Kategorija: Politika

Otkako je najavljeno, referendumsko pitanje ne prestaje izazivati podjele u javnosti. Dok jedni tvrde da nema nikakvog smisla, drugi ga nazivaju besmislenim, a sada se, s obzirom na aktuelni razvoj događaja, čini da je – ako ne besmislenije, onda svakako konfuznije nego ranije.

Pitanje koje bi građani trebalo da zaokruže glasi:
„Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK o oduzimanju mandata predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku?“

Po onome što je do sada učinio, izgleda da je Milorad Dodik već odabrao „da“.

Najprije je uplatio novčani iznos kojim je zamijenio jednogodišnju zatvorsku kaznu, potom je potvrdio da SNSD učestvuje na prijevremenim izborima, iako je ranije tvrdio da do njih neće doći. Nakon toga se povukao s mjesta predsjednika Srpske, najavio izbor vršioca dužnosti i time faktički okončao fazu otpora.

Iako se ranije govorilo da će referendum biti održan 25. oktobra, sada sve ukazuje na to da će biti pomjeren za 23. novembar – isti dan kada će se održati i prijevremeni izbori. Otvoreno je pitanje: hoće li se sa datumom promijeniti i sadržaj pitanja?

Šef Kluba poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Srđan Mazalica, u razgovoru za Srpskainfo navodi da se i o toj mogućnosti razgovara unutar stranke.

– Bilo je o tome govora unutar SNSD i postoje argumenti za različite varijante referendumskog pitanja. Ostajemo pri tome da se referendum održi, a sada je gotovo izvjesno da će to biti na dan prijevremenih izbora. Nesporno je da referendumsko pitanje treba da obuhvati stav o Kristijanu Šmitu i, prije svega, kolonijalnoj diktaturi u BiH, zato što je to nešto što traje i nešto o čemu bismo trebali da čujemo stav javnosti. S druge strane, u javnosti se može čuti stav da su suvišni dijelovi o prihvatanju presude i odluke CIK – kaže Mazalica.

Dodaje da je presuda predsjedniku Srpske nepravedna, ali da je, kako navodi, „zbog stabilnosti i dalje borbe za Republiku Srpsku, prihvaćeno da se plati zatvorska kazna“.

Mazalica podsjeća da je SNSD, iz istog razloga stabilnosti, odlučio i da izađe na izbore, kako bi se izbjegle podjele u društvu.

– Zbog iste te stabilnosti i izbjegavanja podjela u Republici Srpskoj, prihvaćeno je i da se ide na prijevremene izbore, ali ne bih isključio mogućnost da se građani Republike Srpske izjasne o takvoj presudi i o takvoj odluci CIK, iz razloga što je potrebno da imamo stav o ukupnim procesima koji su usmjereni protiv Republike Srpske i institucijama koje na takav način djeluju protiv Republike Srpske – naglašava on.

Prema njegovim riječima, odluka o učestvovanju na izborima donijeta je da bi se provjerila volja naroda i podrška SNSD-ovoj politici.

– Želimo da provjerimo da li su građani za naše politike. Ne smatramo da prihvatamo odluke CIK u nekom etičkom smislu, zato što one jesu proizvele kršenje Ustava Republike Srpske. Ima argumenta „za“ i „protiv“, kada je riječ o izmjeni referendumskog pitanja, ove sedmice ćemo donijeti odluku. Ako bismo mijenjali datum, morali bismo izmijeniti odluku, a kada mijenjamo odluku, onda možemo da izmijenimo i druge elemente te odluke – rekao je Mazalica.

Na pitanje kada bi Narodna skupština mogla imenovati vršioca dužnosti predsjednika, Mazalica navodi da se sjednica može očekivati uskoro.

– Još uvijek ne mogu potvrditi tačan datum sjednice. Nakon odluke Ustavnog suda Republike Srpske, koji je odbio apelaciju Kluba Bošnjaka, nama ostaje da konsultujemo poslaničke klubove, koji bi trebalo da daju prijedloge za referendumsku komisiju. Naravno da se treba pripremiti prijedlog za imenovanje vršioca dužnosti predsjednika Republike – i to dobro – zbog potencijalnog veta Bošnjaka i na tu odluku – kaže Mazalica.

O mogućim kandidatima nije želio da govori, ali je potvrdio da je ta tema već bila na dnevnom redu Izvršnog komiteta SNSD.

– Samo ću reći da će taj izbor biti logičan za sve – zaključio je Mazalica za Srpskainfo.

Kandidat SDS za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima 23. novembra, Branko Blanuša, poručio je da ga rukovodstvo stranke nije „žrtvovalo“ kada mu je povjerilo kandidaturu. Ističe da je odluka o njegovom izboru donesena promišljeno i uz jednoglasnu podršku stranačkih organa.

„Na početku jeste bilo iznenađenje, jer SDS ima mnogo prepoznatljivih kadrova i dugogodišnjih funkcionera. Međutim, prijedlog nije bio slučajan. To je bio proces koji je trajao izvjesno vrijeme, uz saglasnost svih stranačkih nivoa“, rekao je Blanuša.

Dodao je da mu je važno što je u trenutku glasanja vladalo jedinstvo unutar SDS.
„Kada se radi o važnim pitanjima za Republiku Srpsku, u SDS-u uvijek postoji jedinstvo. Dobio sam jednoglasnu podršku za kandidaturu“, naveo je on.

Govoreći o razlozima zbog kojih je izabran, Blanuša ističe da stranka ovaj put želi kandidata koji dolazi iz naroda.
„Prevladalo je razmišljanje da to bude neko ko nije profilisan političar, ali je ugledan građanin, bez afera, koji živi život običnog čovjeka i razumije njihove probleme“, pojasnio je on.

Na tvrdnje da je njegov izbor zapravo „žrtvovanje“ kandidata uoči izbora 2026. godine, Blanuša odgovara da to ne vidi tako.
„Ne mislim da sam žrtvovan. Odluka je donesena promišljeno, a vrijeme će pokazati da li je bila ispravna. Ovo je vrlo važan trenutak za Republiku Srpsku i ovi izbori mogu uticati na budući politički ambijent“, rekao je Blanuša.

Dodao je da već ima podršku Narodnog fronta i Liste „Za pravdu i red“ Nebojše Vukanovića, dok od PDP-a očekuje da se jasno opredijeli.
„Ako smo opozicija, treba da se ponašamo kao jedan blok i pružimo punu podršku zajedničkom kandidatu. Vjerujem da će mnogi članovi PDP-a, koji se osjećaju opoziciono, iskreno podržati ovu kandidaturu“, izjavio je on.

Blanuša smatra da će u kratkom roku uspjeti da se približi biračima.
„Kampanja će biti posvećena običnom čovjeku. Obilaziću gradove, razgovarati sa građanima i osluškivati njihove probleme. Direktan kontakt s ljudima je najvažniji“, naglasio je kandidat SDS.

Govoreći o budžetu predsjednika Republike, Blanuša je poručio da bi, ako bude izabran, značajno smanjio njegova sredstva.
„Budžet od 77 miliona KM je prevelik. Ako postanem predsjednik, imaću najmanji budžet u regionu, a razliku ću preusmjeriti u budžet Republike Srpske i tamo gdje je najpotrebnije“, rekao je on.

Na pitanje o protivkandidatu Siniši Karanu iz SNSD-a, Blanuša ističe da ne želi da vodi lične kampanje.
„Neću se baviti lično kandidatima. To je samo nastavak politike koja u Srpskoj traje 20 godina. Ako su željeli promjene, imali su priliku da ih sprovedu. Mislim da s njihovim kandidatom Republika Srpska ništa novo neće dobiti“, ocijenio je on.

Blanuša kaže da u ovom trenutku ne može govoriti o kandidaturi na opštim izborima 2026. godine, ali ističe da se ne plaši neuspjeha.
„Ako dobijem podršku običnog, poštenog čovjeka koji se bori od plate do plate, vjerujem da ću imati prave šanse. Ne gledam tu funkciju kao priliku za moć, već kao obavezu da sa institucijama stvorimo prostor za rješavanje problema u Srpskoj“, poručio je Blanuša.

Srba u FBiH živi mnogo manje nego što živi i Hrvata i Bošnjaka i Srbi su tamo već građani drugog reda, istakao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

Njihovo iživljavanje nad Srbima u FBiH, može biti rezultat i mržnje prema Republici Srpskoj. Ne mogu da dosegnu Republiku Srpsku, ali su im bliže za ispoljavanje te mržnje. To je još jedna od sramota na koju je Evropska unija je dala neko blago saopštenje, kada su srušeni spomenici – dodaje Stevandić.

Nije bilo nikakvih ozbiljnijih opomena na ove zločine, dodaje Stevandić.

Zbog tog, ističe Srpska mora ojačati, da bi biča garant Srbima u FBiH.

Svi znaju da će ovo, sve što je Kristijan Šmit radio, pasti na Evropskom sudu, da nema toga suda koji će, rekao bih, ovo odobriti, istakao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

– Dokumenti Narodne skupšine Republike Srpske su i prošli put kada su na onoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a, pokušali da nam nametnu narativ genocida, stigli u preko 60 delegacija koje su bile u Njujorku, zahvaljujući ministru za spoljnje poslova Srbije i srpskom članu Predsjedništva BiH Željki Cvijanović. Sada mislim da će svi članovi Savjeta bezbjednosti dobiti dokumente koji, korespondiraju sa politikom koje mi vodimo, to je politika nezavisnosti, njegovanjem demokratskih vrijednosti, očuvanje porodičnih vrijednosti i negiranju da jedan čovek može da donosi zakone – naveo je Stevandić.

Stevandić navodi da i dalje postoji dio evropske administracije koja inzistira na Šmitu i to je njihova sramota.

– Postoji i dio svjetske sramote nekih ljudi da su stajali iza Šmita, pa više ne stoje. Јa smatram da smo mi Republiku Srpsku establirali svuda. Svi treba da znaju da se nad nama vršilo pravno nasilje. Mi smo politiku Republike Srpske postavili na najviša mjesta u Evropi ili u UN-u – zaključio je Stevandić.

Odluka o referendumu u Srpskoj je u rukama narodnih poslanika i vladajuće strukture, koji odlučuju o svim procesima, istakavši da će se o datumu razgovarati s obzirom na rokove, rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

U Republici Srpskoj mi vodimo igru i to se ne može nametati sa strane. Sigurno je da ćemo popuniti komisiju za provođenje referenduma sa predstavnicima Bošnjaka i Hrvata koje smo pozvali – rekao je Stevandić.

Dodaje da je odluka sada na snazi i nema prepreka za sprovođenje referenduma.

Republika Srpska je ovim pokazala da može da se obrati na sve svjetske adrese, kaže Stevandić komentarišući sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija na kojoj će biti prezentovan izvještaj Republike Srpske.

– Svi će i sada dobiti dokumente koju negiraju činjenicu da jedan čovjek može donositi zakone. Sve će ovo pasti i na Evropskom sudu, međutim mi i dalje imamo Brisel koji podržava takve procese. To je sramota – istakao je Stevandić.

On je sramotnim nazvao i ponašanje Evropske unije kada je riječ o napadu na Srbe u FBiH, jer se ne oglašavaju, a i kada to urade onda je ta reakcija blaga.

– Političko krilo Hamasa postoji u BiH. Oni ugrožavaju Srbe u FBiH, koji su postali građani drugog reda. Samo u većinski srpskim mjestima su na neki način zaštićena njihova prava. Iživljavaju se nad Srbima zbog mržnje prema Republici Srpskoj – naveo je Stevandić.

U Banjaluci je danas održana sjednica Predsjedništva Ujedinjene Srpske, kojom je predsjedavao predsjednik stranke dr Nenad Stevandić.

Na sjednici je razmatrana aktuelna politička situacija u Republici Srpskoj, kao i dalji pravci djelovanja stranke u narednom periodu.

Sjednici je prisustvovao i kandidat za predsjednika Republike Srpske, prof. dr Siniša Karan.

Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da će ova stranka na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske podržati kandidata SNSD-a Sinišu Karana.

“Ujedinjena Srpska daće punu podršku Siniši Karanu na izborima. Ovo je odluka Predsjedništva koju ćemo proslijediti regionalnim odborima stranke”, rekao je Stevandić.

On je istakao da Ujedinjena Srpska neće i ne može prihvatiti stvari koje ne proističu iz demokratskih procesa, kao što su odluke Kirstijana Šmita, Ustavnog suda i CIK-a BiH.

“Odlučili smo se da ne ignorišemo činjenično stanje. Nećemo dozvoliti da to bude iskorišteno da se porazi politika koju je birao narod”, naveo je Stevandić.

Govoreći o stanju u stranci, Stevandić je naveo da Ujedinjena Srpska jača svakim danom i da nema problema kada je riječ o stranačkoj infrastrukturi.

Nastavlja se rast stranke. Ove godine obilježavamo deset godina rada i to će biti za deset. Predstavljamo društvo koje njeguje tradicionalne i demokratske vrijednosti”, istakao je Stevandić

Vjerska netrpeljivost prema Srbima u Bosni i Hercegovini, nažalost, ne jenjava. Svaki novi napad na Srbe, njihovo sveštenstvo ili svetinje Srpske pravoslavne crkve, otvara staru ranu i podsjeća da duh rata devedesetih još nije nestao. Politikolog Milan Vukelić smatra da je riječ o duboko ukorijenjenom problemu koji se nije razriješio ni tri decenije nakon sukoba.

Po njegovom mišljenju, islamistički ekstremizam u BiH nije prolazna pojava već dugoročni društveni fenomen, čiji su tragovi vidljivi i danas. Upozorava da se iza učestalih incidenata kriju ostaci ideologije koja je tokom rata dobila i oružano lice – kroz prisustvo stranih boraca i jedinica poput zloglasnog odreda „El mudžahedin“.

Prema Vukeliću, opasnost od vjerski motivisanog nasilja ne prijeti samo Srbima, već i cijelom hrišćanskom svijetu. „Fundamentalistička ideologija ne poznaje granice“, kaže on, podsjećajući da prema islamskom učenju ekstremista svijet mora biti u stalnom sukobu dok šerijat ne zavlada planetom.

Takvo shvatanje, smatra on, otvara prostor za nove konflikte i pokušaje širenja uticaja, od Balkana ka ostatku Evrope. „Njihov krajnji cilj nije samo islamizacija BiH, već stvaranje šireg kalifata koji bi obuhvatio cijeli region“, naglašava Vukelić.

Posebno zabrinjava činjenica da je BiH, gledano po broju stanovnika, bila jedna od zemalja sa najviše stranih boraca koji su odlazili u Siriju i Irak. „Čak i nakon završetka rata, postoje ozbiljne optužbe da BiH pruža utočište licima povezanim sa islamskim ekstremizmom“, ističe on.

Podsjeća i na to da su devedesete pokazale koliko se lako vjera može pretvoriti u oružje. Tada su tri naroda sa istog prostora, koji govore istim jezikom, ratovala jedni protiv drugih – i sve je, kaže, bilo pitanje vjere. „Mudžahedini su tada sukob u BiH vidjeli kao džihad, kao vjersku obavezu i priliku za stvaranje panislamskog kalifata na Balkanu.“

Podaci govore da je u tom periodu u BiH boravilo oko 4.000 stranih boraca, mahom iz arapskih zemalja. Mnogi su, prema Vukeliću, ostali i poslije rata, uz podršku političkih struktura koje su im bile naklonjene. „Brojni izvori navode veze tih lica sa ‘Al kaidom’ i drugim terorističkim mrežama“, dodaje.

Osim boraca, u BiH su, kako kaže, korijene pustile i razne „humanitarne“ organizacije finansirane iz inostranstva. Njihova prava misija bila je širenje vahabističke ideologije pod okriljem obrazovanja i pomoći siromašnima. Neke od njih, poput fondacije „Al Haramain“, bile su i formalno optužene za finansiranje terorizma.

Kada se pojavio tzv. „Islamski kalifat“, više od hiljadu boraca sa Balkana pridružilo se frontovima u Siriji i Iraku. Samo iz BiH ih je, prema procjenama, otišlo oko 300. Dio se vratio, a mali broj je procesuiran. Takav bilans, smatra Vukelić, pokazuje da država još nije pronašla način da se ozbiljno suoči s problemom.

Ipak, on naglašava da upozorenje o islamskom ekstremizmu ne znači napad na muslimane. „Islam nije religija nasilja, već mira“, ističe Vukelić. „Najveće žrtve terorizma širom svijeta upravo su muslimani.“

Na kraju, ostaje pitanje: koliko dugo će se BiH suočavati s duhovima prošlosti i hoće li ikada uspjeti da razdvoji vjeru od politike, vjeru od mržnje? Jer, dokle god ekstremizam ima svoje utočište, mir će ostati samo privid.

Javne institucije u BiH, bilo na državnom, entitetskim, kantonalnim ili opštinskim nivoima, često ne komuniciraju s javnosti, odbijaju pružiti podatke od javnog interesa.

Ovo je posebno loša praksa ako se radi o institucijama čiji je cilj da uvedu evropske prakse informisanja javnosti i transparentnosti rada.

Na primjer, Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave BiH cijelu sedmicu odbija da pošalje odgovore na rutinska pitanja koja smo poslali dokle se stiglo u reformi javne uprave, iako je jedan od glavnih ciljeva te organizacije da reformiše javnu upravu u skladu s evropskim standardima.

Ne samo to, ignorisanjem medijskih zahtjeva, oni ne poštuju ni vlastita pravila rada, na primjer kroz Plan integriteta Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave, o transparentnosti i organizaciji.

“Rad Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave je transparentan i podrazumijeva redovno izvještavanje nadležnih, saradnju sa civilnim društvom i medijima, kao i javnu promociju reforme javne uprave i ostvarenog napretka”, naveli su kao svoju vlastitu obavezu.

Na svojoj stranici, u sekciji “Misija i vizija”, naveli su da je njihova misija koordinirati proces reforme javne uprave u BiH na javan i transparentan način.

“Usko surađujemo s nadležnim institucijama i tijelima uprave na svim nivoima (BiH, entiteti, Brčko distrikt), kao i s međunarodnom zajednicom i donatorima. Cilj nam je stvoriti učinkovitu, transparentnu, ekonomičnu i modernu javnu upravu, u potpunosti orijentisanu na građane”, tvrde oni.

Ovo nije jedina institucija koja se bavi evropskim integracijama, a ne odgovara na pitanja medija. Slično se ponaša i Zoran Zeljko, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje, koja je jedna od ključnih u koordinisanju reformskih aktivnosti BiH radi približavanja EU. Ni na jedno od pitanja koje smo poslali od aprila 2024. nije odgovorio.

Ni u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, iako redovno šalju saopštenja o aktivnostima ministra, na medijske upite ne odgovaraju.

Podsjećanja radi, neki od ključnih principa dobre javne uprave EU su transparentan odnos s javnošću. Na primjer, u članu 42 Povelje EU, naglašeno je da bilo koji građanin EU ima pravo na pristup dokumentima EU institucija, tijela, kancelarija i agencija. U skladu s regulativom 1049/2001 EU dat je rok od maksimalno 15 dana za odgovor, uz mogućnost produženja u posebnim okolnostima. Ova regulativa propisuje i da institucija mora javiti da je zahtjev primljen, a proaktivno se ohrabruje komunikacija s medijima.

Nedavno dopunjeni Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH takođe propisuje obavještavanje javnosti o radu institucija i saradnju s medijima, ali institucije, očigledno, biraju da li i kada žele da ovaj zakon primjenjuju.

Srđan Traljić iz “Transparency Internationala”, kaže za “Nezavisne” da su javni organi u BiH dobro upoznati sa zakonima o slobodi pristupa informacijama, ali da imaju neozbiljan pristup prilikom njegove primjene.

“Najčešće imamo prekoračenje zakonskih rokova, nedonošenje odluka po zahtjevima u zakonom propisanoj formi i uporno ignorisanje upita građana, medija i organizacija civilnog društva. U jednom od posljednjih istraživanja 56,5 odsto institucija je poštovalo zakonom propisane rokove i dostavilo nam odgovore. Dakle, skoro polovina institucija i dalje ne poštuje zakon, a da ne govorimo o proaktivnoj transparentnosti”, ističe on. Traljić dodaje da se na ovaj način praktično izbjegava odgovornost prema građanima, jer nema tragova ni dokaza o njihovim odlukama.