VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Nešić o mogućem povratku u institucije BiH “Kriza se može riješiti samo ako se riješi njen uzrok”

    Nešić o mogućem povratku u institucije BiH “Kriza se može riješiti samo ako se riješi njen uzrok”

    Odluke koje je donijela NSRS samo ona može opozvati ili promijeniti. To pravo nema nijedan pojedinac ili politička stranka. Ključni uzrok donošenja Zaključaka NSRS, nametanje izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH od strane Valentina Incka, nije otklonjen i ne vidim na osnovu čega se oni mogu preinačiti.

    Poručio je ovo predsjednik DNS, Nenad Nešić i dodao:

    – Ako ima onih, iz vlasti ili ostatka opozicije, koji misle da trebamo staviti van snage zaključke, očekujemo da iznesu argumente i rješenje za krizu koja je nastala Inckovim nametanjem, a dodatno produbljena neustavnom odlukom Ustavnog suda BiH kojom se, nakon poljoprivrednog zemljišta, i šume otimaju od Republike Srpske. Dobro je da imamo Republiku Srbiju u kojoj pronalazimo utočište i razumijevanje, kada god oni koje je narod izabrao da čine dobro Republici Srpskoj, učine da nam je teško – rekao je on.

    Naglasio je da je dobro “da imamo Aleksandra Vučića koji jedini u Evropi i svijetu može da razume iracionalnost avanturizma pojedinaca sa ove strane Drine”.

    – Dobro je da je Srbija spremna da pomogne, pa i finansijski, ali nije dobro da se mi ovde vječito ponašamo kao nemoćni i ubogi. Dobro je da smo svi protiv bilo kakavih sankcija, iako pamtimo one koji su zahvaljujući njima postali to što danas jesu. Dobro je sve to! Ali mnogo toga nije dobro. Ništa ne urušava institucije kao oduzimanje njihove ustavne funkcije. Kakve su to institucije koje ne donose zakone, već sprovode nametnute? To po definiciji nisu institucije, već pomoćni organi, a ta kategorija ne postoji u Ustavu BiH – smatra Nešić.

    Zaključci NSRS su, navodi, odbrana demokratije i institucija.

    – Odbrana prava srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda da zakone donose njihovi izabrani predstavnici, a ne Visoki predstavnici. Tragedija je za sve u BiH sto je izgubljeno vrijeme, a nije se tragalo za rješenjem. Što se umjesto izlaska iz krize ušlo u još dublju krizu. A, kriza se može riješiti samo tako što će se riješiti njen uzrok. Mi nismo produkovali ovu krizu .Oni koji su sve zakuvali imaju i ključ rješenja. Prebacivanje odgovornosti na druge je kukavičluk i dostojno prezira – zaključio je Nešić.

  • “Ukinuti nelegalan Inckov zakon” Majkićeva ističe da je jedan uslov za povratak srpskih predstavnika u zajedničke institucije

    “Ukinuti nelegalan Inckov zakon” Majkićeva ističe da je jedan uslov za povratak srpskih predstavnika u zajedničke institucije

    Delegat srpskog naroda u Domu naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić rekla je Srni da će se srpski predstavnici vratiti u rad u zajedničkim institucijama na nivou BiH onda kada budu otklonjene okolnosti koje su bile uzrok njihovog neučestvovanja, a to znači ukidanjem nelegalnog “Inckovog zakona”.

    Majkićeva je istakla da bolesnu BiH godinama pogrešno liječe i da Kristijan Šmit ničim ne može opravdati izrečeni stav da će “raditi na tome da se u budućnosti stvari u BiH odvijaju bez Milorada Dodika”.

    Ističući da je zaprepaštena nedavnim Šmitovim izjavama, Majkićeva je navela da su izgovorene “prejake riječi za nekog ko nema potvrđeno formalno imenovanje, ko nije prošao uobičajenu proceduru izbora i koga ne priznaju dvije od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN”.

    Majkićeva je ukazala da nije slučajno da je on zaprijetio najvećoj političkoj stranci u Srpskoj SNSD-u, čiji lider Milorad Dodik, koji je i srpski član Predsjedništva BiH i ima najveći demokratski kapacitet u BiH.

    Podsjetila je da je Dodik na opštim izborima 2018. godine osvojio 368.000 glasova, za 142.500 glasova više od Željka Komšića, izabranog uglavnom bošnjačkim glasovima, i 155.000 glasova više od Šefika DŽaferovića. To, kaže ona, znači da je Dodik osvojio svega 70.000 glasova manje od Komšića i DŽaferovića zajedno.

    – Ključno pitanje je kako je to građanin Šmit zamislio da određuje budućnost BiH bez ljudi koji imaju najveću podršku naroda? Silom!? Stranom intervencijom!? Koji bi to stranac bio spreman učiniti takav nasrtaj na demokratiju u 21. vijeku? Prošle su teške devedesete godine, svijet se uveliko promijenio. Danas, kopirati Ešdaunov sistem rada u BiH, što očigledno Šmit čini, je poražavajuće – rekla je Majkićeva.

    Prema njenim riječima, o stvarnim problemima sa kojima se ova zemlja susreće Šmit ne zna mnogo, a da se dovoljno uputio u odnose koji vladaju u BiH znao bi da srpski politički predstavnici godinama snažno brane Dejtonski mirovni sporazum, ne uzimajući ništa od nadležnosti BiH.

    – Zar je to razlog što, po mišljenju Šmita, Dodika treba ukloniti iz političkog života? Bošnjački političari, svjesni da su uz pomoć međunarodne zajednice dobili mnogo više od onoga što im po Ustavu BiH pripada, ne pristaju na dijalog sa druga dva naroda, jer bi tada morali početi vraćati oduzete nadležnosti. Bez dogovora tri naroda, BiH ne može ni korak dalje – naglasila je Majkićeva.

    Ona je dodala da su srpski predstavnici u institucijama BiH ukazivali na stalne nasrtaje na Dejton i pozivali na dijalog među ključnim političkim akterima radi iznalaženja odgovora na pitanja budućnosti BiH, ali nije bilo odgovora sa bošnjačke strane.

    Majkićeva je dodala da je jedina preostala mogućnost bila korištenje mehanizma zaštite kojim raspolaže Narodna skupština Republike Srpske jer je nametanje “Inckovog zakona” bio jasan znak da tako dalje ne može.

    Prema njenim riječima, to je razlog zbog kojeg srpski predstavnici ne učestvuju u radu Parlamentarne skupštine BiH, Savjeta ministara i Predsjedništva BiH.

    Iako Šmit ističe da su “međunarodna zajednica”, EU, SAD i samozvani visoki predstavnik na istoj strani, Majkićeva je podsjetila da su tako već 26 godina na istoj strani, te upitala šta je BiH imala od toga.

    – Jureći za svojim mandatima niko od njih i ne primjećuje da je BiH bolesna, a da je oni godinama pogrešno liječe. Sa bonskim ovlašćenjima ili bez njih, Šmit ništa neće dobro donijeti ovoj zemlji. Karl Bilt je rekao, on je od dijela rješenja postao dio problema – bolesnu BiH godinama pogrešno liječe zaključila je Majkićeva.

  • Osmanović: Preteška je politička i sigurnosna situacija da bi se razgovaralo o Izbornom zakonu

    Osmanović: Preteška je politička i sigurnosna situacija da bi se razgovaralo o Izbornom zakonu

    Potpredsjednik SDA Adil Osmanović izjavio je za Klix.ba da prvo treba razgovarati o deblokadi državnih institucija i onome što rade Milorad Dodik i njegov SNSD, a tek onda o izmjenama Izbornog zakona BiH.

    Matthew Palmer (SAD) i Angelina Eichhorst (EU), medijatori u procesu pregovora za izmjene Izbornog zakona, trebali bi stići u Sarajevo naredne sedmice, nakon što su u decembru odgodili dolazak.

    Šef Kluba SDA u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Adil Osmanović smatra da je trenutna politička situacija u BiH takva da ne obećava nešto puno samim dolaskom Palmera i Eichhorst, jer i dalje imamo blokadu državnih institucija u režiji SNSD-a i blokadu Federacije BiH u režiji HDZ-a kroz negiranje rezultata Općih izbora iz 2018. godine.

    “Sve su to ucjene koje imaju negativne odjeke na parlamentarne stranke u BiH. Smatramo da bi OHR i međunarodna zajednica trebali učiniti više da se deblokiraju državne institucije i da se sjedne u relaksiranijoj atmosferi i razgovara o izmjenama Izbornog zakona”, govori Osmanović.

    Ističe kako je njegovo mišljenje da je veoma teško u ovom momentu postići neki veliki iskorak, jer smo već u izbornoj godini.

    “Mislim da bismo se trebali sada fokusirati na stvari koje su veoma bitne, a to je veća kontrola biračkih odbora – da budu više profesionalni, skeniranje glasačkog listića, otisak prsta kako bi glasač bio siguran da njegov glas neće biti zloupotrijebljen itd.”, smatra Osmanović.

    Kaže da razgovori hrvatskog premijera Andreja Plenkovića sa liderima SDA i HDZ-a Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem mogu doprinijeti otopljavanju zategnutih odnosa.

    “Smatram da su ti razgovori dobrodošli, ali ništa se to ne može pomaknuti bez učešća svih parlamentarnih stranaka u BiH. Sami razgovori HDZ-a i SDA ne mogu iznijeti ovaj problem kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona. Svi u tome moraju učestvovati, sve političke stranke, jer se mora pristupiti izmjenama ustava, dvotrećinski, a zatim izmjenama Izbornog zakona”, kaže Osmanović.

    Na pitanje da li to znači da SDA neće učestvovati u pregovorima, što su već najavili i iz SDP-a, Osmanović kaže da SDA želi biti maksimalno kooperativna i iznalaziti rješenja, ali očekuje i od drugih da se kreću u tom smjeru.

    “Ne znači ništa ako se samo SDA odazove. Ne mogu reći ni ‘da’ ni ‘ne’. SDA želi biti kooperativna i ne želi opstruisati ovaj proces, ali ono što naglašavam – bez svih stranaka ne može se ništa riješiti. Mislim da su toga svjesni i Palmer i Eichhorst. Oni bi, kada dođu u BiH, prvo trebali razgovarati o deblokadi državnih institucija i o ovome što rade SNSD i Milorad Dodik. Imamo zategnutu i sigurnosnu situaciju u BiH, nesigurni su povratnici u Republici Srpskoj. Sve je to jedna izuzetno teška i složena politička i sigurnosna situacija da bi se sada razgovaralo o izmjenama Izbornog zakona”, rekao je.

    Osmanovića smo pitali i da li je SDA spremna napraviti kompromis s HDZ-om na principu “daj, pa da nešto i dobiješ”. Odgovara da SDA neće napraviti nijedan korak unazad kada treba dostignuti građanski princip i Ustav BiH.

    “Nećemo napraviti nijedan potez za daljnju etničku podjelu BiH. Želimo jednakost prava glasa i da svi građani imaju pravo, i aktivno i pasivno, i da se kandiduju i da ih biraju. U tom smjeru ćemo se mi kretati”, zaključio je.

  • Šulić: Šmit je njemački turista, i to će i ostati

    Kristijan Šmit je njemački turista i to će tako i ostati za Republiku Srpsku, istakao je Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, gostujući na RTRS.

    • Račune, ako nešto nije u redu, polažemo građanima, a ne turistima – jasno je poručio Šulić.

    On je dodao da u BiH najviše pričaju o demokratiji oni koje ne zastupaju stavove svojih demokratskih država.

    • Republika Srpska nije usamljena u traženju pravde i poštovanja Dejtonskog sporazuma. Imamo jake partnere i u regionu, ali i u svijetu. Nama dejtonska BiH odgovora, ali ne onakva kako ju je neko zamislio u Sarajevu, jezikom sile i nametanja, što podržava, nažalost i dio međunarodne zajednice – istakao je Šulić.

    Šulić se osvrnuo i na pritiske povodom obilježavanja 30 godina Republike.

    • Dio međunarodne zajednice burno reagovao na proslavu Dana Republike 9. januara. Ali mi smo tih dana poslali sliku mira, za razliku od druge strane, gdje se samo poziva na rat, da ovo nije 1992. godina, a vidjeli ste i postrojavanje ratnih brigada u Bužimu – naglasio je Šulić.

    Rekao je da još nije dobio poziv na saslušanje u Tužilaštvo BiH i poručio da Republika Srpska ni u jednom segmentu povrijedila Ustavni poredak BiH.

  • “Želim vratiti vjeru naroda u institucije koje sada vode odmetnute grupe”

    “Želim vratiti vjeru naroda u institucije koje sada vode odmetnute grupe”

    “Racionalna priča jeste teži put, ali ja od njega neću odustati. Najlakše bi meni bilo da budem retrogradnija od Dodika, ali to nije dobro za Republiku Srpsku. Želim vratiti vjeru naroda u institucije”, kazala je Trivićeva.

    • Dodika ćemo pobijediti, ali njegova šteta za Republiku Srpsku i narod će ostati – kazala je Jelena Trivić, kandidatkinja PDP-a za jednu od dvije najvažnije funkcije, najvjerovatnije za funkciju predsjednice Republike Srpske.

    Ona, u intervjuu Nezavisnim novinama, kaže da je najpogubnija stvar koju je SNSD učinio Republici Srpskoj je to što je nenormalne stvari učinio normalnim.

    “Racionalna priča jeste teži put, ali ja od njega neću odustati. Najlakše bi meni bilo da budem retrogradnija od Dodika, ali to nije dobro za Republiku Srpsku. Želim vratiti vjeru naroda u institucije”, kazala je Trivićeva.

    Odgovarajući na pitanje zbog čega želi da smijeni ovu vlast, ona je kazala da je prije svega, zbog korupcije, koja je uništila i zarobila institucije od strane kriminalnih grupa koje su oni uveli u vlast.

    “Institucijama ne upravlja zakon nego odmetnute grupe koje su izvan zakona, a naslonjene su na politiku. Ja sam sve suprotno od toga. Nisam iz tog filma, nisam iz takve porodice. Ja nemam ni u tragovima takav vid ponašanja. To nas suštinski najviše razlikuje”, kazala je ona i dodala:

    “Druga stvar je to njihovo uporno zloupotrebljavanje nacionalnih tema, koje ja smatram lažnim srbovanjem. Na primjer, ja smatram da sa Šmitom (Kristijan) treba razgovarati, iako smo svjesni da on nije prošao proceduru u Savjetu bezbjednosti, cijeneći da je i on sam pokazao spremnost da na neki način povuče Inckovu odluku da se kroz redovnu parlamentarnu proceduru dođe do rješenja koje bi bilo prihvatljivo za Republiku Srpsku i cijeneći koje moćne zemlje stoje iza njega”

    Ona je naglasila da su sa Šmitom razgovarali i predsjednik Vučić i Njegova svetost patrijarh Porfirije.

    “Svi iz SNSD-a me napadaju zbog toga, ali ja i dalje smatram da sa svima treba razgovarati. Ovakva politika kakvu vode oni se na kraju ispostavi pogubna za narod i za Republiku Srpsku. Dodik je zategao do maksimuma, a sada, kako stvari stoje, Inckova odluka ostaje, a naši predstavnici će se vratiti u institucije. Šta smo dobili takvom politikom”, upitala je Jelena Trivić.

  • “Očekujem konsenzus srpskih stranaka” Žunić ističe da “Inckov zakon” mora biti povučen

    “Očekujem konsenzus srpskih stranaka” Žunić ističe da “Inckov zakon” mora biti povučen

    Šef Kluba poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Igor Žunić rekao je da će se vrh stranke sastati u narednih nekoliko dana i razgovarati o molbi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da srpski politički predstavnici učestvuju u radu zajedničkih institucija BiH, a da konačnu odluku o tome može donijeti samo parlament Srpske.

    Žunić je rekao da i ovog puta očekuje da bude postignut konsenzus srpskih stranaka.

    – Još nije bilo zvaničnih razgovora o ovoj temi, ali očekujemo da do njih ubrzo dođe. Posebna sjednica Narodne skupštine se veoma brzo organizuje. Mogla bi biti održana već početkom februara – rekao je Žunić za “Glas Srpske”.

    On je istakao da bi u razgovore, budući da je riječ o strateškoj odluci trebalo da se uključe predstavnici svih parlamentarnih stranaka.

    – Ono što je sigurno, nikada nećemo prestati da insistiramo na povlačenju nametnutog Inckovog zakona – naglasio je Žunić.

    On smatra da se Vučić nikada direktno nije miješao u unutrašnje stvari Srpske i odluke koje je donosila, ali je uvijek bio zainteresovan i zabrinut za njen položaj u okvirima dejtonske BiH, što je uostalom i sada pokazao.

    Komentarišući kako gleda to što su u FBiH i ovo nazvali nekim novim političkim performansom “srpske strane”, Žunić je naveo kako svi potezi koji dolaze od srpske strane unaprijed budu osuđeni.

    Prema njegovim riječima, stavovi pojedinih bošnjačkih političara nemaju apsolutno nikakve veze sa političkom logikom, već im je jedino cilj da dodatno zakomplikuju ionako komplikovane odnose u BiH.

    – Kunu se u BiH, a zalažu se da nam međunarodni akteri kroje unutrašnje uređenje, što je onda drži u jednoj pat poziciji, a to nikako ne može biti dobro za građane. Srpska je za konstruktivno rješenje ove političke krize, ali bojim se da u drugoj strani nemamo sagovornika – naglasio je Žunić.

    Predstavnicima opozicije poručio je da ne koriste ovakve i slične stvari u dnevnopolitičke svrhe i pozvao je na jedinstvo u vezi sa strateškim i nacionalnim pitanjima važnim za budućnost Srpske.

    – Da je bilo tog jedinstva, vjerujem da ne bi bilo ni ovolikih pritisaka na Srpsku od međunarodnih aktera koji se otvoreno stavljaju na bošnjačku stranu – rekao je Žunić.

  • Gori vatra koju su potpalili stranci i Ustavni sud BiH

    Gori vatra koju su potpalili stranci i Ustavni sud BiH

    Otkako je nastupio mir u BiH, gotovo konstantno su primjetni pokušaji na razgradnji Dejtonskog sporazuma. Pokušavali su stranci i uspijevali uz pomoć pritiska natjerati domaće političare da jačaju zajedničke institucije na nivou BiH što, na neki način, vodi ka centralizaciji.

    Akuda nas može odvesti nasilna centralizacija? Ako je suditi po dešavanjima u posljednjih pola godine, onda možemo zaključiti da smo na putu prema haosu.

    Bošnjaci ne kriju da im je cilj neka vrsta građanske države, odbijaju bilo kakve razgovore i čekaju da strani faktor stvori zemlju po njihovoj mjeri. S druge strane, Srbi i Hrvati ne žele građansku državu.

    Najveća postratna kriza
    Stalni nasrtaji i oduzimanje nadležnosti su poslije više od dvije decenije u BiH ponovo potpalili vatru, a prije svih Ustavni sud svojim odlukama. Pokušaji vraćanja ranije prenesenih nadležnosti sa Republike Srpske na državni nivo podigli su i nove tenzije, pa smo nerijetko u posljednjih nekoliko mjeseci mogli čuti da je BiH u najvećoj postratnoj krizi.

    I ovaj primjer pokazuje da trenutna situacija nije rezultat dogovora naroda iz BiH već nametnutih odluka.

    Valentin Incko
    Sve je kulminiralo u julu prošle godine, kada je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločina. Na snagu je stupila blokada institucija, a Srpska je krenula u veliku borbu vraćanja nadležnosti koje su joj garantovane Dejtonskim sporazumom, a oduzete odlukama visokih predstavnika i Ustavnog suda.

    Kada smo kod Ustavnog suda BiH, jasno je da je njegova percepcija u javnosti Srpske uglavnom negativna, a za to je, kao što je takođe već poznato, najzaslužnije proglašenje neustavnim 9. januara, rođendana Srpske, kao i Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Ustavni sud BiH smatra da je u pitanju državna imovina koja je u nadležnosti zajedničkih institucija BiH, a ne Republike Srpske, što je naišlo na negodovanje, uz obrazloženje da nigdje u Ustavu ne piše da BiH ima pravo na imovinu.

    Postavlja se pitanje kuda plovi ovaj brod. Kuda će nas odvesti bura stalnih tenzija i višegodišnji pokušaji nasilne centralizacije, ukoliko se istraje na njoj?

    Nezamislive posljedice
    Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Nenad Stevandić, smatra da bi sve što se nameće na nasilan način, pa tako i centralizacija, naišlo na otpor, koji bi mogao imati nezamislive posljedice. Iz tog razloga se, dodaje, u BiH treba insistirati na decentralizaciji i na postizanju dogovora.

    – Ako pogledamo unazad kroz istoriju, nasilna centralizacija je bila za vrijeme veleizdajničkog procesa 1915. godine, za vrijeme fašističkog režima 1941. i 1945. godine, takođe i 1. marta… i eto gdje bi nas odvela – kratko je prokomentarisao Stevandić.

    Da su nas pokušaji nasilne centralizacije doveli u situaciju teške nefunkcionalnosti i nepovjerenja smatra predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Snježana Novaković Bursać.

    – Ako prema nekome vršite nasilno-pravnu akciju, naravno da možete očekivati reakciju, kao što se i upravo dešava – rekla je ona.

    Čak i da se istraje na nasilnoj centralizaciji, dodaje, veliko je pitanje da li bi i koliko funkcionalna bila „centralna vlast“.

    – Očigledno je da složeni sastav i istorijski kontekst ove zemlje zahtijevaju drugačiju decentralizovanu ustavno-pravnu organizaciju, jer da je mogla biti centralizovana, vjerovatno ne bismo ulazili u sukobe početkom 90-ih – smatra ona.

    Početak
    Poslanik PDP u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Mira Pekić, kaže da se iznova i iznova moramo vraćati na početak ove krize, jer smo, navodi, od tog trenutka i počeli sve dublje tonuti u političke sukobe.

    – Kriza je izazvana nametnutom odlukom Valentina Incka. Sve ovo što se danas dešava uslijedilo je nakon toga, pa i naše povlačenje iz institucija. O tome se mora govoriti. Takođe, presude Ustavnog suda BiH, u kojem sjede tri strane sudije, najčešće su negativne za Republiku Srpsku, što samo po sebi ukazuje na to u kakvoj se situaciju nalazimo – kaže Pekićeva.

    Naglašava da Srpska nije ta koja izaziva nemire, iako to mnogi tako žele predstaviti.

    – Smatram da je Dejtonski mirovni sporazum dovoljno dobar za funkcionisanje BiH. Nikakvo nametanje nije u redu. Ne može nama niko da propiše okvir u kojem ćemo funkcionisati, ako mi sami to ne dogovorimo. Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH su propisali okvir kada je bio rat i mi smo dobili Republiku Srpsku i institucije, dobili smo entitetsko glasanje, sve ono što omogućava da se čuje naš glas i da se zaštiti entitetski interes. Iz toga razloga smatram da bilo kakvo nametanje nije dobro bez dogovora svih političkih faktora, a naročito onih koji čine vlast – zaključila je ona.

  • Komšić: Dodika spašava jedino Čović i usvajanje HDZ-ovih zahtjeva za izmjene izbornog zakona

    Komšić: Dodika spašava jedino Čović i usvajanje HDZ-ovih zahtjeva za izmjene izbornog zakona

    Na posljednje izjave lidera SNSD-a Milorada Dodika reagovao je predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić. Osvrnuo se na saradnju Dodika s predsjednikom HDZ-a, Draganom Čovićem.

    “Jedino što Dodika i njegov plan razgradnje države spašava jeste usvajanje anticivilizacijskih HDZ-ovih zahtjeva za izmjene izbornog zakona, koji ne znače ništa drugo nego ubijanje, ne samo evropske, nego još bitnije od toga, i NATO perspektive Bosne i Hercegovine, i bacanje pod noge usvojenog Programa reformi, pri čemu Rusija može zadovoljno trljati ruke, a time bi dodatno ojačala i Dodikova separatistička politika”, objavio je Komšić na društvenim mrežama.
    Kaže kako nešto poput ovoga vodi u sigurnu dezintegraciju države Bosne i Hercegovine.”Dodikov ekstremizam i nasilje upravo je rezultat onog etničko-totalitarnog sistema koji Čović hoće da podeblja. Kada Milanović govori o čovjeku sa crne liste State Departmenta kao partneru Hrvatske u Bosni i Hercegovini, u tome mu se nažalost može vjerovati”, zaključio je Komšić.

  • Dodik: Nećemo prihvatiti da se Srpskoj oduzima imovina

    Dodik: Nećemo prihvatiti da se Srpskoj oduzima imovina

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da se nastavlja sa politikom vraćanja nadležnosti na nivo Republike Srpske, te da ne može da se prihvati da bude politička odluka da se Srpskoj oduzimaju šume, imovina.

    • Ne možemo da prihvatimo da to bude predmet razgovora na nivou BiH, time se mijenja suština Dejtonskog sporazuma. Srpski predstavnici će ići na sjednice samo onda kada procijene da je to potrebno i od interesa za Srpsku. Poštovaćemo odluke Narodne skupštine Republike Srpske – navodi Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da nema tih prijetnji, sankcija i kazni koje mogu zamagliti činjenicu da je Kristijan Šmit nelegalno u BiH i da se lažno predstavlja kao visoki predstavnik.

    • Nemam namjeru da razgovaram sa lažnim i neizabranim visokim predstavnikom. Republika Srpska ne smije prihvatiti one koji nam se nameću i da oni odlučuju umjesto nas – kaže Dodik.

    Dodik je poručio da se namjerno pokušava pogrešno interpretirati njegov razgovor sa predsjednik Srbije Aleksandrom Vučićem, te da interes Vučića za pitanja u BiH pokušavaju da zloupotrijebe.

    • Pokušavaju da stvore atmosferu da je nešto sve urađeno. O tom pitanju ćemo raspravljati, ali mislimo isto tako da nisu otklonjeni razlozi zbog kojih su institucije napustili sprski predstavnici. Podsjetiću da imamo dogovor da srpski predstavnici učestvuju u radu kada se to tiče interesa Republike Srpske – kaže Dodik i dodaje da su sva ova dešavanja neskrivena želja opozicije da se vrate u institucije BiH, a da to za to druge okrive.

    On je istakao da su spremni da podrže dogovore o Izbornom zakonu o izboru člana Predsjedništva BiH između druga dva konstitutivna naroda.

    Ponovio je da je neprihvatlji izbog člana Predsjedništva u PS BiH i da je moguć samo direktan izbor srpskog člana.

    Dodik je izjavio je opozicija u Republici Srpskoj pokušava da zloupotrijebi zabrinutost i interes predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za dešavanja u BiH.

    Istakao je da opozicija različito interpretira razgovor sa Vučićem, te da bi bilo dobro da još jednom pročitaju zajedničku izjavu.

    • Pokušavaju da pripišu ili naprave atmosferu da je sve to nešto gotovo ili definitivno urađeno. U narednim danima treba o tom pitanju razgovarati, jer nije malo ako predsjednik Srbije zamoli ovu strukturu da o tome razmisli – naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima, treba se referirati oko toga, ali nisu otklonjeni razlozi koji su doveli do toga da srpski predstavnici ne učestvuju u odlučivanju u zajedničkim organima.

    • S druge strane, ponoviću član Četiri zaključaka Narodne skupštine koji kaže da naši predstavnici mogu da učestvuju u onome što je u interesu Republike Srpske – naveo je Dodik i dodao da je učestvovao na svim sjednicama Predsjedništva.

    Što se tiče Savjeta ministara, Dodik je rekao da je isto postupano, navodeći kao primjer odluku o privremenom finansiranju.

    Srpski član Predsjedništva po drugi put našao se pod američkim sanckijama. Sve to vidi kao pritisak na Republiku Srpsku, jer zagovara politiku vraćanja nadležnosti ili poštovanja Dejtonskog sporazuma od čega neće kako ističe odustati.

    Nove sankcije najavio je specijalni predstavnik SAD-a za ovaj dio Evrope Gabrijel Eskobar.

    Dodik ističe da je riječ o pojedincima koji su postali izvršioci radova za Bošnjake.

  • Šarović nakon sastanka sa PDP: Uskoro dogovor oko kandidata za izbore

    Mirko Šarović predsjednik SDS nakon sastanka sa Branislavom Borenovićem, liderom PDP i najužim rukovodstvom ove partije rekao je da će ove dvije stranke koordinirati aktivnosti u vezi sa eventualnim sazivanjem NSRS na temu vraćanja u zajedničke institucije BiH.

    Šarović je rekao da se radi o prvom sastanku u vezi sa aktivnostima oko zajedničkih kandidata za predsedstojećim izborima te da će veoma brzo izaći sa dogovorom koja stranka će dati kandidata za koje funkcije.

    Kako je dodao, trenutno se razgovara o tome koja stranka za koju inokosnu funkciju će dati kandidata, te da je PDP već izašao sa imenom, a da će SDS to uraditi kasnije.

    Borenović je posjetio da je kandidat PDP za jednu od dvije funkcije Jelena Trivić te da je njihova želja da to bude kandidatura za predsjednika Republike Srpske.

    “Ove dvije partije imaju mnogo toga zajedničkog”, rekao je Borenović dodajući da će opozicija biti jedinstvena na predstojećim izborima.

    Sama Trivićeva rekla je da je ključno za Republiku Srpsku da se SDS i PDP okupe oko vrijednosti koje će vratiti institucije koje su zarobljene i oko borbe protiv kriminala i korupcije.

    Govoreći o vraćanju u institucije, Šarović je rekao da je NSRS mjesto gdje će se sresti tim povodom.

    “Za nas je neprihvatljiva pozicija da neko, u ovom slučaju Dodik, kaže da će procijeniti o vraćanju u institucije”, rekao je Šarović ističući da smo zahvaljujući Dodiku postali svjetski slučaj i crna ovca te da izlaz iz ove situacije vide potpuno različito od Dodika.

    On je istakao da se stvari koje radi Dodik ne rade bez strategije i bez unutrašnjeg jedinstva.

    “Slažem se da treba vraćati nadležnosti Republike Srpske ali ne na ovakav katastrofalan način. Sve je podređeno tome da se prolongira situacija do oktobra pa onda šta bude”, rekao je Šarović dodajući da će o eventualnom vraćanju u institucije BiH poštovati odluke NSRS kakve god bile.

    Borenović je rekao da je Dodikova politika doživjela krah i da se SNSD pognute glave vraća u institucije.

    “Imam osjećaj da je SNSD već odlučio da se vrati u institucije BiH, a nije ispunjen ključni preduslov, odnosno rješavanje nametnute Inckove odluke”, rekao je Borenović dodajući da je svima cilj vraćanje u institucije BIH ali pod uslovom rješavanja nametnutih izmjena Krivičnog zakona.