VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • “Šmit samo što još nije rekao da se za ‘Bosnu ne brine dok su džamije pune'”

    “Šmit samo što još nije rekao da se za ‘Bosnu ne brine dok su džamije pune'”

    Politikolog Nenad Kecmanović ocijenio je da se toliko osporavani Kristijan Šmit, kad se malo razmisli, ponaša u skladu sa svojom realnom pozicijom – živi u muslimanskom Sarajevu, gdje su ga prihvatili kao svog visokog predstavnika, pa i zastupa bošnjačke interese u interpretaciji Bakira, Šefika, Bisere, Željka i samo što još nije rekao da za “Bosnu ne brine dok su džamije pune”.

    “Hajde kad to kažu lider SDA, bošnjački član Predsjedništva, ministar inostranih poslova u Savjetu ministara, onda iza njih stoji izborni legitimitet, pa valja reagovati, ali šta kad isto kaže njemački turista, koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik? Treba li ga ignorisati ili tretirati kao njihovog portparola”, naveo je Kecmanović u autorskom tekstu za Srnu.

    Podsjetivši da je “Šmit onomad otkrio da školski programi istorije u entitetima i kantonima nisu ujednačeni”, pa je “odlučio da se time pozabavi”, Kecmanović je upozorio da to praktično znači da će oživjeti bošnjačku inicijativu da se dejtonska nadležnost za obrazovanje djece otme Vladi Republike Srpske i prebaci u Savjet ministara u Sarajevu.

    “Da, zaista, jeste nezgodno što djeca u Srpskoj ne uče o ‘srpskoj agresiji’, ‘opsadi Sarajeva’, ‘genocidnoj Republici’, ‘lošem srpskom narodu’, kao što ni u bošnjačkim programima nema ništa o srpskom plebiscitu, teroru nad sarajevskim Srbima, ritualnom klanju srpskih zarobljenika kod Vozuće, jami Kazani, Dobrovoljčakoj, Tuzlanskoj koloni…”. istakao je Kecmanović, upitavši da li bi programe trebalo razmijeniti ili mehanički sastaviti u jedan radi razvijanja kritičkog mišljenja, ili ukinuti nastavu istorije da ne kvari djecu?

    Posebno zgražavanje, naveo je Kecmanović, izazivaju “dvije škole pod jednim krovom” u FBiH, koje su, u stvari, slika i prilika BiH i predstavljaju pravi način socijalizacije za odrastanje i život u njoj.

    “Ništa neviđeno! U centru Brisela nalazi se zgrada u kojoj su smještene redakcije vodećih belgijskih medija, ali prostor je fizički podijeljen na dijelove koje koriste flamanske i valonske redakcije. Dva ulaza i izlaza, a ni u međuvremenu, na pauzama, kolege novinari se ne miješaju. Klasik teorije konsocijativne demokratije Arent Lajphart, inače Amerikanac holandskog porijekla, piše da u Holandiji katolici i protestanti imaju odvojene škole, banke, bolnice, sindikate, sve do lovačkih i udruženja filatelista i ‘jedino se susreću na ulici i u vojsci'”, naglasio je Kecmanović.

    On je dodao da su u zasebnim školama i nastavni programi različiti, i to, naravno ne iz matematike, fizike ili hemije, nego iz predmeta koje mi zovemo nacionalne discipline.

    Prema njegovim riječima, Belgijancima i Holanđanima, odnosno flamancima-Valoncima i protestantima–katolicima, konsocijativno uređenje i praksa ne smetaju da budu među zemljama sa najvišim standardom u Evropi. Iako kod njih ne važi princip jedan čovjek-jedan glas, niko ne osporava da su građanske države.

    “Poratna BiH u Dejtonu modelovana je upravo kao demokratska konsocijacija, pa nikom nije palo na pamet da bi upravo neki Belgijanac ili Holanđanin bio najpodesniji za visokog predstavnika. Tim više što ni Srbi ni Hrvati ni Bošnjaci nemaju negativna iskustva sa tim državama kao, recimo, sa Austrijom i Njemačkom”, rekao je Kecmanović i dodao:

    “Ali ne, Nijemci i Austrijanci, Petrič, Švarc-Šiling, Incko i lažni Kristijan Šmit baš su oni pravi koji odgovaraju ciljevima ‘međunarodne zajednice’. Potomci okupatora BiH iz dva svjetska rata koje su jedni u BiH većinom dočekivali cvijećem, a drugi većinom odlazili u gerilu, posjeduju naslijeđeno iskustvo kako sa narodima u BiH. Ali, izvještaji sa terena, pohranjeni u bečkim i berlinskim arhivama, ne služe za bolje razumijevanje nacionalnih odnosa u protektoratu, nego kroćenju ‘buntovnih’ Srba”.

    On je dodao da je Šmit sve proučio pripremajući se za nesuđenu funkciju, ali nije stigao i posljednje poglavlje istorije BiH unutar SFRJ, jer je taj period bio svijetu prezentovan kao uspješna priča koju treba ponoviti.

    “Krajem 70-ih i početkom 80-ih, kada je u socijalističkoj BiH cvjetalo zajedništvo i suživot, vodile su se žestoke polemike na temu takozvanih nacionalnih disciplina koje se sada poduhvatio lažni visoki predstavnik Šmit. Projekat istorije BiH u ANUBiH zapeo je na pitanju da li je osmanska vlast u BiH bila okupacija ili uprava, a na Filozofskom fakultetu u Sarajevu da li se istorija književnosti i umjetnosti u BiH sastoji od tri nacionalna ili je jedna integralno bosanska”.

    “Hasan Grapčanović, nepoznat našim savremenicima, čak i u Bosni, bio je potpredsjednik Centralnog komiteta Saveza komunista zadužen za obrazovanje i kulturu, sa misijom da objedini tri nacionalne istorije, istorije književnosti i jezika kao temelj kulturne integracije BiH, koja, kako je zborio Hamdija Pozderac, ‘neće da bude ni više ni manje nego ostale republike’. Inspiracija su bile ideje Muhameda Filipovića o bosanskom duhu u književnosti BiH. Problem su bili Ivo Andrić i Meša Selimović koji su se osjećali Srbi, a tek je nezaobilazni Petar Petrović Njegoš zbog ‘istrage poturica’ bio teško iskušenje za prosvjetno-pedagoške institucije i nastavnike”, precizirao je Kecmanović.

    Prema njegovim riječima, “na partijskom aktivu Filozofskog fakulteta u Sarajevu Milorad Ekmečić je objašnjavao drugu Hasanu da se istorija u udžbenicima ne može mijenjati unazad ma koliko protivrječila samoupravnom socijalističkom zajedništva i suživotu”.

    “Tek sa maternjim jezikom u SR BiH je bila sprdačina! U svega nekoliko školskih godišta taj jezik je najprije bio srpski, pa je onda nazvan ‘srpskohrvatski’, pa onda ‘srpskohrvatski/hrvatskosrpski’, a poslije rata srpskom i hrvatskom jeziku Bošnjaci su u prilog jedinstvenoj državi dodali i ‘bosanski'”, podsjetio je Kecmanović.

    On je istakao da se Šmit, međutim, ne oslanja na nauku i istorijske pouke, niti na Dejtonski sporazum po kome je obrazovanje u nadležnosti entiteta, nego na odluke Haškog tribunala.

    “Tamo su tri jezika presudili kao jedan zvani ‘bhs’. Tako se srpski, iako izvorni, ‘po abecedi’ našao na posljednjem mjestu. Ako može jedan književni jezik, može i jedna književnost. Zašto ne i jedna ‘bosanska’ istorija međunacionalnih pokolja prilikom svake smjene osvajača, okupacija, aneksija protektorata”, naveo je Kecmanović u autorskom tekstu za Srnu.

    On je podsjetio da je prije nekoliko godina jednoj grupi NVO neoliberalnih evroentuzijasta iz Beograda palo na um da naprave zajednički školski program istorije za zapadnobalkanske zemlje iz koga bi se izbrisalo sve ono što jednim ili drugim narodima smeta, i štopreko obrazovanja novih naraštaja reprodukuje negativne istorijske uspomene.

    Ovaj apstraktno-humanistički projekat, ocijenio je Kecmanović, pokazao se koliko dobar za uzimanje para iz fondova EU, toliko i nedotupavan, jer je insistirajući isključivo na uzajamno pozitivnim iskustvima dva naroda, gradivo istorije pretvorio u karikaturu, te je brzo pao u zaborav.

    “Nacionalne discipline se i nazivaju nacionalne zato što ih, recimo Srbi, usklađuju sa sunarodnicima u matici, a ne sa drugim narodima, recimo drugonacionalnim Bošnjacima, koji imaju svoju istoriju 12 genocida, svoj ‘bosanski jezik’, svoju alhimijado književnost. Zato Pedagoški zavod u Banjaluci radi na zajedničkim nastavnim programima sa Pedagoškim zavodom u Beogradu, a ne sa onim u Sarajevu. Uprkos svemu tome, postoje diktatorska bonska ovlašćenja, ali nema ko da ih koristi, jer Šmit nije visoki predstavnik”, zaključio je Kecmanović.

  • Šmit im dobar samo kada ukida zakone Srpske

    Šmit im dobar samo kada ukida zakone Srpske

    Kada je Kristijan Šmit ukinuo Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske ili nametnuo odluku o finansiranje opštih izbora, iz Sarajeva je dobio aplauze.

    Istovremeno, tek nezvanična najava da bi mogao da nametne izmjene Izbornog zakona BiH bila je dovoljna da se na Šmita sruči salva histeričnih kritika bošnjačkih ili probosanskih političara.

    Da li će Šmit, koga RS ne priznaje za visokog predstavnika, zaista i nametnuti izmjene zakona, zvanično se još ne zna. Iz OHR su za Srpskainfo juče rekli da „ne komentarišu medijske spekulacije“.

    Prijete i ratom
    Međutim, izvori iz OHR kažu da se takva odluka uveliko sprema i da je samo pitanje da li će biti „kozmetičke“ ili „suštinske“ izmjene Izbornog zakona. Prve bi se navodno odnosile na sprečavanje izbornih malverzacija, dok se suštinske izmjene odnose prevashodno na izbor Doma naroda FBiH i članova Predsjedništva BiH iz Federacije, ali je problem što unutar PIK još nema jedinstvenog stava. Kako se spekuliše, Nijemci, Britanci i Amerikanci trenutno nemaju isti stav o tome da li Šmit treba da interveniše i u kom smislu.

    Za razliku od ranijih situacija kada su Šmita dizali u zvijezde, ovaj put su Bošnjaci iznenada okrenuli ploču, optužujući njemačkog diplomatu da radi u interesu HDZ BiH i Dragana Čovića, sve iz straha da bi nametnutom odlukom mogao da im izbije političku dominaciju nad Hrvatima u FBiH. I sve to upakovano u tzv. građansku politiku.

    Najradikalniji je bio Emir Suljagić, direktor Memorijanog centra Srebrenica, koji je čak prijetio novim ratom!

    – Ako je ovo što sam uspio saznati o izmjenama Izbornog zakona tačno, mi – Bošnjaci, Bosanci, Ostali – poslije toga kao grupa nemamo šta tražiti u BiH, jer će naša egzistencija biti legalizovano ropstvo. Ostaju nam dva izbora: Anadolija ili neki novi rat – poručio je Suljagić na Tviteru.

    Poslanik SDP u PS BiH, Saša Magazinović, tvrdi da postoje učestali pozivi iz međunarodnih krugova i da je tačno sve što se pojavilo u medijima. On je naglasio da je na pomolu uvođenje nove diskriminacije.

    Lider DF i član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, koji bi možda najviše bio pogođen izmjenama Izbornog zakona, poručio je da „građani BiH nisu spremni prihvatiti antievropska rješenja koja produbljuju etničke podjele u izbornom zakonu“.

    Avantura
    Član Kolegijuma Predstavničkog doma BiH, Denis Zvizdić, savjetovao je Šmitu da „ne ulazi u avanture koje nisu u skladu s evropskom budućnošću BiH“. Zvizdić je javno rekao ono što se odavno spekuliše – da OHR nametanjima želi da izađe u susret svim nacionalnim stranama u BiH.


    – Namjera takvog antidemokratskog, antievropskog i izuzetno opasnog scenarija za budućnost BiH, za koji vjerujemo da će ostati u sferi spekulacije, je da je sa Zakonom o zabrani negiranja genocida napravljen ustupak probosanskim snagama, odnosno Bošnjacima, i da bi se sada trebao napraviti ustupak „hrvatskoj strani“ kroz nametanje HDZ prijedloga Izbornog zakona, a „srpskoj strani“ kroz SNSD zahtjev u vezi sa državnom imovinom, uprkos brojnim i jasnim presudama Evropskog suda i Ustavnog suda BiH – istakao je Zvizdić.

    Da li bošnjačka ili probosanska javnost, koja je tradicionalno naklonjena visokim predstavnicima u BiH, ovim pokazuje da je spremna da OHR okrene leđa, u slučaju da odluka ne bude povoljna za nju?

    – Onog momenta kada im više ne odgovara ono što visoki predstavnik čini i radi, oni se počnu ponašati na isti način kao što se ponašaju i drugi u momentu kada njima ne odgovaraju odluke. Mada mi se čini da postoji jedna bitna razlika. Od strane zvaničnih političkih aktera iz FBiH nije propagirano neprovođenje odluka OHR, ukoliko se ispostavi da su one suprotne interesima nekih stranaka. S druge strane, Milorad Dodik kada govori o odlukama visokog predstavnika uvijek kaže „može on da donese šta god hoće, mi to nećemo provoditi“. Ovo je, naravno, žalosno što moramo na ovaj način uopšte razgovarati, da nemamo uvida u to šta se i na koji način sprema – kaže za Srpskainfo politični analitičar, Adnan Huskić.

    Zabava za javnost
    Kako kaže, zbunjen je vremenom u kome se spekuliše o nametanjima izmjena Izbornog zakona BiH, jer su izbori uveliko raspisani, a dosadašnji silni pregovori na ovu temu nisu dali nikakve rezultate.

    FOTO N1FOTO N1
    Adnan Huskić
    – Jedino moje objašnjenje za ovu situaciju bi bilo da je iz OHR procijenjeno da trenutno nema zdravog pravnog utemeljenja za provođenje rezultata izbora, pa da je potrebno intervenisati u tom smislu. Mislim da će se ići na rješenje koje će kao pokušati zadovoljiti sve strane po raznim aspektima, ali definitivno na tragu onoga što je dogovarano u Neumu. Vjerovatno će visoki predstavnik ići u smjeru da poboljša integritet izbornog procesa, što je više onako da se javnost zabavi nekom pričom, nego što se može zaista suštinski poboljšati proces bilo kakvim intervencijama. Tako da ćete imati vrlo vjerovatno pokušaj da se na neki način niveliše pristup, “eto možda smo više izašli u susret HDZ kod ovih pitanja, ali smo sa druge strane isto tako radili na poboljšanju integriteta izbornog procesa” – prognozira Huskić.

    Milan Sitarski, iz mostarskog Instituta za društveno politička istraživanja, kaže za Srpskainfo da su reakcije iz Sarajeva iznenađujuće samo za one koji nisu poznavaoci ovdašnjih prilika.

    – Činjenica je da se sada bošnjačka javnost izrazito negativno izjašnjava, ne samo o konkretnom potezu Šmita, nego uopšte o ulozi visokog predstavnika. Čak postoje izjave po kojima je Izborni zakon BiH ustavna problematika. To, naravno, nije tačno, osim što se, kao i svaki drugi zakon, mora kretati unutar Ustava. Pojedini bošnjački komentatori tvrde da Izborni zakon mora da bude izuzet iz bilo kakve intervencije visokog predstavnika, pritom zaboravljajući da je čak Ustav FBiH 2002. brutalno izmjenjen nametnutim amandmanima Volfganga Petriča. Isti ti krugovi koji sada smatraju da su Ustav i Izborni zakon nedodirljivi, tada su podržali izmjene Ustava – podsjeća Sitarski.

  • Pozivali Šmita da interveniše, pa se predomislili

    Pozivali Šmita da interveniše, pa se predomislili

    Stranke iz Sarajeva, koje su proteklih sedmica vršile pritisak na Kristijana Šmita, visokog predstavnika kojeg u RS ne priznaju da nametne izmjene Izbornog zakona, sada upozoravaju da Šmit ne bi trebalo da interveniše.

    Nakon što je iz krugova bliskih OHR-u naznačeno da bi Šmit zaista mogao djelovati, ali ne prema željama sarajevskih stranaka, pojavilo se negodovanje zašto se koriste bonska ovlaštenja i pozivi Šmitu da odustane od izmjena Izbornog zakona.

    Tako su, naprimjer, u NiP-u izjavili da njima nije prihvatljivo da Šmit nametne suštinske izmjene Izbornog zakona.

    “Put raspakivanja etničkog i približavanje ka građanskom modelu, uz uvažavanje svih specifičnosti BiH, najbolji je put za sve građane i narode kao i samu državu”, smatraju oni.

    Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH kojeg, pak, većina hrvatskih stranaka ne priznaje kao legitimnog predstavnika hrvatskog naroda, je juče izrazio sumnju prema Šmitovim namjerama i indirektno priznao da izmjene o kojima se govori ne bi išle u smjeru u kojem je on očekivao.

    “Ako ćemo suditi na osnovu onoga što je bilo u medijima i onoga što se pojavljuje u medijima, to je podilaženje ovim politikama o kojima smo govorili. To je dalja podjela BiH po etničkom osnovu, to je dalja diskriminacija građana u FBiH pogotovo u pojedinim dijelovima, kantonima kako su oni to zamislili da računaju”, rekao je Komšić, kako prenose mediji.

    Lider SDA Bakir Izetbegović je kazao da je razgovarao sa Šmitom te da on ima dva cilja, da pomogne transparentnost izbornog procesa i deblokira FBiH, s čime se SDA slaže.

    “A preko toga mislim da Šmit neće ići niti bi trebao ići. Dirati Ustav FBiH i zabraniti eventualno onima koji su manjine u pojedinim kantonima da budu predstavljeni u Domu naroda nije u redu”, ističe lider SDA.

    Sudeći prema izjavi Gordana Grlić Radmana, ministra spoljnih poslova Hrvatske, ta zemlja gleda blagonaklono prema najavama da bi Šmit mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona.

    “Želimo vidjeti da se svi osjećaju jednako i zato podržavamo napore koje ulaže visoki predstavnik kako bi se reformama uklonili svi oblici diskriminacije u izbornom procesu i kako bi se mogao osigurati pravedan, legitiman izborni proces i kako bi svi narodi mogli imati svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda”, rekao je Grlić Radman.

    Damir Arnaut, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine, uputio je pismo Šmitu u kojem je od njega tražio da ne ukida i ni na koji način ne umanjuje princip predstavljanja svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona.

    “Princip čije ukidanje razmatrate uspostavlja perfektan balans između individualnih i kolektivnih prava, sudbonosni balans na kom BiH zasniva svoj identitet stotinama godina. Molim Vas nemojte ugroziti taj balans potezom svoje olovke”, napisao je Arnaut.

  • Šarović protiv bonskih ovlaštenja i sankcija Rusiji

    Šarović protiv bonskih ovlaštenja i sankcija Rusiji

    Smatram da je neopravdano da se narod Republike Srpske kažnjava i na svojoj koži osjeća posljedice sankcija do kojih je došlo zbog ponašanja režima, kaže Mirko Šarović, predsjednik SDS.

    Šarović je u izjavi za „Oko magazin“ Radio-televizije Srbije rekao da ekstremna politika koju vodi aktuelna vlast treba da bude zamijenjena politikom koja je razumna pametna i mudra.

    – To se mora desiti kako ne bi došli u potpunu izolaciju svijeta i pod sankcije velikih zemlja. U tom slučaju najviše će da trpi narod. Možemo vidjeti da je rezolucijom Bundestaga nedavno obustavljeno nekoliko značajnih infrastrukturnih projekata. Ta rezolucija i to što oni predlažu kažnjava narod u RS, a odgovornost snosi aktuelna vlast i oni nisu smjeli dozvoli neke stvari – istakao je Šarović.

    Govoreći o mjerama koje je BiH uvela protiv Ruske Federacije, Šarović je ocijenio da je do njih došlo zbog propusta srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.

    – Smatrali smo da je Dodik ovo pitanje trebao drugačije da tretira i da ga postavi na Predsjedništvu. Čak i da ga preglasaju mogao je da potegne vitalni nacionalni interes i da oborimo tu odluku i da onda BiH ima potpuno jasan stav spram Rusijom u uvođenju sankcija. Ja sam za to da se one ne uvedu. Ovako ostaje prazan prostor i onda su bošnjački političari iskoristili Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju da se BiH kada, već nema jasan stav, pridružuje mjerama koje uvodi EU. Tako da smo došli u situaciju da je BiH, zbog loših poteza vlasti, saučesnik u preko 20 rezolucija koje su usmjerene protiv Rusije – napominje Šarović.

    Govoreći o procesu pristupanja EU, Šarović je ocijenio da je katastrofalno da je aktuelna vlast BiH od 14 prioriteta ispunila samo jedan.

    – Oni onda očekuju da mi na poklon dobijemo kandidatski status kao gratis, da se to dobije kao neka nagrada za nerad. Ja zastupam tezu da BiH treba što prije ispuniti i kandidatski status i ključne prioritete i da ide naprijed. Treba i da sustigne susjedne zemlja, prije svega Srbiju i Crnu Goru koje mnogo brže napreduju na putu u EU – navodi Šarović.

    On je poručio da se protivi upotrebi bonskih ovlaštenja i da BiH ne treba da bude protektorat.

    – Ja sam vrlo rezervisan prema ulozi visokog predstavnika i to nije samo zbog mog iskustva kada me je visoki predstavnik smijenio i kada sam osam godina bio pod snažnim sankcijama OHR, SAD i EU. Ja Kristijanu Šmitu i svima onima koji zagovaraju jaču ulogu visokog predstavnika u BiH kažem šta će nam protektorat 30 godina nakon rata – kategoričan je Šarović.

    Upitan da prokomentariše ideju o stvaranju trećeg entiteta u BiH, predsjednik SDS je istakao da Republika Srpska i srpski narod ne treba da prave entitet za Hrvate u BiH.

    – Političari iz RS ne treba da uđu u avanturu raspakivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma jer bi to praktično značilo novi početak u kojem možemo da prođemo lošije u odnosu na sporazum iz Dejtona. Hrvati neka rješavaju svoje pitanje u okviru Federacije BiH sa Bošnjacima, a ne preko leđa Republike Srpske koja je teritorijalno i statusno potpuno neupitna – poručio je Šarović, saopšteno je iz SDS.

  • Trivićeva uvjerena da će pobijediti Dodika

    Trivićeva uvjerena da će pobijediti Dodika

    Potpredsjednica PDP i narodna poslanica, Jelena Trivić poručila je da na predstojećim izborima može komotno da pobjedi Milorada Dodika.

    Bila sam u skoro sve i jednoj opštini Republike Srpske i mogla sam da osjetim puls naroda. Mogla sam da sjedim i gledam u šoljicu kafe ili šta već da bih vidjela kako stojim, ali sam bila sa narodom, bila na terenu, na raznim događajima i imam pravo na optimizam i da vjerujem da ću pobijediti – rekla je Trivićeva za „Oko magazin“ Radio-televizije Srbije.

    Odgovarajući na pitanje o odnosu BiH prema trenutnoj geopolitičkoj situaciji, Trivićeva je rekla da je činjenica da se Bosna i Hercegovina pridružila sankcijama koje je EU uvela Ruskoj Federaciji.

    – Oni koji su na vlasti u Republici Srpskoj i u BiH, a koji su predvođeni SNSD , trebali su to jasno reći građanima. U redu ako su morali i nisu imali mehanizme da to spriječe, ali zašto lažu? To je suština – rekla je Trivićeva.

    Ona je dodala da je BiH, prirodno, na evropskom putu, budući da se 70 odsto izvoza plasira u zemlje EU.

    – U nekoj hipotetičkoj situaciji, kada bi EU nama uvela sankcije, a mi smo njima minoran spoljnotrgovinski partner, to bi za nas bilo ekonomski pogubno. Temelji srpskih država, kao i ruske države, su na istočnom hrišćanstvu, na pravoslavlju, i duhovno, u nama, to je nešto što nas veže, prvenstveno emotivno. Ali mi kao političari ne smijemo uplitati emocije. Mi moramo da vidimo šta je interes srpskog naroda – rekla je Trivićeva za RTS.

    Navela je da ni ona, ni PDP, ne priznaju Кristijana Šmita za visokog predstavnika, jer je činjenica da on nije prošao proceduru u Savjetu bezbjednosti UN.

    – I rekli smo mu šta su naše crvene linije ispod kojih mi ne idemo, a te crvene linije je pogazio gospodin Dodik u Briselu i pristao na neki načelni sporazum, ali koji predviđa ukidanje nekih ključnih elemenata entitetske državnosti koje Republika Srpska ima. Direktan izbor srpskog člana Predsjedništva BiH, tročlano Predsjedništvo, entitetsko glasanje u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, postojanje Doma naroda, što znači da se nijedna odluka na nivou BiH ne može donijeti bez srpskih ruku. To su, između ostalog, naše crvene linije, što sam i rekla gospodinu Šmitu – rekla je Trivićeva.

    Dodala je da ne vidi problem u tome da na poziv Šmita ona s njim razgovara i iznese svoje stavove, ako su sa njim razgovarali predsjednik Srbije i Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije.

    Trivićeva je rekla da Hrvatska ima nekonzistentan pristup prema BiH.

    – Iako imaju različite izjave i narativ, i predsjednik Vlade i predsjednik Hrvatske ovdje podgrijavaju međunacionalne tenzije, za razliku od predsjednika Vučića koji se uvijek trudio da umiri, ne samo BiH, nego cijeli Balkan – istakla je Trivićeva.

  • DF: Šmit izbornim inžinjeringom FBiH isporučuje HDZ-u i SNSD-u

    DF: Šmit izbornim inžinjeringom FBiH isporučuje HDZ-u i SNSD-u

    Iz DF-a su poručili da Christian Schmidt, kako su saopštili, izbornim inžinjeringom isporučuje Federaciju Bosne i Hercegovine HDZ-u i SNSD-u.

    Ova stranka je među onima koje se protive modelu Izbornog zakona, za koji su naveli da ga Schmidt namjerava nametnuti. Tvrde da će se tim modelom osnažiti diskriminacija konstitutivnih naroda pri izboru delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
    “Uvođenje cenzusa od tri posto za izbor delegata u Dom naroda bi značilo da nijedan Hrvat ne može biti izabran u Dom naroda ako dolazi iz Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona. Niti jedan Srbin koji dolazi iz Tuzlanskog kantona, Zeničko-dobojskog kantona, Srednjobosanskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao i Zapadnohercegovačkog kantona također ne može biti izabran u Dom naroda, kao ni Bošnjak iz Zapadnohercegovačkog kantona. Sama po sebi ova odredba je diskriminirajuća po pripadnike tih naroda koji žive u spomenutim kantonima”, konstatovali su u DF-u.


    Prema njihovim navodima, odredba da za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH više nije potrebno šest nego osam delegata u svakom klubu u kombinaciji sa izbornim pragom od tri posto znači da će predsjednik FBiH uvijek biti iz HDZ-a, a potpredsjednik iz SNSD-a te da će te dvije stranke obavezno biti u svakom sazivu Vlade FBiH.

    “Što znači da je gospodin Schmidt ovim isporučio i Vladu FBiH onima koji su u svakom međunarodnom izvještaju označeni kao glavni kočničari svakog napretka Bosne i Hercegovine. Definisanje da dvije trećine svakog kluba u FBiH mogu svako pitanje proglasiti vitalnim nacionalnim interesom u kombinaciji sa prethodnim odredbama znače potpuni kolaps FBiH. To također znači da Schmidt, pored toga što je već Dejtonskim sporazumom državni nivo vlasti isporučen HDZ-u i SNSD-u, sada izbornim inžinjeringom isporučuje i FBiH istim strankama i politikama i daje im apsolutnu vlast i u FBiH”, istakli su.

    Iz DF-a su saopštili da ako je ovo sve tačno, da će se tome suprotstaviti te da će pozvati građane da im se pridruže u borbi demokratskim sredstvima protiv toga.

  • Vidović: Ne postoji hibridni rat Rusije protiv BiH, već okupacija Zapada

    Vidović: Ne postoji hibridni rat Rusije protiv BiH, već okupacija Zapada

    Reagujući na izjave ministara sigurnosti Bosne i Hercegovine, Sifeta Podžića, da Ruska Federacija vodi svojevrsni hibidni rat protiv BiH, zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpskem, Siniša Vidović izjavio je da se ministar služi jeftinim trikovima i pokušava da unese nemir među građane kroz još jedno stvaranje imaginarnog neprijatelja i kroz ponovne indirektne optužbe na račun Republike Srpske.

    Vidović napominje da se u BiH nalaze mirovne trupe misije Althea, NATO vojnici, da su mnoge zapadne zemlje imenovale razne specijalne izaslanike za BiH, a da u ovom trenutku ne postoji ni jedan ruski vojnik na njenoj teritoriji. Vidović dodaje da se može jasno uvidjeti da se ovde ne vrši nikakav hibridni rat Rusije, već da je u pitanju nedvosmislena okupacija od strane zapadnih sila.

    “Sifet Podžić ovakvim neutemeljenim izjavama samo se dodvorava zapadnim silama i pokušava skrentui pažnju na sebe vodeći preuranjenu predizbornu kampanju. Preporučio bih mu da se drži svojih nadležnosti i da se ubuduće suzdrži od davanja ovakvih nemoralnih izjava koje za cilj imaju samo stvaranje panike i jednostrano prikazivanje dešavanje u BiH”

  • Šta o nametanju izmjena Izbornog zakona BiH kažu u OHR

    Šta o nametanju izmjena Izbornog zakona BiH kažu u OHR

    Mediji i političari u BiH već dva dana bruje o mogućnosti nametanja izmjena Izbornog zakona BiH, dok istovremeno Kristijan Šmit ćuti.

    Ni na pitanja Srpskainfo iz OHR nisu konkretno odgovorili da li je tačno da Šmit planira da povuče ovaj potez.

    – Poštovani, zahvaljujemo na upitu koji ste nam poslali. U ovom trenutku Vam možemo reći da OHR ne komentariše medijske spekulacije – kažu u OHR.

    Takođe, nismo dobili odgovor na pitanje da li su kontakti Šmita sa liderima političkih partija u BiH u funkciji upoznavanja istih sa onim što planira da uradi. Naime, lideri nekoliko političkih partija u Federaciji BiH juče su saopštili da su razgovarali sa Šmitom, koga RS ne priznaje za visokog predstavnika, na temu izbornog zakonodavstva.

    Mada se spekulisalo da je to uvod u nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, rečeno je da im Šmit nije nagovijestio takav konkretan potez.

  • NATO smatra da je BiH jednom nogom već u članstvu

    NATO smatra da je BiH jednom nogom već u članstvu

    Dvodnevna posjeta predsjedavajućeg Vojnog komiteta NATO admirala Roba Bauera BiH, kao i poruke koje je poslao nakon prvih sastanaka u Sarajevu, pokazuju da zapadni vojni savez već doživljava BiH kao zemlju pod svojim “kišobranom”.

    To za Srpskainfo tvrdi vojnopolitički analitičar Đuro Kozar, komentarišući posjetu BiH jednog od najviših oficira NATO, u svjetlu aktuelne globalne krize nastale zbog rata u Ukrajini. Ističući da je još krajem juna, na tadašnjem samitu NATO u Madridu, postalo jasno da zapadni vojni savez smatra BiH zonom svog uticaja, Kozar tvrdi da je postalo praktično nemoguće da BiH zadrži status vojne neutralnosti, na kojem inače insistira Republika Srpska.

    – Ne može jedan dio neke države da bude neutralan, a drugi ne. Federacija BiH nikad nije izjavila da je neutralna, već da se zalaže za ulazak u NATO. I prije samita u Madridu, koji je još više približio BiH tom savezu, priča o neutralnosti nije pila vodu – tvrdi Kozar.

    On, između ostalog, podsjeća da su najviši organi BiH, u kojima su tada sjedili predstavnici SNSD, Nebojša Radmanović i Nikola Špirić, još prije deceniju i po potpisali dokumente kojima se traži priključenje BiH članstvu u NATO.

    – BiH se, inače, već nalazi pod kišobranom NATO. Na već pomenutom samitu u Madridu, u svom strateškom konceptu, NATO je, kao jednu od država pod posebnim tretmanom a koja još nije članica, naveo BiH. To znači da je BiH, kao kandidat za članstvo i neko ko je u Akcionom planu za članstvo, sada pod NATO zaštitom. Mi smo sada u situaciji da se na nas gleda kao na državu koja je jednom nogom već u NATO – objašnjava Kozar.

    Predsjedavajući Vojnog komiteta NATO, admiral Rob Bauer, juče se u Sarajevu sastao s načelnikom Zajedničkog štaba OS BiH, Senadom Mašovićem, a sastanku je prisustvovao i šef Vojnog dijela Misije BiH pri NATO, brigadir Edin Fako.

    U njegovu čast juče je održan i prijem u Ministarstvu odbrane i Predsjedništvu BiH.

    Bauer je tom prilikom, između ostalog, rekao da su “mnoge zemlje ugrožene ruskom agresijom, uključujući i BiH”.

    – Rat u Ukrajini ima globalne posljedice, uključujući i Zapadni Balkan. Na NATO samitu u Madridu smo dogovorili jaču podršku za zemlje partnere, na primjer, izradom novog paketa odbrambene sigurnosti, modernizacijom bezbjednosnih i odbrambenih struktura. Imamo uzajamnu korist, koja je zasnovana na poštovanju i saradnji. Sigurnost BiH je ključna za sigurnost Zapadnog Balkana i Evrope. Moja posjeta je s ciljem da bolje shvatim izazove s kojim se suočava BiH, kao i snagu i sposobnosti Oružanih snaga BiH – poručio je Bauer.

  • BiH ne napreduje ka EU

    BiH ne napreduje ka EU

    Pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju i Albaniju odobren je u ponedjeljak, a juče su zvanično u Briselu počeli pregovori za ulazak ove dvije zemlje u EU.

    Istovremeno, za BiH i dalje iz Brisela nema dobrih vijesti, jer nam je nezvanično rečeno da uslovi ostaju isti i da se odnose na implementaciju dogovora političkih lidera u Briselu sa Šarlom Mišelom, predsjednikom Evropskog savjeta, i Žozefom Borelom, visokim predstavnikom EU za spoljne poslove i bezbjednost, kao i ispunjavanje kriterijuma iz Mišljenja Evropske komisije, posebno koji se odnose na 14 ključnih prioriteta.

    Time se pokazuju kao neosnovane ocjene pojedinih zvaničnika da će EU popustiti kada je riječ o kriterijumima i da napredak na ispunjavanju 14 prioriteta više neće biti uslov. Nama je pojašnjeno da EU ne očekuje od BiH da ispuni svih 14 prioriteta prije dobijanja kandidature, već da pokaže makar dobru volju da radi na njihovom rješavanju.

    Otpočinjanje pregovora pozdravili su i najviši evropski zvaničnici, uključujući Borela, Ursulu fon der Lajen, predsjednicu Evropske komisije i Olivera Varhejija, evropskog komesara za proširenje.

    S obzirom na to da mjesec dana nakon dogovora političkih lidera u Briselu nema pomaka na njihovom rješavanju, jedan od naših sagovornika nam je naznačio da se može očekivati i jače uključivanje međunarodne zajednice.

    Podsjećanja radi, nakon početka rata u Ukrajini EU je povećala stepen interesovanja za zapadni Balkan, a jedna od posljedica novog pristupa je davanje kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji, iako nijedna od te dvije zemlje realno nije zaslužila da ovaj status dobije, ali je to učinjeno jer je EU željela da pošalje poruku da o proširenju počinje da razmišlja strateški.

    Ana Hernandez Pisonero, portparolka u Evropskoj komisiji, za “Nezavisne” je kratko potvrdila da je pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju i Albaniju usvojen i da za dalje detalje treba pitati češko predsjedavanje EU i Evropski savjet.

    Iako je bilo očekivano da nova odluka neće biti donesena makar do narednog zasjedanja Evropskog savjeta, očigledno je u Briselu zaključeno da se ne smije priuštiti pola godine nečinjenja i čekanja, što otvara prostor da se i u BiH proces u narednim sedmicama i mjesecima ubrza. Podsjećanja radi, evropski lideri, među kojima su i Olaf Šolc, njemački kancelar, i Emanuel Makron, predsjednik Francuske, angažovali su se da Bugarska podigne veto, a da Sjeverna Makedonija prihvati kompromisno rješenje, do čega je i došlo. Spor se sastojao u tome što je Bugarska praktično tražila da Sjeverna Makedonija prihvati bugarsko viđenje makedonskog jezika, naroda i kulture, što Skoplje nije htjelo da prihvati.

    Tanja Topić, banjalučka analitičarka, za “Nezavisne” ocjenjuje da se pokazalo da nisu bili u pravu oni koji su kritikovali EU nakon prošlog samita na kojem Sjeverna Makedonija nije dobila datum za pregovore.

    Ona ističe da se pokazalo da je EU spremna da ispuni svoj dio obaveza kada se ispune svi uslovi i da su Njemačka, Francuska, Češka, Slovenija i neke druge zemlje ovih sedmica uložile ozbiljan napor da se ukloni bugarska blokada i omogući nastavak evropskog puta. Što se tiče BiH, ona naglašava da BiH ne treba da očekuje da joj se progleda kroz prste i da mora ispuniti uslove koji su na stolu.

    “Čak i pojedini političari prijete da će BiH iznaći alternativu i da EU ‘malo popusti’. Rekla bih da je to pogrešan pristup i da BiH ne može određivati pravila prijema u organizaciju čija članica želi postati. Takođe, pristup prema kojem neki od političara nagovještavaju ‘raspad EU’ je apsurdan i otkriva jasne nakane nekih od političara”, kaže Topićeva. Prema njenom mišljenju, najveći problem je što ne postoji dovoljno pritiska unutar BiH da se urade reforme. Tim reformama bi, kako ona ističe, BiH postala uređena pravna država u kojoj se poštuju ljudska prava.

    U međuvremenu, pojedine članice EU nastavljaju da lobiraju da se BiH dodijeli kandidatura. Juče je Robert Golob, slovenački premijer, poslao pismo Ursuli fon der Lajen, predsjednici Evropske komisije, urgirajući da se BiH dodijeli status.

    Kako piše Srna, pozivajući se na agenciju STA, Golob je naveo da prije nego što dobije status, BiH mora da donese zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakon o javnim nabavkama.

    Golob je napomenuo da bi za BiH bilo važno da usvoji strategiju reforme javne uprave i akcioni plan i strategiju za upravljanje javnim finansijama, kako bi pokazala svoju opredijeljenost za unapređenje javne uprave.

    “Gore pomenuto i sprovođenje slobodnih i fer izbora u BiH u oktobru 2022. godine ukazivali bi na dovoljnu privrženost EU, što bi predstavljalo osnov za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU do kraja ove godine, najkasnije na sjednici Evropskog savjeta u decembru 2022. godine”, stoji u pismu.