VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Trišić Babić sa Flemingom i Ginkelom: Interes Srpske da odnosi sa SAD budu stabilni i zasnovani na poštovanju

    Trišić Babić sa Flemingom i Ginkelom: Interes Srpske da odnosi sa SAD budu stabilni i zasnovani na poštovanju

    V.d. predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić sastala se danas u Istočnom Sarajevu sa Markom Flemingom, direktorom za Zapadnu i Centralnu Evropu u Stejt departmentu, kao i sa DŽonom Ginkelom, otpravnikom poslova Ambasade SAD u Sarajevu.

    Na sastanku je istaknuto da Republika Srpska i Sjedinjene Američke Države imaju realan osnov za produbljivanje političkih, ekonomskih i institucionalnih veza, posebno u oblastima energetike, visokog obrazovanja, digitalnih tehnologija i ulaganja u lokalne zajednice.

    V.d. predsjednika je naglasila da je interes Republike Srpske da odnosi sa SAD, jednim od ključnih globalnih aktera, budu stabilni, predvidivi i zasnovani na međusobnom poštovanju i razumijevanju realnosti na terenu.

    Ana Trišić Babić istakla je da Republika Srpska ostaje opredijeljena za saradnju koja donosi konkretne rezultate građanima, te da je otvorena za sve inicijative koje doprinose ekonomskom razvoju, investicijama i novim radnim mjestima.

    Naglašeno je da Srpska vidi prostor za jačanje partnerstava u privredi i obrazovanju, posebno kroz projekte koji povezuju američke investitore i lokalne zajednice u Republici Srpskoj.

    U razgovoru je jasno ponovljeno da Republika Srpska vjeruje da snažne i stabilne veze sa SAD mogu biti jedan od stubova dugoročne stabilnosti u BiH, ali isključivo u okviru Ustava, Dejtonskog sporazuma i ravnopravnosti tri konstitutivna naroda.

    Sastanak je završen zajedničkim opredjeljenjem da se nastavi dijalog i rad na pitanjima od zajedničkog interesa, pri čemu je Republika Srpska potvrdila da ostaje posvećena stabilnosti, saradnji i razvoju uz pune ustavne nadležnosti koje su joj date Dejtonskim sporazumom.

    Na sastanku je učestvovao i Nemanja Kovačević, pomoćnik ministra za međunarodnu saradnju u Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske.

    Na Tviter nalogu oglasio se i Fleming te istakao da je danas imao produktivan sastanak sa v.d. predsjednicom Republike Srpske Anom Trišić-Babić.

     

  • Vlada Slovencima garantuje za dug RiTE Ugljevik i Elektroprivrede Srpske

    Vlada Slovencima garantuje za dug RiTE Ugljevik i Elektroprivrede Srpske

    Vlada Republike Srpske spremna je da ukoliko RiTE Ugljevik i MH Elektroprivreda Republike Srpske ne budu u stanju da isplate zateznu kamatu Elektrogospodarstvu Slovenije, da preuzme obaveze na sebe i taj dug izmiri slovenačkoj strani.

    Ovo je rekao Petar Đokić, minsitar energetike i rudarstva nakon sjednice Vlade Republike Srpske na kojoj je bilo riječi o stanju u RiTE Ugljevik dodajući da je još ranije dogovoreno da se Slovencima plati 67 miliona evra glavnice duga i 65 miliona evra odštete za neisporučenu električnu energiju.

    Đokić je rekao da je ostalo neriješeno još 67 milinoa evra po osnovu kamata i da su Slovenci pristali da otpišu 30 miliona KM.

    “Tek poslije ove sjednice treba da nastavimo razgovore sa slovenačkom stranom i vidimo da li bi to za njih bilo prihvatljivo”, rekao je Đokić.

    On je rekao da se nakon zaključenja sporazuma po osnovu kamata stvaraju uslovi da se trajno prekine sa arbitražama u vezi Elektrogospodarstva iz Slovenije i Elektropvirede Republike Srpske, odnonsno RiTE Ugljevi.

    Naglasio je da je aktivan još jedan spor u Vašingtonu od 629 miliona evra i da tu nisu tuženi ni Republika Srpska ni Elektropirvreda ni RiTE Ugljevik, već BiH i da se još ranije vodio spor u Beogradu po tom pitanju težak 770 miliona evra.

    Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske rekao je da je Elektroprivreda već isplatila Slovencima 20 miliona evra na ime duga, odnosno sporazuma koji su potpisani.

  • Košarac: Zašto se Nermin Nikšić ne ogradi od sramnog skandiranja?

    Košarac: Zašto se Nermin Nikšić ne ogradi od sramnog skandiranja?

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac ocijenio je da je ono što se dešavalo u sarajevskoj Skenderiji na košarkaškoj utakmici reprezentacija BiH i Srbije manifestacija srbofobije, šovinizma i divljaštva, te upitao da li je izostanak reakcije političkog Sarajeva znak odobravanja?

    Košarac je ukazao da političko Sarajevo i danas ćuti na najprimitivnije ispade, skandalozno skandiranje, provokacije i uvrede na račun srpskih reprezentativaca.

    – Ne oglašava se ni Nermin Nikšić, federalni premijer i predsjednik partije koja voli da se diči tobože multietničnošću – naveo je Košarac.

    On je dodao da SDP-ova multietničnost podrazumijeva da su dobri i prihvatljivi samo njihovi dekorativni Srbi u Sarajevu, koji su podobni kada treba uzeti srpske pozicije.

    – Nikšić je sinoć bio na utakmici. Zašto se ne ogradi od ovog sramnog skandala? Zašto javno, jasno i glasno ne osudi divljaštvo, vrijeđanje i fanatizam? – upitao je Košarac.

    On je upitao da li je izostanak reakcije znak odobravanja?

    – Neka im je na obraz i čast. Mi smo ponosni na reprezentaciju Srbije koja je zadržala sportski duh i dostojanstvo – naveo je Košarac na Instagramu.

    Srpski košarkaši sinoć su neprijateljski dočekani u Sarajevu. Navijači BiH zviždali su za vrijeme intoniranja himne Srbije “Bože pravde”, te sve vrijeme mahali ratnim zastavama takozvane Armije BiH, pod kojom su počinjeni brojni zločini nad srpskim narodom.

    Tokom prvog poluvremena sa tribina su se mogle čuti uvrede na račun predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Srbije.

  • Vulić: Konakovićev neljudski poziv na linč srpskog naroda po Šmitovom diktatu

    Vulić: Konakovićev neljudski poziv na linč srpskog naroda po Šmitovom diktatu

    Ne čudi bahati, nekulturni i neljudski poziv na linč srpskog naroda od ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića, koji opravdava sramno skandiranje na košarkaškoj utakmici, jer je to retorika koju zagovara Kristijan Šmit, rekla je šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić.

     

    Ona je istakla da dužnost ministra spoljnih poslova nije da podgrijava tenzije niti opravdava skandiranje uvreda na sportskim događajima, već da radi na smirivanju strasti i izgradnji boljih odnosa među narodima.

    – Ako vam je prihvatljivo da se mržnja pravda političkim neslaganjima, onda problem nije u navijačima, nego u standardima koje vi sami postavljate – rekla je Vulićeva.

    Ona je naglasila da sport nije mjesto za nacionalna obračunavanja, niti su kolektivne optužbe put ka pravdi.

    Ističući da poštovanje žrtava ne smije biti selektivno, Vulićeva je navela da se da se odgovorna politika ne može graditi na jednostranim kvalifikacijama i porukama koje dijele, umjesto da spajaju.

    – Mada, od tebe me ništa ne iznenađuje, ti vežeš konja gdje aga kaže, a tvoj aga, Šmit je rekao: “Globalisti, saveznici. Raspakivanje Dejtona i istrebljenje hrišćana iz BiH”. Ne čude tvoji bahati, nekulturni i neljudski pozivi na linč srpskog naroda. Јadan si i nedostojan bilo čega! – poručila je Vulićeva Konakoviću.

    Vulićeva je rekla da je teško očekivati ambijent pomirenja dok se god nudi retorika koja podiže zidove na tribinama ili bilo gdje drugo.

    Konaković rekao je da neće uputiti izvinjenje građanima Srbije zbog sramnog skandiranja u Sarajevu na košarkaškoj utakmici reprezentacija Srbije i BiH, te optužio Srbiju za “provokacije i nasrtaje na integritet i suverenitet BiH”.

    Košarkaši Srbije savladali su sinoć u Sarajevu selekciju BiH sa 74:72 u utakmici drugog kola kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

    Srpski košarkaši su neprijateljski dočekani u Sarajevu. Navijači BiH zviždali su za vrijeme intoniranja himne Srbije “Bože pravde”, te sve vrijeme mahali ratnim zastavama takozvane Armije BiH, pod kojom su počinjeni brojni zločini nad srpskim narodom.

    Tokom prvog poluvremena sa tribina su se mogle čuti uvrede na račun predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Srbije.

  • Konaković: Neću se izviniti građanima Srbije zbog sramnog skandiranja

    Konaković: Neću se izviniti građanima Srbije zbog sramnog skandiranja

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković rekao je da neće uputiti izvinjenje građanima Srbije zbog sramnog skandiranja u Sarajevu na košarkaškoj utakmici reprezentacija Srbije i BiH.

    Konaković tvrdi da je sramno skandiranje opravdano, navodeći da Srbija može očekivati drugačiji odnos tek kada “prestane da štiti i kada isporuči BiH optužene za ratne zločine” i kada “počne da poštuje presude međunarodnih sudova”.

    On je optužio Srbiju za “provokacije i nasrtaje na integritet i suverenitet BiH”.

    – Sve dok Srbija ne prestane sa tim, ne može se očekivati od ljudi koji dođu na utakmicu da im aplaudiraju – rekao je Konaković.

    Konaković se začudio zašto mu je uopšte postavljeno pitanje da li će se izviniti građanima Srbije.

    – Od glave riba smrdi. Moraju se uozbiljiti političari u obavljanju svojih poslova. Čudi me da me to pitate – rekao je Konaković.

    On je naveo da je rješenje da bošnjačkim majkama koje su izgubile djecu neko kaže izvini, ali pri tome nije pomenuo srpske majke.

    – Kada to budu političari sa druge strane Drine i u BiH spremni, tada možemo razgovarati o ambijentu na utakmici – dodao je Konaković.

    Košarkaši Srbije savladali su sinoć u Sarajevu selekciju BiH sa 74:72 u utakmici drugog kola kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

    Srpski košarkaši su neprijateljski dočekani u Sarajevu. Navijači BiH zviždali su za vrijeme intoniranja himne Srbije “Bože pravde”, te sve vrijeme mahali ratnim zastavama takozvane Armije BiH, pod kojom su počinjeni brojni zločini nad srpskim narodom.

    Tokom prvog poluvremena sa tribina su se mogle čuti uvrede na račun predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Srbije.

  • Čović: Unitarna BiH nikada neće zaživjeti

    Čović: Unitarna BiH nikada neće zaživjeti

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je da nikada neće zaživjeti građanstvo i unitarna BiH, dodajući da je nemoguć pokušaj stvaranja nove prividne koncepcije na tome da se zatiru identiteti naroda u BiH.

    – Nemoguće je našu vjeru, kulturu, jezik i baštinu koju imamo stotinama godina transformisati u nešto drugo. Siguran sam da najveći broj predstavnika jednog, drugog i trećeg konstitutivnog naroda živi i želi da se zove onako kako se zvao i kroz istoriju – rekao je Čović.

    On je istakao da je u BiH na sceni protektorat ili, eventualno, poluprotektorat.

    – Ovo govorim u kontekstu činjenice da su upravo visoki predstavnici, koristeći bonska ovlašćenja od 1997. godine do danas napravili više od 900 odluka koje su uticale na ustave, zakonodavstvo, pa i smjenu demokratski izabranih zvaničnika. Takvo nešto je problematično – rekao je Čović za “Glas Srpske”.

    On je naglasio da bi formirao treći entitet kada bi mogao.

    – Nisam, jer za to treba promijeniti Ustav. Bez promjene Ustava zaista nema smisla o tome previše ulaziti u rasprave. Kada govorimo o tome šta u budućnosti treba napraviti drugačije, onda kažemo da treba napraviti drugačije uređenje koje će zadovoljiti potrebu svakog konstitutivnog naroda i svakog drugog stanovnika BiH – dodao je Čović.

    On je napomenuo da ima znatno drugačijih pogleda na Dejton, da neko mašta o “potpuno drugačijem `Dejtonu dva`”.

    – Neko kaže i da je Dejton i napisan upravo na takav način da se kroz petnaestak, dvadeset godina aktuelizuje slična rasprava, te da se on transformiše u nešto drugo, gdje bi ponovno bila uključena međunarodna zajednica – kaže Čović.

    On je istakao da je teško očekivati da će međunarodna zajednica odgovoriti na potrebe s kojima je BiH suočena.

    – Osnova svega je činjenica da je konstitutivnost ustavno obavezujuća i natkrovljujuća kategorija. Ustav BiH počiva isključivo na konstitutivnosti naroda, kao što je i potvrđeno odlukom Ustavnog suda BiH – rekao je Čović.

    On je izrazio uvjerenje da će na opštim izborima 2026. godine Hrvati dobiti svog člana Predsjedništva BiH.

  • Plotan: Kako visoki predstavnici urušavaju privredu Republike Srpske

    Plotan: Kako visoki predstavnici urušavaju privredu Republike Srpske

    Kada se sagleda cijeli vremenski horizont od 1996. godine do danas, obrazac ukazuje na to da svaki put kada visoki predstavnici nameću odluke koje mijenjaju političke odnose u BiH, indeks političke stabilnosti značajno pati, ocijenio je stručnjak za međunarodnu i ekonomsku politiku Nemanja Plotan.

    Plotan je naglasio da to znači da tržište, odnosno investitori, institucije i međunarodni akteri, svaki put negativno procjenjuju takvu vrstu političkog šoka.

    – Ove vrijednosti nisu samo apstraktni statistički indikator, već direktna informacija investitorima da je BiH politički visokorizično područje i da nije dobro mjesto za ulaganje. Tako visoki predstavnik svojim nametnutim odlukama utiče na rast BDP, jer indirektno blokira priliv stranih direktnih investicija – pojasnio je Plotan u kolumni za Srnu.

    Kolumnu Nemanje Plotana objavljujemo u cijelosti:

    BDP je po definiciji makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tokom date godine. On se računa zbirom domaće potrošnje, investicija, državne potrošnje i razlike između izvoza i uvoza.

    Međutim, u slučaju BiH postoji dodatni faktor koji treba da se uzme u obzir prilikom računanja BDP-a, a to je uloga nelegitimnog visokog predstavnika.

    U strukturi BDP-a BiH dominantnu ulogu ima domaća potrošnja, koja zajedno sa državnom potrošnjom i investicijama čini oko 85 do 90 odsto ukupne ekonomske aktivnosti. To je tipično za male, uvozne ekonomije.

    Godišnji rast BDP-a od oko 2,9 odsto je umjeren, ali nam ukazuje na strukturna ograničenja, a to su mala i fragmentisana tržišta, spor privredni rast regiona i nedovoljno ulaganja u produktivne sektore.

    Ovo je, između ostalog, i odlika postkonfliktnog društva. Ovakva društva se još nisu politički oslobodila tereta prošlosti, što generiše loš ekonomski ekosistem.

    Kapital ide, prije svega, u niskorizične sektore koji daju brz povrat, kao što su trgovina i nekretnine, dok se industrija, izvoz i tehnologija razvijaju sporo. Tako dugoročno BDP Republike Srpske, a i čitave BiH, ispašta jer BiH nije ekonomski konkurentna na međunarodnom tržištu.

    Međutim, permanenta politička kriza koju je generisao nelegitimni visoki predstavnik u BiH stvara lošu sliku o Republici Srpskoj i BiH u svijetu, jer šalje negativan signal stranim investitorima. Strani investitori, prilikom odabira zemlje u koju žele da investiraju svoj kapital, pažljivo posmatraju indeks političke stabilnosti.

    Svjetska banka svoj indeks političke stabilnosti, zvanično nazvan “Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma”, definiše kao mjeru percepcije vjerovatnoće političke nestabilnosti i politički motivisanog nasilja.

    Vrijednost ovog indeksa se kreće između minus 2,5 i plus 2,5, s tim da negativne vrijednosti znače veći rizik, nestabilnost i/ili veći rizik od nasilja/terorizma, dok pozitivne vrijednosti znače relativnu stabilnost i manji rizik.

    U slučaju BiH, ovaj iznos je oduvijek bio negativan u odnosu na druge države bivše Јugoslavije koje posjeduju pozitivne vrijednosti. S obzirom da je ekonomija BiH jako slična ekonomijama drugih država bivše Јugoslavije, to je već jasna indikacija da postoji jaka korelacija između političke strukture BiH i negativnih vrijednosti indeksa političke stabilnosti.

    Dodatno, kada se posmatraju pojedinačne godine i politički događaji, vrlo jasno se vidi da su najdublji padovi u vrijednosti indeksa političke stabilnosti direktno povezani sa krizama koje je izazvao visoki predstavnik nametanjem odluka.

    Najjasniji primjer dolazi iz 2011. godine, kada je nametanje odluka u vezi sa “državnom imovinom” proizvelo jednu od najvećih institucionalnih kriza u postdejtonskoj istoriji BiH. Upravo te godine indeks političke stabilnosti bilježi svoju najnižu vrijednost ikada, približno minus 0,82, što predstavlja ekstremno negativnu percepciju političke sigurnosti i rizika.

    Indeks se vremenom popravio kao rezultat odsustva nametnutih odluka visokog predstavnika.

    Međutim, nametanje izmjena Krivičnog zakona BiH 2021. godine od samozvanog visokog predstavnika Kristijana Šmita, nakon dužeg perioda bez intervencija, ponovo je dovelo do visokog stepena institucionalne blokade i eskalacije političkih tenzija.

    To je doprinijelo daljem padu političke stabilnosti u BiH, koja je samo produbljena najnovijom krizom, kada je u junu 2023. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakon o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika, kao odgovor na odredbu koja je zahtijevala objavljivanje odluka visokog predstavnika u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

    Kada se sagleda čitav vremenski horizont od 1996. godine do danas, obrazac ukazuje na to da svaki put kada visoki predstavnik nametne odluku koja mijenja političke odnose u BiH, indeks političke stabilnosti značajno pati.

    To znači da tržište, odnosno investitori, institucije i međunarodni akteri, svaki put negativno procjenjuju takvu vrstu političkog šoka. Ove vrijednosti nisu samo apstraktni statistički indikator, već direktna informacija investitorima da je BiH politički visokorizično područje i da nije dobro mjesto za ulaganje.

    Tako visoki predstavnik svojim nametnutim odlukama utiče na rast BDP, jer indirektno blokira priliv stranih direktnih investicija.

    Poređenje BiH sa drugim državama bivše Јugoslavije dodatno potvrđuje ovu tezu. Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, uprkos sličnim ekonomskim strukturama i zajedničkom tranzicijskom nasljeđu, bilježe znatno veće prilive stranih direktnih investicija od BiH.

    Dok Srbija u prosjeku privlači između sedam i osam odsto BDP-a godišnje kroz strane investicije, a Hrvatska nakon ulaska u Evropsku uniju ostvaruje stabilan rast priliva od oko šest do osam odsto BDP-a, BiH se kreće na nivou od svega dva do tri odsto. Čak i najmanje ekonomije regiona, poput Crne Gore ili Sjeverne Makedonije, privlače proporcionalno više kapitala zahvaljujući političkoj predvidljivosti i manjoj institucionalnoj fragmentaciji.

    Na osnovu podataka koje je objavila Centralna banka BiH, priliv direktnih stranih investicija u BiH u 2024. godini iznosio je 1,76 milijardi KM, što je za 301,2 miliona KM manje nego u 2023. godini, kada je iznosio 2,06 milijardi KM.

    Ovaj trend ne treba da čudi kada uzmemo u obzir političke krize u BiH koje je prouzrokovao nelegitimni visoki predstavnik Kristijan Šmit nametanjem svojih odluka u poslednjih par godina.

    Ovo su jasni indikatori da je ekonomski prosperitet na prostoru čitave BiH moguć samo ukidanjem Kancelarije visokog predstavnika, jer svaka nametnuta odluka stranog birokrate košta građane više stotina miliona KM na godišnjem nivou.

  • Kneževo: Birači u Korićanima bojkotovali izbore

    Kneževo: Birači u Korićanima bojkotovali izbore

    Nema promjene u rezultatima prijevremenih izbora za predsjednika Srpske. Kandidat SNSD-a Siniša Karan, u prednosti je za 9.745 glasova u odnosu na kandidata SDS Branka Blanušu. Na jedinom redovnom biračkom mjestu, na kojem izbori nisu održani prošlog vikenda i to zbog snijega, u Korićanima kod Kneževa, 56 registrovanih birača moglo je da glasa danas.

    Biračko mjesto otvoreno je jutros u sedam, a zatvareno večeras u 19 časova, ali niko od birača nije glasao, kažu u Opštinskoj izbornoj komisiji.

    – Nijedan birač nije iskoristio svoje pravo da glasa – rekao je predsjednik Opštinske izborne komisije Budimir Dukić.

  • Klubovi iz Srpske odbili sastanak sa zamjenikom visokog predstavnika

    Klubovi iz Srpske odbili sastanak sa zamjenikom visokog predstavnika

    Savjet za sprovođenje mira i dalje nastoji da se uključi u pitanja unutrašnjeg funkcionisanja Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu, zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko distrikt, Luis Krišok, u ime Kristijana Šmita uputio je poziv šefovima poslaničkih klubova u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da 2. decembra u Sarajevu prisustvuju sastanku PIK-a.

    Predstavnici dva kluba koji dolaze iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj promptno su odbili da učestvuju. Istakli su da ne žele razgovarati sa predstavnicima tijela koje, prema njihovim tvrdnjama, nema utemeljenje u Ustavu BiH i koje je, umjesto smirivanja tenzija, doprinijelo političkim sukobima u zemlji. Iz opozicionih redova, za sada, nema jasnog stava.

    U pozivu koji je Krišok poslao, razlozi za sazivanje sastanka nisu detaljno navedeni. Umjesto toga, PIK je istakao da želi razmjenu mišljenja o sprovođenju Dejtonskog sporazuma i korišćenju perioda do Opštih izbora 2026. godine za unapređenje političke stabilnosti, funkcionisanja institucija te ekonomskog i društvenog razvoja.

    Prvo se oglasio SNSD, čiji predstavnici navode da ne vide osnov da učestvuju na sjednici tijela koje ne postoji u formalnom ustavnom okviru BiH. Smatraju i da nema prostora za razgovor sa supervizorom za Brčko u trenutku kada, kako tvrde, BiH prolazi kroz duboku institucionalnu krizu izazvanu postupcima visokog predstavnika.

    Sanja Vulić, šefica Kluba poslanika SNSD-a, naglasila je da „ne postoje okolnosti za razgovor dok je, kako je navela, narušavanje Dejtona i intervencije u krivično zakonodavstvo rezultat djelovanja osobe bez domaćeg legitimiteta“.

    Negativan odgovor stigao je i iz Srpskog kluba. Milan Petković poručio je da se politička situacija ne može poboljšati ukoliko OHR i PIK nastave donositi odluke koje, prema njegovom mišljenju, pripadaju isključivo institucijama BiH.

    „Razgovor je potreban, ali samo u okviru ustavnih mehanizama i uz poštovanje principa konsenzusa“, naglasio je Petković.

    Nije poznato kako će na poziv reagovati opozicione stranke iz Republike Srpske. Mira Pekić iz SDS-PDP-Za pravdu i red kratko je rekla da u klubu još nisu diskutovali o pozivu niti formirali stav.

    Podsjetimo, na sličnom sastanku održanom u junu ove godine, učesnici su kao jednog od odgovornih za političku krizu u BiH označili Milorada Dodika. Samo dan kasnije, Odbor za spoljnu politiku Evropskog parlamenta usvojio je izvještaj u kojem su zatražene dodatne sankcije prema rukovodstvu Republike Srpske, što je otvorilo pitanje mogućeg ponavljanja sličnog scenarija.

    Bojan Šolaja iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije smatra da bi sastanak mogao imati smisla jedino ukoliko bi tema bila budućnost OHR-a i mogućnost da se otvori prostor za dijalog domaćih aktera, u skladu sa ustavnim odredbama. U suprotnom, upozorava, postoji opasnost da se dodatno zakomplikuje trenutna politička situacija.

    Šolaja takođe ističe kao zanimljivo to što je ovog puta poziv poslao Šmitov zamjenik, koji u OHR-u predstavlja Sjedinjene Američke Države, i to nedugo nakon sjednice Savjeta bezbjednosti UN-a na kojoj je više članica ukazalo da Šmit nema potvrdu tog tijela.

    S obzirom na to da poziv ne sadrži precizan dnevni red, ostaje otvoreno pitanje kakve namjere ima organizator i kakvi bi eventualni ishodi sastanka mogli biti.

  • Evropski put BiH: Šta EU traži i može li država izdržati teret reformi?

    Evropski put BiH: Šta EU traži i može li država izdržati teret reformi?

    Kada je Evropska unija u martu 2024. odlučila otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom, među diplomatama se pojavila doza opreznog optimizma. Prvi put nakon dugo vremena stvorio se utisak da bi zemlja, opterećena kompleksnim ustrojstvom i stalnim političkim napetostima, mogla uhvatiti prijeko potreban ritam. No, evropske integracije u toj fazi počivaju isključivo na konkretnim rezultatima, ne na političkim obećanjima.

    Zato Reformska agenda, ponuđena domaćim vlastima, nije tek još jedan tehnički dokument – ona je svojevrsna provjera sposobnosti da država prekine beskrajni ciklus tranzicije i napravi stvarni iskorak.

    Na 159 stranica pobrojane su precizne obaveze, rokovi i ciljevi. Dokument jasno prikazuje šta EU očekuje da BiH ispuni kako bi se približila evropskim standardima u funkcionisanju institucija: od pravosuđa i energetike, do digitalnog sektora i obrazovanja. Po prvi put evropski zahtjevi dolaze objedinjeni, u jednoj strukturi, s jednim osnovnim ciljem – učiniti državu operativnom i otpornom na izgovore.

    Vladavina prava

    U središtu Agende leži najdugotrajniji problem BiH: pravosudni sistem koji nije u stanju osigurati pouzdane, brze i efikasne procese. EU traži ono što bi trebalo biti standard, ali u BiH predstavlja gotovo radikalni zahtjev – nezavisne i odgovorne sudove i tužilaštva. Agenda predviđa novi zakon o VSTV-u, strože integritet-procedure te donošenje Zakona o Sudu BiH u skladu s preporukama Venecijanske komisije.

    Ali sama izmjena propisa nije dovoljna. EU želi dokaze da sistem zaista funkcioniše. To uključuje formiranje efikasnog modela saradnje policije i tužilaštava u borbi protiv organizovanog kriminala, te konkretnije rezultate u procesuiranju korupcije, posebno na najvišim nivoima. Cilj nije samo goniti pojedinačne počinitelje nego razgraditi širu strukturu koja ih štiti.

    Istovremeno, poseban naglasak dat je slobodi medija, suzbijanju govora mržnje i zaštiti manjina. U evropskom okviru ovo nisu sporedne teme, već temeljni pokazatelji demokratske zrelosti.

    Energetska i klimatska tranzicija

    BiH ulazi u proces pregovora kao jedna od najovisnijih zemalja o uglju u Evropi. Dok EU želi postići klimatsku neutralnost do 2050., Bosna i Hercegovina se suočava s izborom: započeti tranziciju odmah ili godinama kaskati za Evropom, uz ozbiljne ekonomske posljedice.

    Reformska agenda predviđa široke promjene: liberalizaciju tržišta gasa i električne energije, uspostavu tržišnih operatera (NEMO), uvođenje ETS sistema najkasnije do 2030. i ubrzano gašenje dotrajalih termoelektrana.

    Jednako važno, EU insistira da prelazak na čistu energiju ne smije značiti socijalni udar. Zato su planirane mjere prekvalifikacije radnika, razvoj preduzetništva u rudarskim opštinama i regionalni razvojni fondovi kako bi se izbjegle greške koje su neke države EU skupo platile.

    Digitalni sektor

    U oblasti digitalizacije BiH znatno zaostaje za evropskim prosjekom. DESI indeks jasno pokazuje velike manjkavosti: od 5G infrastrukture i širokopojasnih mreža, do e-usluga i sajber bezbjednosti.

    Agenda zato nalaže potpunu digitalnu transformaciju države: ubrzanu izgradnju modernih mreža, uvođenje jedinstvenih e-upravnih sistema, te jačanje institucija zaduženih za sajber sigurnost, po standardima NIS2 direktive.

    Ako se ove mjere sprovedu, građani bi po prvi put mogli koristiti funkcionalne digitalne servise, bez potrebe za šalterima i beskrajnim pečatima – promjena koju zemlja čeka već godinama.

    Tržište rada i demografija

    BiH se suočava s dubokom demografskom krizom: nizak natalitet, masovan odlazak mladih i obrazovni sistem koji ne prati potrebe tržišta. Poslodavci traže stručnjake kojih u zemlji nema, dok hiljade mladih ljudi odlaze jer ne vide perspektivu.

    Agenda zahtijeva sveobuhvatne reforme: širenje dostupnosti predškolskog obrazovanja, modernizaciju nastavnih planova, jačanje stručnih škola i uvođenje kompletnog Youth Guarantee modela, koji mladima garantuje pristup poslu, obuci ili edukaciji.

    Pored toga, predviđene su mjere harmonizacije porodiljskih naknada i uvođenje „socijalne karte“, što bi omogućilo da socijalna pomoć konačno bude usmjerena onima kojima najviše treba.

    Ekonomija i poslovni ambijent

    BiH trenutno zauzima 90. mjesto po lakoći poslovanja, najlošije u regionu. Komplikovana birokratija, različiti propisi u entitetima i kantonima, parafiskalni nameti i slabo upravljanje javnim preduzećima odbijaju investitore.

    Agenda predviđa otklanjanje tih prepreka: jedinstven sistem registracije firmi, harmonizaciju propisa, lakše administrativne procedure, otvaranje tržišta konkurenciji i profesionalizaciju upravljanja javnim preduzećima, koja bi iz političkog plijena trebala postati ekonomsko sredstvo.

    Zaključak

    Reformska agenda ne nudi instant rješenja. Međutim, ona predstavljа najjasniji i najpotpuniji plan modernizacije koji je BiH ikada imala. Definiše šta treba uraditi, kako i u kojem roku, bez skrivanja ključnih problema. Ako se primijeni, BiH bi mogla ostvariti najveći institucionalni napredak od Dejtonskog sporazuma. Ako se zanemari, zemlja će nastaviti da luta u tranzicijskoj magli koja traje tri decenije.