Kategorija: Politika

  • Kako naši političari koriste društvene mreže

    Kako naši političari koriste društvene mreže

    Političke partije, ali i sami poličari u Srpskoj, u posljednjih nekoliko godina su veliki dio svojih aktivnosti preselili na društvene mreže, na kojima ih, baš kao i na stranačkim skupovima, podržavaju njihove pristalice.

    Aktivni na Fejsbuku, Tviteru, a sve češće i na Instagramu, objavljuju fotografije sa sastanaka, gostovanja u emisijama, ali i iz privatnog života.

    Nerijetko se, čak, i “uživo” obrate svojim simpatizerima. Iako im društvene mreže ne pružaju aplauze i uzvike odobravanja koje imaju na skupovima, komentara i lajkova podrške im, ni najmanje, ne manjka.

    Potkrade se tu i poneki negativan komentar, na koji, kroz nekoliko sekundi, bude bačeno “drvlje i kamenje”.

    Jedna od partija koja pratioce gotovo svakodnevno, na nekoliko društvenih mreža, upoznaje sa svojim aktivnostima, jeste Ujedinjena Srpska. Podjednako aktivan je i lider ove partije, Nenad Stevandić, na čijim se profilima mogu pronaći video-snimci, tekstovi objavljeni u medijima, ali i događaji iz privatnog života.

    Po svojoj aktivnosti na društvenim mrežama ni najmanje ne zaostaju članovi PDP. Među najaktivnija su, svakako, predsjednik ove partije, Branislav Borenović, potpredsjednica Jelena Trivić, ali i mladi gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, koji je, ujedno, jedan od najpopularnijih političara na Instagramu.

    Na njihovim profilima se, takođe, mogu pronaći fotografije sa sastanaka, snimci na kojima se direktno obraćaju svojim simpatizerima, ali i fotografije sa zajedničkih druženja.

    Na svim platformama, aktivna je i politička partija SNSD, koja broji hiljade pratilaca.

    Gotovo svakodnevno objavljuju različite aktivnosti, i to ne samo lidera, Milorada Dodika, nego i ostalih članova.

    Podsjećanja radi, sam Dodik je početkom prošle godine najavio osvajanje društvenih mreža uz riječi da se “imaginarni i virtuelni svijet nametnuo kao neizostavni faktor”.

    Predsjednica Srpske, Željka Cvijanović, takođe je aktivna na društvenim mrežama, a njene fotografije uglavnom svjedoče o brojnim aktivnostima, sastancima, ali i učestvovanjem u humanitarnim akcijama.

    Nedavno je Cvijanovićeva prostor ustupila i srpskom teniseru, Novaku Đoković, koji je pretrpio agoniju u dalekoj Australiji.

    Moć društvenih mreža spoznali su iz SDS i DNS, pa tako u pretragama možemo pronaći mnoge njihove profile, od gradskih odbora do pojedinaca.

    Za razliku od predsjednika SDS, Mirka Šarovića, koji svoje aktivnosti objavljuje samo na Fejsbuku, predsjednik DNS, Nenad Nešić, aktivan je i na Instagramu.

    Jedan od političara koji je među popularnijima, bilo da je riječ o skupovima ili o društvenim mrežama, jeste narodni poslanik, Nebojša Vukanović ili kako je sam sebe opisao u jednom od profila “disident i vječiti buntovnik”.

    Svakodnevno aktivan, objavljuje druženja sa prijateljima i porodicom, “uživo” se obraća svojim pratiocima, ali i rado obračunava sa neistomišljenicima.

    Osim pomenutih, i mnogi drugi političari su spoznali i iskoristili moć društvenih mreža, koja bi se ove godine, koju prati epitet izborna, mogla povećati.

  • Izetbegović: Teško ćemo sada postići dogovor oko Izbornog zakona, stvari su prilično zakovane

    Izetbegović: Teško ćemo sada postići dogovor oko Izbornog zakona, stvari su prilično zakovane

    Tokom posjete Zvorniku predsjednik SDA Bakir Izetbegović osvrnuo se na pregovore za izbornu reformu i mogućnost postizanja trajnog dogovora.
    Izetbegović je kazao da se uvijek može razgovarati, ali da sumnja da se može postići dogovor u ovakvoj političkoj situaciji, međutim, dodao je da on neće odbiti Brisel niti Vašington ako pošalju svoje predstavnike da pregovaraju.

    “Bojim se da su stvari oko Izbornog zakona prilično zakovane. Ako nismo u boljim uslovima postigli dogovor, kada smo imali puno više vremena, teško da ćemo i sad, ali SDA će se odazvati na razgovore“, kazao je Izetbegović.

    Takođe, on je za Večernji list kazao da je, što se tiče SDA, spreman prihvatiti neki od modela koji će izbor članova Predsjedništva BiH osloniti na većinsku volju konstitutivnih naroda.

    “Dakle većinsku, ne stopostotnu, jer članovi Predsjedništva predstavljaju sve građane i cijelu BiH i moraju u izvjesnoj mjeri zavisiti i od glasova birača iz drugih naroda i reda Ostalih. Koja je to mjera odrediće se kroz razgovore i pregovore”, istakao je Izetbegović.

    Dodao je da se pri tome mora osigurati implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava, što je obaveza BiH i na evropskom putu.

    “Od HDZ očekujemo da prihvati kao dovoljno ono što Ustav Federacije propisuje, dakle pravo konstitutivnih naroda da štite vitalni nacionalni interes, da imaju pravo veta samo po tim pitanjima. Moramo zauvijek ukloniti mogućnosti blokada koje truju odnose u Federaciji. Od srpske strane očekujemo minimum, da prihvate ono što su ranije prihvatali, pa sada odustali, a to je indirektni izbor članova Predsjedništva BiH, to bi jako pojednostavilo stvari”, naglasio je Izetbegović, prenosi Klix.ba.

  • “Tradicionalna nedosljednost Milorada Dodika i SNSD” Pandurevićeva ističe da su zaključci parlamenta Srpske pogaženi bezbroj puta

    “Tradicionalna nedosljednost Milorada Dodika i SNSD” Pandurevićeva ističe da su zaključci parlamenta Srpske pogaženi bezbroj puta

    Članica Glavnog odbora SDS, Aleksandra Pandurević poručila je danas da su srpski ministari u Savjetu ministara i član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, već bezbroj puta pogazili zaključke Narodne skupštine RS od 26. jula koji se odnose na odluku visokog predstavnika Valentina Incka da nametne izmjene i dopune Кrivičnog zakona BiH.

    Tužno je i opasno, ali oni se uopšte ne snalaze na svojim pozicijama, i u najmanju ruku su se pokazali nesposobnim i nedoraslim da zaštite interese Republike Srpske. Da bi uspješno radio svoj posao, prvo moraš otići u svoj kabinet, a oni navrate tek jednom u 10-15 dana, prepuštajući ministarki inostranih poslova Biseri Turković da gospodari i Savjetom ministara i Predsjedništvom BiH – istakla je Pandurevićeva.

    Da su im zaključci Narodne skupštine tek noćna mora s kojom ne znaju kako da se iznesu, kaže Pandurević, pokazala je sjednica Savjeta ministara od 30. decembra.

    – Baš kao što lopovi najčešće kradu pod okriljem noći i u vrijeme praznika tako su i oni, skriveni iza vela novogodišnje euforije, održali vrlo efikasnu vanrednu sjednicu Savjeta ministara BiH na kojoj su donijeli više odluka. Glasali su ZA, iako zaključak Narodne skupštine Republike Srpske kaže da će učestvovati u donošenju odluka samo ukoliko tim ”sprečavaju donošenje odluka protiv interese Republike Srpske”, i to ”sve dok se ne riješi pitanje nametnutog zakona”. Prema ovom zaključku, srpski ministri mogu eventualno glasati, ali – PROTIV, u slučajevima kada poslovničke odredbe omogućavaju zakazivanje sjednica i donošenje odluka bez njihovog učešća ili glasanja– pojasnila je Pandurević.

    Ona je istakla da je iz Predsjedništva BiH 6. decembra saopšteno da su druga dva člana održala sjednicu i prihvatila jedan međunarodni sporazum. Džaferović i Кomšić, bez Dodika, nisu mogli donijeti ovakvu odluku jer je riječ o spoljnopolitičkoj odluci koja se donosi konsenzusom.

    – Od srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika nismo čudili ni riječ o tome zašto nije bio na sjednici i glasao u skladu sa zaključcima Narodne skupštine, zašto je dozvolio kršenje Ustava BiH, da li će i kako osporiti odluku koja je donijeta suprotno Ustavu BiH? Sutra će tako donijeti i odluku koja može ozbiljno štetiti Republici Srpskoj, a da je naš član Predsjedništva prespava. Nije biran da spava i propušta odluke, nego da radi – upozorava Pandurevićeva.

    Ona pojašnjava da su oni koji nisu nakloni Republici Srpskoj računali su na tu tradicionalnu nedosljednost Milorada Dodika i SNSD.

    – Zategnu konopac do pucanja, dovedu atmosferu do usijanja, a onda sve zaborave. Tako se zadnjih 16 godina otcjepljuju, pa onda podržavaju BiH. Potom ukidaju pravosuđe na nivou BiH, a onda mu povećaju budžet. Takođe, raspisuju referendume koji postanu ankete…“ – istakla je funkcionerka SDS-a.

    Ona pojašnjava da je uzrok krize u BiH je Inckova odluka da nametne jedan zakon. I ma koliko možda nekom zvučalo apsurdno, vrijeme će pokazati, ti zaključci brane

    – institucije BiH, njihov suverenitet i demokratski kapacitet. Ako se tim institucijama oduzima pravo da odbace nametnuti zakon, nego ga mogu usvojiti isključivo u identičnom tekstu, koji je onda uopšte smisao njihovog rada i postojanja? To ‘NE’ Narodne skupštine, nije samo ‘NE’ jednom Inckovom aktu, nego je prije svega borba za vladavinu prava, slobodu, nezavisnost i suverenost institucija ove zemlje – smatra Pandurevićeva.

    Drugi je problem, kaže ona, što nesposobni i nezainteresovani funkcioneri tzv. ‘srpske reprezentacije’ nisu uspjeli da izlobiraju za pravilnu interpretaciju ovih zaključaka i da pokrenu dijalog za izlazak iz krize.

    – Za tako nešto potrebno je imati prijatelje i u Moskvi i Vašingtonu i Briselu, i potrebno je znati raditi posao za koji si biran. Lobiranje je njima, nažalost, ovih 16 godina služilo isključivo za izvlačenje budžetskog novca preko raznih predstavništava, a ne za ozbiljan rad u interesu Republike Srpske. No, to ne znači da mi kao opozicija, zdrava nacionalna alternativa vlasti, ne treba da insistiramo na rješavanju uzroka krize i da Dodika slijedimo u njegovim zaokretima i politici zategni-popusti. Odgovorna, nacionalna opozicija mora braniti dignitet institucija Republike Srpske i dostojanstvo našeg naroda. U državničkoj politici nema onog ‘puj-pike više se ne važi’ i podvijanja repa. Ako zbog iscrpljenosti popustimo na ovom nametanju, budite sigurni, da nas iza ćoška čeka novo i pogubnije, bez obzira koliko mi s argumentima i pravom sporili legalitet i legitimitet Кristijana Šmita– zaključila je Pandurevićeva u svojoj analizi.

  • “Ostajemo posvećeni miru” Dodik poručio da američki službenici “rovare” po tužilaštvu, kako bi našli nešto protiv njega

    “Ostajemo posvećeni miru” Dodik poručio da američki službenici “rovare” po tužilaštvu, kako bi našli nešto protiv njega

    USAID je u proteklim godinama dao ogroman novac za podršku Srpskoj, zbog čega sam danas izrazio zahvalnost. Takođe, u planovima gospođe Samante Pauer, ne pravi se razlika između Republike Srpske i BiH u cjelini, što me raduje.

    Rekao je ovo član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik nakon sastanka sa direktoricom Američke agencije za međunarodni razvoj USAID Samantom Pauer, kojem su prisustvovali i članovi Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić.

    -Ostajemo posvećeni saradanji sa USAID i podržavam projekte na nivou BiH. Pristrasnost koju je ranije pokazivala Paureova, nije se primjetila na današnjem sastanku, pa želim da vjerujem da je posvećena projektima USAID – rekao je on.

    Pored prvog dijela sastanka koji se odnosio na projekte, drugi dio se, kaže, odnosio na funkcionisanje BiH.

    – Gospođa Pauer je mene pitala kako ja to mislim da Amerika zastupa jednu stranu, na šta sam joj odgovorio da se njihovi stručnjaci zalažu za centralizaciju i ne poštuju odredbe Dejtonskog sporazuma – rekao je on.

    Istakao je da se debata tokom sastanka, koji, prema njegovim riječima, ništa nije proizveo, vodila između njega i Džaferovića, dok je Komšić ćutao.

    – Komšić je ignorisao, pa čak i nije diskutovao, samo smo Džaferović i ja debatovali, naravno, na potpuno suprotnim stranama. Mi ne dijelimo zajedničku koncepciju BiH koja ide za tim da se derogiraju ustavna prava – rekao je Dodik.

    Naglasio je da Srpska ostaje posvećena miru.

    – Nastojaćemo da poštujemo Ustav BiH. Reforme koje su provedene, nastale su političkim nasiljem – rekao je Dodik i otkrio da je govorio i o tome kako visoki predstavnik nije imao prava da donosi zakone.

    Sve je, dodaje, završeno na priči kako iz BiH odlaze ljude.

    – Ipak, postoji i oni koji žele da ostanu. Trebamo se usmjeriti na razvoj i na zadržavanje ljudi i to nije sporno, ali sporno je stalno potencirati to – rekao je on.

    Žao mu je, kaže, što Pauer nije imala priliku da posjeti Srpsku.

    – Ne mogu vjerovati da nije imala dva, tri sata da se sretne sa predstavnicima Srpske, što govori o tome koliko poštuju institucije Srpske – rekao je on.

    Bilo je riječi, dodaje, i o korupciji.

    – Niko ne tvrdi da ovdje nema korupcije, ali je ima i u Americi. Postavlja se pitanje: ko je dao pravo Americi da se bavi tim pitanjem kod nas – istakao je Dodik i konstatovao da na snazi imamo ozbiljno miješanje u unutrašnje stvari.

    – Spreman sam da podržim borbu protiv korupcije, ali Pauer je govorila kako sankcije prema meni imaju odgođeno dejstvo, da meni daju vremena da izmijenim svoje ponašanje – rekao je on i dodao:

    – Do mene su došle informacije kako američki službenici “rovare” po tužilaštvu, kako bi našli bilo šta protiv mene – rekao je Dodik.

    I dalje, kaže, ostaje u podršci sastanka Erdogana i Vučića.

    Osvrnuo se i na sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske i na povratak u institucije BiH.

    – Ostajem zahvalan predsjedniku Vučiću na intervenciji. Ipak, teško da će doći do promjene stava – rekao je on i dodao da je u jednom od zaključaka navedeno da političke snage Srpske mogu učestvovati u radu institucija BiH kada je to u interesu Srpske.

    – Nećemo baciti u stranu Vučićev savjet. Vodićemo razgovore – rekao je Dodik.

    Zaključio je da Srpska nastavlja da radi u skladu sa Ustavnom BiH, te da će nastaviti baviti politikom vraćanja nadležnosti.

    – Drago nam je da imamo ekonomske pokazatelje koji pokazuju rast u Republici Srpskoj. Imamo veći izvoz, nego uvoz. Prosječna plata je viša od 1000 KM, što je više nego u Federaciji. Imamo 270.000 zaposlenih, a cilj je da dođemo do cifre od 350.000 zaposlenih, što bi napravilo balans. Sve ti podaci ostaju skriveni od halabuke koja se ovdje pravi – istakao je Dodik.

  • Stevandić: “Zabraniti nazivanje Republike Srpske genocidnom i na nivou BiH”

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je Srni da bi bilo najpoštenije da se u cijeloj BiH zabrani i kažnjava nazivanje genocidnim bilo kojeg naroda, entiteta, pojedinca ili etničke grupe, što je veoma čest slučaj na društvenim mrežama.

    Prema njegovim riječima, principijelan stav vladajuće koalicije u Republici Srpskoj da genocid ne smije biti zloupotrebljavan da bi se genocidnim nazvao bilo koji narod, pojedinac ili grupa u BiH.

    Stevandić, koji je i šef Srpskog kluba u parlamentu BiH, istakao je da bi ovakav stav, koji je izbalansiran, potpuno isključio “Inckov zakon”, koji se ne uklapa u principe ravnopravnosti niti u principe da zakone donose parlamenti, a ne pojedinci.

    On je rekao da će, nakon što vladajuća kolicija u Republici Srpskoj postigne konsenzus u vezi sa ovim prijedlogom i nekim drugim zakonskim mogućnostima i napravi konsultacije sa opozicijom, Republika Srpska zajednički moći na nivou BiH ponuditi takve prijedloge zakona.

    Kada je riječ o konsultacijama vladajuće koalicije sa opozicijom u Republici Srpskoj, Stevandić je rekao da njemu lično nikada ne mogu biti bliži lideri SDA Bakir Izetbegović i DF-a Željko Komšić od predsjednika PDP-a Branislava Borenovića i SDS-a Mirka Šarovića, sa kojima se politički ne slaže, takmiči i razmjenjuje teške političke kvalifikacije.

    “Uprkos svemu, ako smo na drugim političkim stranama unutar Republike Srpske nikada nam ne može biti bliži Izetbegović i Komšić od naših kolega iz pozicije ili opozicije u Srpskoj”, istakao je Stevandić.

    Stevandić je zaključio da se srpska strana samo tako može u BiH izboriti za ravnopravnost i da njeni prijedlozi budućih zakonskih rješenja imaju snagu.

    Predstavnici Srpske ne učestvuju u radu zajedničkih institucija BiH nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nametnuo dopune zakona kojim se kažnjava negiranje genocida.

    Povlačenje ovog nametnutog zakona i odluka Ustavnog suda BiH kojima se otimaju šume i poljoprivredno zemljište od Srpske su uslov za njihov povratak u zajedničke institucije na nivou BiH.

  • Vladajuća koalicija o novom prijedlogu za rješenje krize: Zabrana nazivanja Srpske genocidnom i na nivou BiH

    U vladajućoj koaliciji u Republici Srpskoj vode razgovore o novom modelima koji bi bili prihvatljivi federalnoj strani, a čijim bi usvajanjem u Parlamentu BiH van snage bio stavljen “Inckov zakon” i tako bilo omogućeno aktivno učešće srpskih predstavnika na zajedničkom nivou vlasti, saznaje “Glas Srpske”.

    Bivši visoki predstavnik Valentin Incko je, pred odlazak sa funkcije u julu prošle godine, nametnuo dopunu Krivičnog zakona, kojom je, između ostalog, zabranjeno negiranje genocida, a za kršenje odredaba predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. Srpska se usprotivila toj odluci, usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika te dopunu Krivičnog zakonika Srpske, gdje je prvi put uvedena krivična povreda ugleda Republike i njenih naroda, odnosno zatvorske kazne do tri godine za sve one koji izlože poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju simbole RS, a od šest mjeseci do pet godina za one koji Srpsku ili njene narode označe genocidnim ili agresorskim.

    Upravo bi, prema navodima sagovornika “Glasa Srpske”, dopuna Krivičnog zakonika trebalo da posluži kao osnova koju su spremni da uobliče u zvaničan prijedlog i upute na usvajanje u Parlament BiH. Da se pripremaju određeni koraci u ovom pravcu, čime bi Srpska pokazala dobru volju i spremnost na dijalog i kompromis u BiH, potvrđuje za “Glas Srpske” lider Ujedinjene Srpske i šef Srpskog kluba u Parlamentu BiH Nenad Stevandić.

    Podsjećajući na dokument usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske i stav koji precizira da srpski predstavnici učestvuju na nivou BiH tamo gdje je to u interesu Republike, istakao je da se nada da će sada Bošnjacima biti ponuđeni neki modeli, odnosno usvajanje zakona prema kojem se nijedan narod ne može nazivati genocidnim, ni Srbi, Hrvati, ni Bošnjaci niti BiH, FBiH, Republika Srpska pa da se vidi da li će pristati na to.

    – Treba da vidimo koliko je druga strana spremna da se dođe do zajedničkog stava, odnosno da se ne smije zloupotrebljavati genocid, ali i da je kažnjivo vrijeđanje bilo kojeg naroda, etničke grupe, pojedinca u smislu da se naziva genocidnim. Pregovaramo u vladajućoj koaliciji, a ponudićemo i našim kolegama iz opozicije, kada dođemo do konkretnog rješenja pa da to uradimo zajedno. Da bude zajednički prijedlog srpskih poslanika – rekao je Stevandić.

    Smatra da će se u odnosu prema rješenju pokazati ko je za šta.

    – Pošto toliko čeznu za našim prisustvom, omogućićemo im to pa ćemo vidjeti da li ćemo moći imati zajedničke, izbalansirane stavove – rekao je Stevandić.

    On je prethodno naveo i da ako se usaglase vlast i opozicija te stave “Inckov zakon” na potvrđivanje u Parlament BiH da će on “pasti”.

    – I kada padne, imaćete zakon koji je objavljen u “Službenom glasniku”, a nije izglasao Parlament BiH pa ćemo ih natjerati na saradnju. U svakom slučaju, postoji rješenje, ako hoćemo – zaključio je Stevandić.

    Predsjednik DNS-a i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Nenad Nešić za “Glas” kaže da se kriza koju je izazvao Incko jedino može riješiti kompromisom.

    – Međutim, ne postoje volja ni želja na bošnjačkoj strani koja sebe smatra apsolutnim pobjednikom da povede razgovore o “Inckovom zakonu”. Može se naći rješenje koje će uvažiti žrtve na sve tri strane, koje neće nikoga vrijeđati, a da zakon važi za teritoriju cijele BiH – rekao je Nešić, koji smatra bi dopune Krivičnog zakona Srpske mogle biti polazne osnove.

    Sa šefom poslaničkog Kluba SDA u Parlamentu BiH Adilom Osmanovićem nismo uspjeli da stupimo u kontakt. On je ranije isticao, u razgovorima o “Inckovom zakonu”, da prvo taj zakon treba usvojiti u Parlamentu, a onda da se pristupi njegovoj izmjeni i dopuni.

    Moratorijum

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Nikola Špirić je rekao da su izjave iz političkog Sarajeva da unutrašnje probleme treba rješavati u domaćim institucijama dobra prilika da se u BiH vratimo normalizaciji stanja.

    – Dovoljno je da se stavi moratorijum na takozvani Inckov zakon, koji nije plod ni unutrašnjeg dogovora ni institucionalnog rada na nivou BiH. Ako ćemo se držati Ustava, zakona i korektnih odnosa, onda su problemi riješeni – u institucijama BiH mi ćemo donositi odluke i zakone, a ne stranci – izjavio je Špirić za Srnu.

  • Špirić “prepisao” Borenovića, šta se dešava u SNSD-u

    Špirić “prepisao” Borenovića, šta se dešava u SNSD-u

    • Da li Špirić djeluje samostalno ili je vjesnik nekih novih vjetrova iz SNSD-a, ostaje da vidimo”, kazao je Borenović, koji primjećuje da Špirić govori suprotno od onoga što govori predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i ostatak stranačkog rukovodstva te stranke.

    Predsjednik PDP Branislav Borenović kaže da je predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić (SNSD) za razrješenje krize u BiH predložio ono što Borenović od početka govori da se stavi moratorijum na takozvani Inckov zakon koji nije plod ni unutrašnjeg dogovora ni institucionalnog rada na nivou BiH.

    Borenović primjećuje i da Špirić govori suprotno od onoga što govori predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i ostatak stranačkog rukovodstva te stranke.

    Borenović podsjeća da je od početka krize, nastale nametnutom Inckovom odlukom, u više navrata govorio u javnosti o potrebi stavljanja moratorijuma na tzv. Inckovu odluku o kažnjavanju negiranja genocida u Srebrenici.

    Na konferenciji za medije, nakon sastanka lidera parlamentarnih stranaka 26. jula prošle godine, na kojoj je i dogovoreno da srpski predstavnici ne učestvuju u donošenju odluka u institucijama BiH, Borenović podsjeća na tada izgovorene riječi:

    • Mora se rješiti pitanje zakonskog rešenja koje je nametnuto, da li kroz neki drugi i zakon ili ovaj staviti van snage.

    Da “Inckov zakon” mora biti suspendovan i da novo zakonsko rješenje mora biti plod unutrašnjeg dogovora, Borenović je ponovio u više navrata, učestvujući u tv emisijama ili konferencijama za medije.

    “Teško je bilo za očekivati da će ono za šta se zalaže predsjednik PDP-a već mjesecima, ponoviti visokopozicionirani član SNSD-a, pri tome iskazujući naklonost prema međunarodnoj zajednici, dok su još juče Milorad Dodik i njegovi saradnici Borenovića i Jelenu Trivić nazivali izdajnicima zbog stava da se po ovom spornom pitanju treba razgovarati i sa Kristijanom Šmitom”, navodi Borenović.

    • Da li Špirić djeluje samostalno ili je vjesnik nekih novih vjetrova iz SNSD, ostaje da vidimo – porućio je Borenović.
  • Lider SDA nezadovoljan zbog najavljenog sastanka: Da li Izetbegović pravi otklon od Erdogana

    Lider SDA nezadovoljan zbog najavljenog sastanka: Da li Izetbegović pravi otklon od Erdogana

    BiH će predstavljati institucije, a ne predstavnici stranaka ili naroda.

    Izjavio je nedavno lider SDA, Bakir Izetbegović, aludirajući na obnovljenu inicijativu predsjednika Srbije i Turske, Aleksandra Vučića i Redžepa Tajipa Erdogana, da uz ranije potvrđenu podršku predsjednika Hrvatske, Zorana Milanovića okupe lidere tri konsitutivna naroda BiH u cilju prevazilaženja ustaljene krize u zemlji.

    Takvom reakcijom je prilično jasno, ali uz određenu dozu opreza, pokazao da mu ponovo nije po volji, što je izrodilo mnoge nejasnoće koje se spajaju u veliko – zašto.

    “Munjeviti otklon”
    Savjetnik ministra inostranih poslova BiH u mandatu Igora Crnatka, Saša Čekrlija kaže da je, iako se čini da je trenutno pojačana pažnja međunarodne zajednice isključivo usmjerena na aktivnosti člana Predsedništva BiH Milorada Dodika, “na meti” i sam Izetbegović, a naročito, navodi, nakon što je hrvatski član Predsjedništva, Željko Komšić posjetio Vatikan.

    – Vatikan od ranije očekuje odgovore na brojna pitanja na koja ministrica inostranih poslova ne dalje odgovore, već sve čuva u ladici. Kardinal Pietro Parolin, koji je desna ruka pape, u razgovoru sa Komšićem se posebno interesovao o SDA, ali i o odnosima sa predsjednikom Erdoganom. Sljedeće što slijedi jeste dolazak šefa diplomatije Vatikana, nadbiskupa Paula Galagera u Sarajevo i u SDA znaju da ti sastanci neće biti najprijatniji – tvrdi Čekrlija, dodajući da nakon Komšićeve posjete Vatikanu, SDA “munjevito blefira otklon od Turske”, te da zato ne iznenađuje Izetbegovićeva izjava prema kojoj “odbacuje inicijativu predsjednika Turske i Srbije”.

    – Bisera Turković, nakon trogodišnjeg zimskog sna, kada su evropske integracije u pitanju, poziva na ispunjavanje 14 prioriteta za pristupanje EU i traži tematsku sjednicu Savjeta ministara upravo o ispunjavanju 14 prioriteta prema mišljenju Evropske komisije. Ranije, nakon najave Komšićeve posete Vatikanu, ona traži sastanak sa predsjednikom Vlade Italije, bilo kad i bilo gdje, čime pokušava popraviti sliku o SDA, koristeći trenutno zaoštrenu političku situaciju u BiH – kaže on, konstatujući da su male šanse da do tog sastanka dođe.– Bisera Turković, nakon trogodišnjeg zimskog sna, kada su evropske integracije u pitanju, poziva na ispunjavanje 14 prioriteta za pristupanje EU i traži tematsku sjednicu Savjeta ministara upravo o ispunjavanju 14 prioriteta prema mišljenju Evropske komisije. Ranije, nakon najave Komšićeve posete Vatikanu, ona traži sastanak sa predsjednikom Vlade Italije, bilo kad i bilo gdje, čime pokušava popraviti sliku o SDA, koristeći trenutno zaoštrenu političku situaciju u BiH – kaže on, konstatujući da su male šanse da do tog sastanka dođe.

    – Sami odnosi između Komšića i Turkovićeve su izrazito loši od samog početka mandata aktuelnog Savjeta ministara, pa je logično da njegova posjeta Vatikanu značajno brine Turkovićevu i kompletnu partiju SDA – tvrdi Čekrlija.

    “Pametan potez”
    S druge strane, univerzitetski profesor iz Sarajeva, Enver Kazaz smatra da je lider SDA, ovaj put, ipak, u pravu.

    – Izetbegović je rekao da će u dijalogu učetvovati insitucije BiH, a ne on kao predstavnik naroda. S pravom je upozorio na to da BiH nije prosti zbir tri etnička i politička identiteta, nego da je na međunarodnom planu predstavljaju institucije sistema – smatra on.


    Zaključuje da u Izetbegovićevoj reakciji nema ništa prikriveno, te da je povukao pametan potez, budući da “nema legitimitet da na međunarodnom planu predstavlja bilo koga, pa ni Bošnjake”, ako se, navodi Kazaz, uzme u obzir to da nije osvojio više od 50 odsto bošnjačkih glasova.

  • Šta ako propadnu pregovori bošnjačkih i hrvatskih stranaka oko izborne reforme

    Šta ako propadnu pregovori bošnjačkih i hrvatskih stranaka oko izborne reforme

    Dogovor Hrvata i Bošnjaka oko reforme izbornog zakonodavstva u BiH i dalje visi na tankoj niti jer su za stranke iz Sarajeva za sada neprihvatljivi prijedlozi hrvatske strane, što ponovo otvara prostor za spekulacije kako Bosnu i Hercegovinu ove godine očekuje još veća politička kriza.

    Iako se u jednom momentu činilo kao da bošnjačka strana, pod pritiskom dijela međunarodne zajednice popušta i kako je spremna da pristane na prijedloge hrvatske strane oko izmjena Izbornog zakona kojim bi im se omogućilo „legitimno predstavljanje“ u Predsjedništvu BiH, odnosno da se više neće dešavati izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva, iz izjava koje su se mogle čuti ovih dana od strane predstavnika pojedinih političkih partija iz Sarajeva, vidljivo je da je dogovor za sada daleko.

    Hrvatski predstavnici s druge strane ne popuštaju, pa su utorak na sastanku predsjednika hrvatskih političkih stranaka, članica HNS, usuglasili konačan prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH i djelimičnih izmjena Ustava, poručivši da je to linija ispod koje niko od njih neće ići.

    U prijedlogu se definiše izbor članova Predsjedništva BiH, način izbora delegata u Doma naroda BiH i Klub Hrvata Doma naroda Federacije BiH. Prijedlog je poslat predstavnicima SAD i EU, a biće upućen i drugim političkim strankama, učesnicima pregovora.

    Iz SDP su poručili kako njihov stav ostaje nepromijenjen i da, dok se ne deblokiraju institucije, sve teme, pa tako i izborni zakon, trebaju da sačekaju.

    Potpredsjednik SDA i poslanik te stranke u Predstavničkom domu BiH, Adil Osmanović dijeli sličan stav, pa je rekao da ne mora doći do reformi izbornog zakona do predstojećih opštih izbora u oktobru.

    – Izbori se mogu održati po važećem Izbornom zakonu i po važećem Ustavu BiH, a spremni smo da razgovaramo. Imamo i hrabrosti i odlučnosti, ali nećemo podržati ništa što će ići na štetu građana i države BiH- rekao je Osmanović.

    On je dodao da mu nije jasno zašto niko iz HDZ, ako smatraju da su im ugrožena prava, nije uputio apelaciju prema Ustavnom sudu ili prema Evropskom sudu za ljudska prava. Ovim je faktički jasno stavio do znanja da su prijedlozi hrvatskih stranaka za sada na tankom ledu.

    Predstavnici hrvatskih stranaka im, međutim, poručuju da nas u tom slučaju čeka vrelo političko ljeto.

    Predsjednik HSS BiH, Mario Karamatić tvrdi da pregovarački proces ide svome kraju i da će se za dvadesetak dana znati „ima li od ove zemlje išta ili nema“.

    – Tu ćemo završiti priču o nekoj budućnosti BiH je li ona svijetla i jesu li zadovoljni svi konstitutivni narodi i građani ili je ona jedna tvorba koja se nalazi pred raspadom – poručio je Karamatić.

    Predsjednik Hrvatske demokratske unije, Miro Grabovac Titan, smatra kako se izbori trebaju održati ukoliko se usvoji prijedlog hrvatske strane, a u slučaju da ne dođe do izmjena izbornog zakonodavstva, hrvatski predstavnici trebaju ostati dosljedni i ne trebaju ići na izbore.

    – Smatram da neće biti zakonskih uslova za održavanje izbora, a drugo, smatram da Hrvati principijelno ne trebaju izići na te izbore – istakao je Grabovac Titan.

    Šta čeka Bosnu i Hercegovinu ako propadnu dogovori Hrvata i Bošnjaka?

    Politolog i profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Dražen Barbarić, ističe da je jedno vrijeme zaista izgledalo da su se stavovi po pitanju izmjena Izbornog zakona BiH poprilično približili, ali da se sada ne čini tako.

    On kaže da ne zna kako će na kraju završiti pregovori, ali kako god oni završe, vjeruje da je šteta već učinjena jer je medijski prostor toliko već kontaminiran da, sve i da imamo najsavršeniji Izborni zakon, političke napetosti će se teško rješavati.

    – Međutim, ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona mislim da zapravo upadamo zaista u najveću političku krizu od Dejtona na ovamo. Doćiće do prave eksplozije političkog sistema i apsolutne paralize. Na kraju, provođenje izbora bez dogovora i bez izmjena Izbornog zakona, znači stavljanje CIK u poziciju zakonodavca, koji će svojim odlukama popunjavati rupe – kaže Barbarić za Srpskainfo.

    On ističe da nije siguran da će hrvatski akteri ovaj put pristati na ta pravila igre.

    Ukoliko dođe do bojkota, kako navodi Barbarić, to znači resetovanje na neke tvorničke postavke i defakto nekakvu vrstu podjela institucija i pravu rovovsku bitku u političkoj areni.

    On ističe da će Republika Srpska u toj situaciji funkcionisati kao nekakva vrsta defakto Republike, samostalnog tijela, koja može provesti svoj dio izbora i odrediti vlastite kandidate za zajedničke institucije.

    – Imali bi defakto podjelu države u institucionalnom smislu, ne u teritorijalnom. To neće dovesti ni do rata ni do bilo čega drugog što se često u Sarajevu spominje, ali će dovesti do potpune paralize političkog sistema – kaže Barbarić.

    Na pitanje da li se Karamatićeva izjava može tumačiti kao prijetnja, Barbarić ističe da ne vjeruje da će doći do toga što on najavljuje.

    – Ako bi se stvorila nekakva vrsta potpunog bojkota od strane hrvatskih političkih aktera u biračkom telu, to znači da se odbija bilo kakva mogućnost uspostavljanja hegemonije unutar FBiH. Po trenutnom Izbornom zakonu bošnjačko biračko tijelo popunjava Dom naroda sa bošnjačkim delegatima, ostalim, značajnim dijelom kluba Srba i značajnim dijelom hrvatskog kluba – ističe Barbarić.

    On kaže da ne vidi kako bi se u toj situaciji uopšte mogla formirati bilo kakva izvršna vlast u FBiH. Ona bi zapravo, dodaje Barbarić, ostala drugi mandat u tehničkom mandatu, što je neviđeno u modernom svijetu.

    – Ako propadne dogovor, to neće dovesti do raspada, neće dovesti do građanskog rata ali će dovesti do potpune paralize sistema – upozorava Barbarić.

    Prohić: Izbori će se održati
    Politički analitičar Ibrahim Prohić, pak, smatra da u slučaju ako propadnu pregovori oko izborne reforme, neće doći do većih blokada u BiH jer je ovo, kako kaže, krajnja granica „pucanja“.

    – Takozvani međunarodni faktor neće dozvoliti da se ta granica pucanja, odnosno destrukcije BiH dogodi. Izbori će se desiti, bez obzira na prijetnje hrvatskih predstavnika da će ih bojkotovati – smatra Prohić.

    Ibrahim Prohić
    On ističe da ga kao građanina ne zanima ko će od postojećih stranaka pobijediti na izborima, već ga zanima može li se stvoriti politički neutralna situacija u kojoj svi akteri na političkoj sceni imaju podjednake šanse da prezentuju svoje programe i agendu.

    Prohić postavlja retoričko pitanje, kako su izbori po postojećem zakonu do sada održavani, te kako je kandidat HDZ BiH do sada pobjeđivao pet ili više puta na izborima od kraja rata do danas, po tom istom zakonu koji im sada ne valja.

    – Kada bi se analitički i kritički odgovorilo na ova pitanja, onda bi se vidjelo da problem i nije toliko u Izbornom zakonu. Problem je u nečemu drugom. Dakle, HDZ je u više izbornih ciklusa, po istom zakonu, pobjeđivao ali tada su bile drugačije okolnosti po pitanju hrvatskog korpusa u BiH, odnosno glasača koji pretežno glasaju za HDZ. Tih ljudi više nema – tvrdi Prohić.

    On ističe da dosadašnja politika HDZ BiH nije uvjerila Hrvate, prije svega u BiH, da rade u njihovom interesu. Prohić kaže da Izborni zakon treba mijenjati, ali ne na način kako to etablirane stranke zagovaraju jer to nije u interesu građana.

    – Osnovna slabost svih dosadašnjih izbora bila je netransparentnost, odnosno ne samo sumnja, nego čitav niz argumenata i dokaza o krađi na izborima. U interesu građana bi bilo da njihova volja stvarno bude legitimirana na izborima, kao i da se ta izborna volja ne falsifikuje poslije izbora, o čemu svjedočimo čitav niz godina – kaže Prohić za Srpskainfo.

    On dodaje da sve političke stranke koje su na sceni u svake pregovore ulaze sa imperativom ili čak prijetnjama. Prohić navodi da se HDZ BiH ne ustručava da kaže ako ne bude Izborni zakon po njihovoj volji da će to biti kraj BiH.

    – Svi postavljaju maksimalističke zahtijeve, postavljaju imperativno ili će biti ovako ili neće biti nikako, ili BiH neće biti. To je karakter etabliranih politika. Čitav niz godina ukazujem na taj temeljni problem – navodi Prohić.

    On smatra da temeljni problem BiH nije nacionalizam, koji je opasan i koji postoji, ali on je samo alat. Da nema nacionalizma, kako kaže Prohić, etablirane stranke bi izmislile nešto drugo čime bi produkovali konflikte jer se jedino na konfliktu mogu održavati.

    – Šta je temeljni problem BiH, ako nije nacionalizam? Postoje dva temeljna problema. Jedan je karakter etabliranih stranaka, a drugi problem je korupcija i kriminal koji su postali sistemskog karaktera. To su temeljni problemi BiH – zaključuje Prohić.

  • Kovačević o posjeti Pauerove BiH “Nastavila sa jednostranim pristupom”

    Kovačević o posjeti Pauerove BiH “Nastavila sa jednostranim pristupom”

    Šef Agencije za međunarodni razvoj SAD Samanta Pauer poslala je loše poruke odmah na početku posjete BiH i pokazala da je nastavila sa jednstranim pristupom, istakao je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević.

    Podsjetivši da je Pauer tokom građanskog rata u BiH bila aktivan novinar, Kovačević je rekao da je ona napravila svoju karijeru izvještavajući iz BiH i to je radila prilično neprofesionalno i potpuno jednostrano.

    On je naglasio da je Pauer targetirala srpski narod kao “loše momke”, a kao jedine žrtve označavala pripadnike bošnjačkog naroda.

    Slične poruke čujemo i danas. Vidimo da je danas održala sastanak sa logorašima. Mi to uvažavamo, ali je jako loša poruka da tu nije bilo logoraša iz reda srpskog naroda. Čuli smo da određeni činovnici Ambasade SAD u Sarajevu lobiraju u zgradi Tužilaštva BiH da se pokrenu procesi protiv Milorada Dodika, iako nema nikakvih dokaza. Možda bi Pauer trebala da zna da je na tom mjestu bio logor na kojem su pripadnici takozvane Armije BiH držali kao logoraše Srbe i Hrvate, ubijali ih i maltretirali – istakao je Kovačević.

    On je dodao da bi bilo dobro da je za mišljenje o stanju u BiH pitala i srpske logoraše.

    – Nažalost, vidimo da se nastavlja sa tom jednostranom politikom u kojem su ‘loši momci’ uvijek Srbi i Republika Srpska, a žrtve Bošnjaci i predstavnici političkog Sarajeva. To nije dobro i neće doprinijeti rješavanju krize u BiH -rekao je Kovačević.

    Kovačević je istakao da su se mogle čuti i poruke da Srpska i predstavnici Srba destabilizuju BiH zbog toga što reaguju na to što neki neizabrani stranac dođe sa strane i daje sebi za pravo da nameće zakone i poništava suverenitet BiH.

    – To je nešto na šta mi ne pristajemo. Pogotovo kada je to jasno usmjereno protiv Srba, Srpske i građana. Republika Srpska ne destabilizuje BiH i Republika Srpske nije nikakav izvor krize – naglasio je Kovačević i dodao da Srpska pokušava da zaštiti Ustav i Dejtonski sporazum, te da vrati nadležnosti koje joj pripadaju.

    -Kada je u pitanju ta famozna korupcija o kojoj se govori, prisustvovao sam velikom broju sastanaka srpskog člana Predsjedništva sa predstavnicima američke administacije. Mnogo puta sam čuo kako mu otvoreno i direktno kažu da mora da odustane od borbe za poštovanje Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH. Da mora da odustane od borbe za vraćanje nadležnosti Srpskoj koja joj po Ustavu i Dejtonu pripadaju. Nikada nisam čuo da su mu rekli da odustane od neke navodne korupcije. S obzirom da Dodik nije odustao od toga da se bori za prava Srpske i interese srpskog naroda, dobio je tu vrstu sanckija – rekao je Kovačević za RTRS.

    On je naveo da to neće pokolebati Milorada Dodika, niti bilo koga u Srpskoj da nastavi borbu za ono što Srpskoj po Ustavu pripada.