Kategorija: Politika

Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, Branko Blanuša, trebalo bi da se u narednim satima sastane s liderom PDP-a Draškom Stanivukovićem, kako bi razgovarali o mogućnosti zajedničkog nastupa opozicije na prijevremenim izborima zakazanim za 23. novembar.

Prema saznanjima Srpskainfo, susret Blanuše i Stanivukovića predstavljaće uvod u sastanak delegacija SDS-a i PDP-a, koji je planiran za srijedu.

– Stanivuković i Blanuša trebalo bi da se sastanu večeras ili sutra ujutro, a zatim, gotovo sigurno u srijedu, da uslijedi i susret rukovodstava dvije najveće opozicione partije. Kako sada stvari stoje, sve upućuje na to da će Stanivuković podržati Blanušinu kandidaturu za predsjednika Republike Srpske – rekli su izvori iz opozicionih krugova.

Iako je PDP ranije najavio bojkot predsjedničkih izbora, Stanivukovićev stav očigledno se promijenio. Njegove nedavne izjave nagovijestile su da bi upravo Blanuša mogao postati zajednički kandidat opozicije.

– Naša saradnja može da jača, moramo se okupiti oko jednog programa, ideje i cilja, a to je promjena ovog sistema. To je nada narodu, a to je u ovom trenutku taj kandidat – izjavio je Stanivuković prije nekoliko dana.

Međutim, stavovi u opozicionom bloku nisu jedinstveni. Lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, poručio je da ne planira nikakve sastanke sa Stanivukovićem.

– Nemamo mi šta s njim da sastančimo, mi smo sve razgovore završili. Mislim da je Stanivukovića najbolje raskrinkao Igor Radojičić, koji je rekao da je već dogovoreno da će Draško, ispred tog pokreta za vlast, biti kandidat za predsjednika. On je svjestan reputacione štete koju je nanio sebi i PDP zbog kalkulisanja sa Brankom Blanušom i sad pokušava da se izvadi, kako bi sebi sačuvao koliko-toliko opozicionog legitimiteta i da bi prikrio svoju stvarnu ulogu, da je on čovjek vlasti – rekao je Vukanović.

On smatra da SDS ne bi trebalo ni da razgovara sa Stanivukovićem, jer je, kako tvrdi, već nanio ozbiljnu štetu opoziciji.

– Stanivuković je nanio dovoljno štete pričom da su ovo Šmitovi izbori, da su nevažni. Neće ništa suštinski uraditi da pomogne Blanuši, a jedini mu je cilj da se on predstavi javnosti kao neko ko je podržao Blanušu. To je jedan podlac, koji je raskrinkan. Ako hoće, neka dođe na neki skup, ali što se nas tiče, on je čovjek režima, što je i sam priznao prije nekoliko dana – poručio je Vukanović.

Prema njegovim riječima, Stanivuković će podržati Blanušu „moleći Boga da izgubi“.

– Našu podršku ne može imati, on je kandidat vlasti. Kandidati za inokosne funkcije treba da budu ljudi koji su prepoznatljivi kao iskreni opozicionari, koji nemaju nikakve dogovore sa režimom i koji će biti garant da se neće dogoditi simbioze, papci i prevaranti – dodao je Vukanović.

Sličan stav ima i predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić, koja smatra da Stanivukovićev novi kurs dolazi kao odgovor na burne reakcije javnosti i opozicije.

– Rekli smo da smo dali bjanko podršku promjenama i da tu ne bi trebalo da bude nikakvih upitnika, onda je i on (Stanivuković) sada odlučio da razgovara. Posebno je jasna ona njegova rečenica da će se stvari okretati, gdje se on okrene. Ja sam tada rekla: zar on uopšte razmišlja da se okrene na stranu režima!? Ako on razmišlja da se naginje na stranu režima, onda to nije dobro – izjavila je Trivićeva za Srpskainfo.

Prema njenim riječima, javnost je već prepoznala Stanivukovića kao „igrača Milorada Dodika“.

– Sada se, zbog svih reakcija, posipa pepelom. Zanimljivo je i da proziva Dodika zbog česte promjene stavova, što i jeste činjenica, ali evo, on svoje stavove mijenja brže nego Dodik. Dodik poslije Dodika – zaključila je Trivićeva.

Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske treba da se u skorijoj budućnosti transformiše na dva odvojena ministarstva, i to prvo koje će se baviti isključivo resorom rada i socijalnog staranja, a drugo za boračka pitanja.

Ideja je ovo koju odavno zagovaraju predstavnici Sindikata uprave Republike Srpske, a za koju je, tvrde, sada pravo vrijeme, jer kako poručuju, aktuelno Ministarstvo se već duži niz godina ne bavi suštinski pitanjem radnika i ostalim pitanjima proisteklim iz radnog prava.

“Jednostavno, u situaciji kada imamo 270.000 radnika, a da nemamo opšti kolektivni ugovor i da se u javnom sektoru manje-više krše radnička prava, mislim da nam treba jedno snažno ministarstvo koje će se mnogo angažovanije i agresivnije boriti sa problemima sa kojima se suočavaju radnici u Republici Srpskoj, imajući u vidu demografiju i odlazak radnika”, poručuje Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS.

Smatra i da borci zaslužuju svoj resor.

“Republika Srpska ima veliki broj boraca, pripadnika VRS i svih ostalih jedinica kojima se mora posvetiti pažnja, da se riješe problemi jer su oni najzaslužniji što danas zapravo i postoji Republika Srpska i što možemo da živimo u njoj. Zato smatram da ovako organizovano Ministarstvo kao što je sada ne može da na adekvatan i uspješan način rješava probleme niti boraca, niti radnika. A ovdje jedino što je jasno uređeno je uvećanje penzija, koje je jasno definisano zakonom, da mora doći do usklađivanja sa rastom troškova života i najniže plate u Srpskoj”, navodi Marić.

Nadalje podsjeća da Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite pripada i Zavod za zapošljavanje RS (ZZZ), a on je, kako tvrdi Marić, pretvoren u socijalnu ustanovu.

“Jer smo nekim populističkim mjerama odredili veoma visoke naknade za nezaposlena lica. Prema svim našim podacima, imamo jako velike zloupotrebe toga, čak tako da se ljudi iz FBiH, a koji žive u pograničnim opštinama, prijavljuju u Republiku Srpsku samo zbog toga da bi mogli dobiti naknade, odnosno ostvarivati ta prava. Moramo u narednom periodu razgovarati sa Vladom RS o toj temi da ne bismo ugrozili funkcionisanje ZZZ i kako bismo spriječili zloupotrebe”, navodi Marić za “Nezavisne novine”.

Ovo je, kako dodaje “posljednji vapaj Vladi RS da razmisli o ovom prijedlogu, ukoliko su radnici potrebni Republici Srpskoj”.

“Mi smo razgovarali sa aktuelnim premijerom Minićem na ovu temu, ali nam je poručeno da Vlada RS ima neke druge prioritete. Ono što je naš prioritet je opšti kolektivni ugovor, koji Republika Srpska nema već devet godina i smatramo da je to radnički ustav koji bi trebalo da postoji i da to više ne bi smjelo da se zanemaruje. Ali sam isto tako siguran da u ovakvoj organizaciji Ministarstva, gdje se resor rada bacio u neki zapećak, jednostavno ne postoji trenutno sinergije između poslovne zajednice, sindikata i Ministarstva, naročito ako uzmemo u obzir to da Ekonomsko-socijalni savjet maltene uopšte ne funkcioniše i da Vlada RS već sedam-osam godina sama donosi odluku o najnižoj plati, jer ne postoji socijalni dijalog”, izričit je Marić.

Realizacija ove namjere, prema njegovim riječima, obavila bi se kroz Zakon o republičkoj upravi, a uvjeren je da bi transformacija Ministarstva mogla da se uvrsti u plan ekonomskih mjera 2026-2028.

Na sličnom fonu razmišljaju i poslodavci.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca RS, poručuje da oni sa predstavnicima Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite imaju redovne kontakte i korektnu saradnju, ali da su saglasni sa sindikalcima da bi poseban resor za rad bio dobra stvar.

“To je jedna kompleksna materija koja obuhvata dosta toga, kako nezaposlenih, zaposlenih, kompletne regulative, svih onih koji na neki način čekaju posao ili namjeravaju da ga u budućnosti traže. Dakle, treba da bude koordinacije između ministarstva rada i nekih drugih ministarstava kao što je npr. Ministarstvo prosvjete. Tako da to pitanje zaslužuje jednu pažnju u smislu analize da li to ministarstvo može biti jedan poseban segment”, rekao je Škrebić za “Nezavisne novine”.

S druge strane, na Trgu Republike nisu bili zainteresovani za priču.

Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, kratko je rekao za “Nezavisne novine” da nema komentar na ovu temu.

U Vladi RS trenutno postoji 16 ministarstava.

U Evropskoj uniji od petka na snazi je uredba koja kaže da svi politički oglasi moraju jasno otkriti ko ih je platio, koliko i da li su usmjereni na određenu publiku, što je u BiH, barem za sada, nemoguće sprovesti u djelo, jer se i postojeći Zakon o finansiranju političkih partija ne poštuje i političari nađu način da ga zaobiđu.

Kada je riječ o Evropi, uredba postavlja zajedničke standarde u EU i ne zabranjuje političko oglašavanje, niti reguliše sadržaj. Takođe, lični stavovi, politička mišljenja kao što je i bilo koji nesponzorisani novinarski sadržaj, ili komunikacija o organizaciji i učešću na izborima od strane zvaničnih nacionalnih ili EU izvora nisu pogođeni.

Ovaj okvir, kako su naveli, osmišljen je da služi kao globalni model za osiguranje pravednijih izbora, zaštitu građana od zloupotreba korištenja njihovih ličnih podataka i jačanje demokratske otpornosti u suočavanju sa stranim uplitanjem.

Međutim, i u Evropi bi moglo doći do problema zbog nove uredbe jer su “Google” i “Meta” već najavili da će zaustaviti sve oglašavanje o političkim, izbornim, pa čak i društvenim pitanjima.

“Sloboda izražavanja nikada ne smije postati sloboda manipulacije ili alat za dezinformacije. Vrijeme je da platforme preuzmu svoju odgovornost u zaštiti naših izbornih procesa. Regulativa koju danas primjenjujemo je jasna, zaštita javnog interesa i demokratije ima prednost nad profitom digitalnih giganata”, rekao je Sandro Gozi, glavni pregovarač Parlamenta za ovaj predmet, a prenose agencije.

Ipak, ovako nešto, barem kada je riječ o BiH, još uvijek nije moguće i to iz razloga što političari ne poštuju zakone koje sada imamo, a za koje stručnjaci kažu da su dobri.

“Imamo Zakon o finansiranju političkih partija u BiH i političke partije u BiH su već dužne da u toku kampanje dostave sve svoje troškove, uključujući i one koji se odnose na plaćeno oglašavanje. Oni su dužni to dostaviti, ali mi smo svjedoci da su mnogi finansijski izvještaji političkih partija netačni”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

On kaže da je Koalicija “Pod lupom” od partija tražila informacije koliko su plaćale svoje posmatrače na izborima, te da im je od 15 najvećih partija njih 13 odgovorilo i to na način da ih oni ne plaćaju, već da rade volonterski.

“Svi znamo da to nije tačno i svi znamo da su posmatrači na izborima plaćeni u kešu od strane političkih partija”, rekao je Šehić.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da u BiH već postoji obaveza da se, kada je riječ o predizbornoj kampanji, materijal kao takav mora označiti, ali da su problem kod nas, a i u Evropi, političke poruke koje su upućene koje nisu kao predizborne, a vjerovatno jesu.

“Političari, posebno koji su kandidati, od medija dobijaju prostor i šalju predizborne poruke i to ne označavaju kao plaćene oglase. To nije transparentno, možda je tom mediju dat novac na ruke, ali ne postoji trag i to je gotovo nemoguće utvrditi, pogotovo sa našim institucijama i sa resursima koje imamo”, rekao je Ožegović.

On kaže da u Bosni i Hercegovine sve političke poruke ne moraju biti naglašene, već samo one kada počne predizborna kampanja.

“U BiH zvanična kampanja počinje mjesec dana pred izbore, a svih ostalih tri godine i 11 mjeseci te poruke ne moraju biti naznačene kao političke”, rekao je Ožegović.

Iako je tek počelo u Evropi, nova pravila, kako ističu stručnjaci iz EU, izazvaće ogromne probleme, a već su neki izašli sa stavom da će biti moguće izigrati tu uredbu koja je donesena.

“Sugerisati da je moguće zaobići zakon i izbjeći odgovornosti koje su nametnute bilo kojem akteru koji posluje na našem tržištu jednostavno je neprihvatljivo”, rekao je Gozi.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić komentarisao je aktuelne globalne prilike, navodeći da se one mogu razumjeti kroz staru srpsku poslovicu „Što mačka koti – miša lovi“.

Што мачка коти-миша лови!
Ова стара српска пословица дешифрује данашњи и историјски контекст кризе и геополитичких престројавања у свијету. Тако буде јасније зашто Турци шаљу оружије на Косово, што Шмит напада Српску, зашто дестабилизују Србију и што не стаје рат у Украјини…

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) October 10, 2025

„Ova stara srpska poslovica dešifruje današnji i istorijski kontekst krize i geopolitičkih prestrojavanja u svijetu“, naveo je Stevandić na društvenoj mreži X.

Dodao je da ta poslovica pomaže da se jasnije sagledaju pojedini svjetski događaji i odnosi prema regionu.

„Tako bude jasnije zašto Turci šalju oružje na Kosovo, što Šmit napada Srpsku, zašto destabilizuju Srbiju i što ne staje rat u Ukrajini“, poručio je Stevandić.

U Bosni i Hercegovini trenutno vlada teška, ali rješiva situacija, izjavio je šef Misije OEBS-a u BiH Rik Holcapl, ocjenjujući da bi predstojeći izbori mogli doprinijeti smirivanju političkih tenzija.

„Pozitivno je što će većina glavnih partija učestvovati na izborima. To može pomoći da se političke tenzije smire“, rekao je Holcapl u intervjuu za Nezavisne novine.

On je podsjetio da je Misija OEBS-a u BiH, koja djeluje već tri decenije, proizašla iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Organizacija, kako je naglasio, danas ima širok mandat i prisutna je kroz deset terenskih kancelarija širom zemlje, od Bihaća do Srebrenice.

„Bavimo se promocijom osnovnih ljudskih prava, slobode govora i okupljanja, ali i jačanjem povjerenja među zajednicama. Naš rad obuhvata podršku institucijama, pravosuđu, borbi protiv korupcije i reformi obrazovanja“, naveo je Holcapl.

Govoreći o stanju medijskih sloboda, šef Misije OEBS-a istakao je da postoje razlozi za zabrinutost zbog pritisaka na novinare.

„Slobodni mediji i pristup građana tačnim informacijama temelj su svakog funkcionalnog društva. Ako građani ne znaju istinu, kako da odluče ko ispunjava obećanja?“, upozorio je on, dodajući da OEBS prati zakonske inicijative koje bi mogle ograničiti slobodu medija.

Komentarišući političku situaciju u Republici Srpskoj, Holcapl je ocijenio da se stanje počinje stabilizovati.

„Mislim da je ovo više teška situacija nego prava kriza – ali je rješiva uz dobru volju svih strana“, rekao je. Prema njegovim riječima, odluka stranaka da učestvuju na izborima pokazuje pragmatizam i svijest o važnosti omogućavanja biračima da se izjasne.

Naglasio je da OEBS podržava Centralnu izbornu komisiju BiH u organizovanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, ali i u pripremama za opšte izbore 2026. godine. „Nama je važno da sve institucije u zemlji funkcionišu, jer od njihove efikasnosti zavisi i uspjeh naših programa“, dodao je Holcapl.

Govoreći o odnosima s drugim međunarodnim organizacijama, on je naglasio da OEBS nije OHR i da ne komentariše zakonitost odluka entitetskih ili državnih vlada. „Naš mandat je da podržavamo ustavni poredak definisan Dejtonskim sporazumom“, istakao je.

Na nivou BiH, Holcapl je ukazao na blokade u radu Savjeta ministara i teško donošenje zakona u Domu naroda, ali i ocijenio da postoji napredak u usvajanju reformskog plana. „Ako zemlja želi u EU, to mora pokazati kroz funkcionalnost svojih institucija“, rekao je.

Osvrćući se na širu bezbjednosnu sliku, Holcapl je poručio da BiH trenutno nije suočena s neposrednim prijetnjama, ali da svaka retorika kojom se dovodi u pitanje ustavni poredak može imati ozbiljne posljedice.

„Vidim znakove konstruktivnijeg pristupa koji doprinosi miru i stabilnosti. Naš cilj je da gradimo i saradnju i bezbjednost u Bosni i Hercegovini“, zaključio je šef Misije OEBS-a.

Radovan Višković, direktor “Auto-puteva RS”, rekao je da je kao premijer Republike Srpske znao da ode na ćevape u Sarajevu i da ga je pola ljudi gledalo kao vanzemaljca.

Tapšanje po leđima

Istakao je da je tapšanje po leđima dok te na nekoj funkciji lažno.

“Tako da, to tapšanje po leđima dok ste na nekoj funkciji – meni to ništa ne znači. Znao sam ja i tada da je to lažno, da je to dodvoravanje, da je to privremeno. Ja živim svoj život, uvijek ću ga živjeti na takav način. Možda nekome to smeta, nekome ne smeta. Mogu da kažu: Znate, nije seljak po mjestu rođenja, nije neko glup. Ako sam rođen u velikom gradu, nisam sad nešto iznad nekoga”, rekao je Višković i dodao da ako se samo malo vratimo vidjećemo gdje su rođeni razni srpski velikana, ali i mnogi evropski i svjetski.

“Vidjećete da nisu to baš uvijek prijestonice, kako neko misli”, istakao je Višković za InfoBijeljina i dodao da je naučio u životu da radi i da iza njega govore djela.

Težak zadatak

Kako je rekao svaki predsjednik Vlade ima težak zadatak.

“Ne treba on (Savo Minić) ništa da nastavi gdje sam ja stao. On treba samo da radi svoj dio posla i ništa više”, rekao je Višković.

Podsjećamo nakon što je Višković dao ostavku Savo Minić je postao premijer RS.

Višković kaže da je imao korektnu saradnju sa Minićem dok je on bio ministar kod njega u Vladi.

“I danas imamo korektnu saradnju i ja se nadam da će zaista Savo Minić pokušati nastaviti  projekte. Znam da je on na sjednicama Vlade učestvovao u donošenju odluka o kojima sam govorio. Znam i da je njegov strateški cilj da se Banjaluka i Beograd povežu auto-putem, i da je to strateški cilj i svih budućih premijera, bez obzira kako se zvali – da sagradimo sve ove objekte u vezi sa proizvodnjom električne energije, da što više privučemo strane investicije po pitanju izgradnje objekata”, rekao je Višković.

Objašnjava da je poznat kao čovjek koji insistira da se stvari završavaju.

“Ako nekoga nazovem danas, a tražim da se nešto uradi, to ne ostaje na jednom pozivu – zvaću ga opet za tri dana, pa za sedam, pa za deset, dok se posao ne završi. Moja je želja da ubrzamo sve projekte i da radimo što je više moguće”, rekao je Višković.

“Kao predsjednik Vlade išao sam u Sarajevo na Baščaršiju i nisam imao ni jedan jedini problem – da jednostavno uđem tamo u ćevabdžinicu i naručim ćevape i sjednem. Pola ljudi me gleda kao vanzemaljca, pola ljudi ne vjeruje da sam to ja. Pa ono – ova mi je faca poznata, ali nemoguće da je to on – jer kako će ući, a da prije njega ne ulazi, ne znam ni ja, par ljudi, i tako dalje, iza njega, oko njega…”, rekao je Višković i dodao da je živio svoj život.

“Nisam se nikada odrekao svojih prijatelja. Oni prijatelji što su mi bili i u periodu prije, evo i danas poslije, to su i danas moji prijatelji”, rekao je Višković koji je na poziciju direkotora “Auto-puteva RS”, došao nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjednika Vlade Republike Srpske.

Još do juče tvrdio je da nije SNSD, niti „seoska varalica i kokošar“ koji danas govori jedno, a sutra drugo. Tvrdio je i da za njega prijevremeni izbori u Republici Srpskoj – čak ni prije presude Miloradu Dodiku – nisu dolazili u obzir.

Ali Draško Stanivuković danas mijenja ton. Spreman je da pregovara s opozicijom, a ne isključuje ni mogućnost da podrži kandidata Branka Blanušu.

Da li je riječ o stvarnoj promjeni političkog stava ili o taktičkom potezu – pitanje je koje se samo nameće.

„Na koju stranu mi okrenemo, ja mislim da će se na tu stranu stvari i okretati“, rekao je Stanivuković nedavno, uz napomenu da Srpska demokratska stranka ne može računati na bjanko podršku PDP-a.

Šta se, međutim, dogodilo između tih izjava i današnjih poziva na jedinstvo, zasad ostaje nejasno. U političkim krugovima se spekuliše da je Stanivuković spreman na dogovor po principu – podrška za podršku, imajući u vidu njegove ambicije za izbore 2026. godine.

Kako god bilo, gradonačelnik Banjaluke sada poručuje da je otvoren za dijalog, ali i za širu saradnju.

– Dogovorili smo se da razgovore obavljamo ove i naredne sedmice i da, u tim razgovorima, gospodin Branko Blanuša, koji je kandidat, bude tačka jedinstva naših snaga, PDP, SDS i drugih političkih subjekata. Naša saradnja može da jača, moramo se okupiti oko jednog programa, ideje i cilja, a to je promjena ovog sistema. To je nada narodu, a to je u ovom trenutku taj kandidat – poručio je Stanivuković, koji je prije samo nekoliko dana isticao da „nije prava opozicija, zato što pobjeđuje“.

Iako je, kako sam voli reći, „pobjednik“, mnogi smatraju da njegov uspjeh ne ide svima u prilog.

“Čovjek vlasti”

Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović tvrdi da sa Stanivukovićem više nema šta da razgovara.

– Nemamo mi šta s njim da sastančimo, mi smo sve razgovore završili. Mislim da je Stanivukovića najbolje raskrinkao Igor Radojičić, koji je rekao da je već dogovoreno da će Draško, ispred tog pokreta za vlast, biti kandidat za predsjednika. On je svjestan reputacione štete koju je nanio sebi i PDP zbog kalkulisanja sa Brankom Blanušom i sad pokušava da se izvadi, kako bi sebi sačuvao koliko-toliko opozicionog legitimiteta i da bi prikrio svoju stvarnu ulogu: da je on čovjek vlasti – izjavio je Vukanović.

Dodao je da ni SDS ne bi trebalo da pristaje na razgovore sa njim.

– Stanivuković je nanio dovoljno štete pričom da su ovo Šmitovi izbori, da su nevažni… Neće ništa suštinski uraditi da pomogne Blanuši, a jedini mu je cilj da se on predstavi javnosti kao neko ko je podržao Blanušu. To je jedan podlac, koji je raskrinkan. Ako hoće, neka dođe na neki skup, ali što se nas tiče, on je čovjek režima, što je i sam priznao nekidan – rekao je Vukanović.

Prema njegovim riječima, Stanivuković će Blanušu podržati „moleći Boga da izgubi“.

– A da on onda kaže – izgubili ste, sad je red na mene. On stalno govori da je najpopularniji. Vidjećemo na izborima njegovu popularnost, ali i popularnost njegovih satelita. Našu podršku ne može imati, on je kandidat vlasti. Kandidati za inokosne funkcije treba da budu ljudi koji su prepoznatljivi kao iskreni opozicionari, koji nemaju nikakve dogovore sa režimom i koji će biti garant da se neće dogoditi simbioze, papci i prevrati – naglasio je Vukanović.

“Igrač Milorada Dodika”

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić smatra da je Stanivukovićev obrt uslijedio tek nakon burnih reakcija opozicije i javnosti.

– Kada je naše reakcije, u kojima smo rekli da smo dali bjanko podršku promjenama i da tu ne bi trebalo da bude nikakvih upitnika, onda je i on sada odlučio da razgovora. Posebno je jasna ona njegova rečenica da će se stvari okretati, gdje se on okrene. Ja sam tada rekla: zar on uopšte razmišlja da se okrene na stranu režima!? Ako on razmišlja da se naginje na stranu režima, onda to nije dobro – rekla je Trivićeva.

Po njenim riječima, građani su već prepoznali da je Stanivuković „igrač Milorada Dodika“.

– Sada se, zbog svih reakcija, posipa pepelom. Zanimljivo je i da proziva Dodika zbog česte promjene stavova, što i jeste činjenica, ali evo, on svoje stavove mijenja brže nego Dodik. Dodik poslije Dodika – zaključila je Trivićeva za Srpskainfo.

Vlada Republike Srpske utvrdila je danas, na šestoj sjednici, u Banjaluci, Prijedlog zakona o izmjenama zakona o razvoju malih i srednjih preduzeća – po hitnom postupku.

Razlozi za donošenje Zakona sadržani su u potrebi pojednostavljenja postupka dodjele podsticaja za mala i srednja preduzeća, a s ciljem bržeg i efikasnijeg prilagođavanja potrebama na tržištu.

Ovim izmjenama stvaraju se pravne pretpostavke da se podzakonskim aktima uredi cjelokupan postupak dodjele podsticaja, a kojim bi se smanjili administrativni postupci i ubrzala dodjela podsticaja.

Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

Ministarstvo trgovine i turizma je navelo da će predložena zakonska rješenja u najvećoj mjeri uticati na status potrošača, jer će omogućiti adekvatnu zaštitu potrošača u svim situacijama u kojima se mogu naći pri kupovini proizvoda i usluga, a takođe su uređena pitanja obaveza trgovaca prema potrošačima.

Zakon uređuje osnovna prava potrošača pri kupovini robe i usluga, zaštitu bezbjednosti života i zdravlja potrošača, obavezu obavljanja trgovačke djelatnosti na pošten način, prodaju proizvoda i pružanje usluga, deklarisanje proizvoda, odgovornost i garanciju za proizvod ili uslugu, nepoštenu poslovnu praksu, usluge od opšteg ekonomskog interesa, ugovore zaključene izvan poslovnih prostorija i prodaju na osnovu ugovora na daljinu, nepoštene odredbe u kupoprodajnim ugovorima, turističke paket-aranžmane, vremensko korišćenje nepokretnosti u turizmu, elektronske instrumente plaćanja, nosioce zaštite potrošača, zaštitu prava potrošača, nadzor i kaznene odredbe, kao i ostala pitanja u vezi sa zaštitom prava potrošača.

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o učešću opština i gradova u prihodima od indirektnih poreza i načinu raspoređivanja tih prihoda imajući u vidu izmjene okolnosti u lokalnoj zajednici.

Članom 9. Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske propisano je da se opštinama i gradovima raspodjeljuje 24% od ukupnog prihoda od indirektnih poreza uplaćenih u budžet Republike sa Јednistvenog računa Uprave indirektnog oporezivanja nakon izdvajanja dijela sredstava za servisiranje spoljnog duga.

Članom 10. Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske propisano je pojedinačno učešće opština i gradova u raspodjeli prihoda iz člana 9. Zakona, i vrši se prema kriterijumima 75% na osnovu broja stanovnika jedinice lokalne samouprave, 15% na osnovu površine i 10% na osnovu broja učenika u srednjim školama.

Nova odluka je donesena na osnovu inicijative grada Laktaši u kojem je nedavno počela sa radom Јavna ustanova Srednjoškolski centar, Laktaši.

Izmjene odluke o koeficijentima su inicirane zbog novonastalih okolnosti kako bi se obezbijedila dodatna sredstva po osnovu prihoda od indirektnih poreza za fukcionisanje Srednjoškolskog centra.

Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o inicijativi za pokretanje postupka zaduženja kod Evropske banke za obnovu i razvoj radi sufinansiranja projekta Svjetske banke koji se odnosi na održivu, integrisanu i bezbjednu putnu infrastrukturu.

Evropska banka za obnovu i razvoj je iskazala spremnost za sufinansiranje projekta Svjetske banke u iznosu do 60 miliona evra pod sljedećim uslovima: dospijeće do 20 godina, uz 5 godina grejs perioda, kamatna stopa šestomjesečni EURIBOR + 1%, jednokratna provizija od 1% iznosa glavnice kredita, provizija na neiskorištena sredstva od 0,5%.

Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da putem Ministarstva finansija i trezora BiH pokrene proceduru spoljnog zaduženja u svrhu sufinansiranja projekta.

Projekat Svjetske banke održiva, integrisana i bezbjedna putna infrastruktura odnosi se na rehabilitaciju puteva, naročito dionica sa najvećom potrebom sa aspekta bezbjednosti saobraćaja i otpornosti, te na finansiranje i izgradnju magistralnog puta Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan Polje) sa međudržavnim mostom.

Opšti plan finansiranja projekta Svjetske banke u Republici Srpskoj iznosi 142,8 miliona evra, a finansirali bi ga: Svjetska banka sa 81,7 miliona evra, Evropske banke za obnovu i razvoj sa 54,6 miliona evra (iskazana spremnost za 60 miliona KM), dok bi iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan – Bezbjedan i održiv transportni program bilo finansirano 6,5 miliona evra.

Vlada je prihvatila zaduženje Republike Srpske kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj po Projektu održive, integrisane i bezbjedne putne infrastrukture u iznosu do 81,7 milion evra.

Ovaj projekat se sastoji od tri komponente: poboljšanje regionalne povezanosti, unapređenje upravljanja sektorom puteva i kontingentni odgovor u vanrednim situacijama.

Zajam će Republici Srpskoj biti odobren sa rokom otplate 32 godine, uz sedam godina odgode. Kamatna stopa je promjenjiva i sastoji se od referente kamatne stope uvećane za varijabilnu maržu Svjetske banke.

Vlada je donijela i Odluku o prihvatanju grant sredstava Programa bezbjednost i održivog transporta putem Svjetske banke – Međunarodne banke za obnovu i razvoj za sufinansiranje održive, integrisane i bezbjedne putne infrastrukture u iznosu do 6,5 miliona evra za Republiku Srpsku.

Grant sredstva namijenjena su ЈP “Putevi Republike Srpske” za sufinansiranje komponenti Projekta za unapređenje bezbjednosti saobraćaja, i to kroz: finansiranje građevinskih radova i opreme za poboljšanje bezbjednosti saobraćaja u deset školskih zona na rizičnim magistralnim putevima, te poboljšanje 18 kilometara puta M16 (od Srpskih Toplica do Karanovca i od Karanovca do Krupe na Vrbasu), uključujući novi sloj asfalta radi sprečavanja proklizavanja.

Vlada je na današnjoj sjednici donijela Odluku o proglašenju Parka prirode “Guber”, koji se nalazi na teritoriji Opštine Srebrenica u ukupnoj površini od 571,78 hektara.

Inicijativu za zaštitu navedenog područja podnijela je Opština Srebrenica, nakon čega je Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa izradio Studiju zaštite – stručnu osnovu za proglašenje Parka prirode “Guber”.

Park prirode “Guber” stavlja se pod zaštitu radi očuvanja bioloških, pejzažnih, hidrogeoloških i geomorfoloških obilježja, te korišćenja u svrhu odmora, rekreacije i zdravstvenog turizma, te predstavlja kombinaciju prirodne i stvorene vrijednosti.

Posebno se ističe hidrogeološka vrijednost područja, sa preko 40 pojava isticanja mineralnih voda u obliku izvora i pištevina. Najpoznatiji izvori su Crni Guber, Mali Guber, Očna voda i Velika Kiselica.

Razlozi za donošenje ove odluke, imaju za cilj očuvanje prirode, kao i težnju da se upravljanje zaštićenim područjem bazira na uspostavljanju skladnih odnosa između potreba zaštite prirode i aktivnosti ljudi.

To podrazumijeva uvažavanje potreba autohtonog stanovništva i lokalne zajednice, uključujući upotrebu resursa za opstanak u onoj mjeri u kojoj to neće izazvati negativan uticaj na primarne ciljeve upravljanja.

Upravljanje Parkom prirode “Guber” povjerava se Јavnom preduzeću šumarstva “Šume Republike Srpske”, Šumskom gazdinstvu “Drina” Srebrenica.

Trenutno u Republici Srpskoj postoji 34 zaštićena područja, čija ukupna površina iznosi 73.038,43 ha, a što predstavlja 2,96 odsto teritorije Republike Srpske. Proglašavanjem 35. zaštićenog područja – Parka prirode “Guber” povećava se površina pod zaštitom na 73.596,26 ha, a što predstavlja 2,98 odsto teritorije Republike Srpske.