VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Bosančić o vraćanju zakona o zabrani pušenja

    Bosančić o vraćanju zakona o zabrani pušenja

    Generalni sekretar Narodne skupštine Republike Srpske Boran Bosančić rekao je za Srnu da vršilac dužnosti predsjednika Republike ima ovlašćenje da ne potpiše zakone, kao što je to slučaj sa Zakonom o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih proizvoda, i pojasnio da će on biti vraćen u skupštinsku proceduru, te da će se poslanici glasanjem, bez rasprave, ponovo izjašnjavati.

    “To je ustavno ovlašćenje. Vrlo brzo ćemo dobiti i obrazloženje do plenarne sjednice kada će zakon, opet, biti razmatren”, pojasnio je Bosančić.

     

    “Zakon će se naći na jednoj od narednih sjednica i u ovom slučaju, kada je zakon vraćen, glasa se za i protiv. Tada nema rasprave, takva je procedura”, rekao je Bosančić.

    Poslanici će ponovo glasati i o Zakonu o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakonu o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera, koji su takođe iz Palate Republike vraćeni na ponovno odlučivanje.

    On smatra da postoji potreba za širim krugom konsultacija u vezi sa navedenim zakonom, ali i dodaje da je riječ o nezvaničnom obrazloženju.

     

  • Ko su najdugovječniji ministri u Vladi Republike Srpske?

    Ko su najdugovječniji ministri u Vladi Republike Srpske?

    Od kada je uspostavljena prva Vlada Republike Srpske, a to je bilo 22. aprila 1992. godine, pa do današnjeg dana, čast da budu ministri imale su desetine istaknutih akademskih građana Republike Srpske, ali su samo pojedini imali tu privilegiju da u izvršnu vlast budu imenovani tri ili više puta.

    U ovom tekstu posvetićemo se upravo tim ljudima, ne ulazeći u to da li su oni svojim radom zaista dali adekvatan doprinos razvoju Republike Srpske, već isključivo tome koliko dugo su u ministarskoj fotelji.

    Sam početak postojanja Vlade RS donio je to da je ona birana praktično svake godine, pa je od 1992. do 1998. godine već bilo sedam saziva.

    U njima su se nerijetko ponavljala imena ministara, pa i ne čudi što su neki od njih na toj funkciji bili i po četiri ili pet puta za pomenutih šest godina.

    Od 1998. do 2006. imali smo pet saziva, a “stabilizacija” na tom polju uslijedila je od druge vlade koja je uspostavljena krajem 2006. godine, pa se izvršna vlast od tada do 2022. birala obično svake četiri godine, a onda od 2022. do danas dobili smo tri saziva Vlade RS – ovu posljednju 18. januara.

    Đokić apsolutni rekorder
    Apsolutni rekorder po broju mandata na Trgu Republike Srpske kao ministar je Petar Đokić, lider Socijalističke partije Republike Srpske, koji je u Vladi skoro 16 godina.

    On je 18. januara 2026. godine izabran za ministra energetike i rudarstva, što mu je sedmi izbor za ministra i, ako se nešto ne desi, on će na toj poziciji biti najmanje do oktobra ove godine, za kada su zakazani opšti izbori u BiH.

    Đokić je prvi put postao ministar 29. decembra 2010, kada je u 13. sastavu Vlade RS izabran za ministra rada i boračko-invalidske zaštite, a istu funkciju vršio je i u 14. sazivu.

    U 15. sazivu postaje ministar industrije, energetike i rudarstva, a onda se samo skraćuje naziv ministarstva i u 16, 17, 18. i sada u 19. sazivu Vlade RS on je ministar energetike i rudarstva RS.

    Dvanaest godina
    Za petama Đokiću je Zlatan Klokić, aktuelni ministar za evropske intergracije i međunarodnu saradnju. On je postao ministar 18. decembra 2014. i od tada do danas je u Vladi RS.

    Dvanaest uzastopnih godina u Vladi RS bili su Lejla Rešić, kao ministarka uprave i lokalne samouprave RS, i Srebrenka Golić, kao ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. One su bile ministarke u četiri uzastopna mandata, počevši od 29. decembra 2010. pa do 21. decembra 2022. godine.

    Dugovječnošću u Vladi RS može se pohvaliti i Anton Kasipović.

    Bio je ministar u pet uzastopnih mandata, od 18. decembra 2014, kada je postao ministar prosvjete i kulture, da bi u 15. i 16. sazivu bio ministar pravde, do 21. decembra 2022.

    Ni Čubrilović nije daleko
    Još jedan “veteran” u Vladi RS je bio i Nedeljko Čubrilović, predsjednik Demosa.

    On je bio ministar saobraćaja i veza Republike Srpske pet puta, prvo u četiri uzastopna mandata od 28. februara 2006. do 18. decembra 2014. Nakon toga bio je u NS RS, da bi u 17. sazivu ponovo bio izabran za ministra (21. decembar 2022 – 3. septembar 2025).

    Osam godina u Vladi RS
    Alen Šeranić takođe je jedan od onih koji su odavno u Vladi RS.

    Izabran je u 15. sazivu, u maju 2018. godine, kada je zamijenio Jasmina Komića na mjestu ministra nauke i tehnologije. Od tada Šeranić nije napuštao Trg Republike.

    Već 18. decembra 2018. postao je ministar zdravlja i socijalne zaštite u 16. sazivu Vlade i to je nastavio da bude i u 17, 18, te sada 19. sazivu.

    Identično je i sa Zorom Vidović, koja je od 2018. ministarka finansija Republike Srpske.

    Osmogodišnji radni staž u Vladi RS imali su i Predrag Gluhaković kao ministar trgovine i turizma, Zoran Tegeltija kao ministar finansija, Davor Čordaš kao ministar za izbjeglice i raseljena lica i Jasmin Komić kao ministar nauke i tehnologije.

    Godinu manje staža u Vladi Srpske imali su Stanislav Čađo u svojstvu ministra unutrašnjih poslova te Ranko Škrbić kao ministar zdravlja socijalne zaštite.

    Bili su ministri u 11, 12. i 13. sazivu (28. februar 2006 – 12. mart 2013).

    Aleksa Buha ispred svih
    Od ministara koji su birani u prvu Vladu RS po broju mandata ističe se Aleksa Buha, koji je bio ministar inostranih poslova u prvom, drugom, trećem, četvrtom, petom i šestom sazivu, od 22. aprila 1992. do 18. januara 1998.

    Šest puta je ministar bio i Nedeljko Lajić, i to saobraćaja i veza RS.

    Dragan Kalinić je odmah iza njega sa pet mandata kao ministar zdravlja, rada i socijalne zaštite, kao i Ljubomir Zuković i Dragan Davidović.

    Po četiri puta ministri su bili Borivoje Sendić, Miroslav Toholj, Milan Ninković te Novak Kondić.

    Od stare garde triput su ministri bili Milorad Skoko, Ljubiša Vladušić, Đojo Arsenović, Ratko Mišanović, Milovan Stanković, Omer Branković te Džerard Selman.

    A od novih, još aktuelnih, treći put su birani za ministre Senka Jujić kao ministarka uprave i lokalne samouprave, Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, te Željko Budimir, koji je u jednom mandatu bio ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, a onda u dva mandata ministar unutrašnjih poslova.

  • Zapad zabrinut zbog veza BiH s Iranom

    Zapad zabrinut zbog veza BiH s Iranom

    Zapadne diplomate i bezbjednosne strukture pažljivo prate aktivnosti iranskih kulturnih i akademskih organizacija u BiH, smatrajući ih produženim djelovanjem iranskog režima na zapadnom Balkanu, navodi njemački servis Deutsche Welle.

    U prilogu o ovom fenomenu podsjeća se da odnosi između BiH i Irana imaju korijene u ratnom periodu 1992-1995. godine, kada je Teheran, uprkos embargu Ujedinjenih nacija, isporučivao oružje Armiji BiH.

    “Te isporuke pratili su pripadnici Iranske revolucionarne garde, koji su učestvovali i u obuci bosanskih vojnika. Na toj osnovi razvijena je mreža veza koja i danas postoji kroz kulturne centre, obrazovne projekte i političke kontakte”, navedeno je u tekstu.

    Dodaju da je svježu pažnju zapadne javnosti zbog ovih veza izazvala izjava Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, koji je nakon sastanka s iranskim vojnim atašeom poručio da će BiH učiniti sve da ojača vojnu saradnju s Iranom, naglasivši da se iranska pomoć iz ratnih godina nikada neće zaboraviti.

    Nakon oštre reakcije SAD, kako je navedeno, da je svaka vojna saradnja s Iranom nespojiva sa strateškim partnerstvom BiH sa Zapadom, Helez je izjavu povukao, nazvavši je “pogrešno protumačenom”.

    DW ističe da nisu samo političari u trenutnoj vladajućoj koaliciji u FBiH davali izjave koje se tumače kao proiranske, već da su to činili i predstavnici prošle vlasti.

    Sličan pragmatičan pristup Iranu ranije je pokazivala i bivša ministarka spoljnih poslova Bisera Turković, koja je Teheran više puta opisivala kao partnera i prijatelja.

    “Njeni susreti s iranskim zvaničnicima odvijali su se u periodu kada su u Iranu trajali nasilni protesti, dok su EU i SAD razmatrale dodatne sankcije i moguće proglašenje Revolucionarne garde terorističkom organizacijom”, naglašeno je.

    Dio stručne javnosti upozorava da iranske nevladine organizacije u regionu mogu djelovati na više frontova – vjerskom, kulturnom i ideološkom – te da postoje indicije o finansiranju ekstremističkih struktura. Iran se, u međunarodnom kontekstu, smatra glavnim finansijskim i logističkim pokroviteljem Hamasa, kojem godišnje osigurava stotine miliona dolara.

    Emir Hadžikadunić, bivši ambasador BiH u Iranu, smatra da su stvarni odnosi dvije zemlje ograničeni: trgovinska razmjena je zanemarljiva, investicija gotovo da nema, a politički kontakti svode se na povremene sastanke. Prema njegovim riječima, Iran u Bosni i Hercegovini prije svega djeluje kroz stvaranje meke moći otvarajući kulturne centre, obrazovne institucije i filozofsko-religijske programe.

    Pitanje koje se sve češće postavlja jeste da li Bosna i Hercegovina, svjesno ili nesvjesno, postaje prostor putem kojeg Iran pokušava ublažiti svoju međunarodnu izolaciju – i koliko je to kompatibilno s njenim evroatlantskim putem.

  • Formiranje nove Vlade pred ispitivanjem u Vijeću naroda

    Formiranje nove Vlade pred ispitivanjem u Vijeću naroda

    Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske u četvrtak, 22. januara, razmatraće pitanje nove Vlade Republike Srpske, koja je izabrana u nedjelju na sjednici Narodne skupštine RS.

    Predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS Alija Tabaković izjavio je za Fenu da se u ovom trenutku ne može unaprijed izjasniti o stavu Kluba, ali je ukazao na ustavne dileme vezane za proceduru formiranja Vlade. Kako je naveo, Ustav Republike Srpske propisuje da mandat za sastav Vlade dodjeljuje predsjednik RS, dok kategorija vršioca dužnosti predsjednika u ustavnom okviru ne postoji.

    Tabaković je istakao i da bi predmet razmatranja mogao biti i nacionalni identitet pojedinih novoimenovanih ministara, koji su u javnosti predstavljeni kao Bošnjaci. Prema njegovim riječima, konačan stav Kluba biće zauzet nakon što delegati dobiju zvanične materijale za sjednicu.

    Narodna skupština Republike Srpske izabrala je novu Vladu RS na čijem čelu je ponovo Savo Minić, pri čemu je zadržano 12 dosadašnjih ministara, dok je pet novih imenovano u izvršnu vlast.

    Povodom navoda koji su se pojavili u javnosti, oglasila se i novoimenovana ministarka porodice, omladine i sporta Irena Ignjatović iz Doboja, koju je za ovu funkciju predložila Socijalistička partija. Ona je navela da se nacionalno izjašnjava kao Bošnjakinja te da je takvo opredjeljenje prijavila Centralnoj izbornoj komisiji BiH na opštim izborima 2024. godine.

    Ignjatovićeva je dodala da je ponosna na svoje porijeklo, naglašavajući da potiče iz mješovitog braka.

    Odluke o ostavci prethodne i imenovanju nove Vlade, sa istim predsjednikom, donesene su neposredno pred zakazano izjašnjavanje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o zahtjevu za ocjenu ustavnosti izbora Vlade RS na čelu sa Savom Minićem. Zahtjev se odnosi na mandat koji mu je povjerio Milorad Dodik nakon pravosnažne presude Suda BiH kojom mu je izrečena zabrana obavljanja javne funkcije u trajanju od šest godina.

    Ustavni sud BiH o ovom pitanju trebalo bi da se izjasni na plenarnoj sjednici zakazanoj za 23. januar.

  • Zakon kao poluga za rušenje Dejtona

    Nova godina u Bosni i Hercegovini počela je bez iznenađenja – sa starim pokušajima i još starijim ambicijama. Dok sudovi u Mostaru preknjižavaju groblja, kapele i crkvene parcele sa Srpske pravoslavne crkve na apstraktnu „državu“, iz Sarajeva se ponovo vadi iz fioke zakon o takozvanoj državnoj imovini. Sve po već viđenom scenariju: ono što ne piše u Ustavu, pokuša se upisati u zakon, a ono što ne pripada, pokušava se uzeti.

    Ideja je jednostavna, gotovo naivna u svojoj drskosti. Svu imovinu – od šuma i rijeka do puteva, elektroprenosa i grobalja – upisati na nivo BiH, a onda je, po potrebi i političkom raspoloženju, „posuđivati“ ili „poklanjati“ entitetima. Naravno, uz pretpostavku da će Sarajevo biti arbitar dobre volje. Dejton? Ustav? Entitetske nadležnosti? Tek smetnja na putu ka zamišljenoj „funkcionalnoj“ BiH.

    Da stvar bude ozbiljnija, ovakvo rješenje ponovo je formalno upućeno u parlamentarnu proceduru. Već na prvoj sjednici Predstavničkog doma u ovoj godini, poslanici će raspravljati o zakonu koji otvoreno negira ustavni poredak zemlje. Ne o evropskim zakonima, ne o reformama, već o imovini – jer tamo gdje nema saglasnosti, ostaje otimačina.

    Bošnjački politički blok, nesposoban da sa druga dva konstitutivna naroda postigne bilo kakav dogovor, odlučio je da dodatno produbi krizu. Razlike u stranačkim bojama tu ne igraju nikakvu ulogu – apetiti su jedinstveni. Meta je ista kao i ranije: entitetska imovina, preimenovana u „državnu“, iako takav pojam ne postoji ni u jednom relevantnom pravnom aktu.

    Kada se sluša obrazloženje predlagača, postaje jasno da granice više nisu ni misaona kategorija. Na spisak „državne imovine“ spremni su da stave sve – vazdušni prostor, vode, šume, zemljište, biljni i životinjski svijet, radiofrekvencije, spomenike, puteve, energetske i telekomunikacione mreže. Ukratko: sve što postoji i sve što je ikada izgrađeno, bez obzira na to ko je gradio i ko je plaćao.

    Pravnici upozoravaju da ovdje nije riječ o benignom političkom prijedlogu, već o direktnom udaru na ustavni poredak. Ustav BiH ne poznaje pojam državne imovine, niti daje ovlašćenje institucijama BiH da budu titular vlasništva nad teritorijom i resursima. Naprotiv, pitanje imovine riješeno je još prije Dejtona, Ženevskim i Njujorškim principima, a potom precizirano samim mirovnim sporazumom. Granice između entiteta su jasno utvrđene, aneksima omeđene, i pravno neupitne.

    Uprkos tome, sarajevska politička scena uporno pokušava da pravnim nasiljem proizvede novu realnost. I svaki put se čudi kada naiđe na otpor. Iz Republike Srpske poruka je godinama ista i nepromijenjena: imovina je crvena linija. Prelazak te linije ne znači kompromis, već kraj Dejtona, a samim tim i kraj BiH kakva danas postoji.

    Paradoks je u tome što oni koji najglasnije govore o očuvanju države, upravo svojim potezima najviše doprinose njenoj destabilizaciji. Jer država koja se pokušava graditi otimanjem, preknjižavanjem i ignorisanjem Ustava, ne jača – ona se raspakuje.

    Zato je i ovaj pokušaj, ma koliko bučan bio, unaprijed osuđen na neuspjeh. Može donijeti još tenzija, još političke galame i još dublje nepovjerenje, ali ne i željeni rezultat. Osim ako cilj, možda, nikada nije ni bio dogovor – već kriza sama po sebi.

  • Frederiksen: Od SAD dobijamo neprihvatljive prijetnje prema Grenlandu; Najgore možda tek dolazi

    Frederiksen: Od SAD dobijamo neprihvatljive prijetnje prema Grenlandu; Najgore možda tek dolazi

    Ono što trenutno doživljavamo sa američke strane su neprihvatljive prijetnje prema Grenlandu i danskom Komonveltu, izjavila je danas danska premijerka Mete Frederiksen, prenosi danski Јavni servis.

    – Nisam naivna. Mislim da je to pogrešno. I to mijenja, nažalost, uslove igre koji su postojali već mnogo godina – rekla je Frederiksen.

    Ona je postavila pitanje da li Danska treba da Sjedinjene Američke Države i dalje opisuje kao svog najbližeg saveznika.

    – Mogu reći da mi sa danske i evropske strane nemamo drugu želju osim da održimo našu veoma jaku transatlantsku saradnju, saradnju sa NATO-om. To je ono što je osiguralo našu slobodu, mir i stabilnost – rekla je ona.

    Ranije danas Frederiksen je rekla da Danska ne može da pregovara o sopstvenom suverenitetu, identitetu i demokratiji.

    – Ovo je pitanje svjetskog poretka. Najgore možda tek dolazi – rekla je ona.

    Ona je ocijenila da je Danska trenutno u “mračnom poglavlju”.

    – Ako neko započne trgovinski rat sa Evropom, naravno da ćemo odgovoriti. Niko u Evropi to ne želi da uradi ali to bi bilo ispravno. Do 1. februara radimo na tome da to spriječimo – rekla je Frederiksen, aludirajući na prijetnju američkog predsjednika Donalda Trampa da će uvesti carine zemljama koje se protive tome da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom.

    Ona je upozorila da bi trgovinski rat doveo da smanjenja broja radnih mjesta u SAD, kao i u EU.

    – Koliko god morali da upozoravamo na to, moramo se pripremiti i za to – rekla je ona.

    Istakla je da Danska smatra SAD svojim “najbližim saveznikom”, rekavši da Konephagen nikada nije tražio sukob, već saradnju.

    Frederiksen nije doputovala na Svjetski ekonomski forum u Davosu, usljed tenzija sa SAD oko namjere Trampa da Vašington preuzme kontrolu nad Grenlandom.

  • Šljivić: Porodica nije predmet političkih kalkulacija

    Šljivić: Porodica nije predmet političkih kalkulacija

    Nikolina Šljivić, poslanik Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske, oštro je reagovala povodom pisanja internet portala Srpskainfo, koji je, kako navodi, na veoma maliciozan način izvještavao o njenom izostanku sa glasanja na 30. posebnoj sjednici parlamenta.

    Ona je istakla da je uvredljivo i krajnje neprimjereno insinuirati da bi zdravstveno stanje njenog djeteta koristila kao izgovor za, kako se navodi, politički motivisanu odluku.

     

    Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

     

    Објава коју дели 💫Nikolina Šljivić💫 (@nikolina_sljivic)

    „Korištenje formulacija poput ‘navodno bolesno dijete’, pozivanje na anonimne izvore i relativizovanje roditeljske potrebe da bude uz bolesno dijete jasno ukazuju na namjeru da se porodicni razlog prikaže kao sumnjiv i politički problematičan, čime se svjesno prelazi granica profesionalnog i odgovornog novinarstva“, rekla je Šljivićeva.

    Ona je dodala da svako ko je roditelj zna koliko je važno biti uz svoje dijete kada je bolesno i da su u takvim situacijama svaka minuta i svaki trenutak dragocjeni. „Reći da to vrijeme ‘ne bi bitno promijenilo situaciju’ može samo neko ko ili nije roditelj ili neko ko je krajnje drzak i potpuno odvojen od razumijevanja roditeljske brige i odgovornosti. Zdravlje mog djeteta uvijek će biti iznad svake političke sjednice i bilo kakvih političkih kalkulacija“, poručila je Šljivićeva.

  • Šmit otkrio kada napušta BiH i ko je tražio njegovu smjenu

    Šmit otkrio kada napušta BiH i ko je tražio njegovu smjenu

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika govorio je o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i odgovorio na pitanje da li uskoro planira napustiti Bosnu i Hercegovinu.

    Urazgovoru za BHRT je istakao odgovornost političara iz BiH za zastoj na evropskom putu BiH, dodajući da ne žali ni zbog jedne odluke koju je donio tokom svog mandata. Šmit je naglasio da nijednom odlukom nikada nije imao namjeru ukinuti Republiku Srpsku.

    Šmit je rekao da ostaje u Bosni i Hercegovini dok ne završi mandat koji se odnosi na Program 5+2 i da misli da to nije ispunjeno.

    – Ja sam iznenađen natpisima da visoki predstavnik odlazi. Nisam izjavio da idem, ne u ovom trenutku kada zajednički možemo ocijeniti, dok razvoj Bosne i Hercegovine nije održivi i nepovratan i nadam se da ćemo vremenom to postići. Nadam se da zato neće biti potrebno više od nekoliko godina – navodi Šmit.

    Na pitanje da li mu je iko tražio da podnese ostavku, kroz smijeh je odgovorio da je to učinila jedino Željka Cvijanović, te da mu nijedan međunarodni zvaničnik nije postavio takav zahtjev.

    Šmit je pojasnio da ne može mijenjati Ustav BiH kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona, te da je svoje ovlasti primjenjivao na entitetskom nivou, u okviru onoga što mu mandat dopušta.

    Takođe, Šmit je demantovao navode da mjesečno zarađuje 24.000 evra, naglašavajući da njegova plata nije tolika i da sredstva za njegovu platu ne dolaze iz Bosne i Hercegovine.

  • Nermin Nikšić najavio povlačenje iz politike

    Nermin Nikšić najavio povlačenje iz politike

    Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić najavio je večeras povlačenje iz politike nakon isteka njegovog trenutnog mandata na ovoj poziciji.

    Nikšić je večeras, gostujući u Dnevniku BHRT, na pitanje voditeljke planira li se kandidovati na predstojeći izborima rekao da odlazi u penziju.

    – Ja sam napunio 65 godina, moja je želja da nakon ovog mandata završim sa svojim političkim djelovanjem, da idem u penziju, tako da nemam namjeru da idem dalje – rekao je Nikšić.

    Nikšić se u gostovanju dotakao brojnih tema, a, između ostalog, rekao je da je federalni budžet za ovu godinu, koji iznosi rekordnih 8,9 milijardi KM, prije svega socijalnog karaktera, te da tvrdnje opozicije o nedostatku razvojne komponente nisu utemeljene.

    Nikšić je pojasnio da je više od dvije trećine budžeta unaprijed određeno zakonskim obavezama, među kojima su penzije za koje je predviđeno 4,4 milijarde KM, izdvajanja za ratne i neratne invalide, porodične naknade, dječiji dodatak te transferi kantonima i opštinama.

    – Izjave da budžet nije razvojni zvuče degutantno. Volio bih da mi neko kaže koji je to budžet u posljednjih 30 godina bio primarno razvojni, a ne socijalni – rekao je Nikšić.

    Dodao je da je za razvojnu komponentu planirano nešto više od 400 miliona KM, uglavnom za infrastrukturne projekte, uključujući autoputeve, ceste, željeznice i južnu interkonekciju, uz napomenu da će se dodatna sredstva pokušati osigurati tokom godine.

    Govoreći o planiranom zaduženju od 2,3 milijarde KM, Nikšić je naglasio da Federacija BiH ne ulazi u dužničko ropstvo te da je Vlada svake godine vraćala više duga nego što se novo zaduživala. Podsjetio je da ove godine na naplatu dolazi više od 1,3 milijarde KM po osnovu glavnice i kamata.

    Poseban fokus, kako je rekao, stavljen je na poboljšanje standarda penzionera. Najavio je povećanje penzija od 17,2 odsto, uključujući i korisnike boračkih penzija i nosioce najviših ratnih priznanja.

    – Svaku mjeru koja je u interesu građana neko može nazvati populističkom, ali važno je da je svaka marka u budžetu pokrivena prihodima – poručio je Nikšić.

    Naveo je i da se očekuje da fiskalizacija u drugoj polovini godine doprinese smanjenju sive ekonomije i rastu prihoda, što bi moglo umanjiti potrebu za punim iznosom planiranog zaduženja.

    Osvrnuvši se na izdvajanja za Željeznice FBiH, Nikšić je rekao da je za ovu godinu planirano 102 miliona KM, te da Vlada kontinuirano pomaže ovo javno preduzeće, ali da se očekuje i veća odgovornost u poslovanju.

    Komentarišući kupovinu 11 novih službenih vozila, Nikšić je ocijenio da je ta nabavka neophodna, ističući da se radi o vozilima srednje klase koja koriste službe stalno na terenu, poput inspekcija i porezne uprave.

    Govoreći o aferi koja se u javnosti veže za njegovo ime, Nikšić je rekao da se neće oglašavati dok istraga ne bude okončana, te da u potpunosti insistira na zakonitosti i procesuiranju svakog oblika kriminala, prenosi Klix.

    Na političkom planu, Nikšić je izrazio uvjerenje da će Denis Bećirović biti kandidat i osvojiti drugi mandat u Predsjedništvu BiH.

    Kada je riječ o BHRT, Nikšić je kazao da Vlada FBiH nema dovoljno nadležnosti za rješavanje problema ovog javnog servisa, ali da će, kao predsjednik SDP, pružiti podršku inicijativama za pronalazak održivog rješenja.

  • Blanuša očekuje pobjedu na izborima 8. februara

    Blanuša očekuje pobjedu na izborima 8. februara

    Predsjednik SDS i kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša rekao je da očekuje povoljan rezultat na ponovljenim prijevremenim izborima 8. februara.

    Sobzirom na to da će u februaru biti održani ponovljeni izbori na više od 130 biračkih mjesta za predsjednika Republike Srpske, a da Blanuša ulazi sa više od 6.000 glasova prednosti, upitan je šta očekuje.

    – Ja sam po prirodi optimista i očekujem povoljan rezultat, da pobijedim i budem novi predsjednik Republike Srpske. Vjerujem da je ovo trenutak kada stanovnici Republike Srpske osjećaju ovo stanje kakvo jeste i očekujem s njihove strane da će jasno izraziti opredjeljenje da žele promjene. Mi ćemo se pripremiti onoliko koliko je moguće – rekao je Blanuša za Klix.

    Kako je dodao, okupljeni oko njegove kandidature nude potpuno drugi koncept ponašanja kada je u pitanju vlast u Republici Srpskoj, a da to uključuje institucionalno i ekonomsko jačanje.

    – Očekujem da će opozicija ponoviti jedinstvo. Imamo zajednički cilj da promijenimo vlast u Republici Srpskoj. Ključ ovih narednih Opštih izbora je da imamo samo dva kandidata, jednog za predsjednika Republike Srpske i drugog za Predsjedništvo BiH. To je osnova i ključ za uspjeh. Nama slijede pregovori unutar opozicije. Unutar toga moramo naći minimalan zajednički interes, a mislim da ga imamo. Moramo se usaglasiti za ove dvije ključne pozicije. Vjerujem da mi oko toga možemo naći konsenzus – rekao je.

    Upitan je šta će raditi drugačije, ako bude izabran, u odnosu na prethodnog predsjednika Milorada Dodika.

    – Moje viđenje politike je potpuno drugačije od njihovog. Do sada je politika vođena iz jednog centra, od jednog čovjeka. To se manifestovalo i kroz djelovanje same institucije predsjednika, ali i kroz izvršnu i zakonodavnu vlast. Mi moramo graditi prave demokratske institucije i tu svako treba da radi za građane. Ti ljudi moraju biti stručni za posao koji rade i postojaće odgovornost. Trenutno je očigledno nema – kazao je.

    Dodao je da je prethodni predsjednik podijelio narod u Republici Srpskoj.

    – S jedne strane je tu ekonomska podjela. Običan narod vrlo skromno živi. Vlast nas je podijelila i na patriote te izdajnike, samo su zamijenili teze – kazao je.

    Smatra kako predsjednik Republike Srpske treba da bude predsjednik svakog čovjeka.

    – Ja nikad nisam ljude ni razdvajao ni gledao koje su nacije i koje su vjere. Tako se i ponašam i tako ću se ponašati ako budem predsjednik. Ja se nisam nikad obraćao isključivo Srbima ili Bošnjacima, nego svim građanima Republike Srpske – rekao je.

    Vezano za odnos prema državnim institucijama, kazao je da će i to raditi drugačije u odnosu na prethodnog predsjednika.

    – Tu bih stvari usmjerio na drugi način. BiH je sačinjena od dva ravnopravna entiteta i mi se trebamo tako ponašati. Ljude iz Federacije trebamo posmatrati kao naše partnere s kojima trebamo graditi zajedničke institucije na nivou BiH. Trebamo donositi zakone koji su u interesu svih građana BiH. Ono što je u interesu cijele BiH je da ozbiljnije radimo i nastavimo put ka EU – rekao je.