Kategorija: Politika

Jovica Radulović, v.d predsjednika SDS-a rekao je da mu je žao što Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a “crta druge opozicione partije kao svoje oponente i šalje sliku razdora u opoziciji”.

“Mi već dugo ćutimo, nastojeći sačuvati jedinstvo opozcije, ali na neke stvari se više ne može ćutati. Izbor je jednostavan – ili ste uz kandidata opozicije ili želite da sačuvate Milorada Dodika kroz produženu ruku u liku Siniše Karana. Svako će svojim izborom reći i o sebi”, rekao je Radulović.

On je rekao da je neprijatno iznenađen Stanivukovićevom izjavom “Na koju stranu mi okrenemo, ja mislim da će se na tu stranu stvari i okretati”.

“Iskren opozicionar o onoj drugoj strani i ne razmišlja. Tu nema i ne smije biti kompromisa. Mi se borimo za korijenite promjene i na putu za smjenu kleptokratskog režima ne smije biti kalulacija i koketiranja”, rekao je Radulović.

Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a komentarisao je i Stanivukovićevu izjavu da će “PDP biti druga po snazi partija, da će imati dvocifren broj poslanika i trocifren odbornika”, ističući da je PDP prošle godine osovio 44 mandata i 16.000 glasova manje nego na izborima 2020. godine.

“To je volja birača, kao što je njihova volja i pobjeda Stanivukovića. Mi se borimo za promjenu političke paradigme oličeen u koruptivnoj kupovini papaka, bilo da su oni poslanici ili odbornici. To nije volja naroda nego brutalna krađa, i nema razlike da li su počinioci iz vlasti ili opozcije. Nije pobjeda s torbom novca šetati po Republici Srpskoj i parlamente tretirati kao buvlju pijacu. Nije rješenje za Republiku Srpsku da opozicija radi iste loše stvari koje radi vlast. Pobjeda i rješenje za Republiku Srpsku je pokazati da se može raditi pošteno i u interesu naroda”, rekao je Radulović.

Nakon godinu i po diskusija, Savjet ministara Bosne i Hercegovine uspio je dostaviti Evropskoj komisiji finaliziranu Reformsku agendu. Time se otvaraju vrata za povlačenje značajnih investicija u okviru Plana rasta. Međutim, ovo nije kraj procesa, već tek njegov početak.

U svom prošlosedmičnom obraćanju Parlamentarnoj skupštini BiH, EU komesarka za proširenje Marta Kos naglasila je da EU nudi milijardu evra ulaganja u putnu infrastrukturu ove zemlje, jeftinije energente i bolji i brži internet. Jasno je istakla svoju želju da se iznos u cijelosti utroši u korist građana BiH. Međutim, jednako je snažno napomenula da će iznos predviđen za BiH u okviru Plana rasta biti umanjen za oko sto miliona evra ako se Reformska agenda ne dostavi do 30. septembra, nakon ranijeg umanjenja u sličnom iznosu u julu.

Dokument koji je upućen u Brisel samo nekoliko sati prije isteka roka sada je predmet ocjene Evropske komisije. Nakon usaglašavanja, Bosna i Hercegovina može biti korisnica do 976,6 miliona evra finansijske podrške EU za podsticanje investicija, stvaranje radnih mjesta i podsticanje rasta.

Reformska agenda dostavljena Evropskoj komisiji predstavlja sveobuhvatan dokument kao potvrdu sposobnosti i kompetencija državnih službenika u BiH. Takođe ukazuje da politički akteri mogu postići obostrano korisna rješenja kada za to postoji volja. BiH treba više ovakvog konstruktivnog pristupa, a manje redovnog prozivanja i emocionalnog poziranja koje je toliko štetno za interese zemlje.

Redovno smo isticali da Reformska agenda predstavlja transformativni plan za BiH. Jedna, istinski, nevjerovatna prilika. Najveća nagrada zapravo nisu sredstva koja EU osigurava, već same reforme, koje će unaprijediti poslovnu klimu i omogućiti BiH da u potpunosti iskoristi ogroman talenat i potencijal u ovoj zemlji.

Širom Evrope vidimo kako ljudi iz BiH uspijevaju kada im se pruže prave prilike. Moramo stvoriti uslove da ljudi napreduju i kod kuće.

Uzmimo, na primjer, uspostavljanje okvira za e-upravu u BiH, što je jedan od ciljeva navedenih u Reformskoj agendi. Jedna od najvećih pritužbi koju čujem od građana, kao i od privrede, tiče se vremena izgubljenog na administrativne procedure. E-uprava će sigurno poboljšati uslove za ulaganja, kao i kvalitetu života građana.

Ili, pak, cilj povećanja broja upisane djece u predškolskom obrazovanju i osiguranje većeg pristupa internetu u školama? S obzirom na ubrzani tempo širenja tehnološkog razvoja, budući ekonomski uspjeh svake zemlje zavisi od vještina i obrazovanja njenih građana, počevši od ranog djetinjstva.

Još jedna reforma u Reformskoj agendi dovesće do uvođenja 5G mreže, kao i sigurnijeg širokopojasnog interneta, što je ogroman mogući poticaj za zemlju.

I druge navedene reforme dovešće do finansijske podrške nakon ostvarivanja rezultata u borbi protiv korupcije, borbi protiv organizovanog kriminala te efikasnosti i nezavisnosti pravosuđa. Ukupno je predviđeno preko stotinu reformi, od kojih će svaka donijeti jasna poboljšanja za život u BiH.

Nakon što domaće vlasti provedu reforme, finansijska podrška će također biti dostupna za investicije putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). EU više neće finansirati velike infrastrukturne projekte u BiH mimo Plana rasta. Da BiH nije dostavila Reformsku agendu, bila bi to glavna prepreka u finansiranju infrastrukturnih projekata u BiH. Vlasti u BiH još nisu dostavile popis projekata za koje bi željele dobiti finansiranje u okviru Plana rasta, ali moguća ulaganja uključuju podršku za završetak autoputa Koridor 5c ili projekte obnovljivih izvora energije.

Sveukupno, ne treba zaboraviti da se BiH nalazi u srcu Evrope i da smo jači kada radimo zajedno. Gotovo tri četvrtine izvoza iz BiH ide u EU. Manje od jedan odsto u Rusiju. Jasno je da kada je u pitanju bilo koji pokazatelj, bilo da se radi o demokratiji, borbi protiv korupcije, vladavini prava, ljudskim pravima, obrazovanju, zdravstvu, infrastrukturi ili bilo kojem drugom pitanju od istinske važnosti za građane, snažniji odnos s EU koji vodi ka članstvu u EU je daleko najbolji način za poboljšanje kvalitete života građana.

Sada kada su prvi koraci napravljeni, radimo zajedno kako bismo stigli do cilja.

(Autor je šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH)

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ponovo je kritikovao Draška Stanivukovića, tvrdeći da je njegova glavna ambicija da po svaku cijenu uđe u vlast.

U objavi na svom blogu Vukanović je naveo da Stanivuković kroz novi politički projekat „kupuje i usisava“ sve što može na političkoj sceni, prije svega iz opozicionih redova, ali i dijelom iz DEMOS-a. Prema njegovim riječima, Stanivukovićev plan je da nakon izbora 2026. godine sa „Pokretom za vlast“ uđe u vladajuću koaliciju, bilo sa SNSD-om ili sa opozicijom.

– To je on (Stanivuković) potvrdio i danas izjavivši da će njegov Pokret odrediti pobjednika, zavisno na koju stranu okrenu. Dakle i on samo javno i jasno kaže da nije nikakva opozicija, iako želi ostaviti takav lažni utisak kako bi prevario glasače, i da sam to priznaje, te daje jasan signal da je mnogo bliži SNSD, jer nijednu riječ nije rekao protiv Dodika i čelnika režima, ne samo danas već mjesecima, dok je bljuvao vatru po svim strankama opozicije – naglasio je Vukanović.

On je dodao da je Stanivuković na nedavnoj konferenciji za medije najviše napada usmjerio upravo na njega i Jelenu Trivić.

– Pokušao je da me ismije da sam “dekan iz Trebinja koji daje pečat opozicije”, napadao je i SDS jer su podržali Jelenu Trivić za gradonačelnika Banjaluke, zaboravivši da je upravo zahvaljujući našoj podršci, a ne Stevandiću, Igoru i Miloradu Dodiku ili Nešiću, došao na čelo Banjaluke 2020. godine tvrdeći da je Igor Radojičić korumpirani kriminalac koji je uništio Banjaluku, a sada ga postavlja za prvog saradnika i sa njim pravi koaliciju – poručio je Vukanović.

Podsjetio je i na slučajeve iz 2021. godine kada su, kako tvrdi, pojedini političari bili „projekti režima“.

– Kao što su Nenad Nešić i Goran Selak bili projekat kukavičija jaja podmetnuta od strane Dodika i režima opoziciji 2021. godine, da nas kompromituju i unesu razdor, a bio sam nažalost poprilično usamljen u stavu da im ne treba dozvoliti da se približe opoziciji, da nećemo ništa dobiti već da ćemo izgubiti povjerenje građana, da će se odmah posle Opštih izbora 2022. godine vratiti u naručje Dodiku, ako SNSD pobijedi a oni pređu cenzus, vrijeme je pokazalo da sam bio i pravu. Njihovu ulogu preuzeli Igor Radojičić, Dejan Kojić i Draško Stanivuković, koji se ujedinjuju, a spaja ih činjenica da godinama ništa nisu rekli i uradili protiv Milorada Dodika, da sa njim sarađuju onda ga podržavaju, otvoreno ili prikriveno, a da su decenijama istinski protivnici SDS, PDP, Liste za pravdu i red i opozicije – naveo je Vukanović.

Zaključujući, Vukanović upozorava da bi birači mogli biti obmanuti ako povjeruju da je Stanivukovićev Pokret alternativa aktuelnoj vlasti.

Ako se, kako kaže, narod „upeca na slatkorječivost i ogroman prljav novac Stanivukovića i partnera“ i glasa za njegov Pokret, misleći da se radi o opoziciji Dodiku, zapravo će indirektno podržati režim i doživjeti scenario sličan onome sa Nešićem i Selakom.

Odluka Draška Stanivukovića i njegove Partije demokratskog progresa da ne učestvuju na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske mogla bi biti prelomni trenutak za opozicionu scenu u Srpskoj. Dok jedni potez tumače kao politički kukavičluk, drugi ga vide kao dosljednost i strateško povlačenje uoči važnijih izbora 2026. godine.

Stanivuković je svoju odluku obrazložio željom da pokaže kako postoje političari koji drže do riječi. „Mi nismo SNSD, nismo seoske varalice i kokošari“, poručio je PDP-ov lider, dodajući da neće biti kandidat jer ne želi da ga pamte kao čovjeka promjenjivih stavova. Njegove riječi bile su direktna kritika Milorada Dodika, kojeg je optužio za odstupanje od principa i političku nepostojanost.

Na drugoj strani, analitičari sagledavaju širu sliku. Politički komentator Radomir Nešković smatra da je bojkot PDP-a nanio veliku štetu opoziciji. Kako ističe, opozicija ionako djeluje razjedinjeno, bez zajedničkog kandidata i minimalne koordinacije. U tom svjetlu, odluka SDS-a da bez dogovora kandiduje Branka Blanušu samo je produbila podjele i oslabila ionako krhke šanse za ozbiljan rezultat. „Opozicija se razbila, dok vlast djeluje kompaktno i u startu ima prednost“, ocjenjuje Nešković.

Sličnog je mišljenja i sociolog Drago Vuković, koji podsjeća da ovakva nejedinstva ostavljaju opoziciju praktično bez šanse. On ipak uočava da je Stanivuković, iako poslao lošu poruku kratkoročno, možda povukao pametan potez dugoročno. Ako se sve karte čuvaju za 2026, PDP bi mogao računati na veću energiju i ozbiljniju ulogu u budućem prekomponovanju političke scene. „Za sada, pobjednik ovih izbora se već zna“, zaključuje Vuković.

U međuvremenu, jedno je jasno: opozicija ulazi u trku za predsjednika Republike Srpske razjedinjena, sa slabim zajedničkim potencijalom i nesposobna da napravi front protiv kandidata vlasti. U takvom odnosu snaga, Stanivukovićeva odluka može izgledati i kao bijeg i kao lukavstvo, ali svakako potvrđuje da u Srpskoj opozicija ni izbliza nije spremna da postane alternativa.

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PDP-a Draško Stanivuković, komentarišući kandidaturu Branka Blanuše na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, rekao da se od njega traži bjanko podrška, te da nije on zabio noževe u leđa već su njemu to uradili.

Kako ističe neozbiljno je da se traži bjanko podrška za Branka Blanušu, kandidata SDS-a, te da ako dobije poziv ići će da razgovara o tome.

On je dodao da je na prethodnim izborima za gradonačelnika Banjaluke cijela opozicija stala uz Јelenu Trivić, a protiv njega.

– Јa znam zašto gospođa Trivić pruža bjanko podršku, jer je i njoj možda pružena bjanko podrška na prethodnim izborima, a svi su bili protiv gradonačelnika koji sada sjedi ovdje. Vukanović kaže: Draško je zabio nož u leđa, a ja kažem da to nikada nisam uradio. Јe li Vukanović, ali i svi ostali podržali Јelenu da ja ne budem ovdje gdje sam? I onda su svi protiv nas, i sada kao mi smo zabili nož u leđa – naglasio je Stanivuković.

Lider PDP-a Draško Stanivuković potvrdio je da će u naredne dvije do tri sedmice biti ozvaničeno formiranje novog političkog pokreta, o kojem se već duže vrijeme spekuliše u javnosti.

Kako je istakao, riječ je o „prvom, ali i ozbiljnom političkom ukrupnjavanju u posljednjih nekoliko godina, posebno kada je riječ o opozicionoj političkoj sceni“.

„Ovo će biti pokret koji će okupiti važne ljude. Planiramo da ga ozvaničimo kroz potpisivanje sporazuma i promociju programa. Ljudi traže ozbiljne političke projekte i odgovore na izazove vremena u kojem živimo“, rekao je Stanivuković.

On je naglasio da će u okviru novog pokreta biti okupljene različite političke organizacije, nevladine organizacije, ali i pojedinci, ističući da se na političkoj sceni „rađa struktura koja je spremna da u narednim godinama preuzme odgovornost za vođenje Republike Srpske“.

Iako nije otkrio ime pokreta, naglasio je da špekulacije koje su se pojavile u javnosti nisu tačne. Prema njegovim riječima, on bi trebalo da bude na čelu pokreta.

Kako nezvanično saznaju „Nezavisne novine“, formiranje bi moglo biti ozvaničeno 15. oktobra. U novom političkom savezu sigurno će biti Nezavisni pokret „Svojim putem – Igor Radojičić“, kao i Dejan Kojić, aktuelni načelnik Pala i bivši član Demosa. Očekuje se i priključivanje nekoliko manjih lokalnih političkih organizacija.

„Ako sve bude teklo kako treba, datum je 15. oktobar. U pokretu je zasad ovo trojstvo. Ima nekih manjih lokalnih partija“, naveo je izvor blizak budućoj koaliciji, uz napomenu da u pokretu sigurno neće biti načelnik Gacka Vukota Govedarica.

Stavovi Nezavisnog pokreta „Svojim putem – Igor Radojičić“ trebalo bi da budu poznati 3. oktobra, kada će biti održana sjednica Predsjedništva tog pokreta.

Ukoliko Stanivuković i Radojičić postignu dogovor, politička saradnja aktuelnog i bivšeg gradonačelnika Banjaluke dobiće značajnu dimenziju na opozicionoj sceni Republike Srpske.

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić izjavila je da njena stranka pruža punu podršku kandidaturi prof. dr Branka Blanuše, kojeg je Srpska demokratska stranka jednoglasno predložila za funkciju.

Kako je naglasila, riječ je o uglednom univerzitetskom profesoru i intelektualcu s Elektrotehničkog fakulteta, čije ime u političkom životu nije kompromitovano.

– A to što naši politički protivnici iz SNSD govore da se radi o neprepoznatljivom licu, rekla bih da je i najveća šansa profesora Blanuše, jer je to dokaz da čovjek nije politički potrošen. Ista lica na političkoj sceni gledamo već 30 godina, lica koja su nas i dovela u ovu tešku situaciju, pa zašto onda ne bismo izvrsnost koju prof. Blanuša ima u akademskom smislu, da tako kažem, „preselili“ i na polje politike i dali mu šansu da pokrene prijeko potrebne političke promjene u Republici Srpskoj – rekla je Trivićeva gostujući na N1.

Osvrćući se na kandidata vladajuće stranke, Trivićeva je poručila da je Siniša Karan Dodikov lični izbor, ali ne zato što mu najviše vjeruje, već zato što prema njemu ima „najmanje nepovjerenja“.

Podsjetila je i na svoje ranije tvrdnje da Dodik nema povjerenja u Željku Cvijanović, zbog čega su, kako kaže, neki pravili poređenja sa odnosom Jadranke Kosor i Ive Sanadera.

– Situacija sa Dodikom i Željkom je kudikamo drugačija, jer je još politički „živa“, ali jasno je da Željka ima kontakte sa međunarodnom zajednicom, što javne, što one iza scene, a što jeste problem u glavi Milorada Dodika. Ona je osovina jedne grupacije unutar SNSD koja se protivi tome da SNSD preuzme grupacija okupljena oko Igora Dodika. Sve su to razlozi zbog kojih je Dodik požurio da iz Sočija kandiduje Karana, i to u izjavi za medije, a ne nakon sjednice nekog stranačkog organa koji o tom odlučuje – navela je Trivićeva.

Komentarišući ulogu PDP-a i Draška Stanivukovića, ona je ocijenila da se radi o političkoj trgovini i ličnom pozicioniranju pred 2026. godinu, što smatra „krajnje neodgovornim“.

– Ili ste za promjene, bolje zdravstvo, više šansi za mlade, bolje obrazovanje, veće penzije, bolji status boraca, pravnu državu, sasijecanje korupcije, ili niste za sve to i želite da ostane ovakvo beznadežno stanje u društvu. Stanivuković je ostao negdje između, zarobljen u taktiziranju sa svojim bojkotom izbora – s jedne strane, kako ne bi potpuno izgubio rejting kod opozicionih birača, a sa druge strane, kako se istovremeno ne bi zamjerio vlastima Milorada Dodika. To je krajnje drsko i bezobrazno prema narodu koji vapi za političkim promjenama, nadom u bolje sutra i novom i vedrijom budućnosti ove zemlje – zaključila je Trivićeva.

Dok većina građana BiH teško sastavlja budžet, visoki funkcioneri uživaju brojne privilegije koje pokrivaju poreski obveznici, uključujući i skupo obezbjeđenje. Najveći izdaci u vezi s tim zabilježeni su za članove Predsjedništva BiH, Denisa Bećirovića i Željka Komšića.

Podaci Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) pokazuju da su samo za pratnju i zaštitu ove dvojice zvaničnika u posljednjih 18 mjeseci potrošeni iznosi koji prelaze 800.000 KM.

Na prvom mjestu nalazi se Bećirović, čije je osiguranje u 2024. godini povjereno timu od 12 ljudi. Ukupni troškovi njegovih putovanja i zaštite, kako u zemlji tako i u inostranstvu, premašili su 452.000 KM. U tu sumu uračunate su avionske karte, smještaj, dnevnice i prateći rashodi.

Komšića je u istom periodu čuvalo 11 službenika, a ukupni izdaci za njegovu bezbjednost dostigli su 348.489 KM.

Za razliku od njih, najmanji troškovi u Predsjedništvu odnose se na Željku Cvijanović. Njeno obezbjeđenje činila su četiri člana pratnje, a troškovi u protekloj i ovoj godini iznosili su 127.079 KM.

I drugi visoki funkcioneri BiH koriste slične pogodnosti. Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto imala je sedmočlanu pratnju, čiji su troškovi u istom periodu dostigli 312.159 KM.

Među ministrima najviše novca potrošeno je na zaštitu šefa diplomatije Elmedina Konakovića. Njegovo obezbjeđenje, sastavljeno od pet ljudi, koštalo je više od 302.000 KM. Iza njega je ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić, kojeg prate četiri osobe, a čija zaštita je iznosila 290.660 KM. Treći po troškovima je ministar odbrane Zukan Helez, čija tročlana pratnja je u istom periodu koštala oko 170.000 KM.

Neobičan detalj odnosi se na bivšeg ministra bezbjednosti Nenada Nešića. Za avionske karte njegovog obezbjeđenja izdvojeno je 5.786 KM, iako je on prošle godine uhapšen i podnio ostavku. Pretpostavlja se da se radi o unaprijed plaćenim aranžmanima za ljude iz pratnje.

Osim političara, osiguranje i pratnja obezbjeđeni su i drugim javnim funkcionerima, među kojima su glavni tužilac BiH Milanko Kojganić, v.d. predsjednika Suda BiH Minka Kreho, direktor Memorijalnog centra Potočari Emir Suljagić i sudija Suda BiH Sena Uzunović.

Iz DKPT-a ističu da godinama upozoravaju na potrebu donošenja novih pravila koja bi jasnije definisala obim i način zaštite štićenih osoba i objekata. Međutim, takve odluke još uvijek nisu usvojene.

Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu u Banjoj Luci Slobodan Župljanin ocjenjuje da je u ovom sistemu prisutno mnogo nelogičnosti.

– Zbog toga imamo i armiju pratnje koja je bespotrebna, a možda tamo gdje je potrebnija je i nema. Sasvim sigurno da sve to zaslužuje jednu ozbiljniju analizu nadležnih institucija koje se bave tim poslovima – kazao je Župljanin, naglašavajući da se svi ovi troškovi moraju detaljno preispitati.

On dodaje da se zaštita ne može određivati proizvoljno:
– Da li je obezbjeđenje nekoga preveliko ili premalo, može da kaže isključivo struka na bazi podzakonskih propisa. Tako je, pored pravnog i bezbjednosnog, to i političko pitanje – poručio je Župljanin.

Prema zvaničnim podacima, od početka 2023. do kraja juna 2024. godine registrovano je 19 saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovala vozila iz kolona sa štićenim osobama. Uglavnom se radilo o manjim štetama poput napuklih stakala ili ogrebotina od posipnog materijala, a sve je pokriveno osiguranjem.

U istom periodu vozila Jedinice za neposredno obezbjeđenje VIP lica prešla su 1.858.053 kilometra i potrošila 148.715 litara goriva. Samo za gorivo, kroz putne naloge, izdvojeno je 64.560 KM.