Kategorija: Politika

Političke partije u Republici Srpskoj i FBiH daleko su odmakle u pregovorima o zajedničkom nastupu na izborima u oktobru ove godine, u kojima se pominje čak i podjela izbornog plijena, a pojedinci su otišli korak dalje, prognozirajući da bi čitav mandat zapravo mogao da prođe bez dogovora o formiranju vlasti na nivou BiH.

Opšti izbori u BiH trebalo bi da budu održani prve nedjelje u oktobru, a sve oči su posljednjih dana uprte u Centralnu izbornu komisiju (CIK) BiH s obzirom na to da bi najkasnije sutra trebalo da zvanično da raspiše nove izbore koji će iznjedriti nove pobjednike.

BiH je, naime, zemlja u kojoj je formiranje vlasti nakon izbora, posebno na nivou zajedničkih institucija, veoma često išlo tromo zbog nemogućnosti dogovora političkih predstavnika tri konstitutivna naroda.

Iskustva iz aktuelnog mandata

Svojevrsni izuzetak je aktuelni mandat u kojem su neposredno nakon objave izbornih rezultata SNSD, HDZ BiH i bošnjački blok “trojka” (SDP BiH, NiP i NS) dogovorili principe na kojima je brzo formiran Savjet ministara. Ipak, taj ritam nisu zadržali te je na polovini mandata došlo do raskola jer su bošnjačke stranke nastojale da izbace SNSD pod optužbama da nisu za dogovoreni put BiH ka EU, pokušavajući da umjesto njih ubace opoziciju iz Srpske – SDS, PDP i Listu za pravdu i red u vlast. To im, ipak, nije pošlo za rukom, mahom i zbog stava HDZ-a BiH koji ni u ovom mandatu u bošnjačkim redovima nije našao partnere za željene izmjene Izbornog zakona BiH koje bi im omogućile da imaju legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Opozicija se grupiše, ambicije rastu

Osim toga i na nivou Srpske i FBiH opozicione partije zbijaju redove kako bi stvorili sebi što bolju odskočnu poziciju u susret novoj provjeri volje birača.

S posebnom pažnjom prate se pregovori opozicije u Srpskoj, jer su aktivne i dalje odluke organa SDS-a da oni daju kandidate za obje ikonosne pozicije – predsjednika Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH. Poznato je da i te fotelje ciljaju lider Pokreta “Sigurna Srpska” Draško Stanivuković koji je pozvao naredne sedmice na novi sastanak, te prvi čovjek Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović koji nije u dobrim odnosima sa gradonačelnikom Banjaluke, piše Glas.

S druge strane, u vladajućoj koaliciji na republičkom nivou, koju predvodi SNSD-, barem zvanično nema ozbiljnijih sastanaka o kandidatima niti se u javnosti, kao i slučaju opozicije, polemiše o potencijalnim imenima.

Borba za pozicije i uticaj

Ono što, ipak, sigurno jeste to je da će i ovaj put biti vođena borba za svaki član kako bi se zasjelo u ključne pojedinačne pozicije, ali i zadržalo, odnosno izborilo mjesto za pregovaračkim stolom na nivou BiH, ali i Srpske i FBiH.

Međutim, i dok izborna trka još zvanično nije ni počela, ima i onih koji već sada iznose dalekosežne prognoze. Među njima je i lider stranke “BH Zeleni” Sevlid Hurtić koji je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH koji pretpostavlja da novi Savjet ministara neće biti do 2030. godine.

Sakić: Ključ u sastavu Predsjedništva BiH

Na to je reagovao i pravnik iz Sarajeva Damir Sakić. Smatra da formiranje novog saziva Savjeta ministara ima potencijal da bude najsloženije od Dejtona do danas.

– Prvo pitanje, prije nego što dođemo do uslova o kojima ministar Hurtić govori, a koji neće biti samo Izborni zakon, je saziv Predsjedništva BiH. U potencijalnom sazivu Denis Bećirović- Darijana Filipović i Željka Cvijanović, bez obzira na stanje u Parlamentarnoj skupštini BiH, teško je očekivati da ćemo dobiti novi saziv Savjeta ministara. U potencijalnom sazivu Bećirović-Slaven Kovačević i Cvijanović, gotovo je nemoguće da ćemo dobiti novi saziv. U potencijalnom sazivu Kandidat SDA – Kovačević – Cvijanović, gotovo je nemoguće da ćemo dobiti saziv. U potencijalnom sazivu kandidat SDA – Filipović – Cvijanović, je jedini u kojem postoji objektivna šansa da dobijemo novi saziv Savjeta ministara – naveo je Sakić u objavi na mreži “Iks”.

Sitarski: Scenariji već viđeni, ali ishod neizvjestan

Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski smatra da je dosta toga moguće, ali i već viđeno.

– U mandatu 2010-2014. je tek na pola mandata formiran Savjeta ministara, a od 2014. do 2018. Fadil Novalić je bio federalni premijer, a onda je bio u v.d. mandatu, bez izbora, od 2018. do 2022. Imali smo tako jednu federalnu vladu koja je cio mandat provela zapravo kao vršilac dužnosti i jedan Savjet ministara koji je na pola mandata formiran – istakao je za “Glas”.

Ipak, u ovom momentu ne bi išao daleko kao Hurtić koji dolazećem sazivu Savjeta ministara predviđa sudbinu federalne vlade u Novalićevom mandatu.

– Vidjećemo ko će dobiti povjerenje birača. Od njega će zavisiti i odnos snaga i kako će se strane snaći u promovisanju zahtjeva i stepenu kompromisa u razgovorima sa drugim igračima. Nadam se da će biti konsenzusa, ali ne mogu reći da sam pretjerano ohrabren, jer smo vidjeli i da, kada se dođe do određenih pitanja, kreću blokade. Ali ne bih ni trčao pred rudu – zaključio je Sitarski.

Famozni sporazum

Predstavnici SNSD-a, HDZ-a i “trojke” su na početku ovog mandata stavili potpis na sporazum koji je precizirao čak i rokove u kojima treba da bude stavljena tačka na neka od višegodišnjih gorućih pitanja. Visoko na listi je bilo izborno zakonodavstvo, gdje je rečeno da će potpisnici sporazuma  hitno sprovesti, a najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostavljanja vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH te usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona. Osim toga, pomenuta je i reforma pravosuđa kao i bezbjednosno-obavještajnog sistema s ciljem potpune depolitizacije.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da će general Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, za srpski narod ostati simbol borbe i, kako je naveo, „narodni heroj“, odbacujući optužbe da se time relativizuju zločini.

„Kada sam rekao da Srbi nikada nisu stajali iza zločinaca, odmah su u Sarajevu tvrdili da se nekoga odričem. Mladić je narodni heroj ovog naroda, shvatili oni to ili ne“, rekao je Dodik, podsjećajući da je svjedočio u Hagu u procesima protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

On je ocijenio da se međunarodne pravosudne institucije „nehumano odnose“ prema Mladiću i Karadžiću, ističući da su, prema njegovim riječima, vodili Republiku Srpsku u najtežim okolnostima.

Govoreći o političkim odnosima u BiH, Dodik je ponovio stav da je BiH „neodrživa zemlja bez budućnosti“ i da srpski narod treba da razmatra načine izlaska iz takvog okvira. „Smrtna presuda za Srbe je gubitak identiteta i opstanka, a to se, po mom mišljenju, zove BiH“, naveo je.

Istakao je da se politički odnosi u zemlji, prema njegovoj ocjeni, narušavaju kršenjem Ustava i Dejtonskog sporazuma, za šta je optužio političke aktere iz Sarajeva i dio međunarodne zajednice. Dodao je da Republika Srpska ostaje privržena Dejtonskom sporazumu, iako ga smatra nametnutim.

Dodik je kritikovao funkcionisanje institucija na nivou BiH, posebno pravosuđa, za koje tvrdi da je politički motivisano i pod dominacijom jednog naroda. „Ako sud ne radi po zakonu, postavlja se pitanje koja je mjera pravde“, rekao je.

Osvrćući se na međunarodne odnose, najavio je da će tokom predstojeće posjete Moskvi razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o daljem jačanju saradnje, koju je ocijenio strateškom. Naveo je da Republika Srpska želi privrednu saradnju i sa Rusijom i sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Istakao je da su odnosi sa novom američkom administracijom „relaksiraniji“ nego ranije, te ocijenio da su prethodne administracije pokušavale centralizaciju BiH na štetu Republike Srpske.

Dodik je poručio da se Republika Srpska zalaže za mir, stabilnost i razvoj, naglašavajući da je, prema njegovim riječima, danas politički i institucionalno stabilna. Naveo je i da SNSD, prema istraživanjima, ima podršku između 36 i 40 odsto građana.

„Ne bavimo se opozicionim kandidatima, već realizacijom investicija vrijednih 6,6 milijardi i konkretnim mjerama za građane“, rekao je Dodik, dodajući da opozicija nema dovoljno kapaciteta za vođenje države.

Govoreći o međunarodnim pitanjima, izrazio je očekivanje da će se u Savjetu bezbjednosti UN raspravljati o statusu visokog predstavnika Kristijana Šmita, čije imenovanje smatra pravno spornim.

Dodik je zaključio da Republika Srpska ostaje posvećena očuvanju svojih nadležnosti i identiteta, uz insistiranje na poštovanju Ustava i međunarodnih sporazuma, te da će nastaviti političku borbu u tom pravcu.

Vlada Republike Srpske najavila je novo zaduženje od 250 miliona evra, dok istovremeno poziva roditelje njegovatelje na dijalog o rješavanju pitanja novčanih naknada za brigu o licima sa invaliditetom.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je novo zaduženje planirano i realizovano u skladu sa odlukom Narodne skupštine. Kako je naveo, svi kriterijumi su ispoštovani i nema razloga da se toj temi daje dodatna težina.

„Vlada je donijela odluku u skladu sa odlukom Narodne skupštine po svim kriterijumima koji su objavljeni“, rekao je Minić, ističući da zaduženje nije tajna, već unaprijed najavljena mjera.

Govoreći o drugoj temi, Minić je pozvao roditelje njegovatelje da učestvuju u razgovorima sa nadležnim institucijama kako bi se pronašlo rješenje za uvođenje novčanog prava za brigu o licima sa invaliditetom starijim od 30 godina.

„Roditeljima njegovateljima upućujem poziv da ne upadaju u zamke i dozvole da se ovo pitanje politizuje. Previše je važno da bi postalo sredstvo za prikupljanje dnevnopolitičkih poena“, naveo je Minić.

On je naglasio da se lično založio za pronalazak rješenja koje bi olakšalo položaj porodica koje, kako kaže, ovaj teret nose svakodnevno i kontinuirano.

„Ukoliko predložena rješenja nisu prihvatljiva roditeljima, nemam ništa protiv da zakon ide u redovnu proceduru i da se održi skupštinska rasprava“, dodao je Minić.

Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti, koje je pripremilo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, predviđaju uvođenje novčanog prava za brigu o licu sa invaliditetom starijem od 30 godina. Tim rješenjem roditelji njegovatelji bi zadržali pravo na naknadu u istom iznosu kao i za brigu o djetetu do navršene 30. godine.

Vlada Republike Srpske tako paralelno otvara pitanja finansijske stabilnosti kroz zaduženje i socijalne zaštite kroz izmjene zakonskih rješenja, uz poruku da je dijalog ključan za donošenje konačnih odluka.

Gradonačelnik Banjaluke i lider PSS-a Draško Stanivuković poručio je da još nije donesena odluka o njegovoj kandidaturi, naglašavajući da je prioritet postizanje maksimalnog jedinstva opozicije pred naredne izbore.

On je naveo da je SDS već izašao sa konkretnim prijedlogom, te da će PSS biti domaćin narednog sastanka opozicionih stranaka. Istakao je da su tri od četiri opozicione partije usvojile sporazum koji je predložio SDS, ocijenivši to kao jasan pravac djelovanja. „Do danas nismo usvojili nijednu odluku, već želimo da dođemo do maksimalnog jedinstva opozicije“, rekao je Stanivuković.

Prema njegovim riječima, SDS, PSS i NF podržali su princip formiranja vlasti bez SNSD-a, dok će konačna imena kandidata biti određena na osnovu izbornih rezultata i istraživanja javnog mnjenja. „O imenima ćemo se dogovarati. To je ogroman vid konsenzusa. Ja želim biti podređen višem cilju“, poručio je.

Govoreći o spekulacijama da će već izaći sa kandidaturom, Stanivuković je rekao da su takve procjene bile pogrešne. „Pričalo se da ću u decembru izaći sa kandidaturom, ali promašili ste“, naveo je, dodajući da će svaki naredni korak PSS-a biti dio zajedničkog dogovora opozicije.

Istakao je da su razgovori u toku i da će naredni sastanci definisati dalji pravac, uključujući i zajednička imena kandidata. „Imperativ je pobjeda nad režimom“, rekao je Stanivuković, uz napomenu da su vrata opozicionog bloka otvorena i za druge političke aktere, uključujući Nebojšu Vukanovića.

On je naglasio da bi, ukoliko PSS bude imao kandidata, to mogao biti on, ali da takva odluka još nije donesena. „Mi se nismo dogovorili da li će PSS imati kandidata“, rekao je, dodajući da će dvije najveće opozicione stranke dalje definisati svoje djelovanje.

Stanivuković je istakao da će sa liderom SDS-a Brankom Blanušom razgovarati o tome ko je najbolji kandidat za koju funkciju, naglašavajući da lične ambicije nisu u prvom planu. „Moje lične želje nisu bitne, bitan je najbolji rejting“, poručio je.

Zaključio je da PSS neće žuriti sa odlukama i da će maj biti ključan mjesec za postizanje dogovora unutar opozicije. „Ja sam timski igrač i spreman sam lične afinitete podrediti opštem cilju“, rekao je Stanivuković.

Lider PSS-a Draško Stanivuković reagovao je na izjavu predsjednika SNSD-a Milorada Dodika koji je kazao da bi mu on najviše odgovarao kao kandidat na predstojećim izborima poručivši mu da je “oktobar blizu”.

Stanivuković se oglasio na društvenim mrežama napisavši da kada čita takve izjave jasno mu je da na pravom putu

“Vladajući režim se najviše boji jedinstva opozicije i upravo na tome ćemo istrajati. Dogovor je blizu, a s njim i kraj višedecenijske vlasti SNSD-a. Gospodine Dodik, u istoriji Republike Srpske ostaćete upamćeni kao neko za čijeg mandata su prenesene najvažnije nadležnosti na nivo BiH, predata jasenovačka građa, a s njom i dio istorije stradanja srpskog naroda u NDH. Ali i kao neko za vrijeme čije vlasti se stanovništvo Republike Srpske gotovo prepolovilo”, rekao je Stanivuković.

On je poručio lideru SNSD-a da je oktobar blizu i da sa njim dolaze pobjeda i promjena, ono čega se najviše boje.

Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto požalio se zbog novog EES sistema na granici sa Evropskom unijom, te je naveo da se i on osjećao poniženo.

Naveo je da je i on prešao granicu prošli vikend, da je njih sedam čekalo pola sata i svi su izlazili da se fotografišu, “dok je druga linija slobodno prolazila, uključujući veliki broj bh. registracija”.

“To je neugodno i diskriminatorno”, naveo je Forto.

“BiH nesposobna”
Ali do ovoga je, dodao je Forto dalje, “došlo jer je BiH nesposobna da se priključi EU, a nesposobna je jer postoji politika u vrhu koja zna blokirati sve”.

“Ako se vratimo na sposobnu koordinaciju u vezi sa potpisivanjem sporazuma sa Hrvtaskom i investitorom SAD-om za (južnu) plinsku infrastukturu, da na taj način pristupamo zahtjevima EU-a davno bismo otvorili sva poglavlja i mnoga zatvorili. I ja sam se osjećao poniženo ovaj vikend na granici. Izvor tog poniženja je antievropska politika koja dolazi prije svega iz Banjaluke, koja odbija da radi reforme. Građani RS moraju znati da oni biraju tu politiku”, naveo je Forto, prenosi Faktor.

Zažalili što su krenuli kući
Podsjetimo, brojni građani BiH su tokom prvomajskih praznika zažalili što su krenuli u rodni kraj, jer su na granici sa Hrvatskom bile nesnosne gužve.

“Fijasko. Sramota. Rasulo. Haos. Debakl”, riječi su kojim su, u izjavu za “Nezavisne novine”, supružnici iz Švajcarske opisali agoniju kroz koju su prošli nadomak kuće – na graničnom prelazu u Gradišci.

Podsjećanja radi, od petka, 10. aprila, države članice Evropske unije započele su s potpunom primjenom sistema ulaska/izlaska – EES (Entry/Exit System), čime je završeno njegovo postepeno uvođenje i prešlo se na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka spoljnih granica šengenskog prostora, što znači da se građanima BiH u pasoše više ne udaraju pečati.

Međutim, prilikom prvog ulaska u Hrvatsku, odnosno u Evropsku uniju, od državljana trećih zemalja prikupljaju se biometrijski podaci – otisci četiri prsta i fotografija lica – uz podatke iz putne isprave. Pri idućim prelascima se utvrđivanje dosijea obavlja poređenjem fotografije lica snimljene uživo s postojećim dosijeom u sistemu, što takođe oduzima vrijeme i graničnim policajcima i putnicima.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, istakao je da je opozicija u Republici Srpskoj beznadežan slučaj, te da je SNSD-u najbolje da kandidat bude Draško Stanivuković.

“Mislim da su oni beznadežan slučaj u mnogo čemu. Moje nije da ih ni integrišem ni dezintegrišem. Što se nas tiče, mi nemamo ništa protiv. Nama bi bio najbolji kandidat Draško Stanivuković. Ako ikako mogu da se okupe oko njega”, rekao je Dodik i nastavio:

“Zašto? Zato što mi vjerujemo da naša partija može da izgura pobjedu u bilo kojim okolnostima, a najbolji primjer za to su prijevremeni izbori koji su za nas bili potpuno nepovoljni i u nemogućim okolnostima. SNSD sa svojim koalicionim partnerima je izgurao pobjedu u kojoj smo morali da objašnjavamo zašto nema predsjednika koji se zove Milorad Dodik, zašto idemo na te izbore”, kazao je on.

Na pitanje novinara da li SNSD ima imena za izbore, istakao je da do izbora ima mnogo vremena.

“Samo oni koji ne znaju šta će od sebe pričaju danas o tome. Mi savršeno dobro znamo. Kada bude vrijeme, mi ćemo predložiti naše kandidate i ići u kampanju. Imamo najmanje pet imena”, rekao je Dodik.

Pet hrvatskih političkih partija odlučilo je da Zdenko Lučić bude njihov kandidat za člana Predsjedništva BiH.

Ta odluka donesena je na sastanku predstavnika HDZ-a 1990, HRS-a, HSS-a, HNP-a i HDS-a, i Lučić će biti glavni protivkandidat Darijani Filipović, kandidatu HDZ-a za ovu poziciju.