
    Izjava Zukana Heleza o potrebi ukidanja entiteta tipičan je primjer političkog diletantizma zamotanog u plašt lažnog patriotizma. I dok čak i bošnjačka javnost prepoznaje “šuplju priču” namijenjenu lokalnim izborima, ne smije se zanemariti opasnost takve retorike. Kako podsjećaju zvaničnici iz Banjaluke, Republika Srpska je trajna kategorija, potvrđena međunarodnim ugovorom čiji su garanti najmoćnije sile svijeta. Pozivati na njeno ukidanje znači direktno pozivati na rušenje mira, jer BiH ne postoji bez svojih entiteta.

    Duhovni inženjering putem NDH
    Dok Helez udara na ustavne temelje, Mustafa Cerić poseže za opasnijim oružjem – pokušajem prekrajanja identiteta. Njegova ideja o “bosanskoj pravoslavnoj crkvi” neodoljivo podsjeća na projekte Ante Pavelića. Pravoslavlje u BiH nije “uvezeno”; ono je tu vijekovima kroz eparhije koje je osnovao Sveti Sava. Cerićev pokušaj da crkvu podredi “državnosti” prozirna je kopija propalih projekata iz Crne Gore i Ukrajine, koji donose samo podjele i nemir.

    Bužimski folklor: Ratna uniforma kao “miroljubiva” poruka?
    Dok se u Sarajevu vodi verbalni rat, u Bužimu se na lokalitetu Hasin Vrh sprovodi onaj vizuelni i psihološki. Ponovno okupljanje u vojnim uniformama, uz zelene beretke, ratne zastave i pokliče “Alahu ekber”, šalje jezivu poruku preostalim Srbima u Federaciji, ali i onima preko granice entiteta.

    Posebno zabrinjava učešće mladih i djece u ovakvom ratnom folkloru. Dok se srpski narod konstantno nalazi pod lupom pravosuđa BiH za svaku izgovorenu riječ ili obilježavanje praznika, bužimske “Munje” prolaze u tišini. Kako ističu stručnjaci za bezbjednost, postrojavanje uniformisanih lica koja nisu dio zvaničnih Oružanih snaga ili policije predstavlja direktnu bezbjednosnu prijetnju.

    Tišina koja odobrava
    Najstrašnija u cijelom ovom mozaiku je tišina Tužilaštva BiH, SIPE i međunarodne zajednice. Selektivna pravda je najgori oblik nepravde. Ignorisanjem ratnohučkačke retorike iz Bužima i radikalnih istupa javnih ličnosti, institucije daju prećutnu saglasnost za dalje produbljivanje krize.

    Republika Srpska, sa svojom institucionalnom snagom, ostaje jedini garant da se ovi “politički snovi” i “ratne simulacije” nikada ne pretvore u stvarnost. Poruka iz Banjaluke je jasna: o opstanku Srpske nema pregovora. Ona nije darovana, već krvlju i Dejtonom izvojevana realnost koju nikakve “munje”, ni sarajevske, ni bužimske, ne mogu ugasiti.

  • Minić izazvao lavinu komentara izjavom da nisu povećane plate direktorima javnih preduzeća već limit

    Izjava premijera Republike Srpske Save Minića da Vlada nije povećala plate direktorima javnih preduzeća, već da je promijenjen limit, izazvala je brojne komentare.

    Mediji su nedavno objavili da su direktorima javnih preduzeća, koja posluju u minusu plate povećane za 500 KM.

    Ovo objašnjenje izazvalo je ljutnju građana koji smatraju da ima se na ovaj način vrijeđa inteligencija.

    Jedan od čitalaca Srpskainfo prokomentarisao je Minićevu izjavu riječima: „Naš narod kaže: Nije šija, nego vrat“.

    – Nije ni cijena struje povećana, već mrežarina, kako ne razumijete – naveo je drugi.

    „Povećaj i meni limit, platu ne moraš“, „Tako i treba, deri kožu sa leđa zaostalom narodu…“, „Malo kradu, imaju male plate direktori, pa im povećavate plate 500 KM. Svaki ima kuće kao zgrade, privatne firme, auta itd. A borci i socijalni slučajevi skapavaju sa 100 KM. Netrebalo vam“, samo su neki od komentara čitalaca.

    – Koja je ovo demagogija. Nije povećana plata nego limit za 500 KM. Zaista ovi likovi misle da niko u glavi nema ni gram mozga i da mogu da rade šta hoće. Hajde dobro što to rade. Može im se, ali što narod prave budalom, e to već nije dopušteno. Probudi se narode. Krajnje je vrijeme – navodi naš čitalac.

    Komentator pod pseudonimom „Zakonodavac“ naveo je da se plate se povećavaju svim radnicima zajedno i to u procentima.

    – Znaci direktori još pride dobijaju 500 KM (vjerovatno im je priča bila da će sa tih 500 KM malo bolje da se zalažu na sledećim presudnim izborima). E zato VI i padate li padate (kao da to namjerno radite) – dodao je „Zakonodavac“.

    Nismo povećali plate, samo je promijenjen limit sa 3.000 na 3.500 KM. To uopšte ne podrazumijeva bilo kakvo povećanje plata, već je samo data takva mogućnost, rekao je Minić novinarima u Banjaluci.

  • Jedinstven stav Predsjedništva BiH: Iskoristiti sva pravna i diplomatska sredstva u slučaju Trgovske gore

    Jedinstven stav Predsjedništva BiH: Iskoristiti sva pravna i diplomatska sredstva u slučaju Trgovske gore

    Predsjedništvo BiH zaključilo je na današnjoj sjednici u Sarajevu da BiH u slučaju Trgovske gore treba da iskoristi sva raspoloživa pravna i diplomatska sredstva kako bi zaštitila svoje građane i teritoriju od potencijalnih dugoročnih i nepovratnih posljedica.

    Razmatrajući Informaciju o aktivnosti institucija BiH na svim nivoima vlasti u vezi s namjerom Hrvatske da odlaže radioaktivni otpad na lokaciji Trgovska gora, Predsjedništvo je ocijenilo da je aktivna uloga Parlamentarne skupštine BiH ključna za demokratski legitimitet, institucionalnu snagu i jedinstven odgovor BiH na ovo pitanje.

    Predsjedništvo je primilo na znanje Nacrt strategije zašite pravnog interesa BiH u vezi s pitanjima odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore, koji je izradio Pravni tim po nalogu Savjeta ministara, kao i dosadašnje aktivnosti institucija BiH u vezi s postupcima Hrvatske.

    Ocijenjeno je da se radi o važnom dokumentu kojim se obezbjeđuju usklađene i koordinisane aktivnosti svih nivoa vlasti u BiH radi zaštite interesa BiH i njenih građana.

    Od Savjeta ministara Predsjedništvo zahtijeva da hitno razmotri i usvoji navedenu strategiju, te da naloži nadležnim ministarstvima i drugim institucijama da aktiviraju mehanizme predviđene međunarodnim konvencijama, posebno Espoo konvencijom o procjeni utjicaja na okolinu, odnosno životnu sredinu u prekograničnm kontekstu i Arhušku konvenciju o učešću građana u ovim pitanjima.

    Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara zaduženo je da bez odgađanja, u saradnji sa entitetima, kantonima i lokalnim zajednicama, izradi i objedini stručne analize o potencijalnim posljedicama odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora po životnu sredinu.

    Predsjedništvo je zadužilo Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara da preduzme aktivnosti na informisanju međunarodnih institucija i javnosti o potencijalnim štetnim posljedicama odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore.

    Јednim od zaključaka Predsjedništva Pravobranilaštvo BiH pozvano je da se aktivno uključi u praćenje situacije u vezi sa slučajem Trgovska gora, te da razmotri preduzimanje svih neophodnih pravnih i drugih mjera, uključujući i pokretanje međunarodnog spora, arbitraže ili druge pravne postupake protiv Hrvatske u vezi s konkretnim slučajem.

    Od Savjeta ministara zatraženo je da o preduzetim mjerama redovno informiše Predsjedništvo BiH, Parlamentarnu skupštinu BiH i javnost u skladu s razvojem situacije i međunarodnim procesima u vezi sa navedenim pitanjem, piše RTRS.

    Sve zaključke u vezi sa pitanjem Trgovske gore Predsjedništvo BiH je usvojilo jednoglasno.

    Predsjedništvo BiH donijelo je više odluka u vezi sa međunarodnim sporazumima u kojima je BiH jedna od strana, te utvrdilo listu kandidata za izbor sudije u ime BiH u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

  • Blanuša o stanju u RiTE Ugljevik

    Blanuša o stanju u RiTE Ugljevik

    Građani Ugljevika i Bijeljine, koji su ostali bez grijanja, na najsuroviji način plaćaju cijenu javašluka i pljačke u RiTE Ugljevik.

    Ovo je izjavio predsjednik SDS, Branko Blanuša, povodom iskakanja termoelektrane iz pogona zbog nedostatka uglja.

    – U RiTE Ugljevik odavno je trebalo uvesti vanredno stanje i sanacione mjere kako bi termoelektrana bila u pogonu i kako bi imali dovoljne količine uglja. Zbog nedomaćinskog rada i podređivanja opšteg interesa interesima pojedinaca, RiTE Ugljevik je doživio slom, a građani Ugljevika i Bijeljine ostali bez grijanja na velikim minusima – ocijenio je Blanuša.

    Elektroenergetska sigurnost Republike Srpske je, kako ističe, ugrožena i odgovorni za to moraju odgovarati.

    Ono što imamo u slučaju RiTE Ugljevik je primjer za udžbenike o korupciji. Uz najviši državni vrh, pojavi se mešetar koji obeća investiciju od stotine miliona maraka, dobije koncesije, potom ne ispuni svoje obaveze i za sitna ulaganja dobije 242 miliona KM. U Ugljeviku iza Rašida Serdarova nije ostalo ništa, dok su građani Ugljevika i Bijeljine bez grijanja jer nema uglja – poručio je Blanuša.

    Sve dok ne uvedemo sistem odgovornosti i dok tužilaštva ne budu radila svoj posao, ističe on, imaćemo nastavak pustošenja za koje će najsuroviju cijenu plaćati narod.

    – Vrijeme je da treći stub vlasti – onaj pravosudni – počne da radi i pozabavi se uhodanom kriminalnom šemom. Oni koji su ugrozili energetsku stabilnost Republike Srpske i doveli do kolapsa treba konačno da odgovaraju. Serdarov je dobio 180 miliona, a i dalje je gazda koncesije. Državom i narodom se niko ne smije igrati i moraju odgovarati svi oni koji su 2013. godine doveli Komsar, tolerisali mu neispunjavanje koncesionih obaveza, a sada ga nagrađuju sa 242 miliona KM, dok uglja nema ni za zjenicu oka a kamoli za gradsku toplanu u Bijeljini i grijanje u Ugljeviku – poručio je Blanuša.

    (Srpska info)

  • Cvijanović: Nema BiH bez entiteta

    Cvijanović: Nema BiH bez entiteta

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović je na današnjem božićnom prijemu u banjalučkoj kasarni “Kozara” istakla da BiH nema bez entiteta.

    Cvijanovićeva je navela da su potpuno neosnovane negativne izjave na račun Republike Srpske koje su ovih dana uputili nekadašnji poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić i ministar dobrane u Savjetu ministara Zukan Helez.

    Zahvalnost ljudima iz Republike Srpske u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH koji u okviru zajedičkih institucija čuvaju mir i tradiciju našeg naroda.

    Cvijanovićeva je rekla da je dobro što postoji neraskidiva veza između institucija Republike Srpske i njenih predstavnika koji djeluju u sistemu odbrane na nivou BiH.

    – To je nešto što ćemo nastaviti da njegujemo. Dakle, želimo zapravo da pokažemo da suština Srpske i njene snage leži u jedinstvenom radu, kao i sposobnosti da ciljeve i obaveze zajednički ispunjavamo – rekla je Cvijanovićeva u Banjaluci.

    Ona je čestitala božićne i novogodišnje praznike svim pripadnicima srpskog naroda koji djeluju u sistemu odbrane i u Oružanim snagama BiH.

    – Želimo im da nastave biti profesionalni, kao i mir, blagostanje i svako dobro njihovim porodicama – rekla je Cvijanovićeva.

    (RTRS)

  • Dodik: Republika Srpska je trajna; Bošnjačka privatizacija BiH postaje degutantna

    Dodik: Republika Srpska je trajna; Bošnjačka privatizacija BiH postaje degutantna

    Republika Srpska je trajna, a bošnjačka privatizacija BiH već postaje degutantna, rekao je lider SNSD-a Milorad Dodik, reagujući na izjavu ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza da je došlo vrijeme da započne ozbiljna rasprava o ukidanju entiteta u BiH.

    – Neka bude tema to što on hoće. Samo ne znam šta će se na kraju ukinuti. Verujem da je Republike Srpska trajna i da nema niko ko bi u ime Republike Srpske prihvatio ukidanje – naveo je Dodik.

    Dodik je naglasio da su globalni odnosi takvi da je sve moguće, osim da se ukinu entiteti.

    –  Na bazi dogovora napravljena je i BiH. Kako je sad moguće ukinuti to što je napravilo neku njihovu BiH? Dakle, entiteti su svojim sporzumom to stvorili. Čak su predviđeni u Dejtsnu kao jedini oni subjekti koji mogu dograđivati Dejtonski sporozum. A on bi to ukidao. Zamislite – istakao je Dodik.

    (RTRS)

  • Tramp ima 2 cilja na Zapadnom Balkanu

    Tramp ima 2 cilja na Zapadnom Balkanu

    Amerika ima dva cilja na Zapadnom Balkanu. Prvi je protjerivanje ruskog uticaja iz energetskog sektora, a drugi nastavak dijaloga Beograda i Prištine, ocjenjuju analitičari za “Blic”. Međutim, pitanje je da li će Kosovo i Metohija biti uskoro u američkom fokusu ako se ima u vidu situacija sa Venecuelom, Iranom i ratom u Ukrajini.

    Da bi Vašington mogao da vrati pozornost na Zapadni Balkan najavio je Čarls Kapčan, američki stručnjak za spoljne poslove koji je otkrio da je cilj američkog Zakona o nacionalnoj odbrambenoj nadležnosti da izvrši “konstruktivan pritisak na Prištinu i Beograd da napreduju u dijalogu i prevaziđu trenutni zastoj”. Kako je rekao, Vašington traži istovremeno stabilne vlade u Beogradu i Prištini.

    “Cilj je i da se onemogući izlazak Amerike iz Evrope”

    Dragoslav Rašeta, istraživač u organizaciji “Novi treći put” kaže da je usvajanjem Zakona o nacionalnoj odbrani američki senat odobrio 901 milijardu dolara vojne potrošnje za 2026. godinu, ali i odredio kako da se ta sredstva iskoriste.

    – Između ostalog, cilj je i da se onemogući izlazak Amerike iz Evrope i poveća angažovanost SAD-a u Indo-Pacifiku. U Senatu je i mnogo članova koji imaju iskustva na Zapadnom Balkanu pa je logično što je jedan od fokusa i naš region – ocjenjuje Rašeta za “Blic”.

    Dva cilja Amerike na Zapadnom Balkanu

    Kako kaže, kada je riječ o američkim ciljevima na Zapadnom Balkanu, Rašeta izdvaja dva:

    – Izlazak Rusije iz energetskog sektora sa ovih prostora

    – Pronalaženje ubrzanog i pragmatičnog rješenje za kosovsko pitanje

    – Vašington je shvatio da Rusija na ovim prostorima najveći uticaj ostvaruje kroz energetiku. S druge strane, Amerika će pokušati da ponudi ekonomska riješenja i benefite kako bi se ubrzao dijalog Beograda i Prištine i donio određene rezultate – navodi Rašeta.

    Dodaje da će narednih mjeseci biti jasniji potezi Vašingtona na ovim prostorima.

    – Na svakih 90 dana u američkom senatu se analizira šta je postignuto u vezi sa ostvarenjem proklamovanih ciljeva. Vidjećemo da li će Amerika stići da se bavim našim regionom zbog situacije sa Venecuelom, Iranom i ratom u Ukrajini. Želja senata je da Evropa bude u relativno sređenom stanju, a kao jedan od destabilizirajućih faktora prepoznat je ruski uticaj na Zapadnom Balkanu – analizira Rašeta.

    “Neophodno zajedničko djelovanje Vašingtona i Brisela”

    Nije optimista u vezi sa napretkom dijaloga Beograda i Prištine.

    – Teško će do toga doći ako se ima u vidu da je američka administracija pragmatičnija od EU koja je glavni posrednik u tom dijalogu. Neophodno je zajedničko djelovanje Brisela i Vašingtona da bi se dijalog pokrenuo i došlo do institucionalizovanog dogovora kakav je, recimo, bio Ohridski sporazum – ocjenjuje Rašeta.

     

    Kako kaže, pogotovo Beogradu nije trenutno u interesu da u sadašnjim okolnostima “insistira mnogo na kosovskom pitanju”.

    “Izbor ambasadora je sada već problem američke politike”

    S druge strane, ako i dođe do pojačanog američkog fokusa na Zapadni Balkan ne treba očekivati da će Srbija uskoro dobiti američkog ambasadora.

    – Ta dva pitanja nisu povezana. Izbor ambasadora je sada već problem američke politike jer se mnogo više rješava partijskom linijom nego ranije. Poređenja radi, tokom mandata Džozefa Bajdena, Indija skoro tri godine nije imala američkog ambasadora iako u odnosi sa Vašingtonom tih godina bili odlični. Treba imati u vidu i to da Tramp ne vjeruje mnogo u tradicionalnu diplomatiju nego više u izaslanike – zaključuje Rašeta.

    Stejt department: Nadamo se da ćemo ojačati partnerstvo sa Prištinom

    Inače, Stejt department je prošle nedjelje najavio promjenu odnosa sa Prištinom nakon parlamentarnih izbora na KiM uz nekoliko uslova.

    – Nadamo se da ćemo ojačati naše partnerstvo sa sljedećom Vladom Kosova, uključujući nastavak strateškog dijaloga. Međutim, postizanje toga iziskivaće akcije koje unapređuju našu zajedničku agendu za regionalni mir, stabilnost i međusobni ekonomski prosperitet“, saopštio je Stejt department.

    Seljam Škodra, prištinski analitičar, smatra da je prekid strateškog dijaloga Vašingtona i Prištine “samo trenutno neslaganje i da bi uskoro mogao da bude obnovljen”.

    – Ovo su trenutna neslaganja koja nastaju između prirodnih saveznika, a obnavljanje saradnje je samo po sebi očigledno s obzirom na činjenicu da ste vidjeli da u Strategiji odbrane i Zakonu o budžetu za 2026. godinu Sjedinjene Američke Države pridaju poseban značaj uključivanju Kosova u taj nacrt zakona, što je od posebnog značaja. Vjerujem da će institucije zemlje obaviti svoj posao ponovnim uspostavljanjem kontakata – izjavio je Škodra.

    Tramp želi normalizaciju odnosa Beograda i Prištine na listi dostignuća

    Podsjećanja radi, Čarls Kapčan, američki stručnjak za spoljne poslove, poručio je da američki Kongres pokušava da vrati Zapadni Balkan u fokus američke spoljne politike.

    – Tramp će pokušati da uvrsti normalizaciju odnosa Kosova i Srbije na svoju listu dostignuća. Imamo povećanu američku zabrinutost koja dolazi nakon povlačenja SAD iz dijaloga Srbije i Kosova i imamo odsustvo kosovske vlade tokom dužeg perioda. Dokument podstiče Aljbina Kurtija da formira vladu što je prije moguće nakon pobjede na izborima – objasnio je Kapčan za “Juronjuz Albanija”.

    Dodao je da postoji zabrinutost zbog pristupa Kurtija.

    – Prisustvo Kosova u ovom dokumentu ima za cilj da podstakne Prištinu i Beograd da napreduju u bilateralnom dijalogu i prevaziđu zastoj. Dokument takođe traži od ove dvije zemlje da imaju stabilne vlade. U Srbiji imamo destabilizovanu situaciju, na Kosovu smo mjesecima bez vlade, tako da je vrijeme da obje zemlje krenu naprijed sa teškim poslom koji imaju – ukazao je Kapčan, piše Blic.

    (Srpska info)

  • Goganović: Helezu smeta Republika Srpska jer je trajna, a on politički prolazan

    Goganović: Helezu smeta Republika Srpska jer je trajna, a on politički prolazan

    Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović izjavio je da su napadi ministra Zukana Heleza nastavak neodgovorne i zapaljive retorike iz Sarajeva, te da su snovi o ukidanju Republike Srpske političke iluzije.

    Goganović je naglasio da je Republika Srpska trajna i ustavna kategorija, zagarantovana Dejtonskim mirovnim sporazumom, čiji su garanti najveće svjetske sile – Sjedinjene Američke Države, Ruska Federacija i najmoćnije evropske države.

    – Helez i slični njemu su prolazni političari, ali Republika Srpska ostaje trajna i vječna kategorija, to dugujemo našim najboljim srpskim sinovima koji su svoje živote ugradili u temelje Republike Srpske – poručio je Goganović za Srnu.

    Reagujući na Helezov stav da je došlo vrijeme da započne ozbiljna rasprava o ukidanju entiteta u BiH, Goganović je upozorio da osporavanje Republike Srpske predstavlja direktan udar na Dejtonski sporazum i mir u BiH.