VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Šmita ćemo goniti politički i sudski, neću se povući sa političke scene

    Dodik: Šmita ćemo goniti politički i sudski, neću se povući sa političke scene

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da ne očekuje da će na predstojećoj sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija biti donesen bilo kakav zaključak, ali da očekuje drugačiju atmosferu nego ranijih godina.

    Dodik je ocijenio da neće biti ugrožena podrška misiji Altea u Bosni i Hercegovini. „Naši ruski prijatelji neće staviti veto, zato što smo procijenili da to treba dati, ali mislim da će se razgovarati o tome da se to oroči, da se kaže može još godinu-dvije“, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, strah o ugrožavanju mira šire bošnjački političari Denis Bećirović i Željko Komšić. „Oni misle da će te međunarodne snage ratovati za njih. Oni su totalni politički kreteni“, naveo je Dodik.

    Govoreći o visokom predstavniku Kristijanu Šmitu, Dodik je podsjetio na njegovu raniju izjavu da je 1991. godine bio posmatrač referenduma u Sarajevu, te ocijenio da takav pristup nije fer prema Srbima. „Mi ćemo njega ganjati politički, sudski, pokušaćemo da ga tužimo u Njemačkoj, neće ostati miran do kraja života – ići će na sudove, ganjaće ga tužioci“, rekao je Dodik za „Euronjuz“.

    Predsjednik Srpske izrazio je nadu da će se u nekim zemljama protiv Šmita raspisati potjernica. Istovremeno, istakao je da njegovu karijeru ne određuju strane administracije, već narod koji ga je izabrao. „Јa odlučujem o tome i zato imam 63 odsto podrške, a SNSD 38 odsto. Imamo dominantnu većinu i u Vladi i u Narodnoj skupštini i nastavljamo da se borimo za Republiku Srpsku“, naglasio je Dodik.

    On je podsjetio da je ustavni predsjednik Republike Srpske i da će o njegovom statusu moći da se govori tek nakon odluke Suda za ljudska prava u Strazburu. „Ana Trišić-Babić je vršilac dužnosti predsjednika i potpisuje ukaze, a ja nastavljam da se ponašam u skladu sa Ustavom“, rekao je Dodik.

    Dodao je da nedavna posebna sjednica Narodne skupštine ne predstavlja politički zaokret, već „normalnu dinamiku i pragmatizam“. „Trišić-Babić je imenovana da ne bih morao da potpisujem dokumenta zbog kojih bi me ponovo vratili u sud. Nisam ni naivan ni glup da bi preko toga tek tako prešao“, rekao je Dodik, dodavši da je ponosan što je izabrani predsjednik Srpske.

    Dodik je naglasio da neće napustiti politiku dok god ima povjerenje građana. „Neću otići zato što to neko hoće, već kad narod ne bude izabrao mene i moj tim“, poručio je.

    Govoreći o odnosima sa Srbijom, Dodik je rekao da ima intenzivne i korektne kontakte sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i ocijenio da su odnosi Srbije i Srpske „na najvišem nivou“.

    Istakao je da Republika Srpska sarađuje i sa Sjedinjenim Državama, jer je, kako je rekao, „to sada druga Amerika“. „Srbi su ranije u poimanju Amerike bili inkarnacija zla, a sada gradimo sasvim nove odnose. Pored Rusije, ovdje nema rješenja bez Amerike“, naveo je Dodik.

    Zaključio je da ima jasan politički cilj – Republiku Srpsku koja je što bolje etablirana i sposobna da samostalno odlučuje o svojoj budućnosti.

  • Blanuša danas dobija podršku PDP-a?

    Blanuša danas dobija podršku PDP-a?

    Sastanak zvaničnika SDS-a i PDP-a trebalo bi da se održi danas, oko 14 časova, u prostorijama SDS-a, i realno je očekivati da PDP i zvanično pruži podršku Branku Blanuši, kandidatu SDS-a za predsjednika Republike Srpske, a prema nezvaničnim informacijama, biće otvorena priča i o “široj saradnji” 2026. godine.

    “Sastanak će biti između SDS-a i PDP-a, ne novoosnovanog pokreta. Razgovaraće se o podršci Blanuši, ali i o saradnji za predstojeće izbore u oktobru sljedeće godine. Vjerujemo da će podrška Blanuši biti ozvaničena, a kako ćemo dalje nastaviti, vidjećemo, ima još vremena do izbora iduće godine”, ispričao je izvor Nezavisnih blizak SDS-u.

     

     

    Kako nezvanično saznajemo, na prošlom sastanku bilo je govora o potpisivanju određenog sporazuma, koji je čak i ponuđen od strane PDP-a, međutim, zvaničnici SDS-a to u ovom trenutku ne žele da potpisuju.

    “Razmatran je sporazum, ali je načelno dogovoreno da se ništa još ne potpisuje i da taj sporazum za potpisivanje ostane za sljedeću godinu i saradnju u izbornoj 2026. godini. Taj sporazum je više zbog marketinga. Treba biti realan, nikakvih uslovljavanja od strane PDP-a nije bilo i bili su i više nego korektni”, ispričao je drugi izvor blizak SDS-u.

    Podsjećanja radi, Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i lider novoosnovanog Pokreta “Sigurna Srpska”, najavio je da će danas biti održan sastanak sa SDS-om, navodeći da je saradnja sa SDS-om veoma bitna.

    “SDS i Pokret ‘Sigurna Srpska’ će u narednom periodu biti nosioci opozicije”, rekao je Stanivuković.

     

    “Pričaju o korupciji, ovaj je lomio asfalt ovome koji je u sredini, a onaj pored Igora (Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta “Svojim putem”) se zove Trećina”, rekao je Dodik opisujući fotografiju sa konvencije Pokreta koja je održana u nedjelju u Sportskoj dvorani “Borik” u Banjaluci.

    Na Dodikovu izjavu odmah je reagovao Stanivuković, koji je rekao da je opčinjenost i gnjev “građanina Milorada Dodika” prema Pokretu najbolji pokazatelj da je konvencija nova stranica sigurne budućnosti Republike Srpske.

    On je rekao da u toj političkoj budućnosti nema mjesta za Dodika i da je to njegov strah.

    “Žalosno je gledati da se bivši predsjednik pretvorio u brojača stolica i držača slika sa naše konvencije”, napisao je Stanivuković na društvenoj mreži X.

    On je naveo da Pokret “Sigurna Srpska” predstavlja budućnost i simbol promjena, a da “njegova partija” postaje simbol prošlosti.

    Kako je dodao, bilo bi dobro da je Dodik zadržao bar mrvu dostojanstva. “S njegove strane bi bilo normalno da, makar zbog digniteta funkcije predsjednika koju je obavljao, zadrži mrvu dostojanstva.

    Energija, snaga i vizija koju je juče pokazao PSS, mjere su naše snage, a njegove slabosti”, kazao je Stanivuković.

     

    Osnivanje Pokreta “Siguran Srpska” komentarisao je i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, koji je rekao da će njegovo formiranje dovesti do osipanja ili gušenja PDP-a, a da SDS sada ima novu strukturu sa kojom treba da se bori.

    “Za nas (formiranje pokreta) ne predstavlja ništa, to je prepucavanje u okviru opozicije, dovešće do osipanja PDP-a ili gušenja. SDS sada ima novu strukturu sa kojom treba da se bori, oni ostvaruju ambiciju da budu jači od SDS-a, a SDS hoće da budu druga. Nemam problem s tim ko će od njih biti drugi ili treći, mi ćemo ostati prvi”, rekao je Dodik.

    On je naveo da u slobodnoj Republici Srpskoj svako ima pravo da se organizuje, predstavi, da ima ambiciju.

    Osvrnuvši se na konvenciju Pokreta, Dodik je naveo da je sve to rađeno samo zbog slike.

  • „Saradnici vode grad, Stanivuković vodi kampanju“

    „Saradnici vode grad, Stanivuković vodi kampanju“

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković obilježio je 27. oktobar porukom da taj datum podsjeća na veliku tragediju, ali i na nepokolebljivi duh grada. Tokom dana posjetio je Gradsku razvojnu agenciju, Sportski centar „Borik“ i Centar za socijalni rad, te istakao da je šetalište uz Vrbas jedno od najomiljenijih mjesta Banjalučana. Prisustvovao je i promociji monografije „Gimnazija Banjaluka – škola koja spaja vijekove“.

    Dok gradonačelnik obilazi gradske institucije i kulturne događaje, o ključnim problemima u Banjaluci sve češće govore drugi. Na zvaničnom sajtu Gradske uprave vidljivo je da se o pitanjima poput vrtića, komunalnih radova, skupštinskih odluka i ekonomskih podsticaja najčešće oglašavaju gradska menadžerka, ovlašteni potpisnici i pomoćnici.

    Stanivuković, međutim, redovno izdaje saopštenja u ime Pokreta Sigurna Srpska, koristeći tu platformu za političke poruke. Takvu praksu, kako ističu brojni sagovornici, sve više primjećuju i građani, i novinari, i odbornici.

    Novinar Goran Dakić za „Srpskainfo“ ocjenjuje da je grad ostavljen na milost i nemilost „gorima od njega“.

    – Stanivuković je ostavio grad na nemilost gorima od sebe i svakodnevno možemo da vidimo na šta to liči. On je maneken ’fasadne politike’ kojoj je jedini cilj osvajanje glasova jeftinom demagogijom i banalnom strategijom. Pošto on ne želi, a oni oko njega ne znaju, jasno je kako će se u toj jednačini provesti grad i oni koji u njemu žive – rekao je Dakić.

    Dodaje da je Stanivukoviću gradonačelnički mandat poslužio kao odskočna daska za lične političke ambicije, kao što su to ranije bili odbornički i poslanički mandati.

    – Stanivuković kao gradonačelnik nije nestao, jer je pitanje da li je on to ikada uopšte i bio – poručuje Dakić.

    Nekada je, podsjeća, gradonačelnik gotovo svakodnevno istupao javno, komentarisao probleme i prozivao nadležne, ali se u posljednje vrijeme rijetko oglašava o ključnim pitanjima koja muči grad.

    Odbornici u Skupštini grada Banjaluka tvrde da je posljednjih godinu dana vidljivo da Stanivuković sve više poslova prepušta svojim saradnicima, dok se on posvećuje stranačkim aktivnostima i pripremama za naredne izbore 2026. godine.

    Odbornica Dijana Ješić kaže da se gradonačelnik pojavljuje samo kada to donosi političke poene.

    – Tamo gdje treba posjetiti neku porodicu, uručiti nešto, obići manastir, obići infrastrukturne radove, pohvaliti se nečim i proglasiti neku istorijsku pobjedu, tu je prisutan. Sjećamo se svi da je rekao da će se stranačkim poslovima baviti samo vikendom, a onda je sam sebe demantovao – izjavila je Ješićeva.

    Ona smatra da nije logično da gradonačelnik Banjaluke obilazi sportske kolektive u drugim gradovima i donira im opremu, dok brojni banjalučki klubovi teško opstaju.

    – Ne znam je li mu dosadilo da bude gradonačelnik, pa sad želi nešto drugo, ali je primijetno kako se sve manje bavi gradom, a problemi se gomilaju. Taman kad se jedan veliki problem koliko-toliko smiri, pojavi se drugi. Pred nama će se vrlo brzo naći problem duga Toplane prema IRB, kao i problem poslovanja ’Vodovoda’, pa ćemo vidjeti koliko će se gradonačelnik uključiti u to, a koliko će prepustiti drugima. Sad ima za partnera i bivšeg gradonačelnika, pa će možda dva gradonačelnika uspjeti lakše da riješe probleme koji se godinama samo gomilaju – ističe Ješićeva.

    Slično mišljenje ima i odbornica Žana Grmuša, koja poručuje da je Stanivuković „samo tamo gdje može da se hvali“.

    – Grad, koji bi trebao da vodi, ostavlja u ogromnim problemima sa kojima pokušavaju da se bore njegovi saradnici. Ne trpi kritiku, ne rješava probleme i bavi se isključivo marketingom o trošku građana. Sada mu je novi cilj, viši nivo i to bi bilo u redu da je napravio dobar posao u Banjaluci. Grad je gurnuo pod tepih, ostavio nagomilane probleme i u nadi da će Banjalučani to da zaborave, predstavlja nova lažna obećanja drugim građanima Republike Srpske – naglašava Grmuša.

    U elektronskoj pošti koja svakodnevno stiže medijima sve se češće pojavljuju saopštenja potpisana od strane Pokreta Sigurna Srpska ili PDP-a, u kojima se govori o referendumu, najavljuju prijave protiv Milorada Dodika i predstavljaju aktivnosti po odborima. Grad i gradske teme, međutim, u tim porukama gotovo da se više i ne spominju.

  • Cvijanovićeva za američke posmatrače, opozicija uzvraća optužbama za izborne krađe

    Cvijanovićeva za američke posmatrače, opozicija uzvraća optužbama za izborne krađe

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izazvala je pažnju javnosti porukom da bi, ukoliko se vanredni izbori u Republici Srpskoj ipak održe, trebalo pozvati američke posmatrače. Njena izjava odmah je izazvala reakcije, posebno zbog toga što dolazi iz redova SNSD-a, stranke koja je godinama optuživana za izborne neregularnosti.

    Paradoks je time veći jer se upravo SNSD, koji je ranije oštro kritikovao američki uticaj i označavao ga kao prijetnju, sada zalaže da Sjedinjene Države nadgledaju izborni proces i garantuju njegovu regularnost.

    Prema riječima Cvijanovićeve, američki posmatrači bi mogli doprinijeti sprečavanju izbornih manipulacija, poput onih za koje tvrdi da su se dogodile i u SAD.

    – Ako ovi nametnuti i krajnje nepotrebni izbori i budu održani, biće to glasanje protiv nelegalnih unilateralnih nametanja Kristijana Šmita i nastavka globalističke agende kojom su globalisti i eksperimentalisti zarobili i paralizovali Bosnu i Hercegovinu. Znači, biće to samo nastavak borbe Republike Srpske za slobodu u kojoj ćemo ih pobijediti i kad moramo igrati po njihovim pravilima – rekla je Cvijanovićeva.

    Da li se iza ove inicijative krije politička taktika, strah od izbornog rezultata ili pokušaj da se pošalje “diplomatska poruka” Vašingtonu, pitanje je koje je otvorilo niz komentara.

    Lider Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak rekao je da, u principu, podržava prijedlog Cvijanovićeve, ali uz dodatak koji je nazvao neophodnim.

    – Kad već pišemo Amerikancima, hajde da nam pošalju i specijalne agente FBI za korupciju, da nam pomognu oko kriminala na Srpska Open – izjavio je Crnadak, podsjetivši da je ranije tvrdio kako je “ogroman dio budžeta” za taj turnir završio u porodičnoj firmi Cvijanovićeve.

    Slično mišljenje iznio je i kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša, koji je oštro reagovao na, kako je rekao, “iznenadnu naklonost prema SAD”.

    – Kada bi pomenuti „američki posmatrači“ došli u Republiku Srpsku da nadgledaju izborni proces, vjerujte, poštovana gospođo Cvijanović, da bi pobjegli nazad prvim avionom. Kada bi vidjeli na koje je sve načine stranka kojoj pripadate prekrajala izbornu volju naroda i manipulisala izbornim rezultatima tokom skoro dvije decenije, bježali bi glavom bez obzira. Ne bi oni mogli da pojme da se otimaju i zamjenjuju džakovi sa glasačkim listićima kao što se desilo u Tesliću, da pokojnici masovno ustaju i glasaju poput onog što smo imali 2020. godine u Doboju, da na izborima može da se pojavi 10 odsto nevažećih listića, da se glasovi kupuju i prodaju kao krastavci na pijaci – rekao je Blanuša.

    Dejan Kojić iz Narodnog fronta ocijenio je da je “vrhunac ironije” kada SNSD govori o izbornoj čestitosti.

    – Koga će posmatrati Amerikanci? Posmatrače opozicije ili one iz SNSD koji organizovano na svim izborima pokušavaju da ukradu bar jedan glas, onako iz navike – izjavio je Kojić.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je pozivanje američkih posmatrača samo još jedan pokazatelj novog pristupa vlasti u odnosima prema SAD.

    – Za neke posmatrače, to je korak više u udvorništvu u novoj romantičarskoj fazi odnosa sa Amerikom. Možemo samo naslutiti da se nastoji ukazati na kontaminiranost izbornog procesa, što je do sada ipak bio teren na kojem su vladajući bili svoji na svome – rekla je Topićeva.

  • Ivanić: Podržavam stvaranje šire koalicije, ali ne i gašenje PDP-a

    Ivanić: Podržavam stvaranje šire koalicije, ali ne i gašenje PDP-a

    Mladen Ivanić, počasni predsjednik PDP-a, komentarišući novoosnovani Pokret Sigurna Srpska rekao je da podržava objedinjavanje, ali ne i gašenje PDP-a.

    “Ako je cilj stvaranje šire koalicije -podržavam. Ali ako znači gašenje PDP-a – biću protiv”, rekao je Ivanić u razgovoru za Federalnu televiziju.

    Bivši član Predjedništva BiH govorio je i o mlađim političarima.

    Prema njegovim riječima, mladost nije problem ako postoji orijentacija i dobar ideološki pravac.

    Govoreći o Drašku Stanivukoviću, predsjedniku PDP-a, Ivanić je rekao da on ima energiju i potencijal, ali i “sklonost da se zaleti i stvori konfuziju”.

    Na pitanje o eventualnim prijevremenim izborima u Republici Srpskoj, Ivanić je naglasio važnost institucionalnog kontinuiteta.

    “Bitno je da institucije ispune obavezu, ako predsjednik ne može da obavlja funkciju, moraju se održati izbori”, rekao je Ivanić.

    Podržao je SDS-ovog Branka Blanušu u trci za predsjednika za kojeg kaže da predstavlja sve suprotno od onoga što je Republika Srpska imala do sada.

     

    Istakao je da je Blanuša kulturan, obrazovan, tolerantan, a ne čovjek praznih fraza.

  • NATO: ITPP ne prejudicira bilo kakvu odluku o članstvu u ovom savezu, niti se bavi pitanjem “državne imovine”

    NATO: ITPP ne prejudicira bilo kakvu odluku o članstvu u ovom savezu, niti se bavi pitanjem “državne imovine”

    Odobrenje Individualno prilagođenog partnerskog programa za mir /ITPP/ ne prejudicira bilo kakvu odluku o budućem članstvu NATO savezu, koje ostaje suvereno pravo vlasti BiH, rečeno je Srni u NATO-u.

    akođe, naglasili su, ovaj program se ne bavi pitanjem “državne imovine”, čime su demantovane tvrdnje pojedinaca iz opozicije da je usvajanjem ovog programa BiH “napravila korak ka članstvu u NATO-u”.

    Iz NATO saveza su naveli da su 23. oktobra ove godine saveznici NATO-a i BiH odobrili su prvi ITPP za BiH, u prisustvu zamjenika ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Јosipa Brkića i zamjenika ministra odbrane Aleksandra Goganovića.

    – Program ITPP, uveden 2021. godine, glavni je instrument koji NATO koristi za usklađivanje saradnje sa partnerskim zemljama. Svaka partnerska država NATO-a već je prešla, ili se očekuje da pređe, na ovaj novi okvir saradnje – poručili su iz sjedišta NATO-a u Briselu za Srnu, dodavši da je Srbija trenutno u procesu prelaska na svoj ITPP.

    Iz NATO su podsjetili na izjavu zamjenika generalnog sekretara NATO-a Radmile Šekerinska da odobrenje ITPP-a “predstavlja važnu prekretnicu u daljem razvoju dugogodišnjeg partnerstva”.

    – Pojedinačno prilagođeni program partnerstva fokusira se na oblasti u kojima BiH i NATO prepoznaju da njihova saradnja može donijeti dodatnu vrijednost i obostranu korist, uključujući, na primjer, modernizaciju Oružanih snaga BiH, obrazovanje u oblasti odbrane, naučnu saradnju i upravljanje katastrofama, da pomenemo samo neke; ali i politički dijalog, kako bismo razgovarali o budućem razvoju naše saradnje – rekla je ranije Šekerinska.

    Prema njenim riječima, ITPP je “konkretan dokaz partnerstva u korist svih koji žive u BiH i odražava široku i postojanu posvećenost NATO-a bezbjednosti BiH i regionalnoj stabilnosti”.

  • Može li žalba na tender CIK-a za usluge transporta izbornog materijala pomjeriti prijevremene izbore?

    Može li žalba na tender CIK-a za usluge transporta izbornog materijala pomjeriti prijevremene izbore?

    Da li će biti održani prijevremni izbori za predsjednika Republike Srpke? Pitanje koje se prethodnih dana često postavljalo, a danas posebno dobilo na značaju potvrdom iz Centralne izborne komisije BiH, da je na odluku o izboru ponuđača za nabavku usluge transporta izbornog materijala uložena žalba.

    Za četiri sedmice trebalo bi da budu održani prijevremeni predsjednički izbori u Srpskoj. Prijave su davno završene, kandidature ovjerene. Međutim, upitnika je i dalje mnogo. Posljednji u nizu pojavio se nakon današnje potvrde iz CIK-a. Na odluku o izboru ponuđača za nabavku usluge transporta izbornog materijala uložena je žalba. Sada je pitanje koliko će se čekati na odgovor i hoće li to odgoditi izbore? Bivši predsjednik CIK-a Branko Petrić smatra da neće.

    – Pod istim uslovima oni koji su dobili da vrše usluge ili da dobavljaju materijale, za opšte ili lokalne izbore u periodu od četiri godine, za prijevremene ili ponovne izbore takođe vrše nabavke. Sad, ne znam po kojem osnovu su raspisivali taj tender – kaže Branko Petrič, bivši predsjednik CIK BiH.

    Iz SNSD-a su od prvog dana govorili da na izbore ne treba ići i da to treba biti jedinstven stav svih političkih stranaka u Srpskoj. Iako ih ne žele, u SNSD-u su za njih spremni, kaže predsjednik Milorad Dodik.

    – Јa vjerujem da tih izbora bez obzira na sve, može biti možda neće biti. Ali i ako budu ili ne budu, nije to nikakav problem. Neću da govorim, da se pripremamo, naša organizacija je veoma spremna – rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

    Spremni, ali i svjesni činjenice da su izbore inicirale neustavne i antidejtonske odluke Kristijana Šmita, potpomognute  pravosuđem BiH i bivšim američkim ambasadorom Majklom Marfijem. Željka Cvijanović i danas ponavlja da bi prijevremene izbore trebalo da nadgledaju američki posmatrači.

    – Ovo je stvar nekog povjerenja u kojem mi želimo da kažemo da želimo da vidimo dominantno, voljeli bismo da to bude. Da li je to realno moguće ostvariti u ovako kratkom roku ili ne, ali u svakom slučaju domantnno prisustvo američkih posmatrača zato što se bojimo da će doći do raznih manipulacija jer je sav ovaj proces počeo s Kristijanom Šmitom i njegovim manipulacijama – rekla je Željka Cvijanović, potpredsjednik SNSD-a.

    CIK BiH za ove izbore na raspolaganju ima oko šest i po miliona maraka. Ministar Srđan Amidžić podsjeća da je sredstva za izbore, Šmit bespravno obezbjedio preko njegovog zamjenika Muhameda Hasanovića.

    – Političke borbe razumijem ali to su borbe koje bi išle direktno preko leđa ljudi koji žive u Republici Srpskoj. A sredstva su data od strane Šmita i zato ovi izbori jesu Šmitovi izbori – poručuje Srđan Amidžić,ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.

    Opozicija u Srpskoj i predstavnici političkog Sarajeva, po običaju, fokus su, umjesto na sve sporne detalje oko CIK-a, stavili na poruku Željke Cvijanović i potencijalne američke posmatrače.

    – Јa sam je doživio kao poruku, s obzirom na to da se na ovim prostorima uvijek pati od nekih teorija zavjera ili nekog kriminala na izborima itd. itd. ona je ona na tom fonu rekla, evo mogu doći ljudi iz tako moćne države, nek kontrolišu izbore pa nek pobijedi ko bude dobio povjerenje građana- navodi Dragomir Vuković, sociolog i profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

    Kako god, nije tajna da je većina političkih stranaka u Srpskoj, osim pojedinaca, bila protiv prijevremenih predsjedničkih izbora. Ako i budu odgođeni ili do njih uopšte ne dođe, malo ko će se u Srpskoj zabrinuti. U drugom entitetu, ne bismo rekli.

  • Zbog neusvajanja budžeta, Cvijanović i Amidžić predložili: Zaposlenima u institucijama BiH isplatiti 1.000 maraka pomoći

    Zbog neusvajanja budžeta, Cvijanović i Amidžić predložili: Zaposlenima u institucijama BiH isplatiti 1.000 maraka pomoći

    Nepostojanje budžeta BiH samo je još jedna od kriza koja otežava njeno funkcionisanje, istakli su srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić. Kako bi se ublažile posljedice, a BH budžet vratio u ustavne i zakonske okvire predlažu da zaposleni u zajedničkim institucija dijelom budu obeštećeni za izostanak povećanja plata, i to na način da im bude isplaćena jednokratna novčana pomoć od hiljadu maraka.Ovu inicijativu pozdravili su sindikati SIPE i državnih službenika i zaposlenika BiH.

    Godina pred izmakom, a BiH još bez budžeta. Kako bi se budžet napokon vratio u zakonske okvire, a radnicima u zajedničkim institucijama isplatile zarađene i uvećane plate, kao prelazno rješenje srpski član Predsjedništva Željaka Cvijanović predlažila je jednokratnu novčanu pomoć od 1000 maraka. Mogućnost finansiranja ovog prijedloga već postoji.

    – Da se prema svim radnicima za ovaj period, za koji smatramo da su oštećeni ide sa jednokratnom pomoći koja bi mogla da sanira nešto od te štete i ona bi iznosila oko 1.000 KM, a onda po usvajanju budžeta idemo normalno redovno finansiranje koje bi podrazumjevalo uključenost tih njihovih povećanja – istakla je Cvijanovićeva.

    Ministar Srđan Amidžić kaže da postoje sredstva za realizovanje ovog prijedloga. Sa porezima i doprinosima, to bi iznosilo oko 40 miliona maraka.

    – Opredjeljenje nas unutar SNSD-a jeste da su to sredstva koja treba da se usmjere ka toj kategoriji ljudi. Mi moramo da razumijemo, jer ja ne vidim gdje je tu logika da mi plaćamo radnike institucija kulture, ili BHRT-a, a da ne dajemo onima koji su to zaradili – naglasio je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.

    Ovakav prijedlog pozdravili su u sindikatu SIPE. Iako su tražili jednokratnu pomoć od 2.000 maraka ovo vide kao korak naprijed u rješavanju problema. Zadovoljni i u Samostalnom sindikatu državnih službenka i zaposlenika BiH.

    – Mi zaista pozdravljamo tu inicijativu i želimo da se zahvalimo, ali mi kao Sindikat ćemo vjerovatno tražiti još malo više novca iz tog razloga što 1.000 KM kada obračunamo doprinose, to je malo veći iznos –  rekao je Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika BiH.

    Cvijanović kaže da su kadrovi SNSD u Ministarstvu finansija već pripremili zakonit i ustavan prijedlog budžeta, dodajući da nije sigurna da li će ga druga dva člana Predsjedništva prihvatiti.

    – Ministar je već na tragu toga da takav budžet može da se vrlo brzo predloži. Ostaje da se riješi pitanje šta učiniti sa ovim neustavnim stvarima sa kojima smo suočeni – dodala je Cvijanović.

    Uz neustavno finansiranje tzv. institucija kulture BiH, izdvajanje dodatnih 30 miliona maraka za Oružane snage jedna od stavki na kojoj uporno insistiraju bošnjački predstavnici. To, kaže Amidžić, neće proći.

    – U ovoj godini Oružanim snagama BiH će ostati 25 miliona KM i sada oni koji se žele pokazati kao veliki Bošnjaci žele dodati još 30 miliona KM, pa da na računu imaju 55 miliona KM, što je ludost – naglasio je Amidžić.

    Da li će 29.oktobra na novoj hitnoj sjednici Predstavničkog doma predloženi budžet biti vraćen na doradu ili će se sporne stavke rješavati amandmanima i Cvijanović i Amidžić kažu da nije važno. Јedino je važno da budžet bude u ustavnim i zakonskim okvirima i da pokušaji uvođenja finansiranja tzv. institucija kulture BiH budu izbačeni, jer je to, ističu, prenos nadležnosti.

  • Šmit upozorava: Bosna i Hercegovina u dubokoj institucionalnoj krizi

    Šmit upozorava: Bosna i Hercegovina u dubokoj institucionalnoj krizi

    Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju kao visokog predstavnika, u svom najnovijem polugodišnjem izvještaju upućenom Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija ocijenio je da je period od aprila do oktobra u Bosni i Hercegovini obilježen dubokom političkom krizom, za koju smatra da je izazvana potezima predsjednika Srpske Milorada Dodika.

    Prema Šmitovim navodima, Dodikove aktivnosti nisu bile slučajne, već rezultat dugoročno osmišljene i planski sprovođene političke strategije. Iako su postojala upozorenja da bi napetosti mogle prerasti u ozbiljnu bezbjednosnu krizu, situacija je, kako kaže, ostala u okviru političkih tenzija.

    – Dejtonski mirovni sporazum je još jednom pokazao otpornost transformacijom vojnih struktura u političke institucije. EUFOR je imao ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti, a odluka o jačanju njegovog prisustva bila je izuzetno važna – naveo je Šmit.

    On je naglasio da su napadi na Dejtonski sporazum doveli do duboke institucionalne i strukturne krize sa značajnim geopolitičkim implikacijama. Odluke Ustavnog suda i Centralne izborne komisije BiH, kojima su poništeni akti Narodne skupštine Republike Srpske i sankcionisano Dodikovo djelovanje, po njegovom mišljenju, jasno su pokazale da kršenje Ustava i zakona ima konkretne posljedice.

    Šmit je u izvještaju ukazao i na raspad koalicije na nivou državne vlasti. Prema njegovim riječima, Trojka je napustila saradnju sa SNSD-om, dok HDZ i SNSD nastavljaju da blokiraju restrukturisanje Savjeta ministara. Parlament BiH, kako navodi, gotovo da ne funkcioniše, a Savjet ministara nije ostvario planirane rezultate.

    Istakao je i da bi učešće SNSD-a na mogućim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske i prihvatanje Reformskog programa mogli predstavljati pokušaj izlaska iz političke izolacije, iako razvoj situacije zahtijeva, kako je rekao, pažljivo praćenje.

    Govoreći o presudi “Kovačević” Evropskog suda za ljudska prava, Šmit je ocijenio da taj slučaj potvrđuje potrebu da se ustavna i institucionalna pitanja rješavaju unutar zemlje.

    – Ustavne promjene moraju dolaziti iznutra, a ne biti nametnute spolja – poručio je Šmit.

    On je upozorio da se međunarodne institucije u BiH ne smiju ukidati jer predstavljaju ključnu garanciju mira i stabilnosti u državi koja je, kako kaže, i dalje izložena spoljnim uticajima i pritiscima. Šmit je dodao da realizacija uslova iz Agende 5+2 napreduje sporo, ali da bi njihovo ispunjenje omogućilo BiH da pokaže institucionalnu zrelost i samoodrživost.

    Značajan dio izvještaja posvećen je pitanju državne imovine. Šmit je ocijenio da zabrana raspolaganja tom imovinom, donesena odlukom Ustavnog suda BiH, stvara pravnu nesigurnost i ekonomske teškoće, naročito u Federaciji BiH, koja, zbog poštovanja odluke, trpi veće posljedice od Republike Srpske, gdje se odluke suda otvoreno ignorišu.

    – Neophodno je pronaći model kojim bi se ublažila zabrana raspolaganja državnom imovinom i omogućilo provođenje razvojnih projekata u skladu sa zakonom – istakao je Šmit, dodajući da je od premijera Federacije BiH Nermina Nikšića primio zvaničnu inicijativu za izmjene odluke kako bi se omogućila realizacija infrastrukturnih projekata od javnog interesa.

  • Konaković osuđen zbog klevete, SNSD-ovi poslanici traže političku odgovornost

    Konaković osuđen zbog klevete, SNSD-ovi poslanici traže političku odgovornost

    Sudski nalog Opštinskog suda u Sarajevu da se ministru inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Elmedinu Konakoviću zaplijeni imovina sa zateznom kamatom, nakon što je osuđen za klevetu i novčanu kaznu od 3.000 KM, izazvao je niz reakcija među poslanicima SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić izjavila je da je „vrijeme da Konaković osjeti šta znači odgovornost za vlastite riječi“.

    „Odavno se ponaša kao da mu je sve dozvoljeno. Klevete, uvrede, manipulacije, saradnja sa sumnjivim licima, sve to ide pod njegovu kapu“, rekla je Vulićeva, dodajući da je krajnje vrijeme da prestane politička bahatost ministra inostranih poslova.

    Ona je istakla da niko ne smije biti iznad pravde, „pogotovo oni koji se busaju u prsa navodnim moralom dok ga svakodnevno gaze“.

    „Pravda možda sporo hoda, ali kad stigne, neumoljiva je i za prestupnika i za one koji prestupnike štite“, poručila je Vulićeva.

    Poslanik SNSD-a Miroslav Vujičić ocijenio je da je presuda protiv Konakovića i nalog za zapljenu imovine dokaz neodgovornosti i skandaloznog ponašanja ministra.

    „Ovo je samo potvrda njegovih skandala i neozbiljnosti. Sve što je radio na funkciji ministra već je nanijelo veliku materijalnu i političku štetu BiH“, rekao je Vujičić, podsjećajući na, kako je naveo, „brojne afere i kontakte sa krimogenim licima“.

    Sličan stav iznio je i poslanik Milorad Kojić, koji smatra da bi ovakav slučaj u ozbiljnim sistemima bio dovoljan povod za smjenu ministra.

    „Konaković se ponaša kao učesnik nekog rijalitija, a ne kao ministar. Njegova bahatost ide dotle da nije želio platiti odštetu nakon presude, pa se moralo ući u izvršni postupak i zapljenu imovine“, rekao je Kojić.

    On je naglasio da postupak pokazuje „bezobrazluk i nepoštovanje pravosudnog sistema“, te dodao da „BiH, kao propala državna zajednica, očigledno nema snage da sankcioniše takvo ponašanje“.

    Opštinski sud u Sarajevu 6. decembra 2019. godine presudio je da je Elmedin Konaković počinio klevetu na štetu Maje Hadžihalilović zbog izjava iz septembra 2018. godine, koje su se odnosile na navodne neregularnosti u izbornom procesu. Sud je dosudio 3.000 KM nematerijalne štete sa zateznom kamatom od dana tužbe i troškove postupka u iznosu od 1.060 KM.