VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik ističe da Srpska zaključcima NSRS zauzima proaktivan stav u aktuelnoj krizi u BiH

    Dodik ističe da Srpska zaključcima NSRS zauzima proaktivan stav u aktuelnoj krizi u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da Republika Srpska zaključcima Narodne skupštine potvrđuje da je suverena u odlučivanju i da nije destabilizujući faktor u BiH.

    Mi njima zauzimamo svoj proaktivan stav u aktuelnoj krizi i sa sebe skidamo klevetu iz Sarajeva da su svi problemi potpisani našim imenom i prezimenom. LJudima u Republici Srpskoj je jasno da nisu, ali neki spolja radije zadržavaju predstavu o našoj krivici – istakao je Dodik u autorskom tekstu za “Nezavisne novine”.

    Reagujući na prethodno objavljeni tekst profesora ustavnog prava Milana Blagojevića, u kojem je autor naveo da Narodna skupština usvojenim zaključcima obmanjuje srpski narod i Srpsku, Dodik je naglasio da je Narodna skupština u utorak, 1. februara, na dnevnom redu imala političko-ekonomsku situaciju u BiH.

    – Otud i niz zaključaka koje je Skupština usvojila, a da gospodin Blagojević, kako sam kaže, ne vidi smisao njihovog usvajanja u ovom trenutku – naveo je Dodik.

    Dodik je sa žaljenjem konstatovao da Blagojević nije primijetio koji su zaključci usvojeni na sjednici 30. jula prošle godine, kao ni da su se predstavnici Srpske u zajedničkim institucijama upravo i ponašali kako su nalagali zaključci.

    – Tu posebno mislim na tačku dva zaključka koja glasi: Smatramo da ne postoje uslovi za donošenje odluka srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH, osim u slučajevima kada je neophodno učešće radi sprečavanja donošenja odluka protivno interesima Republike Srpske – istakao je Dodik.

    Tim zaključkom, tvrdi Dodik, srpski predstavnici nisu onemogućeni da odlaze na posao, održavaju sastanke i sve ono što je potrebno za poslove koje obavljaju.

    Dodik ističe da se odluka o privremenom finansiranju institucija odnosi i na ljude iz Republike Srpske koji su zaposleni u zajedničkim institucijama, te da je logično da se u interesu i srpskih građana takva odluka donese.

    On je naglasio da mu nije poznato da se u zajedničkim institucijama išta odlučivalo što je bilo protivno interesima Republike Srpske ili zaključaka koje je usvojila Narodna skupština u julu prošle godine.

    – Naravno da ne prihvatamo tzv. Inckov zakon niti će taj zakon biti objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske. Kako će dio međunarodne zajednice da riješi to pitanje, to prepuštamo njima. Ali, mi ne želimo da sjedimo skrštenih ruku, čekajući milost neizabranih stranih državljana kad bi se oni mogli pozabaviti pitanjem spornog zakona. Sve vrijeme govorimo o tome da moramo da budemo suvereni u odlučivanju, mi ništa drugo ne radimo – naglasio je Dodik.

    Dodik smatra da je od svega najveće iznenađenje Blagojevićev stav o predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji je svih prethodnih godina bio podrška Republici Srpskoj i njenom narodu.

    – Partnerstvo koje imamo s rukovodstvom Srbije ne podrazumijeva da u tom odnosu bilo ko naređuje onom drugom. Zato sam iznenađen da profesor Blagojević koristi tako teške i netačne kvalifikacije ne samo na račun predsjednika Vučića, već i na prirodu odnosa koje Republika Srpska ima sa Srbijom, bez obzira na to ko vrši vlast u kojoj republici – smatra Dodik.

    Dodik je naveo da bi volio da je Blagojević bar pomislio, ako već nije napisao, da je vlast u Srpskoj, uprkos svemu, neke stvari pokrenula, sa željom da ih završi ako ne ova, onda neka buduća politička garnitura.

    – Jer, Republika Srpska nije ni počela sa nama niti će završiti sa nama. Cijenim da profesor dijeli naše političke ciljeve u čijem središtu je uvijek Republika Srpska, s tim da strategije do tog cilja zbog različitih profesija kojima pripadamo nisu uvijek iste – naglasio je Dodik.

    On je istakao da ovim tekstom želi zatvoriti polemiku, koja to i nije, jer je, kako je naveo, samo iz činjenice da rado čita Blagojevićeve tekstove, osjetio potrebu da ukaže na materijalne i sve ostale greške koje je on iznio u svojoj kolumni “Velika obmana”.

  • Novaković Bursać: Pozivamo na srpsko jedinstvo; Borenović: Ostajemo dosljedni zaključcima NSRS

    Novaković Bursać: Pozivamo na srpsko jedinstvo; Borenović: Ostajemo dosljedni zaključcima NSRS

    Niko nije priznao sramni zakon Valentina Incka, rekla je Snježana Novaković Bursać šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu i pozvala na srpsko jedinstvo.

    • Narodna skupština Republike Srpske je svojim zakonima od ljetos proglasila taj zakon neprimjeljivim u Srpskoj – istakla je ona gostujući u Jutarnjem programu RTRS.

    Ponovila je da oni na srpsko jedinstvo pozivaju konstantno.

    • Ali kolege iz PDP i SDS-a, u zadnje vrijeme i iz DNS-a, pokušavaju da se izvuku iz zajedničke borbe i da se priklone nečemu što mi nazivamo postupcima i idejama političkog Sarajeva. Naše ponašanje juče je zasnovano na zaključcima NSRS – dodala je ona.

    Podsjetila je da je Narodna skupština donijela novi set zaključaka.

    • Najvažnije je da mi ne smijemo da prihvatimo da je nametnuti zakon dio pravnog sistema. To je konstatovano u prvom zaključku, dok je 10. zakon izazvao dosta nejasnoća, a to je da mi možemo da učestvujmo u radu i odlučivanju usklađujući odluke sa organima i institucijama u Srpskoj – smatra Novaković Bursać.

    Predsjednik PDP-a Branislav Borenović u Јutarnjem programu naše Televizije, učešće vladajuće većine na jučerašnjoj Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH je nazvao obmanom javnosti i kapitulacijom.

    Borenović je rekao da PDP nije prisustvovao sjednici jer ostaje doslijedan zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske – a to je da nema nastupa u zajedničkim institucijama dok se ne povuče Inckov zakon.

    Podsjećamo, poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu juče su glasali samo za odluke od interesa za Republiku Srpsku.
    Odblokirani su višemilionski infrastrukturni projekti.

    Data je saglasnost za ratifikaciju četiri sporazuma i aneksa, koji se odnose na zajednički granični prelaz sa Srbijom na lokaciji Bratunac – Ljubovija, projekat energetske efikasnosti u Republici Srpskoj, te sporazum koji se tiče gradnje dionice koridora 5C u Hercegovini.

    Sjednici nisu prisustvovali poslanici SDS-a PDP-a i DNS-a.

  • Dodik: Opozicija tražila sankcije za mene i za ATV

    Neprihvatljivo je da u javnosti tako lako prođe priča da se sankcioniše jedan medij, jasan je srpski član bh.predsjedništva. Opozicija u Sprskoj je kaže Milorad Dodik tokom sastanka sa Gabrielom Eskobarom tražila sankcije za njega i za Alternativnu televiziju.

    “Ono što narod treba da prepozna da je Eskobar rekao javno opozicija, lideri opozicije su obećali da će raditi na razbijanju jedinstva Republike Srpske i to rade. Kad su oni rekli šta vama treba onda su oni rekli uvedite sankcije Dodiku i Alternativnoj televiziji. To je tražio Šarović i Borenović i još neki oko njih”, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Branislav Borenović ne otkriva o čemu je pričao sa Eskobarom. Iako sankcije ATV-u nije osudio, pred kamerama se brani da on nema ništa sa tim.

    “Čujem da je Milorad Dodik na Skupštini rekao da smo mi iz opozicije tražili sankcije za njega i za ATV što je potpuna laž. Da bio je jedan sastanak sa gospodinom Eskobarom. Tačno je samo jedno sankcije niko nije pominjao”, rekao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

    Nećemo dopustiti da nas ocjenjuje opozicija, poručuje Dodik. To će, kaže uraditi isključivo narod.

    “Kad ja pokušam da sarađujem sa međunarodnom zajednicom onda kažu Dodik je miljenik ovo ono. Kada kažem ne može to želim da se nešto vrati onda skoči međunarodna zajednica onda kaže Dodik proizvodi krizu. Zamislite pa to nema nigdje pa ja u najgora vremena kad sam bio predsjednik SNSD-a koji je bio opozicija nikada nisam udarao, ja sam kritikovao i govorio SDS-u i govorio sam možda i stvari koje tad u neko vrijeme su tražile izraz ili odraz. Ali kad je meni stavljeni na sto da se zabrani SDS kao teroristička organizacija kad smo sjedili u Stejt departmentu, ja sam rekao onda imate i moju ostavku”, rekao je Dodik.

    Opoziciji je jedino važno da sruši srpsko jedinstvo zajedno sa Eskobarom, jasan je Dodik. Mržnja prema meni im je, kaže veća od ljubavi prema Republici Srpskoj.

  • Oštre poruke iz SDA: Ukoliko Narodna skupština Srpske usvoji zakon o VSTS – mi ćemo ga oboriti

    Oštre poruke iz SDA: Ukoliko Narodna skupština Srpske usvoji zakon o VSTS – mi ćemo ga oboriti

    Saglasnost Vlade Republike Srpske na Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS i upućivanje u parlamentarnu proceduru na entitetskom nivou predstavlja do sada najozbiljniji nasrtaj vlasti Srpske na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine, rekli su danas iz SDA.

    Kako su poručili, ukoliko Narodna skupština RS usvoji ovaj zakon, SDA će putem ovlaštenih predlagača uputiti apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, kojom će osporiti ustavnost entitetskog zakona,

    “Dodik želi svesti pravosudni sistem na entitetski nivo i staviti ga pod svoju kontrolu kako bi se zaštitio od odgovornosti za korupciju i kriminalne aktivnosti. Niži nivoi vlasti i njihovi parlamenti nemaju mogućnost stavljati van snage ili mijenjati važeće državne zakone. Svaki takav pokušaj formiranja parainstitucija, predstavlja direktan udar na Dejtonski mirovni sporazum”, istakli su iz SDA.

    SDA je pozvala pravosudne institucije Bosne i Hercegovine da, u skladu sa svojim ovlastima i nadležnostima, što prije procesuiraju i sankcioniraju “sve odgovorne za ovaj nasrtaj na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine, kao i da konačno pokrenu procese koji se odnose na korupciju”.

    “Od Stejt Departmenta očekujemo da prošire i konkretizuju već započete sankcije, a zemlje članice Evropske unije da se pridruže sankcijama SAD-a kako bi spriječili dalje podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini i regiji“, naveli su još iz SDA.

  • Dodik: Izetbegović indirektno priznaje da RS nije dio BiH

    Dodik: Izetbegović indirektno priznaje da RS nije dio BiH

    Gavran bošnjačke političke scene Bakir Izetbegović slavodobitno najavaljuje sankcije Republici Srpskoj, čime indirektno priznaje da Republika Srpska nije dio BiH, jer ko bi se iole normalan radovao da bilo ko posegne za kažnjavanjem dijela njegove zemlje, izjavio je Srni srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Komentarišući Izetbegovićeve navode iznesene u federalnim medijima da će doći do ekonomskih sankcija Srpskoj, Dodik je rekao da Izetbegović nema političke odgovore na politička pitanja, da bi da svoje političke neistomišljenike disciplinuje tuđom silom i da to, kako tako, prikaže kao svoju političku pobjedu.

    “On i dalje živi na stereotipima iz devdesetih, ne shvatajući da se svijet i odnosi u njemu promijenili”, dodao je Dodik.

    On kaže da je Izetbegović zaboravio da kažnjavanje ljudi u Republici Srpskoj gazi treću deceniju ali da to nije pomoglo njegovom ostvarenju sna o islamskoj državi, koju zove funkcionalna BiH.

    “Zato bih mu poručio da promijeni pristup, da odustane od islamske države, prhvati da su Srbi i Hrvati jednako vlasnici zemlje koju on svojata i da više ne prijeti tuđom silom. U narodu postoji izreka za to šta on radi, ali strpiću se i usmeno mu je prenijeti kada ga sretnem”, rekao je Dodik.

  • Novaković Bursać: Srpski predstavnici na sjednici samo zbog četiri sporazuma

    Novaković Bursać: Srpski predstavnici na sjednici samo zbog četiri sporazuma

    Na današnjoj sjednici Parlamentarne skupštine BiH predstavnici SNSD-a i srpskog kluba učestvovaće samo na način da će pristupiti glasanju, i davanju saglasnosti na ratifikaciju četiri sporazuma, istakla je na konferenciji za novinare Snježana Novaković Bursać, šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    “Јedan sporazum se tiče graničnog prelaza kod Ljubovije, drugi je saglasnost o graničnim prelazima sa Republikom Srbijom, treći se tiče projekta energetske efikasnosti u Republici Srpskoj i četvrti je davanje saglasnosti za ratifikaciju sporazuma koji se tiču autoputa 5C, dionice u Hercegovini”, rekla je Novaković Bursać.

    Ona je poručila da SNSD kao i srpski klub u Parlamentarnoj skupštini BiH nikada nije ni napustio zajedničke organe.

    “Mi smo svoje reakcije usklađivali na način da smo u jednom trenutku odustali od donošenja odluka iz dobro poznatih razloga”, navela je Novaković Bursać.

  • Šarović bi sa dnevnog reda skinuo sva pitanja o kojima nema dogovora

    Šarović bi sa dnevnog reda skinuo sva pitanja o kojima nema dogovora

    Mi iz SDS kad budemo u vlasti tražićemo da se sa dnevnog reda skinu sva pitanja o kojima u aktuelnom trenutku nema dogovora, a da se odlučuje o stvarima koje su u interesu svih strana.

    Na taj način se relaksira politička situacija i otvara prostor za napredak, poručio je Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke, gostujući u emisiji Telering na RTRS.

    – Naš prijedlog koji smo i ranije iznosili je da Inckov zakon bude zaleđen od primjene jedan vremenski period dok se ne nađe rješenje koje štiti interese Republike Srpske i nudi kompromis – istakao je Šarović.

    On je kazao da je Milorad Dodik svojom lošom i provokatorskom politikom proizveo onakvog Incka.

    – Incko je bio pripremljen da ode iz ove zemlje bez da uradi neki veći politički potez. Dodikova politika zajedno sa Valentinom Inckom je saučesnik što je danas Republika Srpska međunarodni slučaj. Dodik je ničim izazvan izašao sa idejom o novom političkom dogovoru u BiH. Kome to treba? To znači novi Dejton. Zašto sada ne priča o mirnoj disoluciji? Jer on to ne može da iznese – naglaslio je Šarović.

    Govoreći o sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik SDS je rekao da je nekoliko sati zasijedanja proteklo u diskusiji lidera političkih partija, a da niko nije znao koji zaključci će biti predloženi na kraju.

    – Radi se za klasičnoj predstavi za javnost koja je trebala da posluži vlasti da se vrati u Sarajevo. Iako nisu ispunjeni zahtjevi u vezi sa Inckovim zakonom, vlast se danas vraća u Sarajevo – dodao je Šarović.

    On kaže da sada očekujemo novu politiku SNSD u kojoj će se javnosti predstavljati kao mirotvorci.

    – Nikoga nisu pitali za glasanje na sjednicama Savjeta ministara tokom decembra mjeseca. Glasali su za dodjelu sredstava Tužilaštvu BiH iako je u zaključcima rečeno da se može glasati samo ako je neka odluka u interesu Republike Srpske. Da li to znači da je dodjela sredstava Tužilaštvu BiH u interesu Republike Srpske? – upitao je Šarović.

    On je poručio da sve poluge u ovoj zemlji ima aktuelna vlast i zbog toga moraju da nose odgovornost za političke odluke koje donose.– Ako je pitanje imovine važno za Republiku Srpsku zašto niko nije pozvao sudije Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda da nam objasne zašto i na koji način su donošene ove štetne odluke za Republiku Srpsku? Ti ljudi nam mogu pomoći da dođemo do rješenja – zaključio je Šarović.

  • Josip Jerković: Hrvatima je lakše u RS-u nego u FBiH

    Josip Jerković: Hrvatima je lakše u RS-u nego u FBiH

    Potpredsjednik Republike Srpske i visoki funkcioner HDZ-a BiH Josip Jerković je nakon govora Dragana Čovića u Narodnoj skupštini RS-a kazao da je Hrvatima lakše u RS-u nego u Federaciji BiH.

    U razgovoru za “Glas Srpske” Jerković je, odgovarajući na pitanje da li je bolji položaj Hrvata u RS-u ili u FBiH, odnosno na nivou BiH, kada je riječ o političkim i drugim pravima, rekao da se o položaju Hrvata u Republici Srpskoj može uvijek razgovarati.
    “Uvijek sam govorio – imamo, kao i Bošnjaci, predstavnike u Skupštini, potpredsjednike RS-a, delegate u Vijeću naroda te ministre i direktore u Vladi. Imamo pravo na još naših ljudi u institucijama RS, ako gledamo po Ustavu i Dejtonu, kako je dozvoljeno po zakonu. Kada je riječ o FBiH, ne znam tačno, ali sigurno da dosta toga znam i svi oni koji sa mnom razgovaraju o tome kažu da je lakše nama u RS-u nego njima u FBiH, iako je Federacija stvorena po Dejtonu i za Hrvate i za Bošnjake”, kazao je, između ostalog.

    U vezi s inicijativom za izmirenje štete, koju je pokrenuo, Jerković ističe da se mali broj Hrvata vratio na ognjišta u Posavini.

    “Oko 30.000 Hrvata živi u Republici Srpskoj. Nisam nezadovoljan time, ni donatorima koji su davali sredstva za obnovu kuća, ali danas ih više nema. Pokrenuo sam tu inicijativu, ali malo ljudi se odazvalo. Ali je činjenica, od koje ne treba bježati, to da je više Hrvata otišlo s prostora FBiH nego s prostora RS-a. To zasigurno mnogi ne znaju”, kaže Jerković.
    Jerković je istakao da treba razgovarati pomirljivim tonom i govorom.

    “Kao što je to učinio Dragan Čović na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske u Banjoj Luci, gdje je govorio i u ime Bošnjaka”, dodao je.

    Treba podsjetiti da je više od 200 hiljada Hrvata protjerano s područja RS-a za vrijeme rata, ali da o tome lider HDZ-a nije govorio u NSRS-u, niti o drugim problemima Hrvata u BiH.

  • Dodik: Ne vraćamo se u institucije BiH, opozicija u RS ne zna šta hoće

    Suština skupštinskih zaključaka sa posebne sjednice je da će se predložiti zakon kojim će biti zabranjeno da se kolektiviteti kao što je Republika Srpska, pa i BiH, nazivaju genocidnom tvorevinom i da se konstitutivni narodi i pojedinci nazivaju genocidnim, istakao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    “Sada po nametnutom ‘Inckovom zakonu’ to nemamo. Želim da naglasim da niko nije legalizovao taj ‘Inckov zakon'”, kazao je Dodik za RTRS.

    Istako je veliki značaj jučerašnje posebne sjednice Narodne skupštine.

    “Ne vraćamo se u institucije BiH. Skupština je rekla da razlozi nisu prestali i to su oni razlozi koji su nas doveli u poziciju da prije šest mjeseci kažemo da ne samo da nećemo odlučivati, već da nećemo biti ni prisutni na sjednicima zajedničkih institucija. Mogu da učestvuju naši predstavnici, ali da se drže stava Narodne skupštine, Vlade Srpske i naravno predsjednice Republike Srpske”, rekao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH naglašava da je to već doneseno u ranijim zaključcima.

    “Imate u članu 4, da ćemo učestvovati u radu u tačkama koji su u interesu za Republiku Srpsku, kao što sutra imate u Predstavničkom domu tri razvojna programa i nekoliko desetina miliona maraka koje treba Srpska da povuče. Bez tih formalnih procedura ne bi to imali”, rekao je Dodik.

    On je podvukao da opozicija u Republici Srpskoj ne zna šta hoće, te dodao da oni zajedno sa Eskobarom ruše jedinstvo u Srpskoj.

    “Njihova jedina politika je Milorad Dodik. Mržnja prema meni im je veća od ljubavi prema Republici Srpskoj. I to se najbolje vidjelo na jučerašnjoj sjednici kada su se bunili što ja nisam prvi govorio, iako to nema nikakve veze. O tome ne odlučujem ja, ali da sam govorio prvi, znate da bi se samo zakačili za moje izjave, i da tako često sjednice odlaze u drugom smjeru, što samo pokazuje da sam im ja jedini cilj”, podvukao je Dodik.

  • “Nema uslova za održavanje izbora”

    “Nema uslova za održavanje izbora”

    Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović uputio je pismo međunarodnim posrednicima u pregovorima o izbornoj reformi, Metju Pameru i Angelini Ajhorst.

    Sadržaj pisma prenosimo u potpunosti:

    Želio bih Vam zahvaliti na uloženom trudu u zadnjih godinu i po dana u pronalasku rješenja kojima bi se u potpunosti implementirali politički sporazumi iz Mostara potpisani 17. juna 2020. godine. Posvećenost i ekspertiza s Vaše strane bili su od izuzetnog značaja za proces koji je okončan pregovorima u Neumu krajem januara 2022. godine.

    Podsjetiću kako smo, zahvaljujući uloženim naporima, nedugo nakon potpisivanja uspješno implementirali sporazum koji se odnosi na Grad Mostar.

    Kao ishod, nakon dvanaest dugih godina održani su demokratski izbori za Gradsko vijeće Grada Mostara. To nam je s pravom probudilo optimizam koji je bio prijeko potreban za rješavanje otvorenih pitanja u odnosima Bošnjaka i Hrvata.

    S druge strane, sporazum koji se odnosi na legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim nivoima, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, te obezbjeđivanje aktivnog i pasivnog izbornog prava svakog građanina na cijelom području BiH, uprkos uloženom trudu Hrvatskoga narodnog sabora (HNS BiH), ostaje neispunjen.

    U saradnji s Vama održali smo stotine sati pregovora o ograničenim izmjenama Ustava BiH i izbornoga zakonodavstva kako bismo implementirali odluke Evropskoga suda za ljudska prava i Ustavnoga suda BiH, uključujući presudu U-23/14, te proveli relevantne preporuke OESS/ODIHR i Venecijanske komisije u skladu s evropskim standardima. S naše strane uloženi su maksimalni napori, predstavljene su desetine dokumenata, uključujući prijedloge izmjena Ustava BiH i izborne modele prema kojima bi se provele presude sudova i birali legitimni predstavnici u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.

    Upravo zahvaljujući nesebičnim naporima predstavnika EU, SAD i Venecijanske komisije, uspjeli smo postići usklađenost naših prijedloga ustavnih odredbi s najvišim evropskim standardima i preporukama Venecijanske komisije, uključujući i pitanje formulacije ustavnog izričaja u odnosu na Predsjedništvo BiH.

    Našim prijedlogom obezbijedili smo da svi građani BiH mogu birati i biti birani nezavisno o pripadnosti i bez izjašnjavanja nacionalnog ili etničkog identiteta. Vrlo pažljivo osmišljavanje naših prijedloga ograničene ustavne reforme, kao i drugih modela, vođeno je načelom zadovoljenja ustavno zagarantovanih prava o ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i najviših standarda o ljudskim pravima.

    Vjerujem kako ćete se složiti da je hrvatska pregovaračka strana predvođena HNS BiH ostavljala prostor za kompromisna rješenja. Bez obzira na to što se presude sudova ne odnose na temu koja se, donekle tendenciozno, naziva “funkcionalnost Federacije BiH”, pokazali smo izuzetnu fleksibilnost i otvorenost za prihvatanje pregovora i o toj temi.

    Uprkos svemu tomu, znamo kako su naši napori i dogovori grubo prekršeni od supotpisnika Mostarskog sporazuma, pogotovo znajući kako je implementacija Sporazuma o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH trebala biti okončana usvajanjem zakonskih izmjena u Parlamentarnoj skupštini BiH najkasnije do kraja 2021. godine. Takvoga smo se scenarija pribojavali do samoga kraja, jer se time nepovjerenje i politička kriza u BiH dodatno produbljuju.

    Prema tome, trenutno se nalazimo u situaciji za koju smatramo da se još uvijek nisu obezbijedili formalni i pravni uslovi za održavanje Opštih izbora u oktobru 2022. godine.

    Podsjetiću kako su Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), potpisali Vašingtonski sporazum 1994. godine, kojim je uspostavljena Federacija BiH. Vašingtonskim sporazumom i Dajtonskim mirovnim sporazumom Hrvatima su zagarantovana suverena nacionalna prava. Činjenica je da se suverena prava i konstitutivnost Hrvata grubo krše u posljednje dvije decenije, i po pitanju reflektovanja konstitutivnosti Hrvata u svim zajedničkim institucijama i legitimnog izbora njihovih predstavnika. Posljednji pregovori i uporno miniranje naše nedvosmislene opredijeljenosti za pronalazak rješenja dokazali su kako je supotpisnik Mostarskog sporazuma, zajedno s drugim bošnjačkim političkim predstavnicima, opredijeljen za nastavak grubog kršenja međunarodnih sporazuma i suverenog prava Hrvata kao ravnopravnog konstitutivnog naroda u BiH. Takvo grubo kršenje prava jednoga konstitutivnog naroda i međunarodnoga prava, ako se nastavi, imaće dalekosežne posljedice u odnosima Hrvata i Bošnjaka.

    Stoga, naša je obveza unaprediti izborne standarde u BiH, ali i očuvati ključne norme potpisanih međunarodnih sporazuma kojima se jamči jednakopravnost svih konstitutivnih naroda, pogotovo najmalobrojnijeg hrvatskoga naroda, kako bi se izbjegla dalja destabilizacija i obezbijedio put prema evroatlantskim integracijama.

    Uprkos smanjenju optimizma s naše strane i vremenskom ograničenju, spremni smo završiti započeti pregovarački proces. Nedopustiva su gruba kršenja ljudskih prava i dominacija jednoga konstitutivnog naroda nad drugim. Kao politički lideri ne smijemo odustati ili udaljiti se od viših ciljeva izborne reforme i ograničenih izmjena Ustava BiH. Sprovođenje Mostarskog sporazuma od vitalnog je interesa za budućnost Bosne i Hercegovine.

    Na kraju, dijalog i kompromis jedini su put za izgradnju, nažalost već duboko narušenog, povjerenja i pomirenja, što će nam omogućiti da okrenemo novu stranicu u korist euroatlantske budućnosti naše zemlje. Još jednom izražavam duboku zahvalnost na Vašem zalaganju i podršci koju pružate Bosni i Hercegovini, svim njenim narodima i građanima na evroatlantskom putu, koji uz sve poteškoće i izazove ostaje naša jedina perspektiva – zaključio je Čović.