Kategorija: Politika

Kada je preuzeo rukovođenje drugom po snazi opozicionom partijom u Republici Srpskoj, Draško Stanivuković obećao je da će od nje stvoriti najjaču političku snagu u Srpskoj. Danas, međutim, izgleda da ta snaga više nije partija, već – pokret.

Lider banjalučke administracije sada predvodi Pokret „Sigurna Srpska“, političku grupaciju koja bi, prema ocjenama upućenih, mogla označiti kraj PDP-a kao značajnog opozicionog faktora.

U vrijeme kada je postao predsjednik PDP, Stanivuković je najavljivao dvostruko više poslanika, snažniju infrastrukturu i prepoznatljiv politički identitet. No, kako se pokazalo, prvobitni plan se promijenio, a s njim i politički prioriteti.

Na terenu je, tvrde njegovi bivši partijski saborci, Stanivuković više ulagao u stvaranje vlastitog političkog projekta nego u jačanje stranke. Tako je nastao novi pokret, u čijem su vrhu, pored njega, i Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta „Svojim putem“, te Dejan Kojić, načelnik Pala i bivši funkcioner DEMOS-a.

Pokret, očekivano ili ne, nije dobio podršku većine istaknutih članova PDP-a. Uz Stanivukovića su ostali tek pojedinci, među kojima i bivši predsjednik partije Branislav Borenović.

Počasni predsjednik PDP Mladen Ivanić za sada ne podržava inicijativu, poručivši da bi eventualno gašenje PDP-a bio razlog za njegovo protivljenje.

Najglasniji među kritičarima je šef poslaničkog kluba PDP u Narodnoj skupštini Igor Crnadak, koji upozorava da je pogrešno spajati se sa onima protiv kojih su se ranije borili.

– PDP ostaje do 2026. registrovan u sudu, ali suštinski i pojavno prestaje da postoji. Žalosno je da je na Glavnom odboru rasprava o nestanku partije koja živi već 26 godina, nakon uvodnog dijela, trajala samo 45 minuta. Poslije osnivanja pokreta, sva obilježja PDP biće zamijenjena oznakama pokreta, to će biti početak kraja PDP – rekao je ranije Crnadak.

Pitanje koje se sada nameće jeste – da li PDP, partija iz koje je Stanivuković potekao, postaje kolateralna šteta njegovih ambicija?

„Jelenina sujeta“

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić, nekadašnja kandidatkinja PDP-a za predsjednika Republike Srpske, izjavila je za Srpskainfo da se trudi da se ne miješa u dešavanja u PDP-u, ali dodaje da se sada odvija upravo ono na šta je ranije upozoravala.

– Vidjela sam da je veliko nezadovoljstvo u redovima, da tako kažem, starog PDP, vidjela sam i da na bini sa Stanivukovićem, od starih kadrova PDP stoji samo Branislav Borenović. Sve je to ono na šta sam upozoravala najviše rukovodstvo i organe PDP, ne onda kada sam odlazila tokom 2023. godine, nego još 2020. godine kada je PDP pristao da, pod ucjenom, kandidaturu za gradonačelnika da Stanivukoviću – navela je Trivićeva.

Ona smatra da je „Stanivukovićeva politička vještina u laganju“ neosporna, ali da takav pristup može donijeti samo kratkoročne rezultate.

– Dodik na lažima opstaje 20 godina, ali ovdje se radilo o tome da sam vrh PDP upozoravala da ne daju šansu nekom i da ne učestvujemo u stvaranju nekoga protiv čega se s druge strane borimo. Moje sve kritike u tom pravcu bile su označene kao “Jelenina sujeta”, iako se svodilo na to da upozorim prvo PDP, a kasnije i javnost, da je na sceni uspon nečega što nam kao srpskom narodu ne treba, jer lažova i manipulatora s ove strane Drine imamo i previše. Moj kratak komentar na sva dešavanja u PDP nakon mog odlaska, mogao bi da stane u onu narodnu “hrani zmiju da te ujede”. Upravo je to vrh PDP uradio sa Stanivukovićem – zaključuje Trivićeva.

„Pokojni PDP“

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ocjenjuje da se politika Draška Stanivukovića može opisati kao „voda vari, voda ladi“.

– On troši ogroman novac kupeći politički otpad širom Srpske, razne prelivode, papke i preletače, a s druge strane gubi iskrene aktiviste i funkcionere PDP, a posljednja u nizu je dugogodišnji portparol PDP Anja Petrović. U Boriku nije bilo Mladena Ivanića, Igora Crnatka, Nenada Vukovića i Mire Pekić. Stanivuković se okružio otpadnicima i preletačima iz drugih stranaka, što najbolje pokazuje fotografija sa osnivanja Pokreta u dvorani Borik. Branislav Borenović bio je na margini i začelju, gdje mu je Stanivuković odredio mjesto nakon što mu je predao i prodao stranku da se neiživljeni razmaženi dječak igra politike, i to je sve što je od nedjelje ostalo od pokojnog PDP na javnoj sceni – kaže Vukanović.

Prema njegovim riječima, novom pokretu „Sigurna Srpska“ ne treba prognozirati dug vijek.

– Skupiti sa konca i konopca sve što ima da se pokupi na političkoj sceni, spojiti babe i žabe u konglomerat i političkog frankenštajna i monstruma bez ikakvog političkog stava i ideologije, svu politiku svesti na glumatanje, poziranje, populizam i demagogiju, uz korupciju neviđenih razmjera, dodvoravanje moćnicima, tajkunima, kupovinu i klijentelizam, ne može donijeti nikakav uspjeh na duge staze, niti bilo šta dobro Republici Srpskoj – poručuje Vukanović.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine 4. novembra odlučivaće o meritumu apelacije koju je podnio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, potvrđeno je iz ove institucije.

Prema ocjenama pravnih stručnjaka, odluka bi mogla imati značajne posljedice na trenutno stanje u vezi sa raspisanim izborima za predsjednika Republike Srpske.

U slučaju da apelacija ne bude prihvaćena, odluka Ustavnog suda mogla bi potvrditi postojeću praksu primjene odluka donesenih bez učešća zakonodavnih tijela, što bi otvorilo pitanja o granicama nadležnosti i načinu donošenja pravnih akata. Takav ishod, prema mišljenjima dijela pravne javnosti, mogao bi dugoročno uticati na tumačenje ustavnih principa i odnos između domaćih institucija i međunarodnih odluka.

S druge strane, ukoliko apelacija bude usvojena, uslijedilo bi preispitivanje odluka nadležnih organa u skladu sa eventualnim uputama Ustavnog suda. To bi, prema tumačenju pravnika, moglo dovesti do ponovnog razmatranja ili izmjene pojedinih odluka koje su predmet spora.

Bez obzira na ishod, odluka Ustavnog suda biće važan pravni presedan i mogla bi imati dugoročne posljedice po institucionalni poredak i način sprovođenja odluka u Bosni i Hercegovini.

Snaga ustavnopravne pozicije Republike Srpske zasnovana je na četiri ključna stuba -postojanost i vječnost na bazi narodne volje kako je i nastala , koja je verifikovana međunarodnim ugovorom, na svojoj ekonomskoj samoodrživosti i postojanosti te na snazi svojih državnih institucija. Ovo je istakao je ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Siniša Karan na predavanju za studente u Bijeljini o temi “Ustavna pozicija Republike Srpske”.

Ključni element stabilnosti Srpske je narodna volja koja je 1995. postala dio međunarodnog prava. Ugovori se ne mijenjaju oni se primjenjuju. Priča o ustavnim promjenama je samo pokušaj onih koji su nešto nasilno uradili da to uvrste u Ustav , istakao je ministar Karan.

– Međunarodna zajednica je potpuno svjesna da sve što je nasilno urađeno sa aspekta nasilnog prenosa nadležnosti nije ustavno, ni u skladu sa Dejtonskim sporazumom – rekao je Karan.

Sve federacije imaju sveta tri pisma – podjela nadležnosti, paritet u sastavu institucija i konsenzus .Kad biste bilo šta dirnuli u bilo kojoj federaciji u svijetu one bi se raspale, a Srpska već tri decenije brani svoje nadležnosti , istakao je Karan .

– Onih pozitivnih deset nadležnosti BiH u međuvremenu za 30 godina visoki predstavnici su klasičnim pravnim napadima, teško je naći izraz za tu vrstu intervencije, prema Aneksu 10 donijeli 917 odluka u kojima su isključivo i dominantno radili oduzimanjem nadležnosti prema Srpskoj – podsjetio je Karan.

Naglasio je da su svi ključni stubovi na kojima je zasnovana ustavnopravna pozicija Srpske napadnuti sa jednim ciljem – unitarizacija.

– Onog časa kada sva tri naroda u BiH shvate da nije nijedan dominantan doće do stabilizacije ovog časa nalažost jedan narod koji je brojčano najveći smatra da je dominantan i da ovo treba da postane unitarna država u kojoj bi svi drugi imali pravo ali ne kao taj većinski narod – naveo je Karan.

Istakavši da su sretne samo one federacije koje su riješile pitanje nadležnosti ,ministar Karan je rekao da je BiH već 30 godina u fazi izgradnje svoje ustavnopravne, državnopravne stabilizacije,koja neće ići brzo, jer se ,kako je dodao opšti koncepti nisu promijenili. I mladi ljudi će se baviti svim ovim pitanjima ,poručio je Karan na predavanju koje je privuklo veliki broj studenata.

Ministar za naučnotehnološki razvoji i visoko obrazovanje Republike Srpske Siniša Karan poručio je danas da su budućnost Srpske mladi, obrazovani ljudi i privreda koja će u njima naći kapacitet da se dalje razvija.

Karan je večeras uoči predavanja studentima na Pedagoškom fakultetu u Bijeljini ukazao na kontinuitet ulaganja Vlade Republike Srpske u visoko obrazovanje, posebno u posljednje četiri-pet godine.

– Ulaže se u oba javna univerziteta u Srpskoj da bi se studentima i nastavnom osoblju stvorili dobri uslovi za rad – rekao je Karan novinarima.

On je naveo da je u toku izrada izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju kako bi se normativno dodatno poboljšali neki elementi kada je riječ o motivaciji studenata i nastavnog osoblja.

Karan je ocijenio da je dosta učinjeno kada je riječ o studentskom standardu, napominjući da je nedavno otvoren Studentski dom u Lukavici, te da je u planu izgradnja studentskog centra “Boriša Starović” u Foči, vrijednosti 35 miliona KM.

Ministar je naglasio da treba dati značaj oblasti naučnotehnološkog razvoja, te ukazao na proces izgradnje naučnotehnološkog parka u Republici Srpskoj, što je novina na ovim prostorima.

Prema njegovim riječima, to je isto projekat koji će ići preko Saudijskog fonda i koštaće 13 miliona dolara i biće u Univerzitetu u Banjaluci u okviru Kampusa.

– Želimo da omogućimo mladom, obrazovanom čovjeku sa projektnim investicijama da razvija svoje ideje i povežemo ga sa našom privredom i da to bude budućnost Republike Srpske”, istakao je Karan.

Pojasnio je da je poenta naučnotehnoloških parkova da investitori od mladih, obrazovanih ljudi iz naučnotehnoloških parkova uzimaju ideje i razvijaju biznise.

– To je naša vizija i budućnost. Ključno je da će ta privreda koju ćemo razvijati biti konačna verifikacija kvaliteta znanja. Ocjena sama po sebi nije, mora to biti praksa i to privreda koja će tražiti naše kadrove koje ćemo proizvoditi. To će biti najveća referencia za sve naše buduće studente – naglasio je Karan.

On je napomenuo da je posjetio ovogodišnji Međunarodni sajam knjiga u Beogadu, te izrazio zadovoljstvo velikim brojem publikacija univerziteta iz Republike Srpske.

– Pokazalo se da se srpski nacionalni interes i identitet najbolje pokazuje prekao nauke, znanja i obrazovanja – zaključio je Karan.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da političko Sarajevo nastavlja borbu za Kristijana Šmita, te ocijenila da je došlo „zadnje vrijeme“ kada se Savjetu bezbjednosti UN obraćaju Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović, i to u svojstvu bivših članova Predsjedništva BiH.

„Očigledno je da su u svojoj želji da OHR nastavi urušavati demokratiju i narodnu volju u BiH sve usamljeniji, pa posežu za očajničkim potezima“, istakla je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks.

Dodala je da je vrijeme da se BiH odrekne, kako je navela, „loših usluga spoljnih destabilizatora“, te da demokratske institucije konačno počnu da rade svoj posao. „Pozitivno je to što je sve više važnih aktera u svijetu koji to shvataju“, navela je Cvijanovićeva.

Reagujući na drugu temu, Cvijanovićeva je ocijenila da je „nečuveno“ ako je major Oružanih snaga BiH bez završene škole dospio do NATO struktura, nakon što je objavljeno da mu je oduzeta dozvola zbog lažne diplome.

„Mora se utvrditi da li je major bez završene škole zaista dospio do NATO struktura i da li mu je oduzeta dozvola“, napisala je Cvijanovićeva na Iksu.

Podsjetila je da je ministar odbrane BiH Zukan Helez uputio Predsjedništvu prijedlog za razrješenje istog majora, kojeg je ranije predložio bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović, ali bez navođenja razloga. „Nadam se da nije namjera da se samo tiho zataška ova blamaža“, dodala je.

„To ne bi bilo neobično jer je dosadašnja praksa političkog Sarajeva — kad pogriješe, kriju. Kad ih uhvate, ćute. A onda se, bez trunke odgovornosti, ponovo predstavljaju kao ‘branitelji institucija i države’“, navela je Cvijanovićeva.

Draško Stanivuković, lider Pokreta “Sigurna Srpska”, nakon sastanka sa SDS-om rekao je da je usaglašeno da je Branko Blanuša, kandidat SDS-a, zajednički kandidat ove dvije političke organizacije

“Radićemo posvećeno. Pozvaću sve ljude koji su mene podržali, koji podržavaju Pokret da podrže Blanušu”, rekao je Stanivuković.

On je rekao da su Pokret i SDS motor opozicije pozivajući sve one koji žele promjene da im se pridruže.

“Ovu izdaju koju smo doživjeli posljednjih mjeseci sasvim je dovoljno da se ovi ljudi otjeraju u prošlost”, rekao je Stanivuković govoreći o aktuelnoj vlasti.

On je rekao da je zadovoljan sa razgovorom te da je dogovorena logistika, tribine i teren.

“Puno posla je pred nama, nešto manje od 30 dana, ali dovoljno”, rekao je Stanivuković.

Jovica Radulović, v.d. predsjednik SDS-a, rekao je da je zaokružen krug ozbiljnih razgovora, te da je postignut dogovor koji je obećan stanovnicima Republike Srpske.

“Pred nama je obaveza daljeg političkog ukrupnjavanja. Sve ćemo pozvati da se okupe oko Branka Blanuše”, rekao je Radulović.

On je rekao da će razgovori biti nastavljeni kao i sa prijateljima i političkim organizacijama sa kojima je ranije postignut dogovor.

Sam Blanuša je rekao da je razgovor bio sadržajan i da Pokret “Sigurna Srpska” daje bezuslovnu podršku njegovoj kandidaturi.

“Nadamo se da poslije ovih izbora, a naročito onih 2026. nećemo biti opozicija”, rekao je Blanuša.

On je podsjetio na stavljanje van snage zakona koje je donijela NSRS te da se nakon toga otvaraju pitanja državne imovine, trećeg entiteta, te da su iz tog razloga ovi izbori mnogo više od samih izbora.

“Iako postoje različita djelovanja između opozicionih stranaka vjerujem da su se sve ujedinile oko vraćanja Republike Srpske narodu” rekao je Blanuša dodajući da će se u narednom periodu formirati jedan širi front koji će zajedno raditi i graditi Republiku Srpsku.

Govoreći o eventualnom sastanku sa drugim strankama Republike Srpske, Radulović je rekao da očekuje da brzo svi sjednu zajedno.

On je rekao da SDS nije dio Pokreta “Sigurna Srpska” i da neće biti, ali da će zajedno raditi sve da ovaj režim ode u političku istoriju.

“Očigledno je da SNSD ne odgovaraju izbori, ali vjerujem da će se oni održati” rekao je Radulović.

Ranije danas je najavljeno da će se sastanak zvaničnika SDS-a i PDP-a održati danas, oko 14 časova, u prostorijama SDS-a.

Kako smo tada objavili realno je bilo očekivati da PDP i zvanično pruži podršku Branku Blanuši, kandidatu SDS-a za predsjednika Republike Srpske, a prema nezvaničnim informacijama, biće otvorena priča i o “široj saradnji” 2026. godine.

Podsjećanja radi, Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i lider novoosnovanog Pokreta “Sigurna Srpska”, najavio je da će danas biti održan sastanak sa SDS-om, navodeći da je saradnja sa SDS-om veoma bitna.

“SDS i Pokret ‘Sigurna Srpska’ će u narednom periodu biti nosioci opozicije”, rekao je Stanivuković.

Osnivanje Pokreta “Siguran Srpska” komentarisao je i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, koji je rekao da će njegovo formiranje dovesti do osipanja ili gušenja PDP-a, a da SDS sada ima novu strukturu sa kojom treba da se bori.

On je naveo da u slobodnoj Republici Srpskoj svako ima pravo da se organizuje, predstavi, da ima ambiciju.

Osvrnuvši se na konvenciju Pokreta, Dodik je naveo da je sve to rađeno samo zbog slike.

“Pričaju o korupciji, ovaj je lomio asfalt ovome koji je u sredini, a onaj pored Igora (Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta “Svojim putem”) se zove Trećina”, rekao je Dodik opisujući fotografiju sa konvencije Pokreta koja je održana u nedjelju u Sportskoj dvorani “Borik” u Banjaluci.

Na Dodikovu izjavu odmah je reagovao Stanivuković, koji je rekao da je opčinjenost i gnjev “građanina Milorada Dodika” prema Pokretu najbolji pokazatelj da je konvencija nova stranica sigurne budućnosti Republike Srpske.

On je rekao da u toj političkoj budućnosti nema mjesta za Dodika i da je to njegov strah.

Draško Stanivuković, lider Pokreta “Sigurna Srpska”, nakon sastanka sa SDS-om rekao je da je usaglašeno da je Branko Blanuša, kandidat SDS-a, zajednički kandidat ove dvije političke organizacije

“Radićemo posvećeno. Pozvaću sve ljude koji su mene podržali, koji podržavaju Pokret da podrže Blanušu”, rekao je Stanivuković.

On je rekao da su Pokret i SDS motor opozicije pozivajući sve one koji žele promjene da im se pridruže.

“Ovu izdaju koju smo doživjeli posljednjih mjeseci sasvim je dovoljno da se ovi ljudi otjeraju u prošlost”, rekao je Stanivuković govoreći o aktuelnoj vlasti.

On je rekao da je zadovoljan sa razgovorom te da je dogovorena logistika, tribine i teren.

“Puno posla je pred nama, nešto manje od 30 dana, ali dovoljno”, rekao je Stanivuković.

Jovica Radulović, v.d. predsjednik SDS-a, rekao je da je zaokružen krug ozbiljnih razgovora, te da je postignut dogovor koji je obećan stanovnicima Republike Srpske.

“Pred nama je obaveza daljeg političkog ukrupnjavanja. Sve ćemo pozvati da se okupe oko Branka Blanuše”, rekao je Radulović.

On je rekao da će razgovori biti nastavljeni kao i sa prijateljima i političkim organizacijama sa kojima je ranije postignut dogovor.

Sam Blanuša je rekao da je razgovor bio sadržajan i da Pokret “Sigurna Srpska” daje bezuslovnu podršku njegovoj kandidaturi.

“Nadamo se da poslije ovih izbora, a naročito onih 2026. nećemo biti opozicija”, rekao je Blanuša.

On je podsjetio na stavljanje van snage zakona koje je donijela NSRS te da se nakon toga otvaraju pitanja državne imovine, trećeg entiteta, te da su iz tog razloga ovi izbori mnogo više od samih izbora.

“Iako postoje različita djelovanja između opozicionih stranaka vjerujem da su se sve ujedinile oko vraćanja Republike Srpske narodu” rekao je Blanuša dodajući da će se u narednom periodu formirati jedan širi front koji će zajedno raditi i graditi Republiku Srpsku.

Govoreći o eventualnom sastanku sa drugim strankama Republike Srpske, Radulović je rekao da očekuje da brzo svi sjednu zajedno.

On je rekao da SDS nije dio Pokreta “Sigurna Srpska” i da neće biti, ali da će zajedno raditi sve da ovaj režim ode u političku istoriju.

“Očigledno je da SNSD ne odgovaraju izbori, ali vjerujem da će se oni održati” rekao je Radulović.

Ranije danas je najavljeno da će se sastanak zvaničnika SDS-a i PDP-a održati danas, oko 14 časova, u prostorijama SDS-a.

Kako smo tada objavili realno je bilo očekivati da PDP i zvanično pruži podršku Branku Blanuši, kandidatu SDS-a za predsjednika Republike Srpske, a prema nezvaničnim informacijama, biće otvorena priča i o “široj saradnji” 2026. godine.

Podsjećanja radi, Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i lider novoosnovanog Pokreta “Sigurna Srpska”, najavio je da će danas biti održan sastanak sa SDS-om, navodeći da je saradnja sa SDS-om veoma bitna.

“SDS i Pokret ‘Sigurna Srpska’ će u narednom periodu biti nosioci opozicije”, rekao je Stanivuković.

Osnivanje Pokreta “Siguran Srpska” komentarisao je i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, koji je rekao da će njegovo formiranje dovesti do osipanja ili gušenja PDP-a, a da SDS sada ima novu strukturu sa kojom treba da se bori.

On je naveo da u slobodnoj Republici Srpskoj svako ima pravo da se organizuje, predstavi, da ima ambiciju.

Osvrnuvši se na konvenciju Pokreta, Dodik je naveo da je sve to rađeno samo zbog slike.

“Pričaju o korupciji, ovaj je lomio asfalt ovome koji je u sredini, a onaj pored Igora (Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta “Svojim putem”) se zove Trećina”, rekao je Dodik opisujući fotografiju sa konvencije Pokreta koja je održana u nedjelju u Sportskoj dvorani “Borik” u Banjaluci.

Na Dodikovu izjavu odmah je reagovao Stanivuković, koji je rekao da je opčinjenost i gnjev “građanina Milorada Dodika” prema Pokretu najbolji pokazatelj da je konvencija nova stranica sigurne budućnosti Republike Srpske.

On je rekao da u toj političkoj budućnosti nema mjesta za Dodika i da je to njegov strah.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić komentarisao je navode medija da Kristijan Šmit napušta funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Stevandić je na društvenoj mreži X poručio da je Šmit, bez obzira na to što ga pojedini prihvataju ili ne, „manje legalan od Dodika“.

Господо из ФБиХ, вољели или не или принудно вољели Шмита он је мање легалан од Додика.
Или још боље, мрзили га или не Додик је легалнији од Шмита и више ће да се сутра пита.
А што се укидање Српске и њеног власништва или располагања имовином тиче, што се каже “мало сутра” … pic.twitter.com/JtdAoMrJYS

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) October 28, 2025

„Gospodo iz FBiH, voljeli ili ne ili prinudno voljeli Šmita, on je manje legalan od Dodika. Ili još bolje, mrzili ga ili ne, Dodik je legalniji od Šmita i više će da se sutra pita“, naveo je Stevandić.

On je dodao da o „ukidanju Republike Srpske i njenog vlasništva ili raspolaganja imovinom“ ne može biti govora. „Što se kaže – malo sutra“, poručio je Stevandić.

Kristijan Šmit, kojeg vlasti Republike Srpske ne priznaju kao legitimnog visokog predstavnika, uskoro napušta Bosnu i Hercegovinu, čime se praktično završava njegova misija u zemlji.

Prema saznanjima portala Politicki.ba, Šmit će napustiti funkciju u narednim mjesecima. Iako formalna odluka još nije objavljena, diplomatski izvori tvrde da je njegov odlazak već dogovoren.

„To se neće dogoditi odmah, kako ne bi bilo previše očigledno, ali za Šmita je ova priča završena“, izjavio je jedan izvor iz diplomatskih krugova.

Drugi sagovornik precizira da se kraj njegovog mandata očekuje u prvoj polovini iduće godine. Ipak, kako navode isti izvori, napuštanje funkcije ne znači i ukidanje Kancelarije visokog predstavnika niti Bonskih ovlašćenja – ta mehanika međunarodnog nadzora u BiH i dalje ostaje formalno na snazi, ali se planira koristiti samo u krajnjoj nuždi.

U Vašingtonu je već skiciran plan prema kojem bi novi visoki predstavnik bio imenovan uz saglasnost Savjeta bezbjednosti UN-a. Međutim, toj ideji se oštro protive Njemačka i Velika Britanija. Berlin i London upozoravaju da bi izbor kandidata koji bi odgovarao Miloradu Dodiku ozbiljno ugrozio politiku međunarodne zajednice ne samo u BiH, nego i šire.

Neizvjesno je i šta će se dogoditi sa brojnim odlukama prethodnih visokih predstavnika, naročito onima koje se odnose na državnu imovinu. OHR je do sada branio jedinstven pristup tom pitanju, ali bi eventualna promjena na čelu institucije mogla otvoriti nove sporove i preispitivanja.

Šmit je već ranije najavio mogućnost „fleksibilnijeg“ pristupa prema nekim ranijim odlukama OHR-a, čime je nagovijestio blaži ton u odnosu na dosadašnju praksu.

Kristijan Šmit preuzeo je dužnost visokog predstavnika 1. avgusta 2022. godine. Njegov odlazak označava kraj jednog od najkontroverznijih perioda u novijoj istoriji međunarodnog prisustva u BiH.

Inicijativa da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabere glavnog pregovarača sa EU nije ništa drugo do pokušaj političkog Sarajeva da preglasa većinsku volju srpskog naroda, smatra zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.

Košarac napominje da se, nažalost, opozicija u Republici Srpskoj ponovo upecala u sarajevsku zamku, nadajući se da će ušićariti neku poziciju.

– Ova inicijativa predstavlja neustavan i nezakonit pokušaj da se Predstavnički dom pretvori u Parlamentarnu skupštinu BiH, da se ignorišu ustavne nadležnosti Doma naroda, te da se, na silu i preglasavanjem većine Srba, Predstavnički dom pretvori u jedino mjesto odlučivanja – upozorio je Košarac u objavi na Instagramu.

Prema njegovim riječima, pritom se ruši dosadašnja praksa, suprotno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i oduzima se mandat Savjetu ministara.

– Pristajanje srpske manjine u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na ovakav scenario zaista je pogubno po Republiku Srpsku. Јasno je da otužna opozicija pokušava da se pozicionira, ali ih realnost demantuje na svakom mogućem koraku. Ovakvi kakvi su, neće se pozicionirati ni za 30 narednih godina – naglašava Košarac, koji je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

On upozorava da opozicija u Republici Srpskoj ne bi smjela ni po koju cijenu da pristane na ovaj podmukli sarajevski igrokaz.

– Ako to dozvole, napraviće dugoročnu štetu i grešku koju će Sarajevo koristiti za svoje unitarističke pobude. Evidentna je namjera političkog Sarajeva da namjerno gura institucije Srpske iz procesa evropskih integracija koji pripada svim nivoima vlasti, a posebno entitetima koji po svojim ustavnim nadležnostima treba da budu nosioci tog procesa – napominje Košarac.

On poručuje da, ako preglasaju većinski volju srpskog naroda prilikom glasanja u Predstavničkom domu, neka onda i preuzmu odgovornost za propast evropskog puta.

– Neka budu odgovorni za moguću odluku da institucije Republike Srpske ne pristanu na reforme koje bi iz Sarajeva diktirali oni koji na hoće da izaberu glavnog pregovarača preglasavanjem većinske volje srpskog naroda – navodi Košarac.

Košarac je poručio da je Republika Srpska za EU put, ali ne po sarajevskoj zamisli, nego isključivo kroz dogovor dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te poštovanje ustavnih i dejtonskih nadležnosti.