VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • “Nametanje Izbornog zakona doprinijelo bi još većoj konfuziji u BiH”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je da bi eventualno nametanje Izbornog zakona doprinijelo još većoj konfuziji u BiH i da je to ono što čini Kristijan Šmit, očito izlobiran od Hrvatske suprotno Rezoluciji Bundestaga.

    Dodik je rekao da činjenica da je Rezoluciju inicirao Adis Ahmetović, čiji su roditelji porijeklom iz Kotor Varoši “više govori o Bundestagu nego u njemu”.

    On je naveo da je Ahmetović prepisao rezoluciju Stranke demokratske akcije (SDA) u kojoj je navedeno da nema entiteta i predložio Bundestagu, te da je iznenađujuće što je njemački parlament prihvatio tu podvalu, a za Šmita je podsjetio da je nosilac velikog odlikovanja države Hrvatske.

    Na pitanje da li će Željko Komšić četvrti put dobiti izbore, Dodik je rekao da je to sad malo složenije, jer je sa prijedlogom koji ima ujedinjena opozicija kod muslimana “Bakir Izetbegović malo ugrožen”.

    – Njemu po ovim istraživanjima, fali 80.000 do 90.000 glasova i on neće smjeti rizikovati da mu džamija sad te ljuda prebaci na Komšića. Tako da će biti zanimljivo. U svakom slučaju neizvjesno i za Komšića i za Izetbegovića – rekao je Dodik za RTS.

    Za navode o sankcijama Rusiji, Dodik je rekao da BiH nije formalno – pravno uvela sankcije i da ruski predsjednik Vladimir Putin, s kojim je nedavno razgovarao, to razumije i cijeni njegovu i ulogu Republike Srpske u tome.

    Tog formalnog okvira nema i zato Rusija nije stavila BiH na listu neprijateljskih zemalja i zato je BiH mogla da dobija gas po 400 i nešto dolara, a ne da plati 2.000 dolara – objasnio je Dodik.

    Dodik je podsjetio da je on taj koji govori da je BiH promašen koncept, smatra da je neodrživa i nema nikakvu šansu, te da ne zna da li će dobiti kandidatski status.

    – Davao sam šansu i to svi znaju. Moramo poštovati jedni druge, naša prava i ovlaštenja, ali muslimani hoće osvetu. Oni hoće da se Srbima, navodno, nešto osvete – rekao je Dodik.

    Na pitanje da li bi turski predsjednik Erdogan mogao biti “most pomirenja” Dodik je rekao da je Erdogan veoma pragmatičan i da je na sastanku u Sarajevu rekao – “nećete uspjeti sa zemljom ako se vi ne dogovorite unutra, pustite strance”, te napomenuo da je pozvao Erdogana da posjeti Banjaluku, mada razumije gdje su njegove emocije.

  • Prof. dr Zorana Tanasić, prodekan na Masinškom fakultetu: “U politiku sam ušla isključivo zbog mladih ljudi, da svojim primjerom pokažem da ostanak ovdje može da bude realna opcija”

    Prof. dr Zorana Tanasić, prodekan na Masinškom fakultetu: “U politiku sam ušla isključivo zbog mladih ljudi, da svojim primjerom pokažem da ostanak ovdje može da bude realna opcija”

    Ujedinjena Srpska je po objavljivanju liste kandidata za Izbornu jedinicu 3 skrenula pažnju na sebe izborom kandidata. Posebno iznenađenje je bilo jedno ime, Zorane Tanasić, doktora tehničkih nauka i prodekana Mašinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, i, što je najzanimljivije, osobe bez ikakvog prijašnjeg političikog angažmana. Novinari Vrbas Medie odlučili su da stupe u kontakt sa gospođom Tanasić, i da utvrde zbog čega se odlučila na politički angažman, kakvi su njeni ciljevi i zašto baš izabrala Ujedinjenu Srpsku.


    Zašto ste, odlučili da pristupite Ujedinjenoj Srpskoj i da politički budete aktivni?
    Na svom prvom obraćanju u Banskom dvoru, kao kandidat Ujedinjene Srpske za Narodnu skupštinu, istakla sam da je sve što sam do sada postigla u privatnom i poslovnom životu , bilo daleko od politike. Iako moram priznati da je uvijek bila prisutna u mom okruženju. Akademski dio zajednice kojoj pripadam može dati mnogo više od same kritike, koja je postala dominantni dio političkih diskusija. Prihvatila sam da budem dio ovog tima jer smatram da imam dovoljno znanja i iskustva, na osnovu moje profesionalne karijere i da doprinesem razvoju Republike Srpske.
    A zašto Ujedinjena Srpska? – njihov način rada, strategija i postavljeni ciljevi daju vjeru čovjeku da treba i može da kreira svoju sudbinu. Vjerujem da mogu da unesem novu energiju i da zajedno stvaramo neke nove ideje, kako bi na prvom mjestu zadržali mlade ljude i poboljšali život svih nas.


    Kakve su reakcije okoline na vaš politički angažman?
    Reakcije su različite, ali najviše ima pozitivnih. Važno mi je da imam podršku moje porodice i ljudi koji me poznaju jer oni znaju kakva sam osoba i šta mogu da postignem. Takođe, moram istaći da se nalazim na listi Ujedinjene Srpske sa veoma kvalitetnim ljudima koji su stručnjaci iz različitih profesija.


    U političkom životu dominiraju prvenstveno pravnici i profesori raznih društvenih nauka. Kako jedan inženjer mašinstva može da promjeni političku sliku u Republici Srpskoj?
    Pa ne bih se baš složila sa Vama, ima nas samo nismo „galamdžije“. Pored toga što sam profesor na fakultetu, bavim se naučno-istraživačkim radom i konsultantskim uslugama u privrednim subjektima. Smatram da imam dovoljno kompetencija i iskustva da se bavim pitanjima društvenog i ekonomskog razvoja u Republici Srpskoj. Inženjeri su uvijek bili pokretačka snaga razvoja društva i lično imam iskustva u oblastima organizacije i unapređenja procesa poslovanja, odnosno eliminisanju svih vrsta rasipanja tzv. „praznog hoda“ i povećanju efektivnosti i efikasnosti, a to sigurna mogu da prenesem i na političko djelovanje. Uvijek se trudim da imam dobro definisan cilj jer tada dajem svoj maksimum da ga ispunim. Nemoguće je očekivati odjednom drastične promjene, potrebno je definisati prioritete i vršiti kontinuirano poboljšanje sistema.


    Kandidat ste liste za Narodnu Skupštinu Republike Srpske. Kako vidite svoje djelovanje ukoliko postanete odbornik?
    Moj cilj definitivno nije da budem spavač. Vjerujem da je najbitnije biti dio rješenja u svemu što radimo. Ukoliko uđem u Narodnu Skupštinu, ne planiram biti pasivni posmatrač, već želim biti neko ko će učestvovati u donošenju odluka koje će ispuniti naše programske ciljeve. Po prirodi nisam sklona konfliktima, i moj potencijalni angažman neće biti obilježen svađom. Dobra međusobna komunikacija, iznošenje stavova i argumenata, kvalitetna saradnja su moji ciljevi, i mislim da takvu energiju mogu da prenesem na skupštinske kolege. Vođenje konstruktivnog dijaloga, sa svim odbornicima, bilo da se radi o poziciji ili opoziciji je jedini ispravan put. Timski sam igrač i ne bježim od obaveza i odgovornosti, a strategija Ujedinjene Srpske ima jasno definisane ciljeve koji vode Republiku Srpsku u bolju budućnost

    Drugačije rečeno, u politiku ulazite da se ne bavite politikom?
    U politiku sam ušla isključivo zbog mladih ljudi. Kao profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci znam da imamo bolje uslove za rad, kvalitetnije kadrove i bolje opremljene laboratorije nego mnogi fakulteti u okruženju. Radeći sa studentima, shvatam koji su njihovi problemi i koje su njihove želje. Nerealno je da godinama stvaramo visoko obrazovane mlade ljude i da ih puštamo da odlaze i razvijaju tamo neke „obećane zemlje“, a sa druge strane nepravedno je da ostanu i kada dobiju posao budu gurnuti u stranu i postanu nebitan faktor u društvu. Ono što nama nedostaje jeste dobra organizacija i mladi ljudi zaista mogu da pomognu u tome, da sva naša preduzeća dobro i uspješno rade i posluju. Mi gubimo omladinu koja odlazi u inostranstvo, ne nužno zbog nekog boljeg finansijskog života, već što su tamo lakše prihvaćeni. Od njih se traži zalaganje, rad i disciplina, a za to budu adekvatno plaćeni.


    S obzirom da nemate političkog iskustva, kako planirate da se predstavite javnosti?
    Pokušaću da se predstavim baš onakva kakva sam u porodici, preduzeću i društvu. Znam da je svaki glas bitan i da će nositi određenu „težinu“. Neće biti nasumični, već da će doći iz razumijevanja onoga što mogu i imam da ponudim. U ove izbore ne ulazim površno, ulažem svoje vrijeme, energiju i znanje i sebi sam postavila zadatak da ohrabrim i motivišem ljude koji nemaju želju da izađu na izbore. Želja mi je da im dokažem da je i njihov glas veoma bitan, jer u suprotnom dozvoljavaju da im neko drugi kreira i određuje sudbinu, bez da oni učestvuju u tome. Takođe želim da im dam do znanja da i oni mogu da odlučuju u kom pravcu će se razvijati Republika Srpska. Ne želim da dođem u situaciju da moram da se branim od neistina, neću dopustiti da me napadaju i da se valjam u „političkom blatu“, jer ne želim i neću da napadam druge. Vjerujem u sebe i ljude oko sebe i vjerujem da ulaskom u Narodnu Skupštinu svojim primjerom i iznošenjem jasnih ciljeva i argumentovanih činjenica mogu da budem dio rješenja, značajnih za budućnost Republike Srpske..


    Iznosite fine i argumentovane stavove, da li stvarno mislite da ih možete i ostvariti?
    Nikada ne dajem prazna obećanja i već sam naglasila da je moj primarni cilj da zadržimo mlade ljude. Ne želim da Republika Srpska bude glavni izvoznik vrsnog kadra, a svojim primjerom mogu da pokažem da ostanak ovdje može da bude realna opcija, da osnuju svoju porodicu i žive dostojan život. Moramo zadržati ljude, dati im bolje uslove i priliku da ostanu ovdje a ne da odu. Ujedinjeni možemo sebi stvoriti ljepšu budućnost, a ne da se vijekovima raseljavamo sa kućnog ognjišta. Moramo da promijenimo percepciju razmišljanja o nama, nećemo biti jeftina radna snaga, već zaslužujemo poštovanje, a taj korak ne može doći izvana, već ga sami moramo napraviti.


    I za kraj, koja je vaša poruka glasačima? Zašto da vama daju svoj glas, pogotovo oni koji ne izlaze na izbore?
    Stvorila sam svoju porodicu i profesionalnu karijeru kroz trud i zalaganje, ništa mi nije bilo poklonjeno. Znam šta je uporan rad i trud i šta je radovanje postignutom rezultatu. Mislim da oni koji glasaju za mene mogu da očekuju rezultate, jer kao što sam rekla moj cilj nije samo da kritikujem, već da zajedno sa svojim glasačima ponudim nove ideje i rješenja, da napustimo matricu koja se već više od dvije decenije vrti u krug. Vjerujem u sebe, vjerujem u ljude oko sebe, i vjerujem onima koji će svoj glas dati nama, jer svi imamo zajednički cilj.

  • Stevandić: Licimjerje njemačkih parlametnaraca

    Stevandić: Licimjerje njemačkih parlametnaraca

    Predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, komentarisao je dvostruke standarde njemačkog Bundestaga, kad je u pitanju njihov stav prema BiH, prema kom su podržali sve odluke Kristijana Šmita koje se odnosne na blokadu aktivnosti Republike Srpske s jedne strane, a ne podržavaju njegovu odluku o nametanju Izbornog zakona s druge strane.

    „Kakvi licemjeri. Još juče su podržavali i tražili novu upotrebu bonskih ovlaštenja jer su bila uperena isključivo protiv Srba! Sad upravo ova dvojica afirmišu politiku Republike Srpske koju su pokušavali da unište.Sikter!!!“ stoji u izjavi koju je Stevandić objavio na Tviteru

  • Dodik: Hoćemo ustavnu BiH, Šmit je lažan i njegova nametanja nisu adekvatna

    Dodik: Hoćemo ustavnu BiH, Šmit je lažan i njegova nametanja nisu adekvatna

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas u Sarajevu da će BiH biti ustavna ili je neće biti i da svako nametanje Kristijana Šmita nije adekvatno jer on nije legalno izabran i nema pravnog osnova da bilo šta donosi.

    “Mi hoćemo ustavnu BiH. To što pokušavaju s tom pričom oko nametanja rješenja od strane visokog predstavnika, on je lažan, i svako njegovo nametanje nije adekvatno”, rekao je Dodik novinarima nakon sjednice Predsjedništva BiH.

    Dodik je ponovio da Šmit nije legalno izabran i nema pravnog osnova da bilo šta donosi, a sve odluke koje bude donosio nisu pravno valjane.

    Srpski član Predsjedništva BiH je rekao da je na današnjoj sjednici Predsjedništva prihvaćena njegova inicijativa kojom će se BiH pridružiti grupi od više od 30 zemalja EU i regiona koje su već ranije usvojile inicijativu o definiciji pojma antisemitizam.

    “Prije nekoliko dana sam bio u Izraelu i tamo sam sa zvaničnicima dogovorio da pokrenem inicijativu o tome da se kroz zaključak Predsjedništva usvoji neformalna, neobavezujuća definicija termina antisemitizam. Zahvalan sam ovoj dvojici članova Predsjedništva što su tu inicijativu prihvatili”, rekao je Dodik.

  • Dodik: Nametnuta rješenja Srpska ne prihvata, dok Bošnjaci tek ako se radi o njima

    Dodik: Nametnuta rješenja Srpska ne prihvata, dok Bošnjaci tek ako se radi o njima

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas u Sarajevu da je nepromijenjen stav Republike Srpske da neće prihvatati nametnuta rješenja, dok bošnjačkim političarima odgovara kada se vrše pritisci na Srpsku, a sada im ne odgovara što bi Kristijan Šmit da nemetne rješenja i prijete izlaskom na ulice.

    “To je njihova stvar. Mi nismo naivni, to za nas ne važi. Pokazaće vrijeme da mi ne prihvatamo ništa od njegovih odluka”, naveo je Dodik.

    Dodik je rekao da se deset i više godina razgovara o Izbornom zakonu BiH i da to nije dalo rezultata, dok bi sada neko, ko nema mandat, nešto nametao.

    “U Sarajevu, kada se pojavi nešto što ne odgovara globalnim nosiocama muslimanskog političkog interesa, dolazi do napada i prijetnji”, rekao je Dodik, komentarišući nezadovoljstvo bošnjačkih političara najavom da će Šmit nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH.

    On je ponovio da se drži principijelnog rješenja da visoki predstavnik nije nadležan da nameće rješenja, da nije nadležan zato što nije izabran u Savjetu bezbjednosni UN i da je lažna figura.

    “Pričao sam danas sa njemačkim poslanikom /Peterom Bajerom/ koji je advokat. Pitao sam ga ga zašto na sastanku nijednom nije pomenuo vladavinu prava, na šta nije imao odgovor. Govori o Šmitu da je dobar čovjek. Ali, to nije dovoljno. Da bi bili visoki predstavnik morate biti imenovani relevantnom rezolucijom kako nalaže Aneks 10 Dejtonskog sporazuma”, pojasnio je Dodik.

    On je rekao da Šmit pokušava, korištenjem političke moći zemalja koje stoje iza njega, da nešto nametne.

    “NJemačka je prije nekoliko dana usvojila Rezoluciju o budućnosti BiH. Naveli su nešto antiustavno za BiH i antidejtonski. Petljaju se u unutrašnje stvari BiH na nepotreban način govoreći o tome da BiH treba da odustane od naroda. To je govorio i /Benjamin/ Kalaj prije sto godina. Nije tada prošlo, neće ni danas”, istakao je Dodik.

    On je ukazao na apsurd da NJemačka donosi takve odluka, a da Šmit istovremeno nameće neko rješenje koje je potpuno suprotno toj rezoluciji.

    “U Sarajevu su proslavili tu rezoluciju Bundestaga, a ona je odraz stava muslimanskih političara. Nevjerovatno je da Bundestagu bude podvaljena takva stvar. Ali, šta sad ne valja, šta je sad problem”, upitao je Dodik.

    On je poručio da muslimani, koji govore da vole BiH, moraju da se dogovoraju sa Hrvatima i Srbima.

    “Ako neće da se dogovaraju – nikakvi Bundestag im neće nametnuti rješenja da im održe zemlju. Ova zemlja nema budućnosti sa nametanjem”, poručio je Dodik.

    Predstavnici političkih stranaka iz FBiH razgovarali su prethodnih dana sa Kristijanom Šmitom, koga Republika Srpska smatra nelegalnim, o izmjenama Izbornog zakona u BiH, nakon čega su bošnjačke političke partije poručile da nisu saglasne jer smatraju da se time podilazi HDZ-u i Hrvatima u BiH.

  • Bez dogovora o gasovodu za Banjaluku i aerodromu Trebinje

    Bez dogovora o gasovodu za Banjaluku i aerodromu Trebinje

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao da ostala dva člana Predsjedništva nisu dozvolila da se na današnjoj sjednici raspravlja o izgradnji gasovoda do Banjaluke i o aerodromu u Trebinju, ocijenivši da takvo ponašanje predstavlja opstrukciju i ne stabilizuje BiH.
    “To doprinosi velikom nerazumijevanju i nefunkcionisanju”, ocijenio je Dodik.

    On je napomenuo da to jasno govori o kakvu budućnost Republika Srpska može da očekuje sa ovakvim politikama.

    “Suština je da su dva člana Predsjedništva /Šefik DŽaferović i Željko Komšić/ odbili inicijative u vezi sa izgradnjom gasovoda koji ide prema Banjaluci i odbili su da raspravljaju i da uvrste u dnevni red inicijativu vezanu za aerodrom Trebinje, što govori o opštoj opstrukciji koja ovdje vlada, pogotovo prema Republici Srpskoj”, naglasio je Dodik u izjavi novinarima.

    Dodik je napomenuo da već deset godina Republika Srpska čeka da počne izgradnja gasovoda.

    “To je nerazumno i u sferi patološkog pristupa da se onemogućava jedan projekat koji treba da obezbijedi redovno snabdijevanje gasom jednog dijela BiH, odnosno Republike Srpske”, ocijenio je Dodik.

    On je konstatovao da se sada vidi najbolje “sva njihova galama koju dižu po svijetu i ovdje oko Sarajeva o opstrukciji”.

    “Sada se najbolje vidi ko šta opstruiše i ko šta ne dozvoljava”, istakao je Dodik.

    Dodik je napomenuo da postoje dvije opcije gasovoda, jedna koja dolazi iz Hrvatske od Posušja i druga iz Srbije, te podsjetio da je ranije predložio da obje budu punopravne.

    “Međutim, vidjelo se da u Federaciji stvari ne funkcionišu i zbog toga što oni ne mogu da se dogovore, ja sam povukao taj prijedlog jer nije moje da bilo šta iz Federacije predlažem, a onda su oni rekli da to mora da ide zajedno što je vid jedne suptilne opstrukcije i namjere da se Republika Srpska nakon deset godina još jednom onemogući u razvoju gasnog projekta koji je veoma važan”, rekao je Dodik.

    On je dodao da je to bila samo inicijativa za pregovore o memorandumu, a ne definitivna odluka, a ni to nije bilo prihvaćeno.

    “Dva člana Predsjedništva djeluju potpuno sinhronizovano na pozicijama sarajevske bošnjačke politike i u tom pogledu sve što je protiv Republike srpske i protiv Hrvata se radi bez oklijevanja i stida”, istakao je Dodik.

    On je naveo da su na sjednici danas usvojena neka tehnička pitanja, agremani i prihvaćene neke inicijative za učešće u nekim međunarodnim aktivnostima.

    Dodik je naglasio da je tokom razgovora o gasu uticao pozitivno da se cijena ovog energenta gotovo minimalno povisi i za Sarajevo i u Republici Srpskoj.

  • Vasić: Trend rasta Ujedinjene Srpske nastaviće se i na predstojećim izborima

    Vasić: Trend rasta Ujedinjene Srpske nastaviće se i na predstojećim izborima

    Nakon što je Centralna izborna komisija BiH ovjerila listu Ujedinjene Srpske, Kostadin Vasić, nosioc liste za Izbornu jedinicu sedam i poslanik u Narodnoj Skupštini Republike Srpske dao je intervju za Info Drina, u kom je govorio o predstojećim izborima, planovima Ujedinjene Srpske, ali se i osvrnuo na rad Narodne Skupštine

    Kako ste reagovali na odluku Centralne izborne komisije, da vam odobri kandidaturu na predstojećim izborima?

    Prije svega, jasno je da krivični i izborni zakon u BiH nisu usklađeni, i da su u međusobnoj koliziji, što je nešto što će parlament bih morati da rješava. S druge strane, napadi na mene su ništa drugo nego pokušaj diskreditovanja Ujedinjene Srpske, odnosno kako bi diskreditovalo nas iz regije Birač. Odluka centralne Izborne komisije je sasvim očekivana i u skladu sa zakonom, s obzirom da je moja kandidatura ovjerena.

    Mislite li da imate neke neprijatelje u CIK-u?

    Centralna Izborna Komisija trenutno ne funkcioniše normalno, i njeno djelovanje je potrebno regulisati kroz Parlament BiH. Ona je trenutno pod političkom kontrolom SDS-a i PDP-a i političkih partija iz Federacije i jasno je da ta komisija radi za interese pojedinaca, a prvenstveno na štetu Republike Srpske. Konkretan primjer je glasanje putem pošte, gdje se primjenjuju dvostruki standardi za Srbe i Bošnjake. Moj slučaj je jasan primjer da za sve mora postojati kolateralna šteta u političkom sukobu CIK-a sa Ujedinjenom Srpskom, jer je jasno da velikoj većini rukovodstva CIK-a smeta rast i razvoj Ujedinjene Srpske, s obzirom da stranke kojima CIK podilazi nemaju nikakvu snagu ni šansu za dobrim rezultatom u regiji Birač. Očigledno se radi o političkom napadu na mene i na Ujedinjenu Srpsku, ali je očigledno da je taj napad propao.

    Kakvu predizbornu kampanju očekujete, s obzirom da je kako vi tvrdite već ona i na neki način počela?

    Jasno je da će predstojeća kampanja biti veoma prljavo vođena od strane određenih političkih partija. Prema svim istraživanjima, opozicija nema nikakve šanse da pobjedi na predstojećem izborima, te im je cilj da, uz pomoć dijela međunarodne zajednice i političkih faktora iz Federacije, nadomjeste nedostatak podrške naroda, koju očigledno nemaju. Narod pamti kako je Republika Srpska izgledala i kad je SDS i kad je PDP bio na vlasti, i da se ovde radi o jednoj potpuno nesposobnoj ekipi, koja svoje šanse vidi kroz nedemokratske procese nametnute nekim spoljašnjim faktorom uz aminovanje bošnjačkog lobija. Jasno je da samo kroz prljavu kampanju pokušavaju da nadomjeste nedostatak konkretnih ideja, ali narod je veoma svjestan i ko je opozicija, i šta je aktuelna vlast koju čini i Ujedinjena Srpska uradila proteklih godina. Po svim anketama Ujedinjena Srpska će nastaviti rast te će imati veći broj mandata i u Narodnoj Skupštini. Mi se nećemo uplitati ni u kakve sukobe i svađe, naša kampanja će biti poštena, naši ciljevi su jasni, i potpuno sam siguran da ćemo učestvovati u vlasti i nakon ovih izbora.

    S obzirom da ste se izjasnili kakvu kampanju očekujete, logično je da vas pitamo kakva su vaša očekivanja kad su u pitanju rezultati izbora, na oba nivoa vlasti?

    Već je sada jasno da je Ujedinjena Srpska u svim jedinicama ojačala u odnosu na predhodne izbore na kojima smo svakako imali zapažen rezultat. U prijedorskoj regiji smo jači nego ranije, u banjalučkoj regiji ne sumnjam da ćemo pod vođstvom dr Stevandića imati i dva direktna mandata, te i po svim drugim izbornim Jedinicama jasno je da imamo rast i sigurne mandate. Ponosan sam da je regija Birač u potpunosti stabilna, i da garantujem da ćemo u noj imati i glasove za kompezaciju. Prošlog izbornog ciklusa falilo nam je 400 glasova da imamo jedan direktan mandat i iz Hercegovine, i siguran sam da ćemo ovih izbora i tu imati uspješan rezultat. Mi ćemo sigurno obići svaki grad i svako selo i po nekoliko puta u toku kampanje i takav rad na terenu će da se odrazi i na rezultat. Lično očekujem minimalno 6+2 mandata u NSRS. U samoj Parlamentarnoj Skupštini BiH neupitno je da ćemo imati jedan siguran mandat, i sa potpunom sigurnošću mogu reći da će Ujedinjena Srpska nakon izbora učestvovati u donošenju odluka na svim nivoima vlasti. Očekujemo uskoro i dogovor unutar koalicije o našoj podršci kandidatima SNSD-a za inokosne funkcije.

    S obzirom da ste kao poslanik učestvovali u radu Narodne Skupštine Republike Srpske, kako bi ste ocjenili njen rad tokom protekle četiri godine i kakvu ste vi ulogu imali u njenom radu?

    Skupština je puno radila i dobro je radila. Ovaj saziv je obilježen velikim brojem posebnih sjednica na zahtjev srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika, koji je bio redovno preglasavan u Predsjedništvu. Donešeni su mnogi zakoni, ali lično smatram da smo mogli uraditi i više. Primjetan je bio i pasivizam predsjednika skupštine, Nedeljka Čubrilovića, koji je nadoknađen radom potpredsjednika. Ujednjena Srpska je sa svoja četiri poslanika doprinjela onoliko koliko je mogla, i posebno sam ponosan što je povećanje plata upravo inicirano od strane nas, ali smo isto tako radili na zakonima koji su umnogome poboljšali funkcionisanje društva. Vjerujem da će u narednom periodu naš rad biti prepoznat i nagrađen od strane glasača, kako bi smo u što jačem kapacitetu učestvovali u radu skupštine u narednom periodu.

    Govorimo malo i o regiji Birač. Kako ste zadovovoljni trenutnom situacijom?

    Rad Ujedinjene Srpske je očigledan, što je rezultovalo i rastom stranke. Posebno sam ponosan na veliki broj omladinaca koji su pristupili našim redovima, jer smo se pokazali kao zdrava alternativa svim političkim partijama u Republici Srpskoj. Rast mladih članova je nesumnjivo i rezultat vođenja stranke, jer i rukovodstvo Ujedinjene Srpske čine mladi ljudi, bilo da se radi o Zvorniku, Bratuncu, Šekovićima, Osmacima, Milićima, Srebrenici, Vlasenici… Ja lično koordinišem regijom, ali neosporno je da rad predsjednika odbora neupitan i da pokazuje rezultate, i lično sam ponosan na svakog od njih. Ujedinjena Srpska je pokazala da je spremna na rast i da je spremna za rad.

    I za kraj, koja je vaša poruka biračima?

    Ujedinjena Srpska će voditi korektnu kampanju, naši programi su konkretni i jasni, nama je cilj da zaustavimo odliv stanovništva, da poboljšamo životni standard svih kategorija društva. Mi nećemo kopirati druge partije koje će voditi prljave kampanje, koje će blaćenjem Ujedinjene Srpske pokušati ostvariti dobar rezultat. Samo narod Republike Srpske može da izabere vlast, i ne treba se oslanjati na one koji nasilim putem žele da se domognu pozicija.

    (Info Drina)

  • Stevandić upitao koji su dalji koraci: Sada je Šmit na meti mržnje u FBiH

    Stevandić upitao koji su dalji koraci: Sada je Šmit na meti mržnje u FBiH

    Mržnja u FBiH sad se okreće prema g. Šmitu, poručio je predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić na društvenim mrežama.
    Ako učini nešto što nije po bošnjačkoj volji, očekuje se da koriste srpske argumente o nelegalnom imenovanju bez Savjeta bezbjednosti – napisao je Stevandić na Tviteru.

    “I šta ćemo sad? Neće to biti zdravo dok opet ne okrene protiv Republike Srpske? Samo tako može u FBiH”, pita Stevandić.

  • U nacrtu dokumenta OHR-a predviđeno ukidanje jedne odredbe o vitalnom interesu

    U nacrtu dokumenta OHR-a predviđeno ukidanje jedne odredbe o vitalnom interesu

    Nacrt jednog dokumenta čiji je okvirni sadržaj juče procurio u javnost, a čiju fotografiju objavljuje Klix.ba u vezi namjere Christiana Schmidta da nametne izmjene izbornog zakona izazvao je žestoke reakcije političke javnosti.

    U dokumentu koji je u posjedu Klix.ba vidljivo je da se Schmidtov paket sastoji od dvije odluke, donošenje amandmana na Ustav Federacije BiH i amandmana na Izborni zakon Bosne i Hercegovine.

    U smislu promjene Ustava Federacije BiH uvodi se cenzus od tri posto u smislu delegiranja zastupnika u Dom naroda FBiH, o čemu je već Klix.ba ranije pisao.

    “Izmjena i dopuna kataloga vitalnog nacionalnog interesa ukidanjem odredbe o ‘bilo kojem drugom pitanju’ koji se tretira kao VNI ako to tvrdi 2/3 bilo kojeg etničkog kluba”, stoji u dokumentu.

    Takođe uvode se izmjene i dopune odredbe o pozivanju vitalnog nacionalnog interesa. S tim da o zahtjevima u tom smislu odlučuje Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda FBiH.

    Po pitanju imenovanja Vlade Federacije BiH i predsjednika i dva potpredsjednika Federacije uvode se rokovi.

    “Što se tiče imenovanja predsjednika i potpredsjednika, izmjene također uvode različite zahtjeve većine u svakom klubu, kao i prateći mehanizam ako se potrebna većina ne postigne u određenom roku”, stoji u dokumentu.

    Također uvode se rokovi za odlučivanje u oba doma Pralmenta Federacije BiH.

    Sudije u Vijeću za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa bit će odabrano od sudija Ustavnog suda FBiH.

    “Urediti proceduru imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH uvođenjem roka i mehanizma za sprječavanje zastoja u slučaju neuspjeha predsjednika i dva potpredsjednika da pristupe imenovanju, ovlašćujući Dom naroda FBiH da imenuje sudije sa rang liste VSTV-a”, stoji u dokumentu.

    Uvodi se hitno rješavanje pitanja imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH u zadanom roku i propisanom postupku.

    Uvode se odredbe koje pojašnjavaju podjelu ključnih funkcija između konstitutivnih naroda i Ostalih.

    Sve što bude promijenjeno u Ustavu FBiH bit će usklađeno sa Izbornim zakonom BiH.

    Klix.ba saznaje da su u OHR-u iznenađeni žestinom reakcija političkih stranaka te je sada neizvjesno kako će Schmidt postupiti. Za koju god opciju da se Schmidt odluči dovesće se u neizavidnu poziciju.

    Takođe, za Klix.ba je potvrđeno da je dokument kreiran u OHR-u te da je iznenadio mnoge u diplomatskim krugovima. Podršku Schmidtu su pružili Amerikanci i Britanci uz još neke ambasade, dok su Nijemci bili neodlučni, odnosno bili su bliže opciji da podrže smao nametanje tehničkih izmjena zakona.

  • Šmit uređuje FBiH, Bošnjaci bjesne, Hrvati i Srbi mudro ćute

    Šmit uređuje FBiH, Bošnjaci bjesne, Hrvati i Srbi mudro ćute

    Ako treba, izaći ćemo na ulice. Ukoliko bi ova odluka prošla, Šmit će ostati upamćen da je etnički podijelio BiH. To mora biti zaustavljeno.

    Ovo je samo dio, najblaže rečeno, oštrih poruka bošnjačkih i probosanskih političara iz Sarajeva nakon što je u javnost nezvanično dospio tekst odluke o izmjeni Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, koju navodno do 1. avgusta planira da nametne Kristijan Šmit.

    Oglasile su se čak i Zelene beretke, organizacija koja okuplja ratne veterane nekadašnje Armije RBiH, pozivom Šmitu da napravi „građansku državu“, da ukine nacionalne predznake za funkcije.

    U Šmitovoj kancelariji (OHR) i dalje odbijaju da komentarišu bilo šta.

    “Građanska” opcija
    Republika Srpska od početka ne priznaje Šmita za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, jer kao dosadašnji nije imenovan Rezolucijom SB UN. Plus što je u međuvremenu poništio Zakon o nepokretnoj imovini RS.

    Međutim, njemačkog diplomatu su objeručke prihvatili u Sarajevu, pa je ovo prvi put da su digli glas protiv njega, a možda i prvi put uopšte da su se suprotstavili nečemu iz OHR.

    Razlog je tekst odluke koju planira da donese, iz koga se vidi da planira brojne intervencije samo u Federaciji, kao jednom od dva entiteta u BiH, kako bi spriječio blokade u postizbornom formiranju vlasti, ali i spriječio Bošnjake da biraju hrvatske delegate u Dom naroda FBiH i obrnuto. Dom naroda je jedan od dva doma u parlamentu tog entiteta.

    Ako bi ovo prošlo, Šmit bi dodatno učvrstio pozicije konstitutivnih naroda i njihovih većinskih predstavnika, što zagovaraju lideri HDZ BiH, Dragan Čović, i SNSD, Milorad Dodik, a istovremeno bi bilo šamar tzv. građanskoj opciji, koju zagovaraju stranke u Sarajevu, a iza koje se vješto kriju bošnjački politički ciljevi. Prema objavljenom tekstu odluke, Šmit ne planira bilo kakvu intervenciju u izborno zakonodavstvo koje se tiče Republike Srpske.

    Zbog toga nisu rijetki oni koji se pitaju da li bi to bio uspjeh lobiranja Hrvatske, čiji zvaničnici Zoran Milanović i Andrej Plenković, svako na svoj način, u međunarodnoj zajednici traže podršku za popravljanje političkog položaja Hrvata u BiH, prevashodno u Federaciji, gde su kao malobrojniji često preglasani od Bošnjaka.

    Kantoni
    Prema nezvaničnom dokumentu koji je objavio N1, jedino će kantoni (ima ih 10), gdje jedan konstitutivni narod čini više od tri odsto ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH, birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH. U prevodu, ne može se iz kantona u kome su Hrvati manjina birati hrvatski delegat, odnosno neko ko se samo izjašnjava kao Hrvat, a podržavaju ga bošnjačke partije iz Sarajeva. To je do sada bio razlog brojnih političkih sukoba predstavnika Hrvata i Bošnjaka u FBiH.

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović (SDA) ovakvu eventualnu izmjenu nazvao je uvodom u dodatnu diskriminaciju u BiH.

    – Dom naroda FBiH je zakonodavni dom i ne može nikome biti uskraćena mogućnost da bude izabran u njega samo zato što u etničkom smislu pripada manjini, koja u kantonu u kojem živi ne prelazi tri odsto. Uvođenje ovog praga značilo bi, pored postojeće, uvođenje dodatne etničke diskriminacije prema značajnom broju građana, što je neprihvatljivo – zaključio je on.

    Takođe, u nacrtu Šmitove odluke je navedeno da će definicija vitalnih nacionalnih interesa biti pojednostavljena. Na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više se ne može pozivati po svim pitanjima, već samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu. Vitalni interes mogu da pokrenu klubovi tri konstitutivna naroda u Domu naroda FBiH.

    Isto tako, deblokira se postupak imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH. Četiri mjesta trenutno su upražnjena nakon što je predsjednik Federacije više od pet godina odbijao da ih imenuje. Ako Šmit nametne ovu odluku, ukoliko predsjednik Federacije ne predloži sudije u određenom roku, Dom naroda će glasati o listi koju dostavi VSTS BiH. Osim toga, postupak imenovanja članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa premiješta se iz Parlamenta u sam Sud, koji će iz svojih redova imenovati sudije u Vijeće.

    Iz dokumenta, koji je doduše nezvaničan, ne vidi se da Šmit planira da spriječi Bošnjake da izaberu i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, trenutno u vidu Željka Komšića. To je možda najveći problem u odnosima Hrvata i Bošnjaka u tom entitetu. Prema nekim mišljenjima, Šmit namjerno nije želio da ide do kraja u susret zahtjevima HDZ i Dragana Čovića, kako bi imao argument za kritike iz Sarajeva. Prema drugoj teoriji, OHR je namjerno pustio probni balon u javnost da bi vidio reakciju i korigovao ono što planira da nametne.

    Politička histerija
    Komentarišući galamu Bošnjaka, a uglavnom ćutanje Hrvata i Srba u BiH na ono što planira da uradi Šmit, politička analitičarka Tanja Topić kaže da je to slika i prilika onoga što se godinama dešava u političkom životu BiH.

    – To je svojevrsna politička histerija. Ta histerija je uvijek etnički obojena, u zavisnosti od toga na koju grupu „pada sumnja“ da bi moglo da je snađe nešto što joj nije po mjeri. Ovdje opet dolaze do izražaja tri isključiva etnonacionalna koncepta unutrašnjih političkih snaga u BiH, gdje nikada ne postoji ni najmanji zajednički imenilac oko koga bi se te tri grupacije složile – kaže Topićeva za Srpskainfo.

    Prema njenim riječima, ono što je paradoks u ovim reakcijama jeste da jedan dio aktera koji je do juče prizivao i zahtijevao od visokog predstavnika upotrebu „bonskih ovlaštenja“ u vidu kažnjavanja političara ili nametanja zakona, sada nastupa vrlo agresivno prema visokom predstavniku, u slučaju da ne donese ono rješenje s kojim bi oni bili zadovoljni.

    – On sada navodno ne postupa u skladu s demokratskim vrijednostima, evropskim standardima i kao takav nema prava miješati se u zakonska i ustavna uređenja u BiH. Mislim da je najžešća reakcija zbog toga što se između redova iščitava snažno lobiranje Hrvatske za koncept koji zastupa HDZ BiH. I onda se cijeloj ovoj priči OHR napada i osuđuje kao puki izvršilac političkih naloga Hrvatske, odnosno jedne političke grupacije iz BiH – zaključuje Topićeva.

    Probni balon
    Novinar i politički analitičar, Pejo Gašparević, naglašava da u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću tvrditi šta će se naći u eventualnoj Šmitovoj odluci, a šta je probni balon pušten iz struktura međunarodne zajednice da se kroz medije provjeri kako će ko reagovati.

    Pejo Gašparević
    – Ali, u svakom slučaju se radi o pokušaju da se vidi može li se šta napraviti prije izbora, da oni ne budu po starom Izbornom zakonu, nego da se na neki način izađe u susret Hrvatima u BiH. Da se njima više ne nameću politički kadrovi koji su birani većinom bošnjačkim glasovima. Žestoke reakcije bošnjačkih političara na takve medijske informacije govore da u tom političkom miljeu još ne postoji ni minimum spremnosti da i Hrvate učine institucionalno ravnopravnim u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda. Možda su takve reakcije bošnjačkih političara samo fingirane, da se odvrati visoki predstavnik, da odustane od eventualno takvog plana – kaže Gašparević za Srpskainfo.