Kategorija: Politika

  • Stevandić o situaciji u Srbiji: Destrukcija jenjava, ali traži novi impuls – narod žudi za normalnim životom

    Stevandić o situaciji u Srbiji: Destrukcija jenjava, ali traži novi impuls – narod žudi za normalnim životom

    Dr. Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, detaljno je analizirao aktuelnu političku situaciju u Srbiji, gostujući na TV Pink. Poseban akcenat stavio je na hapšenje Miše Bačulova, osumnjičenog da je planirao samootrovanje radi optuživanja vlasti, kao i na finansijske i moralne posljedice talasa destrukcije u državi.

    Bačulovljev slučaj: Motiv je novac ili veliko očekivanje
    Stevandić je odmah na početku izlaganja prokomentarisao slučaj Miše Bačulova, naglašavajući da takvi postupci uvijek imaju duboke motive.

    “Takva vrsta motiva je ili finansijska ili je u pitanju neko veliko očekivanje. To ja mogu da pretpostavim, jer uvijek su te afere, ili pokušaji da se ubaci neka nova iskra na neki proces koji slabi, uvijek imaju ta dva motiva. Ili nešto očekujete, ili ste zato plaćeni,” rekao je Stevandić.

    On je izrazio nadu da će gospodin Bačulov “čuvati svoje zdravlje” i da će moći drugačije da sagleda situaciju “kad prođe deseta godina”. Kao ljekar, Stevandić je pojasnio da otrov poput onog koji je planiran da se koristi može da izazove ozbiljne posljedice – od bezazlenih stvari, poput povraćanja, do zastoja rada srca i pluća. Međutim, slika ovog slučaja je da je počeo da propada plan “blokaderske” revolucije.

    “Sigurno da ih ima još, ali ovakav slučaj rasvjetljavanja budi savjest,” naglasio je Stevandić, zaključujući da hapšenje Bačulova nije jedini način da se “proizvede varnica da zapali Srbiju”, ali jeste dokaz da plan propada.

    Destrukcija jenjava: Službe na vrijeme prepoznale
    Predsjednik NS RS smatra da je energija destrukcije koja je ranije bila prisutna u protestima (lupanje izloga, pokušaji paljenja institucija) ipak splasnula.

    “Ne može da se izbjegne koincidencija da je energija destrukcije prešla u neku drugu, možda političku dozu… Kada je to počelo da se gasi u smislu destrukcije, onoj ko je želi, potreban mu je impuls, neka senzacija, nešto strašno što čovjeka pokreće i pojačava tu destrukciju koja je opala,” rekao je Stevandić.

    On je istakao da su službe ove ljude, koji prihvataju da učestvuju u destrukciji, lako pronašle preko društvenih mreža, ocjenjujući da se dalje ide kroz oblikovanje pojedinaca – nekima se daju pare, nekima “nada”. Stevandić je poručio da je prava sreća, ili dokaz odgovornosti službi, što je plan na vreme prepoznat.

    Normalan život, ne povratak 30 godina unazad
    Stevandić je podvukao da većina građana Srbije, uključujući i njega samog, najviše teži normalnom životu.

    “Ja mislim da u Srbiji, ne izdvajam sebe od Srbije, najveća težnja je za normalan život, da ideš normalno na posao, da te niko ne proziva… Moramo sebi u svijest saditi da neko hoće da nas vrati 20-30 godina unazad,” upozorio je Stevandić, dodajući da narodima koji prežive revoluciju trebaju decenije da se vrate na pređašnji nivo života.

    On je oštro kritikovao i vulgarno vrijeđanje Patrijarha, ističući da se time šalje poruka da “ništa nije sveto”.

    Uništeno 2,5 milijarde evra: Cijena političkog ludila
    Stevandić je iznio zabrinjavajuću finansijsku analizu štete koju je Srbija pretrpjela uslijed destruktivnih aktivnosti.

    “Neko je nama, na bazi svog ludila i izvođenja revolucije… uništio 2,5 milijarde evra sa kojima smo mogli da budemo još pet puta jači od ovih koje imamo. I to je taj pomen,” rekao je Stevandić.

    On je objasnio da, računajući da Srbija ima oko 240.000 studenata i da jedna školska godina (stan, hrana, upis) košta oko 10.000 evra, dolazimo do ukupne cifre od oko 2,5 milijarde evra.

    “Novac je svakom izvučen u džep, jer se to mora platiti… Moramo objasniti ljudima da se računa. Tu je i indirektna šteta, gdje bi mnogi više radili i zarađivali za svoje porodice,” zaključio je.

    Savjest i odgovornost: Primjer Đure Raca
    Govoreći o važnosti savjesti, Stevandić je prenio utiske iz Hrama Svetog Save, gdje je prisustvovao parastosu: “Ta tišina koja odiše Hramom i građanima govori da je građanin u suštini razumio.”

    Kao primjer istinske savjesti, Stevandić je naveo Đuru Raca, koji je odbio da dozvoli manipulaciju smrću svog djeteta u svrhu političkih podjela i izazivanja sukoba.

    “To je jedan primjer savjesti da zaplačeš. On je savjest državnu i nacionalnu stavio tako visoko da nije dozvolio da se manipuliše… Savjest je u jednu ruku odgovornost,” poručio je Stevandić, pozivajući građane da sve što primijete podijele sa nadležnim institucijama.

  • Budimir: Republika Srpska pokazala da nije izazvala krizu, već brani svoja prava

    Budimir: Republika Srpska pokazala da nije izazvala krizu, već brani svoja prava

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, Željko Budimir, gostujući u Јutarnjem programu RTRS govorio je o održanoj sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija te poručio da promjena pristupa nije iznenađujuća, te da se desio ideološki zaokret i povratak poštovanju međunarodnog prava.

    – Za nas koji već 30 godina živimo unutar jedne politike zasnovane na američkom neoliberalnom sistemu, koji je Srbe obilježio kao “loše momke”, sada se desio ideološki zaokret – povratak poštovanju međunarodnog prava. To se jasno vidjelo na Savjetu bezbjednosti kada su predstavnici SAD-a rekli da se neće miješati u unutrašnje stvari drugih država. BiH je bila prvi, vrlo neuspješan eksperiment u pokušaju stvaranja sintetičke nacije. Taj pokušaj je bio katastrofalan. Sada imamo izbalansiran pristup – kaže Budimir.

     

    Podsjetio je da je promjena pristupa uspjeh diplomatije koju su vodili Milorad Dodik i Željka Cvijanović.

    – Uspjeh naše diplomatije ogleda se u tome što su kroz dva diplomatska pravca uspjeli uključiti i Kinu. Samo je Velika Britanija tada zadržala stari pristup, ali njima do BiH i nije mnogo stalo. Oni BiH posmatraju kao svoje igralište za destabilizaciju. Liderska diplomatija – pogledajte samo susrete koje je Dodik imao u Ruskoj Federaciji: četiri puta sa predsjednikom Putinom, više puta sa Lavrovom. Naš zadatak bio je da pokažemo potrebu da se položaj srpskog naroda na Balkanu definiše kroz principe međunarodnog prava – i u tome uspijevamo. Ta borba će trajati, jer ima mnogo faktora koji ne žele stabilnost. To jeste iscrpljujuće, ali u diplomatiji je neophodna istrajnost – naglasio je Budimir.

    Dodaje da u svjetskoj politici nema magičnih riječi, te da je važna istrajnost.

    – Ništa se ne dešava preko noći. Moramo se uklapati u dnevne redove i pokazivati svoj značaj. Upravo je to politika vlasti u Republici Srpskoj – da ne odustajemo od nacionalnih interesa. Zamislite da smo se priklonili briselskim politikama ili Marfijevim pritiscima – Republike Srpske više ne bi bilo. Zbog toga je jučerašnja poruka SAD bila jasna – “sjednite za sto”. Republika Srpska je pokazala da nije izazvala krizu, već da se mora poštovati njen položaj i prava. Uloga visokog predstavnika, kako su istakle i Rusija i Kina, destabilizujuća je, jer je svaki njegov potez do sada donosio nestabilnost. On zloupotrebljava nadležnosti koje su izmišljene – jasan je Budimir.

    Podsjeća da je sva retorika koja je dolazila od Kristijana Šmita bila pogubna jer je vezana za nametawe vizija koje su dovodile Njemačku u neokolonijalni pristup ovim prostorima.

    – Njemačka mora shvatiti da ovdje mora imati izbalansiranu politiku, a ne politiku visokih predstavnika koji su do sada bili – uključujući i ovog lažnog, koji nije ni izabran u Savjetu bezbjednosti, jer je nelegitiman. Iz Njemačke dolaze i drugačiji tonovi, ali i dalje će biti nerazumijevanja od strane evropskih zemalja. Ipak, i to se mijenja – pojavljuju se političke snage koje ne žele da sprovode kolonijalne politike. Ranije se Balkan prikazivao kao Bliski istok, a mi to ne smijemo prihvatiti. Zbog toga mi je žao kada opozicija ne shvata da u politici morate biti čvrsti, imati sposobnost manevrisanja i snagu u pregovorima – naglasio je Budimir.

    Kada je u pitanju opozicija i njeno djelovanje, Budimir ističe da kod nas i dalej dominiraju lični odnosi i borba za vlast.

    – To dugo traje i za opoziciju je to postala sudbinska borba. Nacionalnog jedinstva nema, i to nije teorija nego praksa. Oni su spremni na kompromise sa strankama iz zajedničkih institucija koje Republiku Srpsku posmatraju kao manji entitet koji treba ukinuti. Ulaze u saveze bez konsultacija sa Vladom Srpske. Moram se osvrnuti na početak naših diplomatskih aktivnosti – kada su Dodik i Cvijanović krenuli u tu borbu, mnogi su se u Sarajevu tome smijali. Vjerovali su da je to avantura. Danas, kada se vide prvi rezultati, ne vidim da su radosni. Mi ne želimo da likujemo – želimo samo ono što nam pripada po međunarodnom pravu, ustavu i zakonu. Ne zloupotrebljavamo svoj položaj, čak ni u razgovorima sa velikima. Samo tražimo svoju poziciju – poziciju Republike Srpske kao jednog od entiteta – poručio je Budimir.

    Dodaje da Republika Srpska nije bila dosljedna, ne bi mogla ni objasniti svoju poziciju inostranim partnerima.

    – Naša diplomatija i stalni sastanci pokazuju da smo postavili svoju poziciju na zakonit i pravedan način. Ne tražimo ništa više od onoga što nam pripada i ne želimo da dominiramo nad bilo kojim dijelom BiH. U Federaciji postoji impuls da žele da gospodare nad nama, ali to se neće desiti. Ideološki zaokret, povratak pravu i pravednosti, te informacije o ukidanju sankcija prema Dodiku i drugima – sve to pokazuje promjenu odnosa – kaže Budimir.

    Govoreći o sanckijama, ističe da su one uvedene političkim akterima i privrednim društvima isključivo iz ideoloških razloga.

    – Zašto su, recimo, ATV ili direktor RTRS-a bili pod sankcijama? Gospođa Dijana Milanković, koja radi, profesionalac je i pažljiva u javnom nastupu – istakao je Budimir.

    Osvrnuo se i na nedavnu posjetu Minsku i konferenciji sa koje je poslano mnogo snažnih i važnih poruka.

    – Mi živimo u Evroaziji, a u Minsku je održana konferencija o bezbjednosti. Na njoj su učestvovali evropski eksperti i stručnjaci, ministar Sijarto, ministri Rusije i Bjelorusije, te brojni ljudi iz svijeta nauke. Pokazano je da su bezbjednost i međunarodna arhitektura nedjeljive, i da je sve što se dešavalo od pada Berlinskog zida do specijalne operacije loša praksa. Pokazala se kriza kolektivne bezbjednosti koja je izrazita – rekao je Budimir.

    Smatra da su ovakvi skupovi pomagali da se shvati realnost, a da je ta realnost multipolarnost.

    – Zato su na konferenciji učestvovali i Dodik i ja. To je pokazalo da Republika Srpska i srpski narod u tim promjenama traže svoje mjesto i brane svoje interese. Učešće Dodika pokazalo je i važnost malih država koje traže svoje mjesto u međunarodnom sistemu, jer ako postoji međunarodno pravo, male države imaju šansu. Srpski narod je veliki narod koji živi na raskršću geopolitičkih puteva. Posljedica tih promjena su različiti pristupi koje danas imamo, uključujući i odnos Vašingtona prema BiH, koji je po prvi put balansiran – zaključio je Budimir.

  • Dodik: Veoma dobro smo razumjeli stavove Savjeta bezbjednosti

    Dodik: Veoma dobro smo razumjeli stavove Savjeta bezbjednosti

    Predsjednik Milorad Dodik komentarisao je održanu sjednicu Savjeta bezbjednosti te poručio da su Kina i Rusija ostale principijelne i da su igrale konstruktivnu ulogu.
    Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (foto: EPA/JUSTIN LANE) –
    Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (foto: EPA/JUSTIN LANE)
    – Kina i Rusija su principijelne po tom pitanju i godinama igraju konstruktivnu ulogu – to je realna pozicija dvije moćne zemlje. Na svu sreću, mogli smo da čujemo i stav koji je došao iz Sjedinjenih Američkih Država, a koji je u suštini ono što je Donald Tramp govorio ne samo u predizbornoj kampanji, već i kasnije, u više navrata – rekao je Dodik.

     

    Podsjetio je da je Donald Tramp tada rekao da se Amerika neće miješati u unutrašnje stvari drugih zemalja.

    – On je tada istakao da se Amerika neće miješati u unutrašnje stvari drugih zemalja i da neće provoditi mjere intervencionizma – što znači, kako mi kažemo, “zavrtanje ruku” i druge metode koje smo gledali nepunu godinu dana ranije, kroz sramne pokušaje Bajdenove administracije da u BiH nametne samo svoju volju – kaže je Dodik.

    Istakao je da je važno reći da Amerika u svojim stavovima sada iznosi da neće graditi druge države i nacije.

    – To znači da domaći lideri – a ovdje, što je posebno važno, i konstitutivni narodi – treba da sjednu i da se dogovore. To je nešto što se već dugo nije čulo iz usta određenih američkih struktura – naglasio je Dodik.

    Poručuje da razumije da je dijalog neophodan i da oni taj dijalog žele.

    – Spremni smo da razgovaramo i razgovaraćemo sve dok se ne pronađe rješenje, ili dok razgovor ne postane potpuno besmislen. U svakom slučaju, očekuje nas vrijeme u kojem smo veoma dobro razumjeli stavove Savjeta bezbjednosti – jasan je Dodik.

    Poručuje da su zahvalni Rusiji koja je uporno godinama izonsila izvještaje na tako visokom forumu kao što je Savjet bezbjednosti.

    – Zahvalni smo i Kini, koja je ostala principijelna u pogledu nelegitimnosti i povodom divljačkog imenovanja Šmita, i Americi, koja dosljedno provodi svoje politike u opredeljenju njenog predsjednika. Moram da se zahvalim i Srbiji, kao i Hrvatskoj, koja je iznijela stav da u BiH mora postojati ravnopravan dijalog – istakao je Dodik.

    Poručuje da je došlo do značajne promjene u odnosu na događaje koji su se dešavali prije samo šest mjeseci.

    – Mi, koji pažljivo pratimo dešavanja, vidimo da je u odnosu na ono što je bilo prije šest mjeseci došlo do značajne promjene stavova. To nije priklanjanje bilo kojoj strani, pogotovo ne nama već shvatanje realnosti – a realnost je takva da se država ne može graditi rušenjem Ustava i nametanjem dominacije jednih nad drugima. To je neodrživo – zaključio je Dodik.

  • Cvijanović: Konaković reprizirao neku staru sjednicu Savjeta Bezbjednosti

    Cvijanović: Konaković reprizirao neku staru sjednicu Savjeta Bezbjednosti

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je veoma pažljivo slušala jučerašnju sjednicu Savjeta bezbjednosti, a da je Elmedin Konaković na društvenim mrežama reprizirao neku staru sjednicu.

    – Vrlo sam pažljivo slušala sjednicu SB UN i odlično čula. Konaković je očito reprizirao neku staru – objavila je Cvijanovićeva na društvenim mrežama nakon objave Konakovića kako “nije upratila sjednicu Savjeta bezbjednosti UN”.

  • Da li će biti pokrenuta ocjena ustavnosti odluke PD PS BiH o imenovanju glavnog pregovarača sa EU?

    Da li će biti pokrenuta ocjena ustavnosti odluke PD PS BiH o imenovanju glavnog pregovarača sa EU?

    Odluka Predstavničkog doma BiH o formiranju kancelarije glavnog pregovarača sa Evropskom unijom je neustavna, kategorični su poslanici Srpskog kluba i SNSD-a. Predsjedavajućem Savjeta ministara poziv da reaguje, i uputi apelaciju Ustavnom sudu. Ministri iz Srpske upozoravaju, poslanici u Predstavničkom domu donijeli su odluku suprotnu Zakonu o Savjetu ministara i Zakonu o upravi BiH.
    Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH – Foto: SRNA
    Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiHFoto: SRNA
    Sve samo ne kadar SNSD-a. Zato bi “ad hok” većina u Predstavničkom domu da zaobiđe Savjet ministara, pa i Predsjedništvo BiH i izabere pregovarača sa Evropskom unijom.

    – Јedino mjesto gdje glavni pregovarač može biti izabran, a da to nije predstavnik SNSD-a je Predstavnički dom.. Pozivam ko god smatra da je nešto neustavno da se obrati Ustavnom sudu – izjavio je poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović.

    To bi trebalo da uradit predsjedavajući Savjeta ministara, stav je zamjenika Staše Košarca. Očekuje od Borjane Krišto da pokrene ustavnopravni spor. Pita da li će Evropa podržati ovakvo neustavno djelovanje?

    – Mi čujemo opravdanja određenih predstavnika Trojke iz Federacije, ali i iz Republike Srpske da će prihvatiti svako rješenje. Onda očigledno Evropa na taj način se svrstava na neustavno djelovanje u samoj BiH – izjavio je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Staša Košarac.

     

    Iz procesa odlučivanja prividna većina izbacila je Dom naroda. I za poslanike HDZ-a upravo to predstavlja, kako kažu, grubo derogiranje Parlamentarne skupštine BiH. Potezima poslanika Trojke i SDA, čini se, nisu iznenađeni, koliko ponašanjem opozicije iz Republike Srpske.

    – Mi smo i zatražili zajedno sa drugim poslaničkim klubovima da taj proces kroz Predstavnički dom, jer se pokazalo da u Predstavničkom domu postoji dovoljno političkog, ali i evroskog kapaciteta – izjavio je poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.

    – Mene posebno ovako čudi u ovom dijelu stav kolega koji dolaze iz Republike Srpske. Ovo mi sliči na onu jednu lovačku poslovicu “Za kilo mesa, ubićemo kravu” – naveo je poslanik HDZ-a BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul.

    Bez glasova HDZ-a i SNSD-a “progurana” je zamisao dvije Trojke i omanjih stranaka, koje su do 10. novembra sebi dali rok da dostave prijedloge za glavnog pregovarača i njegove zamjenike.

    – Uslovi i kriterijumi aspolutno nisu propisani ko može biti glavni pregovarač, tako da možemo sad ovdje nas trojica da se dogovorimo da ja kao poslanik u skladu sa njihovom neustavnom odlukom predložim ili Vas, ili snimatelja, ili bilo koga drugog, čovjeka koji prolazi ulicom, da kažem ovo je moj prijedlog – rekao je poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić.

    Za Trojku i njene ministre Konakovića, Heleza i Fortu prihvatljivo je da pregovarača sa Evropskom unijom bira Predstavnički dom, a ne Savjet ministara. I ne čudi što su izglasavanje zakonske odluke u nadležnom tijelu blokirali, a istovremeno “progurali” tamo gdje imaju tijesnu većinu.

    – Večeras mi imamo na adresi Branka Ćopića 1 sjednicu Skupštine ZEV-a. Isto biramo glavnog pregovarača. Nismo se još između sebe dogovorili, između stanara ko će biti glavni pregovarač, ali mislim da ćemo večeras izaći sa svojim stavom ko bi to mogao biti. Možda komšija Marko da bude glavni pregovarač kada je u pitanju BiH – izjavio je ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

    Ministar Amidžić smatra da se izboru glavnog pregovarača u Predstavničkom domu pristupilo isto kao i u pisanju amandmana na budžet institucija i međunarodnih obaveza. Isti tekst zakona iz Predsjedništva već čevrti put “pada” u Predstavničkom domu. Dok obaraju amandmane Srpskog kluba, bošnjački poslanici guraju svoje. Neprovodive, kaže Amidžić, poput onog o isplati 1.800 maraka jednokratne pomoći za zaposlene.

  • Stanivuković obećao Blanuši 30.000 glasova prednosti u Banjaluci

    Stanivuković obećao Blanuši 30.000 glasova prednosti u Banjaluci

    Lider Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković dao je u utorak bezrezervnu podršku kandidatu Srpske demokratske stranke Branku Blanuši za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima koji će biti održani 23. novembra.

    Podsjetimo, samo nekoliko sedmica ranije Stanivuković je svoju podršku Blanuši uslovio potpisivanjem sporazuma kojim bi SDS zauzvrat trebalo da podrži njegovu kandidaturu za predsjednika Republike Srpske ili srpskog člana Predsjedništva BiH na opštim izborima naredne godine.

    Pošto SDS nije pristao na takav dogovor, lider PDP je, prema informacijama objavljenim u Srpskainfo, odlučio da odustane od uslovljavanja i ponudi punu podršku Blanuši, uz obećanje da će aktivisti i članovi PDP biti maksimalno angažovani na terenu i u biračkim odborima kako bi se spriječile eventualne izborne nepravilnosti.

    – Stanivuković je obećao i da će Blanuša u Banjaluci sigurno dobiti najmanje 30.000 glasova više u odnosu na kandidata vladajuće koalicije, Sinišu Karana. Razgovori o opštim izborima sljedeće godine i ko će biti kandidati opozicije za najvažnije inokosne funkcije ostavljeni su za period poslije održavanja prijevremenih predsjedničkih izbora – naveli su izvori Srpskainfo iz opozicionih krugova.

    Sagovornici iz vrha SDS tvrde da bi Stanivuković, ukoliko ispuni svoje obećanje i Blanuši donese očekivanu prednost u Banjaluci, stekao značajan politički kapital za predstojeće opšte izbore.

    – Sve je na njemu. Ukoliko zaista bude iskreno podržao Blanušu, što će se vidjeti već sljedećeg dana kada se budu zbrajali rezultati prijevremenih izbora za predsjednika Srpske, Stanivuković bi imao pravo da traži ustupke od SDS i ostalih opozicionih stranaka za izbore sljedeće godine. Ukoliko obećanje ne ispuni, svima će biti jasno za koga radi i koliko je iskren u opozicionoj borbi – poručili su naši izvori.

    Politički analitičar Radomir Nešković smatra da će PDP i njegov lider zaista stati uz Blanušu u izbornoj trci, ali da efekat te podrške neće biti onoliko snažan koliko Stanivuković najavljuje.

    – Očekujem da će Blanušina prednost u Banjaluci u odnosu na Sinišu Karana biti između 15 i 20.000 glasova viška. Stanivuković će podržati Blanušu, ali neće se “satirati” u tom poslu, kao što bi radio za svoj račun – ocjenjuje Nešković.

    Prema njegovom mišljenju, lider PDP je dobro procijenio da formalno potpisivanje sporazuma opozicije nije nužno i da se dogovor o budućim funkcijama može postići nakon predsjedničkih izbora.

    – Tu ima najmanje pet ili šest jakih funkcija: od predsjednika vlade, predsjednika Republike, srpskog člana Predsjedništva BiH, predsjednika Narodne skupštine RS, tako da sve opozicione stranke mogu da se namire s funkcijama – rekao je Nešković.

    On dodaje da SDS ne može samostalno osvojiti dvije ključne pozicije, što je ranije zagovarao bivši predsjednik te stranke Milan Miličević.

    – Zbog toga će jedna funkcija biti ponuđena Stanivukoviću – ili predsjednik Republike Srpske ili srpski član Predsjedništva BiH. Jelena Trivić bi mogla da bude usmjerena prema Vladi Srpske, a Nebojša Vukanović prema policiji, tako da za sve ima prostora ako osvoje vlast – zaključuje Nešković.

  • Dodik: Svi koji su mislili da će pravosnažnom presudom BiH postati unitarna, prevarili su se

    Dodik: Svi koji su mislili da će pravosnažnom presudom BiH postati unitarna, prevarili su se

    Predsjednik Milorad Dodik izjavio je da mu je pred Sudom BiH suđeno jer su u Sarajevu mislili da će ga presudom eliminisati, da će unitarna BiH postati stvarnost, istakavši da je to bila iluzija i da su izgubili oni koji su u nju vjerovali.

    Dodik je u kolumni za beogradsku Politiku podsjetio da su samo dvojica Nijemaca, Adolf Hitler i Kristijan Šmit, u Evropi proglasili zakone bez ikakve parlamentarne procedure i da je upravo njemu suđeno prema Šmitovoj odluci.

    Istakao je da iza svega nije stajala briga za ustav ni poredak, nego gola pohlepa – želja da se stavi šapa na prirodna bogatstva Republike Srpske.

    Kolumnu predsjednika Milorada Dodika za Politiku pod naslovom “Zašto mi je suđeno” prenosimo u cijelosti

    “”U posljednjih stotinu godina samo, na tlu Evrope, samo su dvojica Nijemaca svoje odluke bez ikakve parlamentarne procedure, proglasila za zakon. Adolf Hitler i Kristijan Šmit.

    Možda to zvuči grubo, ali, nažalost, to je gola istina.

    Zamislite ironiju: narodu Kozare, Gradine, Jasenovca i brojnih drugih stratišta, onima koji su preživjeli najstrašniju golgotu Drugog svjetskog rata, neko je ponovo želio da za upravnika nametne Nijemca.

    Kristijan Šmit donio je odluku prema kojoj je meni suđeno odluku koja bi se mogla najkraće opisati kao “Odluka Kristijana Šmita o samom sebi”.

    Sudili su mi po zakonu koji nije zakon, za djelo koje nije djelo. Sudili su mi jer nisam poštovao volju, a ne normu. Zakoni ne poznaju samovolju.

    To je bio pravni i politički apsurd: da nelegalan i nelegitiman stranac, koga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN, sebi daje pravo da nameće zakone.

    I da potom oni koji se usude da mu se suprotstave budu optuženi i osuđeni.

    Njegove odluke nisu imale uporište ni u pravu ni u logici. Imale su jedino cilj da se slomi Republika Srpska i volja njenog naroda. Ključni čovjek iza svega bio je američki ambasador Majkl Marfi, postavljen od Bajdenove administracije.

    On nije bio diplomata – bio je upravnik kolonije.

    Kršeći sve diplomatske norme i konvencije, komandovao je i Šmitom, i strankama sarajevske “trojke”, i medijima, i nevladinim sektorom.

    Bio je produžena ruka politike koja je željela da u ime “demokratije” nasiljem završi nemoguću misiju – unitarizaciju BiH i ukidanje Republike Srpske.

    Danas, kad čitamo prepiske koje su iscurile u javnost, vidimo koliko je ta mreža bila duboka – u entitetu Federacija BiH bošnjački kadrovi u politici, policiji i medijima mjerili su svoj uspeh po tome da li ih je Marfi pohvalio.

    Bilo je jasno da će borba biti velika i da će ići do kraja onda kad su krenuli na imovinu Republike Srpske.

    Jer, svaka samouprava u svijetu – bilo da je američka savezna država, njemačka pokrajina ili entitet u BiH – postoji zato što ima svoju imovinu.

    Ono što Marfi nikad ne bi dozvolio za Njujork, a Šmit za Bavarsku, očekivali su da mi prihvatimo u Banjaluci.

    Iza svega nije stajala briga za ustav ni poredak, nego gola pohlepa – želja da se stavi šapa na prirodna bogatstva Republike Srpske, na naše šume, reke rude i zemljište.

    Imperijalne politike, ma pod kojom zastavom dolazile, uvijek imaju isti cilj: da kontrolišu i eksploatišu.

    Da upravljaju tuđim resursima, dok iza kulisa djeluju organizacije poput USAID-a i evropskih birokrata koji se kriju iza fraza o reformama i demokratiji. Na to nismo pristali.

    I tada je počeo proces koji je trebalo da zastraši Republiku Srpsku i mene lično – da nas paralizuje i ućutka. Ali potcijenili su nas.

    Ja sam, prateći geopolitička kretanja i neumorno gradeći diplomatske odnose, znao da se svijet mijenja i da moram ići do kraja.

    Nisu razumjeli da je naša odlučnost zavjet onih koji su ginuli u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Tu nema straha. Tu nema odustajanja. Jer pred tim zavjetom čast živi dovijeka.

    Bošnjačka politička i medijska elita tada je likovala.

    Sud je bio kao prepisan iz Kafke optužen bez krivice, presuđen bez dokaza.

    Njima su obećali da će taj prljavi posao biti završen: da će presudom meni eliminisati mene, oslabiti SNSD, pronaći “poslušne” Srbe kojima će glavni grad biti Sarajevo, a ne Banjaluka.

    Da će, kroz pravosudnu predstavu, unitarna BiH postati stvarnost.

    Ali to je bila iluzija. Oni koji su vjerovali u nju izgubili su.

    Onda je došla promjena administracije u Vašingtonu.

    Majkl Marfi je otišao, a Kristijan Šmit je ostao bez komandanta i počeo da djeluje kao karikatura samog sebe.

    U isto vrijeme, opozicija iz Republike Srpske potrčala je u Sarajevo, u rezidenciju britanskog ambasadora, da ponudi kooperativnost i spremnost na saradnju ako ih dovedu na vlast. To je bio njihov kraj.

    Jer SNSD nije samo partija – SNSD je institucija srpskog naroda.

    Zakonito, odlučno, mirno i demokratski, oborili smo njihove planove. Republika Srpska nije poklekla. Doživjeli su politički nokaut.

    Sama presuda koju su donijeli bila je politička deklaracija.

    Njome su potpisali ono što su pokušavali da prikriju – da žele da ukinu Republiku Srpsku.

    Ali, kao što se u svakoj velikoj borbi istina na kraju pokaže, tako se i danas vidi: oni koji su donosili presude sada se suočavaju s vlastitim porazom.

    U trenutku dok pišem ovu kolumnu, svi ljudi i kompanije koji su bili na listi sankcija OFAC, po odluci nove američke administracije, skinuti su s tih lista. To je najbolja potvrda da smo pobijedili diplomatski, politički i moralno.””

  • Karan: Šmit srušio sve; Dodik žrtvujući sebe raskrinkao pravosuđe

    Karan: Šmit srušio sve; Dodik žrtvujući sebe raskrinkao pravosuđe

    Kristijan Šmit je srušio sve i upravo je predsjednik Milorad Dodik žrtvujući sebe, učestvujući u montiranom političkom procesu, raskrinkao pravosuđe BiH, koje se dalo u potpunu funkciju onih politika, ne samo protiv Dodika, nego protiv cijele Republike, istakao je ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Siniša Karan.

    Karan je rekao da se u Sudu BiH protiv predsjednika vodio politički postupak, ističući da je nezabilježeno u ljudskoj civilizaciji da se politički tokovi i borbe pretoče kroz redovne sudove.

    – Protiv predsjednika se vodio politički postupak, što je da je nezabilježeno u ljudskoj civilizaciji da se politički tokovi i borbe pretoče kroz redovne sudove – naveo je Karan.

  • Sjednica Savjeta bezbjednosti: EUFOR-u produžen mandat

    Sjednica Savjeta bezbjednosti: EUFOR-u produžen mandat

    toku je sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a na kojoj se raspravlja o situaciji u BiH.

    Na sjednici je mandat EUFOR-a obnovljen na još godinu dana, čime je otklonjena mogućnost da bi Rusija mogla uložiti veto.

    Za obnovu mandata glasale su sve članice Savjeta bezbjednosti UN-a.

    Osim ovog na sjednici će se raspravljati i o izvještaju Kristijana Šmita, visokog predstavnika čiji legitimitet ne priznaju Rusija i Kina, kao ni Republika Srpska.

    Sjednicom predsjedava Rusija, a nije bilo uvodnog obraćanja Šmita.

    Podsjećamo, na sjednici biće jasna sudbina Kristijana Šmita, čiji legitimitet u Republici Srpskoj ne priznaju i osporavaju ga otkad je ovaj demohrišćanski političar iz Njemačke imenovan na ovu funkciju.

    Nova administracija američkog predsjednika Donalda Trampa takođe želi Šmitu vidjeti leđa, ali iz drugih razloga. Trampovi ljudi smatraju da je Šmit postavljen na ovu funkciju dogovorom predstavnika administracije Džoa Bajdena, čiji legitimitet američkog predsjednika Tramp osporava otkad je Bajden položio zakletvu, jer smatra da je Bajden osvojio mandat izbornim prevarama, koje, inače, nikada nisu dokazane, sa Evropljanima, posebno s Angelom Merkel, bivšom njemačkom kancelarkom, koju Tramp takođe nikad nije volio. Šmit je za Trampa dio neoliberalnog koncepta i on želi da svi elementi međunarodne politike, barem kad je Amerika u pitanju, budu usklađeniji s njegovom vizijom. Osim toga, Tramp želi natjerati Vladimira Putina, predsjednika Rusije, da okonča rat u Ukrajini metodom štapa i šargarepe – sankcijama i prijetnjama da će Ukrajinu naoružati najmoćnijim američkim oružjem s jedne strane, i pristajanjem na davanje veće uloge Rusiji u međunarodnim odnosima, dijelom i kroz jačanje institucija Ujedinjenih nacija, uključujući i Savjet bezbjednosti UN-a.

  • Savjet bezbjednosti UN:Rusija i Kina traže dijalog u BiH, SAD i Francuska hvale odluke Narodne skupštine Srpske

    Savjet bezbjednosti UN:Rusija i Kina traže dijalog u BiH, SAD i Francuska hvale odluke Narodne skupštine Srpske

    U Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija održana je redovna polugodišnja debata o stanju u Bosni i Hercegovini, obilježena suprotstavljenim stavovima članica o ulozi visokog predstavnika Kristijana Šmita i političkim procesima u zemlji.

    Rusija i Kina ponovile su stav da Šmit nema legitimitet jer nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti UN, dok su zapadne zemlje istakle podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu i institucijama BiH.

    Predstavnik Rusije Vasilij Nebenzja izjavio je da je „Kristijan Šmit uzročnik bezakonja u BiH“ i da Rusija ne priznaje njegov mandat. „Dejtonski mirovni sporazum je jedini mogući osnov za rješavanje svih problema, a ukidanje kancelarije visokog predstavnika donijelo bi građanima BiH mir i prosperitet“, rekao je Nebenzja.

    On je ocijenio da zapadne zemlje pokušavaju da kontrolišu BiH i da se u institucijama na državnom nivou „grubo krši Dejton“, dok se odgovornost za nestabilnost prebacuje na Republiku Srpsku. Dodao je da izvještaj Vlade Republike Srpske „objektivno prikazuje razloge krize u BiH“ i pozvao članice Savjeta bezbjednosti da ga pažljivo prouče.

    Sličan stav iznijela je i Kina. Predstavnik Geng Šuang naglasio je da su „sve probleme u BiH mogući riješiti samo unutrašnjim dijalogom“ i da je Šmit „pogoršao stanje u zemlji“. „Suđenje predsjedniku Miloradu Dodiku pred Sudom BiH dovelo je do podjela i etničkih tenzija, što zabrinjava Kinu“, rekao je Geng.

    On je pozvao sve političke aktere da „interese naroda stave iznad svega, da se vrate dijalogu i stvore uslove za miran razvoj“.

    S druge strane, predstavnica Sjedinjenih Američkih Država Dorota Šej istakla je da SAD pozdravljaju „pozitivne korake koje je načinila Republika Srpska“. „Narodna skupština Republike Srpske preduzela je odgovorne odluke 18. oktobra, što je doprinijelo smanjenju krize u BiH. Zato smo i ukinuli sankcije zvaničnicima Srpske“, rekla je Šej.

    Ona je naglasila da se američka politika više ne temelji na međunarodnom intervencionizmu, već na podršci lokalnim rješenjima i dijalogu. „Vrijeme je za lokalna rješenja, a ne nametanja“, poručila je Šej, ističući da SAD ostaju privržene Dejtonu i stabilnosti regiona.

    Francuski predstavnik pozdravio je odluku o imenovanju vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske i druge odluke donijete u oktobru, ocjenjujući ih kao „pomak ka stabilnosti“. „Zajednička budućnost Balkana je u Evropskoj uniji i to može donijeti prosperitet regionu“, naveo je predstavnik Francuske.

    Britanska ambasadorka Dženifer Meknojtan podsjetila je da Velika Britanija podržava Dejtonski mirovni sporazum i pozvala političke lidere u BiH da pokažu „hrabrost i jedinstvo u interesu građana“. „Pozivamo sve aktere da poštuju vladavinu prava i teritorijalni integritet BiH“, istakla je ona.

    Sjednicu je obilježilo i obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je u svom izlaganju iznio dva prijedloga za budućnost BiH. On je rekao da bi jedno rješenje bilo imenovanje novog visokog predstavnika i zadržavanje OHR-a, dok bi drugo, dugoročnije, značilo „raspakivanje Dejtonskog sporazuma“ i ukidanje entitetskog uređenja. „BiH mora postati demokratska zemlja u kojoj su individualna prava iznad etničkih podjela“, poručio je Komšić.

    Predstavnici Slovenije, Grčke, Koreje i Paname pozvali su na nastavak dijaloga i političku odgovornost svih strana. Slovenački ambasador Samuel Žbogar ocijenio je da je „sjednica Narodne skupštine Srpske 18. oktobra označila pomak od konfrontacije“ i naglasio da je „pozitivna promjena moguća“.

    Produženje mandata Euforove misije „Altea“ pozdravljeno je jednoglasno, a više govornika istaklo je da ta misija ima ključnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u BiH.

    Debata u Savjetu bezbjednosti pokazala je duboke razlike u pogledu na ulogu međunarodne zajednice u BiH, ali i sve izraženije poruke o potrebi unutrašnjeg dijaloga i političke odgovornosti domaćih lidera.