VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Schmidt: Deblokada rada institucija i izmjene Izbornog zakona su stvar dogovora bh. političara

    Schmidt: Deblokada rada institucija i izmjene Izbornog zakona su stvar dogovora bh. političara

    Visoki predstavnik Christian Schmidt u njegovom prvom televizijskom intervjuu u BiH nakon preuzimanja funkcije kazao je da je za rješavanje svih problema potrebno da političari ostanu za istim stolom, čak i kada je teško.

    Smatra da se samo tako može riješiti i blokada rada državnih institucija i Izborni zakona i drugi aktuelni problemi. Schmidt je govorio o aktuelnoj situaciji u BiH, ali i planovima za budućnost.

    Poručio je da trenutna blokada rada državnih institucija, nikome ne donosi dobro.

    “Blokade nikada ne doprinose uspjehu i ne donose dobro. U Njemačkoj se kaže: ‘Bolje razgovarati jedni sa drugima, nego razgovarati o drugima’. Ko želi nešto da pokrene, mora da razgovara da bi nešto potaknuo. Ne smijemo dopustiti da BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji doživi neuspjeh ili da zastajkuje na tom putu. Na ovaj put pozivam izabrane predstavnike države BiH”, rekao je Schmidt.

    Visoki predstavnik se prije nekoliko dana sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    “Predsjednik Srbije pozvao je visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH na zvaničan razgovor. Za budućnost BiH potrebno je razgovarati sa glavnim gradovima u regiji, i to je ono što ja radim. Važno je razgovarati i o pripremama za samit zapadnoevropskih zemalja koji će biti održan u oktobru, kao i o poboljšanju privredne saradnje zemalja Zapadnog Balkana i to su bile teme o kojima smo razgovarali”, rekao je Schmidt.

    Visoki predstavnik je u razgovoru odbacio kritike da se u svojim pogledima na izmjene Izbornog zakona svrstao na stranu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Poručio je kako odgovornost za rješenje pitanja izmjena Izbornog zakona nose domaći političari.

    “Ja sam impresioniran koliko ‘čitača misli’ ima u regiji jer te misli o kojima se izvještava i koje su, navodno, skrivene u mojoj glavi, uopšte nisu tu. Puno je bolje raditi na rješenju, na izmjenama Izbornog zakona koje, između ostalog, moraju uključivati borbu protiv izbornih prevara. Osim toga, mora se osigurati da se ispoštuju odluke Suda za ljudska prava u pogledu učešća Ostalih”, rekao je Schmidt.

    On je istakao kako se, iako je teško, mora sjesti za sto i naći zajedničko rješenje jer to i jeste uloga politike.

    “Evropska unija i međunarodna zajednica vrlo rado će u tome pomoći, međutim odgovornost za ovo leži kod odabranih predstavnika različitih stranaka i naroda u BiH”, rekao je Schmidt.

    Visoki predstavnik je rekao kako će raditi na tome da se poboljša situacija stanovnika u BiH, a ne političara.

    Najvažnije je, kaže, da se poboljša kvaliteta života, te dodaje kako se puno političke energije troši na neke druge stvari.

    “Moraju se osigurati određeni pravni uslovi, obezbijediti vladavina prava, što će za neke biti neugodno, ali to je neophodno. Ja ću korisiti sve mogućnosti koje mi stoje na raspolaganju, na umrežavanju sa Evropskom unijom, sa raznim međunarodnim akterima, a mjerilo prema kojem ćemo mjeriti je li se situacija ovdje poboljšala je da li će u narednoj deceniji mladi ljudi reći – ‘da, rado živim ovdje, volim svoj život ovdje’. To je zadatak koji je pred nama, a koji nije lak i potrebna je podrška sviju da bi se to osiguralo”, rekao je visoki predstavnik.

    Govoreći o mogućnosti zatvaranja OHR-a u perspektivi, Schmidt je kazao kako ne postoji vremenski plan za to.

    “Ne postoji neki vremenski plan u tom pogleda, samo postoji zadatak – da se dođe do toga da situacija dozvoli da se OHR, ali i zadatak koji on obavlja zaključi i da se traže novi oblici saradnje. Želim da u političkom smislu upozorim da to ne znači da će se međunarodna zajednica nakon toga prestati zanimati za BiH jer previše su ljudi ovdje propatili. Zadatak ostaje, funkcionalnosti ostaju, samo možda na neki drugi način”, rekao je Schmidt.

    Visoki predstavnik je dodao kako je stekao utisak da ljudi u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru… žele isto – da žive zajedno i da mogu zajedno da se razvijaju.

  • Komšić nakon sastanka sa Schmidtom: Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna

    Komšić nakon sastanka sa Schmidtom: Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić govorio je o današnjem sastanku s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom te je iznio detalje i impresije s ovog susreta.

    Na početku je Komšić naveo kako su se razgovori odnosili na aktuelnu situaciju u BiH, ali i u regiji.

    “Mogu reći da se nismo složili u vezi s nekim stvarima, naročito kada je riječ o rješenjima za izmjene Izbornog zakona. Moj utisak je da on preferira rješenje Fuleovog modela, što je vrlo opasno po budućnost BiH, jer jeste jedna vrsta stvaranja etničkih teritorija, ali o ovom pitanju će svakako još biti mnogo rasprava”, rekao je Komšić.

    Kako je naveo Komšić, tokom razgovora s Christianom Schmidtom insistirao je na potrebi provedbi svih presuda Evropskog suda za ljudska prava.

    “Insistirao sam na presudama Evropskog suda za ljudska prava, kao i na mišljenju Evropske komisije o realizaciji 14 prioriteta. Prema mom mišljenju su to stvari o kojima bismo trebali razgovarati s predstavnicima međunarodne zajednice. Dotakli smo se ovoga što se dešava kada je riječ o odnosima BiH i Srbije, neselektivnom hapšenju, o tome da Srbija ne isporučuje ratne zločince, čak da ih skrivaju, što će svakako usložniti razvoj odnosa, tj. ući ćemo u fazu kada se nećemo moći pohvaliti bilateralnim odnosima”, rekao je Komšić.


    Komšić je također istakao kako se tokom sastanka našao u čudnoj situaciji, gdje je Schmidtu morao objašnjavati razlike između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa.

    “Ono što me začudilo jeste to da sam se u trenutku našao u situaciji da objašnjavam razliku između Berlinskog procesa i Mini Šengena, tj. Otvorenog Balkana. Imao sam utisak da moram objašnjavati da su sve zemlje regije pristupile Berlinskom procesu i da se tu stvari rješavaju i da sve što se dešava s Otvorenim Balkanom jeste samo dupliranje posla, ali u smanjenom obimu, jer ne učestvuje svih šest zemalja, već samo tri. Što se mene tiče, Schmidt je visoki predstavnik i naravno da ćemo sarađivati. Ja sam mu rekao da će u meni imati saradnika koji će mu iskreno reći stvari kako jesu i bez skrivenih igara i to očekujem od njega. Vidjet ćemo šta će biti, dogovorili smo se da ostajemo u kontaktu”, naglašava Komšić.


    Također, predsjedavajući Predsjedništva BiH je izjavio kako smatra da Schmidt još uvijek nema kompletnu sliku o stanju u BiH.

    “Polazim od pretpostavke da on (Christian Schmidt op.a.) ima pravo na svoj politički stav i da je možda došao s predodžbama koje ne odgovaraju realnosti i da se stvari drugačije dešavaju. Rekao sam mu da ima ovlasti i za nametanje Izbornog zakona, ali da snosi odgovornost za posljedice. Predali smo mu papir koji se tiče dekriminalizacije izbornog procesa, tj. ono što bi trebalo učiniti da bi BiH dobila poštenije izborne rezultate”, pojašnjava Komšić i ističe kako je Schmidtu potrebno vrijeme kako bi dobio jasnu sliku o situaciji u BiH.


    “Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna i da bi to sklopio, treba mu još nekoliko puzli kako bi se stekla ukupna slika o stanju u državi. Pojasnio sam da u BiH želimo da važi sve ono što važi i u Njemačkoj i očekujem da ljudi koji dolaze iz takvih društava shvate to, da su bitni pojedinci i njihova prava, jer na tome počiva Evropa, a ne na kolektivnim pravima bilo kakvih grupa”, govori Komšić.

    Tokom sastanka, kako navodi Komšić, osvrnuli su se i na priče o mirnoj disoluciji BiH o kojoj pojedini političari govore.

    “Vlada Njemačke je ranije rekla da sve ovo što mi živimo u BiH jednostavno postaje problem, jer se kod nas priča o konstitutivnosti počinje koristiti o disoluciji, i rekao sam mu da je Dodik primjer toga. Kada govorimo o mirnoj disoluciji, onda se razgovori o takvom pitanju kod nas odvijaju puškama, tenkovima i topovima i to apsolutno ne može biti provedeno”, objašnjava Komšić.

    Na kraju, Komšić se osvrnuo i na odlazak Angele Merkel u Beograd te je poručio kako je to znak da Merkel daje podršku politici Aleksandra Vučića.

    “Njemačka kancelarka je odabrala takav format susreta, ne znam zašto. Kod Vučića je otišla da mu da još jednom podršku, što smatramo da je loše i da šalje loše signale, ali to je tako. Ne vidim drugi razlog zašto je kancelarka išla Vučiću na noge osim toga. Kao kompenzacija tom susretu, odabran je susret s ostalim premijerima u Tirani i Tegeltija je otišao na taj susret”, naveo je Komšić.


    Poručio je također da se od Srbije ne može praviti gazda na Balkanu te da sve zemlje moraju imati ravnopravan tretman.

    “Od takve ozbiljne zemlje kao što je Njemačka i ozbiljne osobe kao što je Merkel očekujete da su dobro informisani i da im je teško iznijeti pogrešnu sliku. Nemam dileme da u institucijama u Berlinu nedostaju neke informacije, samo je pitanje šta je cilj te politike. Ako je cilj praviti od Srbije regionalnog šefa, to neće ići. To sam rekao i Schmidtu. Možemo biti jednaki i samo na toj osnovi možemo razgovarati. Nema više gazda na Balkanu”, poručio je na kraju predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

  • Hoće li opozicija do kraja godine izaći sa zajedničkim kandidatima

    Hoće li opozicija do kraja godine izaći sa zajedničkim kandidatima

    Vrlo je važno da uz dobar program imamo i najbolje kandidate za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH i očekujem da ćemo taj proces, s kolegama iz opozicije, uspješno završiti najkasnije do kraja godine.
    TVrlo je važno da uz dobar program imamo i najbolje kandidate za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH i očekujem da ćemo taj proces, s kolegama iz opozicije, uspješno završiti najkasnije do kraja godine.

    Predsjednik SDS, Mirko Šarović, diplomatski kaže da će „to pitanje svakako doći na red u narednom periodu“.

    – Od samog datuma za nas je mnogo važnije da se izaberu najbolji, oni koji mogu dati najviše, posebno nakon što izbori prođu, i da i za njih jednoglasno stoji cijela opozicija – kaže Šarović za Srpskainfo.

    Predsjednik DNS, Nenad Nešić, smatra da je dogovor opozicije oko zajedničkih kandidata neminovan, jer samo to znači promjene u Srpskoj 2022.

    – To je ono što narod očekuje od DNS, SDS i PDP. Smatram da je dogovor vrlo lako postići jer, kao što znate, postoje tri političke partije u opoziciji, takođe postoje i tri najodgovornije funkcije u RS i BiH: član Predsjedništva BiH, premijer i predsjednik Srpske. Normalno je da bi svakoj partiji trebalo da pripadne po jedna funkcija. Na taj način bi svaka stranka odgovarala za svoj rad, a ne da se krije iza bilo koga. Samim tim morali bi da vodimo računa šta obećavamo u predizbornoj kampanji, jer narod očekuje da ono što obećamo ispunimo kada preuzmemo vlast u RS – kaže Nešić za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, „ko ne želi dogovor, taj očigledno radi za Milorada Dodika i odgovara mu da ostane u opoziciji, da bude vječiti kritičar, a da u suštini ne preduzme ništa da Republika Srpska krene naprijed“.

    Uvjeren sam, i to je bila moja zvijezda vodilja pred izbore u Banjaluci, bilo da ste opozicija ili vlast, važno je da vi vodite procese, nudite putanje, namećete ritam i prvi postavljate principe, kaže gradonačelnik najvećeg grada Srpske, Draško Stanivuković.

    – Da li to znači oktobar, novembar ili decembar – treba naći tačnu liniju presijecanja. Ako je prerano, a nije sazrelo, izazvaće unutarstranačka nezadovoljstva, a ako je prekasno, onda smo izgubili ritam i ne vodimo procese – kaže Stanivuković za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska ima mnogo ključnih pozicija, ne samo pomenute tri, a ključne su one sa kojih se rade suštinske i konkretne stvari, među kojima su ministar policije, ministar pravde, direktor RTRS, ministar obrazovanja…

    – Kada su u pitanju te dvije najvidljivije funkcije, predsjednik i član Predsjedništva BiH, onda trebamo razjasniti šta nam je cilj. Ako je cilj pobjeda i promjene onda trebamo staviti ljude koji su najkompetentniji, bez obzira da li zadovoljavaju stranačku strukturu. Ako smo vođeni da prvo zadovoljimo stranačku strukturu, pa da iz tog izniknu potencijalne promjene, onda dolazimo do toga što navodite u pitanju, da li svaka stranka treba da da po jednog kandidata. Može se desiti da, na primjer, PDP nema nekoga ko je za te funkcije i sada mi pod svaku cijenu, da bismo zadovoljili PDP, stavljamo nekog ko je možda lošiji od drugih kandidata. Možda neka stranka ima ljude koji su važni za suštinske funkcije, a nema nekog ko bi bio na toj najvidljivijoj poziciji – objašnjava Stanivuković.

    Kako kaže, ako silom namećemo funkcije da bismo zadovoljili formu, opozicija može krenuti pogrešnom putanjom.

    – Treba da zadovoljimo suštinu i da na megdan izađu oni kandidati koji mogu da okupe ljude, najviše ljudi izvedu na izbore, pokrenu ih i da pokore one koji će se na suprotnoj strani htjeti predstaviti kao neka promjena i novina, iako su tu već 20 godina – poručuje Stanivuković.

    Kada je u pitanju treća pozicija, pozicija premijera, ona treba da proistekne iz političkog kapaciteta i rezultata stranaka, a ne da je unaprijed sudbinom određena.

    KRITERIJUMI
    Na pitanje koji kriterijumi treba da budu ključni pri odabiru kandidata, Nenad Nešić odgovara da je najbitnije da političke partije ponude ljude od autoriteta, “koji imaju volju, želju i energiju da Srpsku povedu naprijed“.

    – Normalno je da to budu kandidati koji uživaju ugled u narodu, tj. da mogu da ostvare pobjedu nad kandidatom režima – poručuje Nešić.

  • Dodik: Komšić i Džaferović ne biraju sredstva da zaštite zločin nad Srbima

    Dodik: Komšić i Džaferović ne biraju sredstva da zaštite zločin nad Srbima

    Bošnjaci u BiH su opredijeljeni za procesuiranje zločina samo nad Bošnjacima, a svaki drugi proces bilo u BiH ili van nje, posebno nad Bošnjacima kao izvršiocima vide kao udar na BiH i progon njenih državljana, izjavio je Srni srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Dodik je rekao da to pokazuje i zajednički stav Željka Komšića i Šefika Džaferovića povodom hapšenja Edina Vranja od policijskih organa Srbije.

    “Njihova reakcija pokazuje da neće birati sredstva da zaštite zločin nad Srbima, da sačuvaju medijsku istinu o ratu u BiH, a Edin Vranj je samo izgovor i povod za pokroviteljski stav prema tim zločinima”, istakao je Dodik upitan da prokomentariše zajedničko saopštenje Komšića i Džaferovića da hapšenje Vranja predstavlja novi u nizu sračunatih progona nad građanima BiH koje vrše vlasti u Srbiji.

    Dodik je naglasio da je Republika Srbija suverena država sa nezavisnim pravosuđem, a da reakcije poput ovih Komšićevih i Džaferovićevih samo izlažu BiH javnom podsmijehu u regionu i otkrivaju suštinu “pravde” o kojoj govore dva bošnjačka člana Predsjedništva.

    “Njihova je pravda da su Srbi, Republika Srpska i Srbija krivci, a Bošnjaci žrtve u ratu i miru. Kada jednom napuste politiku žrtve i shvate da je tzv. Armija BiH počinila užasne zločine nad Srbima i Hrvatima u BiH, možda još bude neko ko će biti spreman na dijalog sa Bošnjacima”, naglasio je Dodik.

    Nekadašnji načelnik Sektora kriminalističke policije u Federalnoj upravi policije Edin Vranj uhapšen je juče na graničnom prelazu Uvac u Srbiji zbog sumnje da je kao isljednik u logoru u Goraždu učestvovao u maltretiranju i prebijanju ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti koji su bili pripadnici Vojske Republike Srpske.

    “Prisustvovaću Samitu nesvrstanih u Beogradu”
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da će prisustvovati obilježavanju godišnjice Samita nesvrstanih u Beogradu.

    On je rekao da nije tačno pisanje pojedinih medija da je BiH otkazala učešće na ovom skupu, jer bi za takav stav trebalo i njegovo izjašnjavanje.

    “Poziv za učešće su pojedinačno dobila sva tri člana Predsjedništva. A ja kažem da sam već potvrdio i da ću ići u Beograd, na poziv Republike Srbije, i prisustvovati Konferenciji nesvrstanih”, poručio je Dodik.

  • Šarović: Dodik traži način da napravi politički zaokret

    Šarović: Dodik traži način da napravi politički zaokret

    Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović je, komentirajući izjavu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da je Christian Schmidt za njega prihvatljiv kao predstavnik Kvinte, kazao da je to obična igra riječi koja se svodi na isto.

    On navodi da Dodik traži način da napravi politički zaokret, a da to izgleda sasvim “normalno”.

    “Politički, on je u vrlo složenoj i teškoj situaciji. Predsjednik Srbije ovih dana je razgovarao sa Christianom Schmidtom, a Dodik je tog istog Schmidta uporedio sa nekim njemačkim civilom koji je zalutao u BiH, i već je upao u problem. On je posljednjih sedmica, potpuno je jasno, samo zaoštrio retoriku, radi svog rejtinga i rejtinga njegove stranke, a sada tu istu retoriku mora prilagođavati aktuelnoj situaciji”, kazao je Šarović.

    Mi kao Srpska demokratska stranka i kao opozicija, dodaje Šarović, činimo ga odgovornim, kao i cijelu vlast, da nađe i ponudi rješenje za “nametnutu Inzkovu odluku, ali on tog rješenja očito nema, niti ga uopšte traži”.

    “Sasvim je jasno da nema ni bilo kakav plan za tako nešto, a odgovoran je jer je vlast i mora naći izlaz i rješenje radi građana Republike Srpske. Obit će mu se o glavu namjera da krizu produži i njome upravlja do slijedećih izbora, bez traženja realnog izlaza iz postojeće situacije”, poručio je Šarović, saopćeno je iz SDS-a.

  • SDA skinula sve maske u antisrpskoj histeriji

    SDA skinula sve maske u antisrpskoj histeriji

    Bošnjačka politička elita, oličena kroz perjanice SDA, tokom posljednje tri decenije nije pomjerila svoju percepciju u odnosu na Srbe ni za milimetar, a nastupilo je vrijeme u kojem skidaju maske javno i potvrđuju da im smeta sve što ima predznak srpskog.

    Stav je to sagovornika “Glasa Srpske” o pozadini otrovnih strelica kojih sve više stiže od strane političkih predstavnika bošnjačkog naroda, a koji nastoje da miniraju projekte Republike Srpske i Srbije, a nisu imali lijepih poruka ni za Srpsku pravoslavnu crkvu.

    Bošnjaci, predvođeni strankom SDA na čijem čelu je Bakir Izetbegović, su zacrtali da, između ostalog, zaustave gradnju hidroelektrane “Buk Bijela” na Drini kod Foče, koju zajedničkim snagama rade Srpska i Srbija, imali su i šta da kažu na zaštitu ćirilice i jezika srpskog naroda, a nekima iz Sarajeva je zasmetalo i to što su poslije graničnih prelaza postavljene i table sa natpisima “Dobro došli u Republiku Srpsku”.

    Ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković se, nakon “Buk Bijele”, obrušila i usprotivila izgradnji svesrpskog svetilišta u Donjoj Gradini, navodeći kako je neprihvatljivo da se na tlu BiH gradi bilo šta bez odluke institucija sa nivoa BiH, a cijelu histeriju dodatno je začinio i sam Izetbegović, riječima “kako bi poštovao Srpsku pravoslavnu crkvu kada bi ona popravljala svoj narod”.

    Ovakve poruke za predstavnike Republike Srpske jasan su signal svima da su u pravu kada upozoravaju na bošnjačke političare i da bi na kraju sve ovo moglo voditi ka ubrzanom raspadu BiH.

    Šefica poslaničkog Kluba SNSD-a u Parlamentu BiH Snježana Novaković Bursać naglašava da bošnjački političari ne mogu više ni da prikriju svoje pravo lice koje su godinama maskirali pričom o želji za suživotom. U moru napada na Srpsku, Srbiju i sve što je srpsko, posljednje izjave Izetbegovićeva i Turkovićeve su kap koja je prelila čašu i demaskirala njihove stvarne želje. Stav Turkovićeve da se Srpska mora obratiti njima, odnosno nivou BiH da bi dobila saglasnost da na svojoj teritoriji, i to u Donjoj Gradini, koju svako normalan treba da poštuje, kaže Novaković Bursać, više je nego šokantan.

    • Isplivava iz njih ono što zaista jesu i što su ovih godina pokušavali da prikriju, a što smo mi znali sve vrijeme. Ipak, u neku ruku je i dobro što su prestali da glume, jer će svi uvidjeti ko su i kakvi. Umišljaju da bi trebalo da ih pitamo za sve, pa i za gradnju kuće, na primjer. Pa šta bi nam tek radili da zaista imaju neka ovlašćenja – zapitala se Novaković Bursać.

    Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu BiH Nenad Stevandić, povodom napada na sve što Srbija i Srpska pokušavaju zajedno uraditi i na sve što je preostalo, a nosi u sebi odrednicu “srpski” ili Republika Srpska, kaže za “Glas” da je jasno u kojoj godini žive oni koji se prema tome odnose na taj način.

    • Nikako da prihvate realnost novog vremena i doba koje dolazi. Ne mogu da shvate smisao integracija i razvoja, ostajući na stereotipima iz 1992, gdje se jedan narod stalno i uporno targetira, vrijeđa i otuđuje – istakao je Stevandić.

    Ovolika ekspozicija mržnje iz FBiH prema Srpskoj, smatra, nikada nije bila veća.

    • Analfabete u smislu pravoslavlja našle su za shodno da komentarišu sve što se u Republici Srpskoj desi, radi ili planira. Kao da nemaju nekog drugog posla, već samo da omalovažavaju, ispoljavaju mržnju i netrpeljivost prema Srpskoj i srpskom narodu – zaključio je on.

    Inckov zakon

    Mnogi predstavnici Republike Srpske, ali i analitičari s obje strane Drine, smatraju da je u nizu stvari koje su doprinijele ovakvim porukama i dopuna Krivičnog zakona BiH, kojom je zabranjeno negiranje genocida, koju je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko. To je bošnjačkim liderima, ponavljaju, dalo veliki vjetar u leđa da ostvare u miru ono što u ratu nisu uspjeli.

  • Komšić razljutio Hrvate

    Komšić razljutio Hrvate

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider Demokratske fronte Željko Komšić ovih dana je rekao kako ima namjeru da se na izborima opet kandiduje za tu funkciju, čime je izazvao oštre reakcije hrvatskih stranaka.

    Komšić je, naime, ovih dana rekao kako će se nastaviti odlučno zalagati za koncept BiH kao građanske države, iako je svjestan da to sada nije realno.

    Dodao je kako ne vjeruje da će uz sve sadašnje probleme doći do izmjena Izbornog zakona do narednog izbornog ciklusa planiranog za oktobar 2022. i potvrdio da će se, bude li uopšte izbora, ponovno kandidovati za člana Predsjedništva BiH.

    Upravo je njegova kandidatura na to mjesto najveći trn u oku hrvatskim strankama kako u BiH, tako i Hrvatskoj jer tvrde da nije legitimni predstavnik hrvatskog naroda već je izabran bošnjačkim glasovima.

    Isto je ovih dana izjavio i visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit koji je rekao da su Hrvati u BiH ugroženi zbog čega napuštaju ovu zemlju.

    On je istakao i da Komšić nije legitimni predstavnik Hrvata jer je izabran bošnjačkim glasovima.

    Sličan stav dijele i političari iz Hrvatske, koji traže izmjene Izbornog zakona kako bi Hrvati mogli da imaju svog „legitimnog predstavnika“.

    Da li je Komšićeva najava da će se ponovo kandidovati za člana Predsjedništva BiH, guranje prsta u oko Hrvatima i kakve posljedice bi njegova eventualna kandidatura mogla da izazove?

    Hrvatski novinar i politički analitičar Pejo Gašparević ističe da se Komšić namjerno inati te da želi da još više pogorša odnose na relaciji Sarajevo-Mostar.

    Komšićeva kandidatura je direktna antihrvatska pozicija, što je potvrdio i visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit kada je rekao da to treba ispraviti, kako Bošnjaci ne bi birali Hrvatima člana Predsjedništva. Najavom da će se ponovo, po četvrti put, kandidovati za člana Predsjedništva, Komšić je ustvari poručio da i dalje želi ostati dio jednog od najvećih problema u odnosima između Hrvata i Bošnjaka i da ne želi biti dio rješenja – poručuje Gašparević.

    On ističe da bi Komšiću bilo najpametnije kada bi dao ostavku na to mjesto, umjesto što najavljuje da će se opet kandidovati. Insistiranje da ponovo sjedne u fotelju hrvatskog člana Predsjedništva, Komšić će, kako kaže Gašparević, samo proizvoditi nove konflikte i nove političke napetosti u BiH.

    – To definitivno nije dobra politička priča – zaključuje Gašparević.

    Politički analitičar Nebojša Tojagić smatra da bi Komšićeva kandidatura dovela do bojkota izbora od strane Hrvata, ali i nove još veće blokade u BiH.

    – Mi smo objektivno suočeni sa tim da imamo etno biznismene koji na osnovu svoje nacionalne pripadnosti narodu, kojem objektivno čak i ne pripadaju, grade svoju političku budućnosti i guraju taj narod u neravnopravan položaj sa drugim građanima u Bosni i Hercegovini – kaže Tojagić.

    On ističe da ni HDZ BiH ne smije biti jedini reprezent hrvatskih nacionalnih interesa u ovoj zemlji, ali da je činjenica da Komšić ne predstavlja Hrvate u Bosni i Hercegovini.

    Tojagić kaže da, na žalost, u BiH imamo političare koji koriste svoju nacionalnu pripadnost samo za zadovoljavanje ličnih i partijskih interesa, umjesto da rade u interesu naroda kojem pripadaju, ili bar tvrde da pripadaju.

  • Radović: Nećete lagati i obmanjivati! Nećete ugasiti BN TV!

    Radović: Nećete lagati i obmanjivati! Nećete ugasiti BN TV!

    Ispred zgrade RTRS-a, u prisustvu velikog broja građana, počeo je skup na kojem gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković prvi put pred građane predstavlja najnoviji Izvještaj Tima za reviziju. Prvi se okupljenim građanima obratio zamjenik predsjednika SDS-a Milan Radović koji je kazao da je vlast najodgovornija za stanje u Republici Srpskoj.

    Pričaju nam da su nam najveće prosječne plate u regionu, penzije, bruto društveni proizvod i sve to upakuju preko RTRS,koji plasira njihove laži…

    Javni servis mora biti u funkciji svih građana Republike Srpske, kazao je Radović i dodao da se milioni maraka iz budžeta Republike Srpske sliva u tu televiziju, koja obmanjuje građane iz čijih džepova se plaća.

    “Ovih dana hoće da ugase najgledaniju BN TV, koja objektivno izvještava o stanju u Republici Srpskoj, što ne odgovara vlasti i informacijama koje se plasiraju preko RTRS-a”, kazao je Radović i dodao da građani neće dati da se ugasi najgledanija BN TV.

    Ovo nije Republika Srpska za koju su se borili naši očevi”, kazao je Radović i dodao da sada kada su opljačkali hoće da uvedu medijski mrak. “To nećemo dozvoliti i sledeći put će nas biti više”, kazao je Radović, navodeći da SDS i PDP zajedno sa ostalim opozicionim strankama ima rješenje za izlaz iz ove situacije.

    Nakon Radovića, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković prezentuje izvještaj Tima za reviziju o nezakonitim radnjama bivše SNSD-ove vlasti u Banjaluci, navodeći da su mnogi povezani i sa porodicom Dodik.

    • Prilika je da čujete se o višedecenijskom kriminulu, korupciji i nepotizmu u Banjaluci, poručio je Stanivuković. ..
  • Hoće li Vučić na današnjem susretu omekšati Dodikove stavove o Schmidtu?

    Hoće li Vučić na današnjem susretu omekšati Dodikove stavove o Schmidtu?

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik (SNSD) danas će se u Beogradu sastati sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

    Dodik je ranije ove sedmice izjavio da je sastanak dio njihovih redovnih konsultacija. Njih dvojica će ponovo razgovarati tri dana poslije beogradskog susreta Vučića i visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, kojeg Dodik i ostali političari iz Republike Srpske ne smatraju visokim predstavnikom.

    Nakon ovog susreta je saopćeno da je razgovarano i o Bosni i Hercegovini. Upitan da li je tema razgovora bila blokada državnih institucija, koju su izazvali političari iz Republike Srpske, Vučić je odgovorio da to nije bio slučaj.

    “To je pitanje za Milorada Dodika. Mi smo se bavili ulogom Srbije, Dejtonskim mirovnim sporazumom, onim na šta mi imamo pravo”, rekao je i dodao da će Republika Srpska uvijek imati podršku Srbije.

    Vučić je potvrdio da je sa Schmidtom razmijenio mišljenje o korištenju bonskih ovlasti, a koje je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko posljednji put upotrijebio pri isteku svog mandata nametnuvši zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

    “Iznio sam naš stav po pitanju bonskih ovlaštenja i o tom govorio potpuno neskriveno i fer, jer je u redu da svakom kažete u lice šta mislite. I one je meni rekao šta misli”, istakao je predsjednik Srbije.

    Po okončanju ovog sastanka oglasio se Dodik i u izjavi za RTRS je naglasio da bi više volio da se sastanak nije desio. Tada je tvrdio da mu nije poznato u kojem svojstvu se Vučić sastao sa Schmidtom.

    “Još ne znam u kojem svojstvu je Vučić primio Schmidta. Hoću samo nedvosmisleno da kažem da Schmidt može da bude primljen gdje god hoće i u bilo kojem svojstvu, ali kada se vrati u Bosnu i Hercegovinu nije visoki predstavnik i to tako ostaje”, kazao je Dodik.

    Vučić je izjavio da će danas sa Dodikom razgovarati i povodom Dana nacionalne zastave Srbije. Detalji o mogućim temama razgovora nisu poznati, ali je za očekivati da će razgovarati i o ulozi Schmidta kao visokog predstavnika. Za razliku od Dodika, Vučić nije bio isključiv prema Schmidtu te niti jednom nije poručio da on nije visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

    Zbog toga dio javnosti pretpostavlja da bi Vučić mogao omekšati Dodikov stavove prema visokom predstavniku, a smatra se da je to i ranije činio po nekim drugim pitanjima.

  • Dodik: Komšić još nije prebolio slom režima Mila Đukanovića

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da drugi bošnjački član Željko Komšić nije krio razočarenje rezultatima izbora u Crnoj Gori 30. avgusta i da slom režima /crnogorskog predsjednika/ Mila Đukanovića nije još prebolio.

    Dodik je istakao da ne zna kako bi drugačije shvatio Komšićev napad na Srpsku pravoslavnu crkvu /SPC/ koju Milo Đukanović, a onda i njegov sarajevski advokat Komšić vide kao krivca za gubitak vlasti DPS.

    “Komšiću na primjer nije palo na pamet da se zapita da li je velika hrišćanska pobuna, koja se desila u Crnoj Gori rezultat diskiriminacije i ugrožavanja osnovnih ljudskih i vjerskih prava od režima Mila Đukanovića i to nad najbrojnijom vjerskom zajednicom u državi”, istakao je Dodik u izjavi Srni upitan da prokomentariše izjavu Komšića da Dodik, kako kaže, uzima aktivno učeće u jednom projektu koji ima za cilj prekrajanje granica i destabilizaciju cijele regije.

    Dodik je rekao da je “indikativno da samo u sedam dana imamo napade na SPC, najprije od Bakira Izetbegovića, a sada i od Željka Komšića.

    “Sve liči na negdje dobro izrežiranu predstavu u kojoj su ova dvojica dobili epizodne uloge koje bi trebalo da sugerišu da je SPC izvor nestabilnosti na ovom području, a onda da tu tezu prodaju međunarodnim centrima moći”, naglasio je Dodik.

    Dodik je konstatovao da su izjave poput ove Komšićeve ili Izetbegovićeve od prije neki dan prešle s političkog na teren religijskog, ugrožavajući pri tom dobar međuvjerski dijalog koji postoji u BiH.

    “Zanimljivo je da su SPC napala upravo ona dvojica kojima džamija obezbjeđuje glasove na izborima. Izetbegović, deklarisani musliman, bar ima kakvo takvo opravdanje, ali hrvatski član Predsjedništva, kako se Komšić predstavlja, teško”, naglasio je Dodik.