VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Nećemo prećutati etničko čišćenje i ubistva

    Dodik: Nećemo prećutati etničko čišćenje i ubistva

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska i Srbija neće prećutati da su u “Oluji” bila ubistva, da je to etničko čišćenje Srba iz Srbije, a da zločini iz te akcije biti nisu procesuirani jer je tu operaciju sponzorisala jedna američka kompanija.

    Dodik je rekao za TV Prva da Srbija i Republika Srpska ne smiju slavodobitne procese u Hrvatskoj povodom obilježavanja vojne akcije “Oluja” prećutati i moraju reći da je to bilo stradanje, da su tu bila ubistva i je bila etničko čišćenje Srba iz Hrvatske.

    “Mi to uvijek kažemo. To je sjećanje na jedno veliko stradanje”, rekao je Dodik, navodeći da ni 26 godina nakon “Oluje”, nema pomaka kada je riječ o toj akciji jer je Hrvati slave kao pobjedu, a Srbi kao svoje stradanje na prostoru Hrvatske.

    On je naveo da je bio svjedok egzodusa običnih ljudi, izgubljenih života, koji su imali samo traktor ili neku prikolicu ili rashodovani “stojadin”.

    Prema njegovim riječima, etničko čišćenje, ubistva, ratni zločini protiv Srba nisu procesuirani ni u Hrvatskoj, ni u Hagu, zato što je ta operacija bila sponzorisana od jedne američke kompanije (penzionisanih američkih oficira).

    “Tako Amerikanci rade. Uzmu penzionisane oficire, pa oni naprave firmu, a onda dođu i upravljaju nekim vojnim operacijama u nekim zemljama dalekog svijeta. Naravno, to ima prećutnu podršku Stejt departmenta, koji, ako se dođe do nečega što nije dostojno, kaže da nema ništa s tim”, rekao je Dodik.

    On je podsjetio da je Aleksandar Vučić dolaskom na vlast inicirao obilježavanje stradanja Srba u “Oluji” 4. avgusta i da se u tim prvim danima u ime Srbije, što je bilo potrebno, izvinio tim ljudima od kojih su mnogi ostali u Srbiji.

    Dodik je napomenuo da u Hrvatskoj, koja je članica EU, Srbima nije vraćena imovina, a da je s druge strane Republika Srpska natjerana da svim predratnim korisnicima društvenih stanova prizna status vlasnika.

    “I svi su oni, bez obzira gdje su otišli u Ameriku, Kanadu, mogli da otkupe taj stan. Većina je to i uradila, a Srbi su izvlačeni iz takvih stanova i nikada im nije vraćena ta imovina”, istakao je Dodik.

    On je dodao da Srbima u Hrvatskoj nisu vraćene ni kuće ni imovina uknjižena na njih, a mnoge su devastirane i nikada nisu popravljene. “Tamo se vratio mali broj naših ljudi, koji i dalje nemaju slobodu”, rekao je Dodik.

    Dodik je ocijenio da je obaveza Srbije da se bavi odbranom te slobode i onog što se pominje u posljednje vrijeme – priča o “srpskom svijetu”.

    On je pojasnio da “Srpski svijet” nije samo priča o teritorijalnom okupljanju, kako to svode neprijatelji, već je to “vrijednosni svijet”, onaj koji se okuplja i živi i na Novom Zelandu i u Americi i upražnjava srpsku kulturu, jezik, pismo, vjeru.

  • Dodik: Žele da naprave čvrstu granicu na Drini

    Dodik: Žele da naprave čvrstu granicu na Drini

    Oni žele čvrstu granicu na Drini, mi to ne želimo, poručio je srpski član Predsjedništva BiH nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Dodik je rekao da Sarajevo želi da se Srpska sprotstvalja i sukobljava sa Srbijom.

    “Politika iz Sarajeva je uperena protiv Srbije”, poručio je Dodik.

    Na sastanku sa Vučićem su bili i predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović i premijer Radovan Višković.

    Prisutni su i premijer Srbije Ana Brnabić, predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, ministar spoljnih poslova Nikola Selaković, ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin i ministar finansija Siniša Mali.

    Sastanak je održan u vili “Mir”, a po njegovom završetku planirane su izjave za novinare.

    Srpski zvaničnici iz Srpske i Srbije večeras će u Busijama kod Beograda prisustvovati obilježavanja godišnjice hrvatske vojne akcije “Oluja” koja predstavlja najveće etničko čišćenje u Evropi od Drugog svjetskog rata.

  • Dodik: Ne možemo živjeti zajedno, moramo napraviti tri države

    Dodik: Ne možemo živjeti zajedno, moramo napraviti tri države

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Milorad Dodik je za televiziju Prva govorio o današnjem sastanku rukovodstva entiteta s presjednikom Srbije u Beogradu, a na kojem će razgovarati i o aktuelnostima u BiH. Tom prilikom je ponovo iznio svoje pogrešne separatističke ideje.

    Rekao je da će rukovodstvo RS-a upoznati Aleksandra Vučića o nametanju zabrane negiranja genocida, odlukama Narodne skupštine koje su uslijedile, kao i o zakonima koje žele usvojiti, a odnose se na nepoštivanje Inzkove odluke.

    “Ovo je neki lakmus papir da vide kako se stvari mogu dešavati. Odgovorili smo snažno. Te priče o genocidu da nam nametnu kao obavezu… BiH je pokazala da ne može funkcionisati. Ne možemo da živimo zajedno i moramo da se raziđemo. Da napravimo tri odvojene države”, naveo je Dodik.

    Na pitanje da li je čekao donošenje zakona o negiranju genocida i ovaj trenutak kako bi pokrenuo priču o nezavisnosti, on je odgovorio da “mogu pričati šta hoće”.

    S obzirom na to da priča o odvajanju sa sobom nosi i sukobe, upitan je i kakve su šanse da dođe do takvih nemilih scenarija, na što je on rekao kako nema mogućnosti da će se to desiti, osim ako “NATO ne bude intervenisao”.

    Novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt se tokom svoje današnje press konferencije također dotakao teritorijalnog integriteta BiH kazavši da je to jedno od pitanja zbog kojih se ne bi libio iskoristiti bonske ovlasti.

  • “Ničega nema tu što je za ponos” Borenović kaže da je “Oluja” jedan od najvećih zločina

    “Ničega nema tu što je za ponos” Borenović kaže da je “Oluja” jedan od najvećih zločina

    Predsjednik PDP Branislav Borenović, izjavio je da ni četvrt vijeka nakon hrvatske vojne akcija “Oluja”, u kojoj je s prostora gdje su oduvijek živjeli protjerano više od 220.000 Srba, niko, nažalost, nije odgovarao ni za to etničko čišćenje, niti za oko 2.000 ubijenih i nestalih u tom progonu, koji će se, tvrdi, pamtiti kao jedan od najvećih zločina nad nevinim narodom.

    Borenović kaže da slike nepreglednih kolona protjeranih Srba iz Hrvatske, granatiranje izbjegličkih kolona i zločini nad onima koji su ostali na vjekovnim ognjištima i nakon 26 godina poručju da nema niti jednog osnova da hrvatska vlast 4. avgust slavi kao dan „pobjede”:

    – Za nas, to je dan tuge, a za njih bi trebao biti dan srama. Ničega nema tu što je na ponos i što treba da se slavi – poručio je Borenović.

    On kaže da se na etnički očišćen prostor vratio se mali broj Srba, dok je Hrvatska dosljednja u kršenju njihovih ljudskih prava.

    – Onemogućavanje povratka kroz gotovo zaustavljenu obnovu porušenih domova, nemogućnost povratka imovine, uz zastrašivanja onih koji bi se vratili te pokušaje potpunog zatiranja srpskog jezika i ćirilice, civilizacijska je sramota Hrvatske, članice EU – zaključuje Borenović.

  • Šarović poručuje: “Oluja” najveći zločin bez kazne

    Šarović poručuje: “Oluja” najveći zločin bez kazne

    Predsjednik SDS Mirko Šarović izjavio je da je klasično etničko čišćenje akcija “Oluja”, u kojoj su hrvatske snage ubile najmanje 1.800 Srba i protjerale oko 250.000, i poslije 26 godina i dalje samo najveći zločin bez kazne.

    Šarović je naveo da je to zločin o kome se ćuti i nad kojim su svi, pa i oni koji su morali izreći zaslužene presude, ostali nijemi, saopšteno je iz SDS-a.

    – U Oluji je stradao nevin narod, a njihova jedina krivica bila je to što su etnički Srbi. Stradali su od svojih komšija sa kojima su vijekovima živjeli. Stotine hiljada je lišeno svojih domova, svojih najbližih i to je jedan od najtragičnijih događaja našeg naroda – poručio je Šarović.

    Umjesto prihvatanja odgovornosti, osude i kažnjavanja ubijanja i protjerivanja nevinih ljudi, Šarović je naveo da se u Hrvatskoj danas proslavlja zločin, sve ono čega bi se sav civilizovani svijet morao stiditi, saopšeno je iz SDS-a.

    – Ovakav odnos prema zločinu nas zasigurno ne vodi putem pomirenja i bolje budućnosti – naglasio je Šarović.

    Hrvatske snage su 4. avgusta 1995. godine napale Republiku Srpsku Krajinu – teritoriju formalno pod “zaštitom” mirovnih snaga UN, načinivši niz zločina i protjeravši 250.000 Srba.

    U zločinačkoj akciji “Oluja” je, prema evidenciji “Veritasa”, 1.872 Srba poginulo i nestalo.

    Hrvatska vojska je tokom ofanzive i nakon napada Krajine počinila zločine nad srpskim civilima, a spaljeno je više od 22.000 srpskih kuća.

  • Stevandić: I u Sarajevu ne znaju kako da sprovedu Inckov nametnuti zakon

    Stevandić: I u Sarajevu ne znaju kako da sprovedu Inckov nametnuti zakon

    Govoreći u emisiji “Dobro jutro Srbijo” na “Happy” televiziji, predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, rekao je da će policija Republike Srpske zaštititi sve građane koji praktikuju slobodu izražavanja stava, jer Evropska konvencija, ustav BiH ali i Republike Srpske garantuju slobodu izražavanja.
    Stevandić kaže da je Republika Srpska pod satanizacijom koja zaibilazi pravne norme i propise, navodeći da se u bilo kojim drugim zemljama, pa čak i u Njemačkoj može pričati o bilo kojoj temi, dok god da se ne poziva na nasilje, dok Inckov zakon nameće restrukcije koje su nepojmljive. Republika Srpska je sad pod medijskim pritiskom sličnim kao pred njeno bombardovanje, te da i danas kao i tad imamo izmišljene provokacije. Ali i u nemogućim istorijskim uslovima stvorena je Republika Srpska, pa će ona istrpiti i ove pritiske.
    Komentarišući izjave Bakira Izetbegovića, Stevandić je rekao da je osveta je nešto što podazumjeva sukobe, i to je nešto što ne priželjkuje i Izetbegović i komplet bošnjačka politika.
    Stereotip o Srbima je težište bošnjačke politike, ali i određenog djela Hrvatske politike, iako ne postoje odluke Republike Srpske koji su pozivali na uništavanje drugih naroda kao što imamo kod druge dve strane.
    Novi Visoki predstavnik koji je imenovan bez odluke Savjeta Bezbjednosti, i zbog toga Srbi i Hrvati nisu došli na prijem koji je organizovao Šmit, već samo predstavnici Federacije, koja je već tri godine u kolapsu, dok Republika Srpska funkcioniše normalno, i nadmašila je i zdravstveno i ekonomski federaciju, i ona zaista funkcioniše kao entitet, jer postoji sama od sebe, nezavisna od drugih.
    Stevandić je izjavio da očekuje da će neko tražiti ukidanje imena Republike Srpske, kao grb, zastavu i himnu, preko Ustavnog Suda, kao još jedne vrste protektorata – smatra Stevandić

  • “BiH neumitno na putu razlaza”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da je BiH neumitno na putu razlaza na koji su je postavile zapadne zemlje kršenjem međunarodnog prava i samovoljom.

    Visoki predstavnik ne funkcioniše, ne radi, on nema nikakve ingerencije, nije ih ni imao izvan Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, ali je prekršeno međunarodno pravo arogancijom i samovoljom nekoliko zapadnih zemalja koje su učinile sve da Dejtonski sporazum obesmisle, a BiH dovedu na rub opstanka i postave na neupitan put razlaza koji je jedino realan i jedino moguć za sve narode na ovom prostoru – rekao je Dodik novinarima u Bijeljini.

    Prema njegovim riječima, Kristijan Šmit nije visoki predstavnik u BiH.

    – BiH nema visokog predstavnika i ovo lice koje se tako predstavlja svakako to nije, on nije izabran za visokog predstavnika kako je to predviđeno, a Republika Srpska ne smije da dozvoli da se igra sa svojim statusom strane u Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma i da izgubi taj status zato što bi olako prihvatila nečiju identifikaciju bez formalne potvrde da je neko zaista visoki predstavnik – naveo je Dodik.

    On ističe da u ovom trenutku BiH nema visokog predstavika, a da li će ga imati zavisi od Savjeta bezbjednosti UN – da li će uopšte imenovati neku ličnost na ovu funkciju.

    Uoči sutrašnjeg sastanka u Beogradu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, Dodik kaže da je nije vezan za ovu aktuelnu situaciju u BiH nego je to ranije dogovoren sastanak kakvi se održavaju u kontinuitetu.

    On podsjeća da 4. avgusta svake godine Republika Srpska i Srbija zajednički obilježavaju sjećanje na egzodus i zločin nad Srbima koji su protjerani iz Hrvatske, što će sutra biti održano u beogradskom naselju Busije.

    – Dogovorili smo se da održimo i sastanke državnih rukovodstava, na dnevnom redu je naša saradnja koja je veoma intenzivna u raznim sektorima i djelatnostima, kao i aktivnosti vezane za igradnju infrastructure – najavio je Dodik.

    Ubrzavaju se aktivnosti oko izgradnje auto-puta
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je večeras u Brčkom da se ubrzavaju aktivnosti oko izgradnje auto-puta i gasovoda koji bi išao tom trasom prema Banjaluci.

    Dodik je naveo da ga raduje što postoji konsenzus u Brčkom i što Republika Srpska i Federacija BiH pregovaraju sa distriktom da svako u okviru svojih mogućnosti obezbijedi izgradnju te dionice auto-puta.

    – Mi ćemo ovdje veoma brzo ponovo doći ili ćemo organizovati sastanak u Banjaluci da definišemo trasu. Republika Srpska je spremna da uzme pod koncesiju tu dionicu auto-puta kako bi to bila integralna saobraćajna veza od Banjaluke, Doboja, preko Brčkog i dalje prema Bijeljini – rekao je Dodik Srni.

    On je dodao da će sutra u Beogradu razgovarati oko otpočinjanja radova od Rače do Bijeljine, te da je raspisan javni tender na kojem se prijavilo desetak firmi koje su spremne da grade dio auto-puta od Vukosavlja do Brčko distrikta.

    – To je jedna kompleksna aktivnost koja će kada se završi uticati na stanje i standard na ovom prostoru. Računamo da će u narednih četiri-pet godina biti kompletno završena trasa ne samo kroz Brčko distrikt nego i od Brčkog do Doboja i od Brčkog do Bijeljine i dalje prema Rači – poručio je Dodik.

  • OHR i PIK jednostranim odlukama urušavaju BiH

    OHR i PIK jednostranim odlukama urušavaju BiH

    Da li međunarodna zajednica kroz funkciju visokog predstavnika urušava političko-pravni poredak u BiH pod izgovorom da doprinosi miru, suživotu i demokratiji, pitanje je koje postavljaju mnogi u posljednje vreme.

    Novi visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je, nakon što je zvanično preuzeo funkciju šefa OHR, kazao da BiH mora biti u fokusu međunarodne zajednice i da je on u BiH došao da bi u ime međunarodne zajednice provodio mir.

    – Nije lako postići dogovor o nekim pitanjima. Zato sam tu, kako bih u ime međunarodne zajednice provodio mir i kako bih pomogao, građanima, konstitutivnim narodima i ostalima kako bi ostvarili uravnotežen mir – izjavio je Šmit.


    Zemlje koje su dio međunarodne zajednice i koje su učestvovale u svim sukobima na ovim prostorima govore o održavanju mira u BiH, što je paradoksalno. Smatra ovo predsjednik Narodne partije Srpske Darko Banjac, koji kaže za Srpskainfo da su dosadašnje odluke visokih predstavnika u BiH dokaz da će i Šmit najvjerovatnije donositi odluke koje će mijenjati političko-pravnu strukturu BiH.

    – U posljednjih 20 godina visoki predstavnici su mimo međunarodnog prava i Dejtonskog sporazuma donosili odluke. Nema nijedan međunarodni akt kojim se odobrava da jedan čovjek može donositi zakone, smjenjivati i zabranjivati nekome politički rad, odnosno oduzimati građanska prava, jer po kojoj konvenciji, po kojem međunarodnom aktu vi nekome možete zabraniti da nema zdravstveno osiguranje, penziono itd. – navodi Banjac.

    “Nema nazad”
    Podsjeća da su visoki predstavnici u posljednjih 20 godina nametali promjene Ustava i određene zakone, te iz toga proizilazi Banjčevo mišljenje da će oni učiniti sve da promijene političko pravnu strukturu BiH, jer su je i do sada mijenjali.


    – Znajući iz iskustva, jasno je da će djelovanje međunarodne zajednice biti na štetu Srpske i srpskog naroda. Iz toga razloga Srpska se ne smije povući ni jednog milimetra. Došli smo uza zid i više ne možemo nazad, tako da nam predstoji težak period, mnogo političke borbe i mnogo toga ćemo morati izdržati kako bismo sačuvali Srpsku – tvrdi Banjac.

    Iako ubijeđen da dio međunarodne zajednice želi promjenu ustavne strukture BiH, Banjac se nada da Šmit neće potezati za tako teškim odlukama koje, kako kaže, neće i ne može prihvatiti Republika Srpska.

    – Dio međunarodne zajednice želi da govori kako mi treba da živimo na ovim prostorima i paradoksalno je da jedan čovjek dođe i smjenjuje. Priča se da će Šmit postupati po demokratskim principima. Po kojim to principima, ako mi biramo svoje predstavnike na demokratskim izborima i onda jedan čovjek dođe i smijeni predstavnike svojom odlukom? Gdje se to može raditi i koji to sistemi poznaju? To poznaju sistemi teške autokratije – kategoričan je Banjac.

    Silom do demokratije
    Profesor međunarodnih odnosa i bezbjednosti na FPN, Miloš Šolaja, kaže za Srpskainfo da je u skladu sa izvornim mandatom visokog predstavnika pozicija šefa OHR bila više usmjeravajuća savjetodavna pozicija, ali je izmijenjena uvođenjem bonskih ovlašćenja u decembru 1997. godine.

    – Međunarodna zajednica preuzela je nakon Hladnog rata od onoga što je bila karakteristika Istočnog bloka, a to je ta ideologizacija problema i slijepo vjerovanje da se sila i čisti institucionalizam omogućiti da se u BiH uvede demokratija – objašnjava Šolaja.

    On je stava da su bonska ovlašćenja zamrznut proces demokratskog sazrijevanja.

    – To je tako i mi se danas sporimo oko tih stvari, upotrebe sile, upotrebe institucija, nekih bonskih ovlašćenja, da li je to u skladu sa zakonom ili nije. Mislim da tranzicija u BiH, zbog nepostojanja suštinskih baznih opredjeljenja definisanih nekim demokratski donesenim Ustavom, još nije počela – kazao je Šolaja.

    Klipovi u točkovima
    Međunarodna zajednica je primjer kako jednoj zemlji ne treba pomagati, kaže delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić (SNSD).

    – Vidjeli smo kroz djelovanje visokog predstavnika, a preko njega i međunarodne zajednice i Upravog odbora PIK-a, da smo danas u takvoj situaciji gde vidimo da je međunarodna zajednica učinila sve da ova zemlja ne napravi korak unapred svjesno optužujući domaće političare, a pri tome ubacujući klip u točkove da bi bilo šta BiH mogla napraviti – kaže Majkićeva za Srpskainfo.

    Ponavlja da je ključna odgovornost za stanje u ovoj zemlji na međunarodnoj zajednici.

    Dušanka Majkić
    – Da nije bilo njih Bakir Izetbegović ne bi mogao da se ponaša tako kako se ponaša, zato što očekuje da će mu oni u nekom trenutku priskočiti u pomoć i ispuniti ono što on traži. Svjedoci smo da je sa ovakvim ponašanjem međunarodna zajednica postala primjer kako ne treba da se pomaže nijednoj zemlji u svijetu – jasna je Majkićeva.

    Nada se da je Srpska posljednjim potezima jasno rekla – dosta.

    – Dosta je bilo. Sve što ste učinili, učinili ste protiv nas i protiv ove zemlje u koju ste došli kao da pomognete – ocijenila je Majkićeva.

    Podjele još veće
    Potpredsjednica PDP i narodna poslanica Jelena Trivić smatra da nametanje bilo koje teme izvana neće doprinijeti miru, suživotu i demokratiji u BiH.

    – Naročito nametanje zakona po ovako osjetljivoj temi ne može doprinijeti stabilizaciji BiH, a ni regiona. Jasno je svima nakon nametanja zakona (od strane Valentina Incka, o zabrani negiranja genocida) da su podjele u BiH samo produbljene, a to će se odraziti i na regionalnu stabilnost – kaže Trivićeva.

    Dodaje da visoki predstavnici unazad nisu radili na tome da se postigne unutrašnji konsenzus po pitanju ključnih tema u BiH, nego su odluke nametali.

    – To je dovelo upravo do toga da i danas, 2021. godine, političari iz FBiH smatraju da Bosni i Hercegovini treba visoki predstavnik koji će nametati rješenja, a političari iz Srpske da tu kancelariju treba zatvoriti – zaključila je Trivićeva.

  • Šarovića: Teško će nam biti sa Schmidtom, a i njemu s nama

    Šarovića: Teško će nam biti sa Schmidtom, a i njemu s nama

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović rekao je da će ukoliko visoki predstavnik u BiH rješenja bude tražio kroz nova nametanja to postati sunovrat u kome će svi biti na gubitku.

    “Christianu Schmidtu je Valentin Inzko ostavio teško nasljeđe donoseći odluku koja je podijelila političku javnost, ali i cjelokuno društvo BiH. Možda je to Inzko uradio i zbog svoje lične biografije, ali ovome čovjeku, kao i svima nama, ostavio je veliki teret. Teško će mu biti sa nama, a i nama će biti teško sa njim”, ocijenio je Šarović.

    On smatra da je iz prvih obraćanja jasno da će dijalog biti sredstvo njegovog nastupa, a upravo su razgovor i dijalog ono što i srpski predstavnici potenciraju kao rješenje krize, saopćeno je iz SDS-a.

    Pozdravljajući odluku Schmidta da krene putem traženja kompromisa, Šarović je rekao da nema napretka dok se domaće vlasti ne dogovore o velikim pitanjima.

    “Niti jedan visoki predstavnik ne može donositi takve velike odluke, već to moramo mi sami. Vjerujem da će se Schmidt, kao sjajan diplomata i kao neko ko zna da nije dobio podršku Vijeća sigurnosti za izbor, odlučiti za put kompromisa”, rekao je Šarović.

    On je liderima partija iz Republike Srpske poručio da moraju da procese vode mudro.

    “Smatram da mi kao predstavnici iz Republike Srpske treba da imamo inicijative, vodeći računa o našim interesima, kako prebroditi ovu krizu. Dijalog bez pobjednika je jedino rješenje ove krize”, zaključio je Šarović.

  • Tagesschau: Schmidt dolazi u BiH da govori otvoreno i djeluje grubo ako je to potrebno

    Tagesschau: Schmidt dolazi u BiH da govori otvoreno i djeluje grubo ako je to potrebno

    Austrijski novinar Nikolaus Neumaier analizirao je dolazak novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, a u tekstu objavljenom na stranici njemačke televizije Tagesschau govorio je o problemima i prilikama s kojima će se suočavati Schmidt u BiH.

    Kako navodi u tekstu, prvi dan u Uredu visokog predstavnika u BiH za Christiana Schmidta predstavlja zapravo i simbol koliko je ova funkcija zapravo teška i zahtijevna. Njegov prethodnik, kako se ističe u analizi, nametnu je izmjene zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici što je izazvalo brojne reakcije prije svega političara iz RS-a.
    “Moguće je zamisliti da će predstavnik Srba, nacionalista Milorad Dodik, bojkotovati Schmidtovu inauguracionu posjetu tročlanom predsjedništvu države (tekst je pisan prije sastanka u Predsjedništvu op.a.). Neki posmatrači su čak mogli zamisliti da srpski političari žele pokrenuti referendum za otcjepljenje dijela Bosne i Hercegovine – entiteta Republika Srpska. U svakom slučaju, srpski lider Dodik odbija visokog predstavnika jer nema legitimitet. Odnos između njega i Schmidta, koji prije nekoliko godina nije bio loš, sada je potpuno narušen. Novi visoki predstavnik demonstrativno izbjegava spominjanje imena Milorada Dodika”, navodi novinar.

    Kakav se Schmidt očekuje u BiH?

    U daljoj analizi, novinar ističe kako visoki predstavnik u BiH formalno ima apsolutna ovlaštenja kojima ne samo da može donositi zakone, već i smjenjivati političare kao što je Milorad Dodik.


    “Schmidt je u intervjuu za Bayerischer Rundfunk rekao da nije bosanski ‘veliki vezir’, ali da je spreman upotrijebiti svoja ovlaštenja u hitnim slučajevima. Nijemac sebe vidi kao osobu koju podržava međunarodna zajednica. Namjerno je izabran političar koji je spreman da govori otvoreno i da djeluje grubo što se također čini neophodnim. Država se nakon rata u BiH pokazala slabom u odnosu na bh. entitet, a čini se kako opcije podjela još uvijek nisu isključene”, navodi se.

    Schmidtov cilj – priprema pregovora za pristup EU

    Novi visoki predstavnik prema analizi ima ima jasan cilj, a to je da Bosna i Hercegovina postane stabilnija i zrela za početak prisutpnih pregovora s EU. Ipak ističe se kako i dalje postoje problemi sa ustavom, biračkim pravima i neravnopravnim statusom svih stanovnika u gradnji države.

    “Pripadnici jevrejske zajednice ili Romi se uvijek iznova spominju kao primjeri. U principu, na pozicije ne može biti izabran niko ko nije raspoređen u jednu od tri etničke grupe. Osim toga, potrebna je efikasna borba protiv rasprostranjene korupcije. To neće biti lagan posao. Zemlja je trenutno u opasnosti da postane funkcionalno nesposobna. U BiH zbog uređenja i tenzija postoje desetine područja u kojima postoji više od 130 ministarstava i ministara koji povezuju utjecaj i korist na ovim pozicijama. To je jedan od razloga zašto mlada generacija sve manje vidi perspektivu u državi. Više od 70 posto njih sjedi sa spakovanim koferima i želi napustiti zemlju”, ističe se u tekstu.

    Jači angažman Evropske unije i SAD-a

    Ipak, kako bi Schmidt mogao ostvariti svoje zamisli, novinar ističe kako Austrija, koja je i dalje važan partner za BiH, kao i EU i SAD moraju zauzeti odlučniji stav o brojnim pitanjima.


    “Bosnu i Hercegovinu ne treba prepustiti nacionalistima. Neuspjeh u Bosni ili čak novi nasilni sukobi mnogo su skuplji od integracije. Nada se polaže u američkog predsjednika Joea Bidena, koji dobro poznaje Balkan iz ličnog iskustva. Visoki predstavnik ne želi samo uključiti partnere u Berlinu, Briselu ili Washingtonu, već i Ankaru i srpsko rukovodstvo u Beogradu. Schmidt kategorički odbacuje ideju ponovnog pomicanja granica. Nedavno je ‘non-paper’, koji se pripisuje slovenskom premijeru Janezu Janši, izazvao nemir u državi. Predložena je podjela Bosne i Hercegovine u korist Srbije i Hrvatske. Manji dio prepustio bi se Bošnjacima. Promjene granica, kaže Schmidt, ne dolaze u obzir. Bosna i Hercegovina mora se očuvati u cijelosti i donijeti propise u kojima svako može živjeti gdje želi”, poručuje novinar.