Kategorija: Politika

Onako na prvu, reklo bi se, član Predsjedništva BiH Željko Komšić ispalio je brzometnu izjavu: ako ode misija Altea, u Bosnu i Hercegovinu ulazi NATO.

Nije to došlo slučajno. Milorad Dodik je svega nekoliko sati ranije najavio da će od Rusije tražiti veto na produženje mandata misiji Altea u Savjetu bezbjednosti UN. Ubrzo nakon toga, sjeo je za sto sa Sergejem Lavrovom u Moskvi. Komšić je, očigledno, reagovao instinktivno – „vi nama Rusijom, mi vama NATO-om“.

No, politika se ne vodi nervozom. A upravo u tome leži slabost Komšićeve izjave. Formalno-pravno, istina je da je NATO imao mandat u BiH do 2004. godine, kada je završena misija SFOR i odgovornost preuzela Evropska unija kroz EUFOR Altea. NATO je ostao prisutan samo kroz štab u Sarajevu, sa savjetodavnom i reformskom ulogom. Povratak vojne sile NATO-a, mimo mandata EU, nije jednostavan potez.

Dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka Predrag Ćeranić stvari vidi jasno: „Ta izjava je ostrašćena. Komšić se ne rukovodi realnim stanjem na terenu.“ I zaista, bez odluke Predsjedništva BiH nema stranih trupa. A u Predsjedništvu sjedi i srpski član, koji takvu inicijativu neće prihvatiti. Procedura je poznata: preglasavanje, zaštita vitalnog interesa, sjednica Narodne skupštine Republike Srpske i dvotrećinska većina koja teško da bi podržala ulazak NATO trupa.

Dodamo li svemu ovome trenutnu političku fragmentaciju unutar same Srpske, jasno je da bi odluka bila sve osim jednostavna. Nejedinstvo se već pokazalo na pitanjima koja su nazvana „vitalnim interesima“, od referenduma do prijevremenih izbora.

Komšić je, dakle, ušao u retorički duel sa Dodikom i Moskvom, ali bez realnog političkog pokrića. Izjava možda zvuči odlučno, ali politička težina ostaje tanka. Jer, osim što bi veto Rusije blokirao produženje Altee, gotovo je sigurno da Moskva ne bi klimnula glavom ni na ulazak NATO-a.

A da stvar bude složenija, Ćeranić podsjeća i na širu geopolitičku sliku: „Amerika ima svoj politički kurs i jasno poručuje da se neće miješati u unutrašnje stvari drugih zemalja. Intervencija bi bila moguća samo ako dođe do poremećaja bezbjednosti.“ Uz to, Kina je tih, ali čvrst akter kada je riječ o odbrani Dejtonskog sporazuma.

Komšićeva izjava, na kraju, više liči na refleks u šahovskoj partiji u kojoj protivnik tek podiže figuru, nego na strateški promišljen potez. Dodik je potegao veto, Komšić odmah NATO. Ali tabla je mnogo složenija – i svaki brz potez samo pokazuje koliko se ovdašnja politika vodi na prvu, a ne na dugu stazu.

Predsjednik Naše stranke Edin Forto smatra da je odluka Vlade Republike Srpske da zabrani ulazak Nataši Pirc Musar, predsjednici Slovenije i Tanji Fajon, potpredsjednici slovenačke vlade “pravno ništavna i politički skandalozna”.

“Entitet nema nikakvo pravo da vodi vanjsku politiku niti da izriče zabrane stranim državnicima. Ovo je još jedan čin samovolje Milorada Dodika, koji privatizira institucije RS za lične političke obračune i nanosi direktnu štetu ugledu BiH.

Nataša Pirc Musar i Tanja Fajon su dobrodošle u Bosnu i Hercegovinu. Slobodno mogu doći i obići bilo koji njen dio, uključujući i teritoriju entiteta RS, a mi iz Naše stranke stojimo im na raspolaganju da ih lično dočekamo i zajedno obiđemo svaki pedalj ove zemlje.

BiH nije ničije privatno vlasništvo, niti je Dodik graničar. Ova zemlja pripada svim njenim građanima, a ne jednom čovjeku i njegovim frustracijama”, poručio je Forto, saopšeno je iz Naše stranke.

Vlada Republike Srpske donijela je danas odluku o zabrani ulaska u Republiku Srpsku Nataši Pirc Musar, predsjednici Republike Slovenije i Tanji Fajon, potpredsjednici Vlade i ministarki spoljnih i evropskih poslova u Vladi Republike Slovenije, navedno je na zvaničnoj stranici Vlade RS nakon današnje sjednice.

Dodaju da je Vlada Srpske izrazila danas protest zbog jednostrane i politički motivisane odluke uvođenja zabrane ulaska Miloradu Dodiku, kojem je CIK BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske u Republiku Sloveniju.

Vanredna i kratkotrajna sjednica Skupštine grada Banjaluka donijela je novu buru – ovog puta oko tendera za javnu rasvjetu. Odbornik Narodnog fronta, Branislav Čerek, iskoristio je priliku da javno otvori pitanje vrijedno desetine miliona maraka.

Prema njegovim riječima, Banjaluka će kroz, kako opozicija tvrdi, namješteni tender dobiti čak 20.000 led sijalica. Njihova ukupna vrijednost iznosi 35 miliona KM, čime one postaju najskuplje u regionu. Paralelno s tim, biće povučeno i 20.000 postojećih lampi, koje su još funkcionalne, a njihova dalja sudbina izaziva sumnje u političku pozadinu.

– Sjednica je prekinuta, pa nisam ovo pitanje uspio postaviti na Skupštini, ali evo pitam javno: šta će se desiti sa tih, više od 20.000 uslovno rečeno starih lampi, odnosno svjetiljki? Po propisima, one bi trebalo da se vode kao osnovna sredstva grada, kojima raspolaže skupština – rekao je Čerek.

On je potom poručio da raspolaže određenim informacijama koje ukazuju na moguću zloupotrebu, te direktno upitao gradsku administraciju i gradonačelnika Draška Stanivukovića da se izjasne.

– Pitam ih, da li je planirano da se te sijalice, odnosno svjetiljke koriste kao sredstvo za pridobijanje naklonosti birača, recimo negdje na istoku Srpske, u izbornoj kampanji 2026. godine – naveo je Čerek.

Podsjećamo, Stanivuković, koji je odnedavno i lider Partije demokratskog progresa (PDP), gotovo svaku slobodnu priliku koristi za obilazak lokalnih zajednica širom Republike Srpske. Kako PDP van Banjaluke nema snažnu infrastrukturu, svaka vrsta pomoći ili donacije mogla bi igrati značajnu ulogu u predstojećoj izbornoj trci.

Bivši diplomata i istoričar Slobodan Šoja ocijenio je da putovanja domaćih političara u inostranstvo ne donose nikakvu realnu korist, već predstavljaju tek način da se troši javni novac i skreće pažnja javnosti. Kako ističe, takvi odlasci više liče na privatne ili stranačke izlete nego na ozbiljne državničke posjete.

Komentarišući nedavnu posjetu lidera SNSD-a Milorada Dodika Rusiji, ali i druge slične odlaske, Šoja naglašava da oni ne proizvode nikakve rezultate i nemaju značaj za međunarodne odnose Bosne i Hercegovine.

– Sasvim očekivano naši mediji posvetili su sate i sate da nas prosvijetle o novoj posjeti Dodika Rusiji. Pa, između stotinu pitanja, pitaju i zašto Brisel šuti i ne zaprijeti Moskvi, zašto neke zemlje ne poštuju BiH, koliko su po Bosnu i Hercegovinu opasna takva putovanja, koliko je opasna podrška Mađarske i Rusije itd. – kaže Šoja.

Dodaje da se u medijima beskonačno analiziraju stvari koje zapravo ne zaslužuju ozbiljnu pažnju.

– Pa zato što niti jedno putovanje bilo kog našeg zvaničnika vani, na bilo kakav susret sa bilo kim, bili to Željka Cvijanović, Milorad Dodik, Denis Bećirević, Željko Komšić, Dragan Čović, Dino Konaković… ima uvijek samo mali, formalni i rutinski efekt praćen ustaljenim i praznim izjavama koje lijepo zvuče ali ne znače ništa – ističe Šoja.

On smatra da domaći političari nemaju kapacitet da sagovornicima iznesu bilo šta novo, niti mogu uticati na formiranje međunarodnih stavova.

Prema njegovim riječima, globalna politika u suštini se svodi na dvije strane – zapadnu i istočnu. Zapadne države imaju zajednički pristup prema BiH i on se može promijeniti samo unutar njihovog međusobnog dogovora, nikada pod pritiskom lokalnih lidera „bez grama ugleda i moći“.

– Dakle, pokušajmo shvatiti da niti jedan odlazak naših političkih turista vani u suštini ne predstavlja apsolutno nikakav problem, osim što se uzalud potrošio ogroman novac – smatra Šoja.

Kako dodaje, stvarni problem leži u tome što zvaničnici putovanja koriste da promovišu stranačke interese, dok javnosti serviraju saopštenja u kojima se nerealno uvećavaju rezultati posjeta.

– Da je od takvih posjeta bilo ikakve koristi danas bismo bili mnogo srećnija zemlja. Ali naročito pokušajmo shvatiti da je glavni i jedini problem činjenica da ti politički turisti koji skitaju van zemlje ne rade svoj posao unutar zemlje. Taj se posao odnosi na borbu za bolji život stanovništva. Time se niko na želi baviti, lakše je svađati se – ističe Šoja.

On precizira da sama činjenica da ništa ne mogu postići u inostranstvu nije njihova odgovornost, ali je krivica isključivo njihova što nema rezultata u domaćem političkom i društvenom životu.

– A to što ih zbog toga ne osuđujemo već se bavimo sporednim stvarima samo je naša krivica – zaključuje Šoja.

Na posebnom zasjedanju Vlade Republike Srpske, lider SNSD-a Milorad Dodik iznio je prijedlog da se uspostavi posebno odjeljenje čiji bi zadatak bio borba protiv, kako je rekao, „sistematskih laži i dezinformacija“.

Prema njegovim riječima, u Bosni i Hercegovini se svakodnevno objavi oko hiljadu vijesti, pri čemu su, kako tvrdi, većinom negativnog karaktera.

– Mi ćutimo, jer ne možemo da se bavimo budalama. To nije naš nivo – poručio je Dodik.

Dok vlast naglašava potrebu za zaštitom od dezinformacija, dio stručnjaka i predstavnika nevladinog sektora izražava sumnju u stvarne namjere ovog prijedloga. Oni upozoravaju da bi ovakvo tijelo moglo biti iskorišteno kao dodatni instrument kontrole medija, posebno onih koji nisu pod direktnim uticajem vlasti.

Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da prijedlog treba sagledati u širem političkom kontekstu, te da je riječ o nastavku politike koja vodi ka smanjenju slobode izražavanja.

– To treba posmatrati u kontekstu cjelokupne situacije i dodatnog skretanja pažnje, naravno i u kontekstu dosadašnjeg narativa, prije svega, o plasiranju (ne)istina od strane protivnika. Na taj način žele da se zaštite, da prikažu da su oni jedini koji šire pravu, autentičnu istinu, a sve ono što je protivno tome, sve ono što ih kritikuje, biće tretirano kao laž. To Odjeljenje bi trebalo da se bavi tim. Drugim riječima, ništa drugačije u odnosu na već uobičajenu praksu vlasti u Republici Srpskoj. Sjetimo se samo njihovih aktivnosti oko Zakona o kleveti, Zakona o stranim agentima… Sve njihove aktivnosti idu u pravcu smanjivanja prava, slobode izražavanja, odnosno, rade sve ono što je primjetno u društvima koja nisu baš demokratska – kategoričan je Bubonjić.

On takođe naglašava da, čak i u slučaju da se novo odjeljenje zaista osnuje, ono vjerovatno neće imati realnu snagu da sprovede svoje odluke.

– Evo, vidimo to na primjeru kriminalizacije klevete i po broju prijavljenih slučajeva, čini se da je samo jedan došao do suda. To je samo dodatan posao institucijama. Odluke koje bi, eventualno bile plasirane, bile bi oborene, ako ništa drugo, na nekim višim instancama, poput Ustavnog suda – zaključio je Bubonjić.

Vlada Republike Srpske izrazila je protest zbog odluke Slovenije da zabrani ulazak predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku, ocijenivši da je riječ o jednostranom i politički motivisanom potezu bez jasnog pravnog osnova. Na drugoj telefonskoj sjednici Vlada je zaključila da ova mjera predstavlja direktno miješanje u unutrašnja pitanja i kršenje međunarodnih konvencija.

Kao odgovor, odlučeno je da se uvedu recipročne mjere te da se predsjednici Slovenije Nataši Pirc Musar i potpredsjednici Vlade i ministarki spoljnih poslova Tanji Fajon zabrani ulazak u Republiku Srpsku. Ministarstvu unutrašnjih poslova naloženo je da im onemogući boravak na teritoriji Srpske i da ih, u slučaju prisustva, isprati van njenih granica.

Na posebnoj sjednici Vlade usvojeni su zaključci o očuvanju ustavnog kapaciteta Republike Srpske i jačanju njenih institucija. Istaknuto je da je prioritet osnaživanje statusa Srpske u skladu sa Dejtonskim sporazumom i Ustavom, te sprovođenje institucionalne i ekonomske transformacije ka fiskalno stabilnoj i razvojno orijentisanoj zajednici.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je cilj da do 2030. godine domaći proizvod poraste sa očekivanih 19 na 30 milijardi KM. „Transfer između prethodne i nove Vlade je učinjen u okvirima kontinuiteta i zato je značajan broj bivših ministara ostao u sastavu. To pokazuje stabilnost u nestabilnim okolnostima koje dolaze sa strane“, naglasio je Dodik.

Predsjednik NPS-a Darko Banjac ocijenio je da je Republika Srpska stabilna i da nova Vlada mora nastaviti putem očuvanja njenog ustavnopravnog statusa. Ministar pravde Goran Selak podsjetio je da Srpska ima zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, dok je ministar energetike Petar Đokić najavio podršku zaključcima Vlade zbog izazovnog perioda koji slijedi.

Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić istakao je da je rad na terenu najvažniji zadatak za novu Vladu, a ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir rekao je da inicijative bošnjačkih političara, uz podršku međunarodnih faktora, imaju za cilj razvlašćivanje Republike Srpske.

Predsjednik Vlade Savo Minić poručio je da je pred institucijama izazovan period i da su ministri dobili zadatak da pripreme plan rada za prvih 100 dana mandata. „Naša odlučnost mora biti jasna i vidljiva, a obaveza ministara je svakodnevna komunikacija sa građanima“, rekao je Minić i dodao da će naredna sjednica Vlade biti održana u Trebinju, nakon zajedničke sjednice sa Vladom Srbije.

Posebnoj sjednici prisustvovali su i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.