Kategorija: Politika

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik očekuje od Vlade Republike Srpske da iz skupštinske procedure povuče izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju jer ih SNSD neće podržati zbog svih nedoumica i nejasnoća koje su proizveli kod naroda.

“U zdravstveni sistem uložili smo stotine miliona KM i on mora biti na korist građana i zadovoljstvo zdravstvenih radnika. Ne dozvoljavam da ni najmanja sjenka padne, a posebno ne dozvoljavam spekulantima da spekulišu i obmanjuju narod”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da je odlaskom Kristijana Šmita napokon došlo vrijeme za zatvaranje OHR-a, te da se nakon toga domaći akteri trebaju dogovoriti o prioritetima za razvoj BiH.

Kalabuhov je najavio da će pozicija Rusije po pitanju BiH biti iznesena na današnjoj debati Savjeta bezbjednosti UN.

On je istakao da se pozicije moraju kristalizovati i da OHR sa svim ovlaštenjima ne može beskonačno da egzistira.

– Tu ima i jedna vrsta paradoksa i kontradiktornosti, a to je da nema govora o suverenitetu BiH dok je prisutan OHR – ocijenio je ruski ambasador.

On je ukazao i na neke teze pripremljene za današnju sjednicu Savjeta bezbjednosti u kojima se navodi da se “situacija u BiH pogoršala”.

– Pitanje je da li se takav narativ namjerno kreira zbog daljeg ostanka OHR-a ili su ljudi koji su radili u OHR-u toliko nekvalifikovani da su doveli do takve situacije – rekao je Kalabuhov.

On smatra da se nakon 30 godina postojanja OHR-a moglo očekivati da urade sve što je trebalo i da BiH završi sa međunarodnim protektoratom.

Podsjetio je da je za vrijeme Šmita došlo do destabilizacije unutar međunarodne zajednice i političkih prilika u BiH, na šta je Rusija upozoravala prije pet godina kada je došao takozvani visoki predstavnik.

Kalabuhov je napomenuo da Rusija nikada nije priznavala Šmita kao visokog predstavnika, niti joj je bilo interesantno šta je pričao i radio.

Odgovarajući na pitanje da li će ruska strana učestvovati u imenovanju budućeg visokog predstavnika, Kalabuhov je rekao da će možda biti nekih pregovora unutar međunarodne zajednice, podsjetivši da je i predsjednik Milorad Dodik naveo da Republika Srpska, kao jedna od potpisnica aneksa Dejtonskog sporazuma, mora participirati u izboru.

– Vidjećemo šta će se desiti, ali bazična procedura je poznata – prema Dejtonskom sporazumu Upravni odbor PIK-a može samo nominovati kandidaturu, ali posljednju riječ ima Savjet bezbjednosti koji mora odboriti tu kandidaturu – istakao je Kalabuhov za Srnu.

On je zaključio da se više ne moraju postavljati uslovi za zatvaranje OHR-a, te da se politički predstavnici u BiH moraju sami dogovoriti o prioritetima razvoja BiH.

Iz OHR-a je juče saopšteno da je Kristijan Šmit donio ličnu odluku da napušta BiH.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić izjavio je da ostavka visokog predstavnika Kristijana Šmita nije samo njegova lična odluka, već rezultat petogodišnjeg pritiska koji je Banja Luka izdržala uprkos sankcijama, potjernicama i prijetnjama.

“On se nametnuo kao neformalni centar moći koji je suspendovao rad parlamenta, mijenjao zakone za jednu noć, proglasio nas iz Republike Srpske nepoštovalačima njegovih odluka koji će ići u zatvor. Doveo je međunacionalnu situaciju do usijanja, Bosnu i Hercegovinu na ivicu rata. Onaj dio posla koji bi bio logičan u koordinaciji za evropski put je pogotovo uništio”, rekao je Stevandić.

Predsjednik Skupštine ocijenio je da je Šmit sam shvatio da više nije faktor koji može da poveže suprotstavljene strane, a naveo je i da je visoki predstavnik vjerovatno imao “neprijatne razgovore” o svom djelovanju.

“Možda su mu rekli da ima nekih tragova oko naručivanja opreme za izbore, njegovog miješanja u tender da se izabere 15 miliona skuplja firma. On je i u Njemačkoj smijenjen radi korupcije, a nije radi toga što je otišao u penziju”, rekao je Stevandić.

Kao ilustraciju Šmitove pristrasnosti, Stevandić je naveo njegov prvi javni gest po dolasku – prisustvo otvaranju spomen-obilježja na Kazanima, uprkos tome što su se porodice žrtava od toga ogradile.

“Porodice su rekle da njihovi najmiliji nisu samo građani Sarajeva nego su sarajevski Srbi i da ako svaka druga žrtva ima nacionalnost u Bosni i Hercegovini, da imaju i Srbi. On se na to nije obazirao, otišao je da legalizuje tu pakost koju je uradila Benjamina Karić i koje se prave Sarajlije stide. Odmah nam je bilo jasno kako će on da djeluje”, istakao je Stevandić.

Stevandić je naglasio da Republika Srpska ne može slaviti odlazak visokog predstavnika, jer je šteta ogromna, a dodao je i da je promjena američke politike spriječila dalje eskalacije.

“Huškali su ga još da proglasi zakon o imovini pa da počnu sukobi u Bosni i Hercegovini. Sankcije su ukinute, Šmit odlazi i neka niko ne kaže da neka hrabrost i upornost nas iz Republike Srpske nije dočekala da joj sunce grane. Ali kažem – još nije gotovo. Ovo je samo jedna bitka, a ukupna pobjeda je još daleko”, rekao je Stevandić.

Govoreći o nasljedniku, Stevandić je rekao da Republika Srpska insistira na primjeni Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, koji obavezuje konsultovanje svih strana.

“Postoje diplomate koje bi dobile saglasnost i Federacije i Republike Srpske, i Amerike, i Kine, i Rusije. Siguran sam da postoji takav diplomata koji će imati izbalansiran pristup. Ali možda je mnogo pametnije da se kancelarija OHR-a prenese u kancelariju Evropske unije”, rekao je Stevandić.

Predsjednik Skupštine zagovarao je gašenje OHR-a, ističući da ta institucija ne postoji ni u Ustavu, ni u agendi za pristupanje EU.

“Sve drugo je produžavanje agonije, sukoba, opstrukcija i pravljenja od Bosne i Hercegovine nedovršenog društva koje ne može samo da odlučuje. Mi u Republici Srpskoj smatramo da smo dovoljno zreli da sami sjednemo i dogovorimo se o svojoj sudbini, bez mentora koji imaju sopstvene finansijske i političke interese da ostanu ovdje što duže”, zaključio je Stevandić.

Milorad Dodik, lider SNSD-a, oštro je reagovao na izjave Kaje Kalas, visoke predstavnice EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku, da bi funkcionisanje BiH nakon odlaska Kristijana Šmita, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika u BiH, moglo postati komplikovanije, te da bi Savjet za provođenje mira u junu trebalo da izabere Šmitovog nasljednika.

“EU se s Kajom Kalas može samo suziti, a nikako proširiti. Ona je svojim neznanjem smučila EU svakom pristojnom čovjeku. Da je bilo šta pročitala, na primjer Aneks X, ne bi ispadala glupa i djelovala da ne zna da li je pošla ili je došla. Da je u EU, čija je perjanica Kalas, ostalo “D” od demokratije, ne bi vladavinom prava smatrali oktroisanje zakona od strane neizabranog stranca”, naveo je Dodik na mreži X.

Poručio je da će Republika Srpska rasti i bez Plana rasta, a da će se EU “smanjivati do beznačajnosti dok je Kalas i ostalih Kaja”.

Izjave Kalasove kritikovala je i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Podsjećamo, danas je i zvanično potvrđeno da će Kristijan Šmit uskoro napustiti BiH.

Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska” i gradonačelnik Banjaluke, nije proglasio kandidaturu za predsjednika Republike Srpske, već je istakao da ga je Glavni odbor Pokreta nominovao za jednu od dvije inokosne funkcije.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu potrebno je razgovarati sa SDS-om kako bi upravo PSS i SDS donijeli odluku o zajedničkim kandidatima.

Kako je dodao, na sjednici Glavnog odbora Pokreta “Sigurna Srpska” koja je održana danas, 11. maja, pokazano je jedinstvo, čvrstina, snaga i da sve članice Pokreta “Sigurna Srpska” stoje jedinstveno, te da su opredjeljene zajedničkom cilju.

Taj cilj, kako kaže, su iskrene i stvarne promjene u Republici Srpskoj.

“Svjesni tog trenutka, nemamo pravo da donesemo bilo kakvu odluku koja može da ugrozi šansu da pobijedimo, da poboljšamo stanje u ovom društvu i pokažemo odgovornost prema građanima. Znam da se u ovu sjednicu gleda i treba da se gleda. Gledaće se i u neke naše naredne odluke. Jedan od naših najvažnijih zaključaka jeste da imperativ mora biti jedinstvo, jedinstvo opozicije. Zato je Glavni odbor Pokreta “Sigurna Srpska” potvrdio svoje strateško opredjeljenje da je potpuno jedinstvo opozicije i postizanje dogovora oko zajedničkih kandidata jedini put da se ova vlast promijeni na opštim izborima zakazanim za 4. oktobar. Svaka fragmentacija, svako optuživanje šteti tome da završimo sa erom jednog režima koji traje dvije decenije. Zato apelujemo na sve političke aktere koji žele da budu dio promjena da shvate da je imperativ jedinstvo. Naši zaključci idu u tom pravcu”, rekao je on.

“PSS i SDS treba da se dogovore”
Kako je dodao, na sjednici Glavnog odbora podržali su sporazum SDS-a, te je dodao da je taj sporazum odlična platforma koja definiše i poštuje snage, kao i kapacitete i koji jasno govori u prilog tome da SDS i PSS treba zajedno da definišu način kako da izađu na izbore i da dvije najvažnije funkcije budu definisane upravo između ove dvije političke opcije.

“Sporazum SDS-a je dobio jednoglasnu podršku”, rekao je on dodajući da je sporazum dobra polazna osnova, te da SDS i PSS do kraja maja treba da definišu ko će biti kandidati na predstojićim izborima.

Stanivuković je istakao da planira u narednom periodu razgovarti sa Brankom Blanušom, predsjednikom SDS-a, kako bi donijeli zajednički dogovor.

“Nisam htio da jednostrano proglašenje kandidature uzburka strasti negdje drugdje uoči nekih drugih sjednica i pokvari mogućnost dogovora. Mi smo spremni da poslije sjednice Glavnog odbora zaustavimo sva dalja polemisanja dok se ne postigne dogovor. Ovo je istorijski trenutak”, rekao je on.

Prema njegovim riječima i SDS je za dogovore.

“Postoji dio pojedinaca i kod nas koji je bio za to da danas proglasimo kandidaturu, ali oni ne mogu biti dominantni”, rekao je on.

Stanivuković je pozvao Narodni front i Listu “Za pravdu i red” da daju podršku zajedničkom dogovoru SDS-a i PSS-a.

Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, prokomentarisala je današnju izjavu Kaje Kalas, visoke predstavnice EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku, da bi Savjet za provođenje mira u junu trebalo da izabere nasljednika Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH.

Izjavu Cvijanovićeve prenosimo u cijelosti:

“Evropska unija, da se dosljedno pridržava svoje pravne tekovine i svojih proklamovanih principa, nikada ne bi podržala da zakone u nekoj tuđoj zemlji donosi stranac za kojeg nikada nije glasao nijedan glasač u toj zemlji. Uz to, Dejtonskim sporazumom nikada nije predviđena mogućnost da neki stranac to radi, kao što nije predviđeno postojanje ni Savjeta za implementaciju mira, a pogotovo ne primjena tako odvratnih tzv. “bonskih ovlaštenja”. Od Evropljana želimo čuti da se proces donošenja odluka mora vratiti u domaće institucije, a ne da zagovaraju nastavak kolonijalne uprave. A, da ne pominjem kako bi normalno i logično bilo da Evropljani kažu da unilateralno nametnuti zakoni, koji su zaobišli parlamentarnu proceduru, ne predstavljaju dio pravnog sistema države koja pretenduje da se zove demokratskom. Nažalost, nismo to čuli od Evropljana.

Odlazak Kristijana Šmita je važan, ali sam vrlo skeptična da bi Evropljani to znali prevesti u svoju korist. U svakom slučaju, dobro je da su ga neki natjerali da ode, ali nedovoljno za liječenje bolesnog ambijenta kojeg su on i njemu slični napravili u BiH”.

Podsjećamo, danas je i zvanično potvrđeno da će Kristijan Šmit uskoro napustiti funkciju. OHR je naveo da se radi o Šmitovoj dobrovoljnoj odluci.

Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj funkcioniše savršeno, te će koalicija imati jednog kandidata za predsjednika Republike Srpske i jednog za člana Predsjedništva BiH, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

On je dodao da vladajuća koalicija ima jedinstvo po svim pitanjima nacionalne odgovornosti.

“Ipak, još je rano govoriti o kandidatima. Sa druge strane, imamo političko Sarajevo. Šmit je uništio šta je god mogao. Nedorasla opozicija je stala na stranu Sarajeva. BiH je propala zemlja, nema hemije da može od nje da napravi državu. Dejton je srušen, ne od nas, nego od onih koji žele da sruše Republiku Srpsku, da od nje ostane prazna ljuštura. To naši partneri u Americi razumiju, kao i naši partneri u Rusiji. Nećemo da razgovaramo ni sa kim u Evropi, jer oni ne razumiju. Marta Kos to ne razumije. Evropa sada ima alternativu. Njihovih 300 miliona KM ne može da kupi nas, i da činimo političke ustupke kakve vi želite. Plan rasta neće biti usvojen, neka Federacija BiH ako hoće to čini, neka se odvoje i uzmu taj novac. Daćemo im i mi ovih 300 miliona”, kazao je Dodik.